Da je Crna Gora postala zemlja čuda u kojoj žive ljudi koji joj ne žele dobro, pokazuje najsvježiji &nbsp;primjer iz Štitarica, u kojem su “oslobođeni” &nbsp;stanovnici na bijedan, kukavički način prešegali jarbol i uklonili ga zajedno sa zastavom. Ne bilo kojom, nego državnom zastavom - navela je članica Glavnog odbora Liberalne partije Danijela Popović.
- Ohrabreni očigledno onim kojem “njegove nekadašnje podjele leže na duši” i čiji je ideološki uzor i dalje onaj iz “drugog oka u glavi”, pa po ugledu na njega donosi idejno rješenje za logo Skupštine Crne Gore na kojoj se nalazi zgrada Zetske banovine. Ohrabreni očigledno i, kako ga naš nezainteresovani premijer nazva, Dalaj Lamom sa čela Skupštine, koji na drzak način uklanja državnu zastavu iz hola Parlamenta. Da je svjetlost ne ošteti?! Mora da su i ovu iz Mojkovca sklonili kako bi je sačuvali od sunca - istakla je Popović.
Pretpostavlja da bi, kako je dodala, "i sve nas koji volimo i poštujemo ovu državu volio da skloni sa svjetlosti, da mu ne smetamo".
- Ali, gospodine predsjedniče crnogorskog Parlamenta, neće Vam uspjeti, jer mi to nećemo dozvoliti. Crnogorska opozicija, zajedno sa liberalima, po strani mora ostaviti sve druge razlike i zajednički pružiti odgovor na ovakve provokacije koje inspiriše vrh vlasti i koje sad već prelaze mjeri zdravog razuma. Samo zajedno, sa jasnim ciljem – sačuvati građansku Crnu Goru i dostojanstvo svakog njenog čovjeka, možemo pružiti otpor svakodnevnom pravnom i svakom drugom nasilju - navela je Popović.
A premijera i njegove poslanike i druge koalicione partnere, kako je kazala, apolitičnim "iznadsituašima", pitala je: "Je li vam ovo u redu?".
- Ne, neće nam je niko niđe ponijeti, ali što je pokušava u nešto drugo pretvoriti, bez svoje suštine i identiteta, vama očigledno nije mnogo stalo dok god dijelite jednu od 33 fotelje u Vladi Crne Gore - zaključila je Popović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Popović: Mandić inspiriše skrnavljenje crnogorskih zastava po Crnoj Gori, dok partneri u vlasti ćute radi fotelja

Podgoricu ćemo pozicionirati kao lidera u održivom upravljanju otpadom i zaštiti životne sredine, ali i učiniti prepoznatim turističkim centrom. Savjest me natjerala da se pridružim Evropskom savezu, kako bi Podgorica bila grad za primjer, kazala je kandidatkinja za odbornicu na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) – Podgorica za primjer“, Danijela Popović.&nbsp;
- Drage sugrađanke i sugrađani, kao neko ko je lično i profesionalno zadovoljan svojim dostignućima, nijesam sebe nikad vidjela u politici. Međutim, zbog katastrofalnog stanja naše Podgorice, savjest me natjerala da se uključim i dam svoj doprinos. Iz tog razloga, stavljam se na raspolaganje Evropskom savezu, kako bi Podgorica bila grad za primjer - poručila je Popović.&nbsp;
Popović je predstavila projekat Evropskog saveza “Kultura čistog vazduha”.&nbsp;
- Projekat "Kultura čistog vazduha" značio bi da bi vikendom Trg nezavisnosti bio zona bez motornih vozila, što znači da bi građanima pružili priliku da uživaju u čistom vazduhu, kao i u kulturnim sadržajima. Na raznim punktovima Trga nezavisnosti održavale bi se razne radionice, ulične svirke, mini-predstave, kao i male izložbe. S tim u vezi, raduju me ideje da u naredne četiri godine posadimo 4000 stabala na brdima u Podgorici i oko Podgorice, kao i na Ćemovskom polju. Ova inicijativa ima za cilj ne samo ozelenjavanje i unapređenje ekološke strukture Podgorice, već i dugoročno poboljšanje kvaliteta vazduha i očuvanje prirodnog pejzaža - navela je Popović.&nbsp;
Prema njenim riječima, na svim preostalim netaknutim površinama podgoričkih brda biće uvedena zabrana gradnje u narednih 30 godina.&nbsp;
- Na ovaj način, sačuvaćemo ih kao zelene zone i prirodne resurse za buduće generacije i prirodi dati šansu za oporavak. Zbog ubrzane urbanizacije Podgorice, zeleni koeficijent će postati sastavni dio planske dokumentacije za dobijanje građevinske dozvole. To znači da će izvođači radova morati da prilikom izgradnje objekata, bez obzira da li se radi o stambenim, privrednim ili drugim objektima, u zavisnosti od kvadrature, ispune potrebnu kvotu zelenila za parcelu - objasnila je Popović.
Svjedoci smo, napominje, da je Podgorica zatrpana smećem.&nbsp;
- Zato, najvažniji projekat od svih je uspostavljanje velikog reciklažnog pogona na području deponije. To će biti jedan od ključnih koraka održivog upravljanja otpadom. Ovaj projekat, osim što će značajno smanjiti količinu otpada u glavnom gradu, doprinijeće ekonomskom razvoju kroz stvaranje novih radnih mjesta i podršku zelenoj ekonomiji. Kroz ovaj sistem, Podgorica će se pozicionirati kao lider u održivom upravljanju otpadom i zaštiti životne sredine - kazala je Popović.&nbsp;
Popović poručuje da će nova gradska uprava, čija okosnica će biti Evropski savez, predano raditi i na brendiranju Podgorice, transformišući njen imidž, kako Podgorica ne bi bila prepoznata samo kao tranzitni centar, već i kao turistički.&nbsp;
- Grad će se pozicionirati kao destinacija koja nudi ispunjen, svestran i bogat višednevni boravak za posjetioce sa najrazličitijim interesovanjima. Svestran i bogat kulturni sadržaj, kao i brojne zabavne manifestacije, poboljšanje turističke infrastrukture, učiniće da Podgorica postane atraktivno odredište koje privlači domaće i strane goste - zaključila je Popović.

Popović: Pozicioniraćemo Podgoricu kao prepoznatljiv turistički centar

Kandidati za ombudsmana Radio televzije Crne Gore Danijela Popović i Žarko Božović povukli su kandidature za ombudsmana Javnog servisa u korist koleginice Vesne Pejović o čemu su sinoć obavijestili Savjet te medijske kuće.
Oni su u obavještenju o povlačenju svojih kandidatura kazali da je dugogodišnja novinarka-urednica u TVCG Vesna Pejović autorka brojnih emisija i serijala, ali i jedna od autorki i potpisnica novinarskog Kodeksa.
- Podsjećamo da je Vesna Pejović kao dugogodišnja predsjednica Nezavisnog sindikata novinara jedna od inicijatorki i osnivača Novinarskog samoregulatornog tijela, prvog u istoriji novinarstva u Crnoj Gori. Takođe je od 2006. u tom tijelu 4 godine bila zadužena za praćenje i analizu elektronskih medija i jednom mjesečno, na konferenciji za novinare javno su iznosila ključne probleme u kršenju novinarskog kodeksa, a na konkretnim primjerima ukazivala na medije koji krše Kodeks – navode oni u pismu Savjetu.
U prijavi za konkurs, kako kažu Popović i Božović, Pejović je, na osnovu velikog iskustva i znanja, objasnila članovima Savjeta kako i šta treba da radi ombudsman RTCG.
- Smatramo da koleginica Pejović, sa kojom dijelimo iste svjetonazore, svojim intelektualnim i profesionalnim kapacitetima, kao i velikim iskustvom koje ima u novinarstvu, zaslužuje da obavlja posao zaštitnice prava slušalaca, gledalaca i čitalaca Radio Televizije Crne Gore – zaključuju Popović i Božović u obraćanju Savjetu.
<h2>&nbsp;KONTROVERZE</h2>
&nbsp;Institucija ombudmsna RTCG-a je u v.d. stanju već oko tri mjeseca koliko, uz dva propala konkursa, traje izbor kojeg su, poput izbora generalnog direktora, od samog starta pratile kontroverze, a glavnu rolu i u tom slučaju igrao je predsjednik Savjeta Veselin Drljević.
&nbsp;Prvi konkurs propao je 13. juna kada nijedan od četvoro kandidata prijavljenih na tom javnom pozivu za izbor ombudsmana nije na tajnom glasanju dobio glasove većine prisutnih članova. I na tom konkursu su učestvovali dosadašanj ombudsmanka Popović i novinar RTCG-a Žarko Božović. Osim njih dvoje na javni poziv javila se tada i dugogodišnja novinarka Javnog servisa i predsjednica Reprezentativne organizacije sindikata RTCG Slavica Kruščić-Vasović, ali i sportski novinar dnevne novine „Dan“ Todor Brajković.
&nbsp;Upravo je učešće Brajkovića stvorilo još jednu izbornu kontroverzu u Javnom servisu jer je pravna služba njegovu kandidaturu ocijenila kao ispravnu, iako je upitno da li je ispunjava propozicije konkursa, s obzirom da se od kandidata za ombudsmana zahtijeva najmanje deset godina radnog iskustva u audio-vizuelnim medijima.
&nbsp;Osim toga što je u pitanju novinar štampanog medija, potpredsjednica Savjeta Marijana Camović-Veličković problematizovala je tada i njegove lične veze sa predsjednikom Savjeta Veselinom Drljevićem, jer je riječ o generalnom sekretaru Udruženja sportskih novinara Crne Gore, čiji je predsjednik sam Drljević.
&nbsp;Drljević je u više navrata relativizovao činjenicu da je njegov kolega radio u štampanim medijima tvrdeći da on nema ugovor o radu sa dnevnim novinama „Dan“ već sa firmom „Jumedia mont“, koja u svom vlasništvu osim dnevnih novina ima i dvije radio stanice i portal, te da su svi koji su sa tom firmom imali ugovore bili u obavezi da rade za svaki od tih medija, te da iz toga proizilazi da Brajković ima potrebno iskustvo iz audio-vizuelnih medija.
&nbsp;I pored činjenice da portal „Dan“ najduže tri godine postoji u formi koja ima audio-vizuelne sadržaje, te da ne postoji traga da je Brajković nešto radio u tom smislu, osim njegovih tekstova prenešenih iz dnevne novine, kao i da su dva radijska kanala u posjedu „Jumedia monta“ muzičke stanice, pravna služba RTCG -a, ali i ostali članova Savjeta, prihvatili su ovakvu argumentaciju i ocijenili kandidaturu Brajkovića kao validnu, a Drljević je odbio da se izuzme iz glasanja tvrdeći da tu nema nikakvog konflikta interesa, iako je potvrdio da je prijatelj sa njim i da je ponosan na to prijateljstvo.
&nbsp;Nakon tog propalog konkursa, na ponovljeni se opet prijavio Todor Brajković, koji je tom prilikom i izabran, nakon čega su ostali kandidati pisali svim relevantnim medijskim tijelima, stranim diplomatskim predstavništvima, nakon čega je on podnio ostavku u kojoj je napisao da ne želi da iko ubog njega i njegovog izbora „osjeća bilo koju vrstu neprijatnosti“.
&nbsp;No, to Brajkovića nije ipak spriječilo da se prijavi i na treći javni poziv, o čemu Savjet danas treba da se izjasni nakon izbora genralnog direktora. Osim Brajkovića, Popović i Božovića na konkurs se za ombudsmana prijavio se i urednik TV 777 Milutin Stijepović.
&nbsp;Nakon izmjena Zakona o RTCG, amandmanima pisanim u kabinetu generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića, tokom brzometne skupštinske IBAR sesije, promijenjeni su i uslovi na trećem, u odnosu na prethodna dva javna poziva za izbor ombudsmana, pa se umjesto dosadašnjih deset godina iskustva u audio-vizuelnim medijima, od kandidata traži pet godina iskustva rada u novinarstvu i/ili nauci o medijima.
Osim toga, uslov je i da na tu poziciju ne mogu biti imenovana lica zaposlena ili radno angažovana u pravnim licima koja se bave audiovizuelnim medijskim uslugama i onlajn medijima, zbog potencijalnog konflikta interesa.

Duško Mihailović

Popović i Božović povukli kandidature u korist Pejović

Saudijski informativni kanal Al Arabija citira izvore koji govore da će SAD izvršiti pritisak na Izrael da prihvati novi prijedlog o prekidu vatre u Gazi.
Takođe je izvijestio da je Hamas pristao povećati broj izraelskih zarobljenika, što će biti uključeno u dogovor za koji se očekuje da će se provesti u dvije faze, te da će grupa dati informacije o stanju svakog zarobljenika prije primjene dogovora.
Trenutno se u Kairu održava sastanak između Hamasa i egipatskog i katarskog izaslanstva kako bi se razgovaralo o sporazumu o prekidu vatre koji je Izrael prekršio u martu.
Izrael zahtijeva da se pusti 11 zarobljenika, dok Hamas insistira da se Izrael obaveže okončati rat, odbacujući bilo kakav djelimični dogovor koji dopušta nastavak vojnih napada na Palestince.
U nedjelju su palestinski izvori upoznati s pregovorima koji uključuju izaslanstvo Hamasa trenutno u Kairu rekli za "Haaretzu" da Egipat i Katar rade sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi osigurali da sprovođenje još jedne faze primirja bude popraćena nastavkom razgovora o okončanju rata.
Prema izvorima, Egipat je predložio da Hamas razoruža svoje oružje pod egipatskim nadzorom kako bi pružio bezbjednosne garancije Izraelu nakon primjene sporazuma. No, Hamas nije javno potvrdio da je primio takav prijedlog.&nbsp;

Hamas pristao pustiti veći broj zarobljenika, SAD planiraju izvršiti pritisak na Izrael

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva uhapsili su dvojicu pripadnike jedne organizovane kriminalne grupe koji su osumnjičeni da su juče na šetalištu u Budvi pokušali otmicu jedne osobe.
Prema saznanjima TV E, radi se o Dušanu Dudiću i Ljubomiru Krivokapiću, koji prema policijskoj evidenciji važe za pripadnike škaljarskog klana.
Službenici budvanske policije su, kako se navodi u saopštenju, juče oko 15 sati dobili telefonsku prijavu oštećenog Budvanina, u kojoj je naveo da su tri osobe pokušale da ga nasilno uguraju u vozilo ispred jednog ugostiteljskog objekta, kojom prilikom je zadobio tjelesne povrede.
- Od oštećenog je prikupljeno obavještenje na okolnosti događaja nakon čega su preduzete sve operativno-taktičke mjere i radnje na identifikaciji učesnika događaja i u kratkom roku locirana dvije osobe iz Kotora: D. D.(31) i Lj. K.(33), pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe - kazali su iz Uprave policije.
Po završetku kriminalističke obrade, a po nalogu tužioca, policijski službenici su uhapsili D. D. i Lj. K. zbog sumnje da su počinili krivično djelo otmica u pokušaju u saizvršilaštvu i protiv istih podnijeli krivične prijave.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva tragaju za još jednom nepoznatom osobom, koja je upravljala vozilom korišćenim prilikom izvršenja krivičnog djela - kazali su iz Uprave policije.
Policijski službenici su sinoć izvršili pretrese na više lokacija u Kotoru, dok se nastavljaju intenzivne policijsko-tužilačke aktivnosti na potpunom rasvjetljavanju krivičnog djela, lociranju i procesuiranju izvršilaca.
Dudić je, podsjećamo, dio grupe Stefana Đukića i Emila Tuzovića koja je, prema potvrđenoj optužnici iz 2022, planirala da ubije bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića i da prebije sutkinju Višeg suda Biljanu Uskoković.
Ovaj postupak i dalje traje pred Višim sudom u Podgorici.

Uhapšeni Dudić i Krivokapić: Osumnjičeni da su pokušali otmicu na šetalištu u Budvi

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, saopštili su iz Auto moto saveza (ASMCG) i upozorili na učestale sitnije odrone duž klisura i usjeka.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane saobraćaj je zatvoren za sve vrste vozila od osam do 11 i 14 do 17 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine-Jasenovo Polje, na lokalitetu Zaborje-Jasenovo Polje, obustavljen je saobraćaj za sva vozila od deset do 12 i od 13 do 15 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Zbog redovnog održavanja sistema odvodnjavanja u tunelima na autoputu “Princeza Ksenija” biće zatvorena po jedna saobraćajna traka. Radovi počinju u tunelu Mrke, smjer Podgorica-Mateševo, a zatim će biti nastavljeni u ostalim tunelima.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Djurdjevića Tara, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima gdje se radi.
Na magistralnom putu M-10 Cetinje-Budva, u mjestu Boreti promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični i na magistralnom putu Nikšić - Vilusi I faza, dionica Nikšić - Kuside, zbog rekonstrukcije mosta Autobaza.
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina promijenjen je režim saobraćaja, uz mogućnost kraće totalne obustave, od 22 do šest sati ujutru.
Na dionici puta između tunela Raš i Komandnog centra tunela Sozina, vozila saobraćaju naizmjenično zbog ugradnje zaštitne čelične mreže.
Vozila na na magistralnom putu M-1 Petrovac – Bar – Ulcinj, u dijelu opštine Bar, saobraćaju naizmjenično od osam do 18 sati.
Na magistralnim putevima M-1 Debeli Brijeg-Kotor i M-8 Lipci-Grahovo-Vilusi vozila, zbog asfaltiranja, saobraćaju jednom trakom naizmječno od sedam do 19 sati.

Oprezno zbog mokrih puteva

Tržište izdavanja stanova funkcioniše gotovo isključivo u sivoj zoni, saopštio je predsjednik Udruženja podstanara - Moj dom Dragan Živković i dodao da su oni prepušteni sami sebi, suočeni sa visokim kirijama, nesigurnim ugovorima, čestim izbacivanjima i bez institucionalne podrške.
On je u intervjuu Pobjedi kazao da su, imajući u vidu inflaciju i ekonomsku nesigurnost, glavni faktori koji doprinose rapidnom rastu kirija sezonski turizam i kratkoročni najam, kao i nekontrolisana urbanizacija i kupovina nekretnina radi profita.
Živković je rekao da nedostaje zakonska regulacija i kontrola tržišta najma, javno stanovanje i subvencionisani modeli. Crna Gora nema zvaničan registar podstanara, tako da nije poznat tačan broj, iako se pretpostavlja da deset odsto populacije ne živi u svom stanu.
On smatra da je glavni uzrok rasta kirija u pretvaranju stanovanja iz osnovnog ljudskog prava u tržišnu robu.
- Stanovi se sve više grade i kupuju isključivo u investicione svrhe, a ne za život. Sezonski turizam dodatno destabilizuje tržište, naročito ljeti kada se podstanari izbacuju da bi se stanovi izdavali turistima. Nedostatak zakonske regulative, poreske politike i javnog stambenog fonda dodatno omogućavaju nekontrolisani rast cijena - saopštio je Živković.
On je dodao da je trenutnu situaciju na tržištu nekretnina u Crnoj Gori izuzetno nepovoljna, nesigurna i neodrživa.
- Podstanari su prepušteni sami sebi, suočeni sa visokim kirijama, nesigurnim ugovorima, čestim izbacivanjima i bez ikakve institucionalne podrške. Tržište funkcioniše gotovo isključivo u sivoj zoni, što dodatno pogoršava stanje - kazao je Živković.
On smatra da se rast kirija može zaustaviti ili na neki način staviti pod kontrolu, uvođenjem kontrole cijena u određenim zonama, poreskih mjera na prazne stanove, subvencionisanog stanovanja i javnih fondova, kao i donošenjem zakona o podstanarima.
Živković je rekao da je potrebna hitna sistemska intervencija koja bi podrazumijevala pravno regulisanje tržišta najma, formiranje javnog stambenog fonda, renoviranje i otkup praznih stanova za socijalno stanovanje, uvođenje subvencija i pravne pomoći podstanarima.
- Neophodna je i aktivna saradnja opština, države i civilnog sektora - poručio je Živković.
On je podsjetio da je Udruženje podstanara pokrenulo inovativni model fer i sigurnog stanovanja pod nazivom Novi model stanovanja – put ka pravednijem i sigurnijem stanovanju u Crnoj Gori. Cilj tog modela je sistemska zaštita podstanara, unapređenje odnosa između zakupaca i stanodavaca, kao i dugoročno rješavanje stambenog pitanja kroz pripremu za socijalnu stanogradnju planiranu za narednu godinu.
Model donosi konkretne mehanizme podrške, među kojima se izdvajaju: subvencionisana 12. kirija za članove koji redovno izmiruju obaveze, pravna zaštita pri sklapanju ugovora i u slučaju zloupotreba, pravo prvenstva za socijalne stanove i fer uslovi, bez skrivenih troškova, visokih provizija i nepovoljnih ugovora.
Pored toga, model poziva i stanodavce da se uključe i doprinesu izgradnji stabilnog i poštenog tržišta zakupa. Udruženje podstamara navodi da je stanovanje osnovno ljudsko pravo, a ovaj model je prvi ozbiljan korak ka vraćanju socijalne dimenzije stanovanju u Crnoj Gori.
Živković je naveo da su planirani pravni savjeti i podrška podstanarima u slučajevima zloupotreba.
- Udruženje već pruža osnovnu pravnu pomoć, a u planu je širenje te usluge kroz saradnju sa advokatima, pravnim klinikama i NVO sektorom. Takođe, radi se na formiranju mreže lokalnih savjetovališta - kazao je Živković.
On smatra da postoje neregulisane ili sive zone na tržištu izdavanja stanova koje dodatno otežavaju položaj podstanara.
- Ogroman broj stanova se izdaje „na crno“, bez ugovora i evidencije. To podstanare ostavlja bez ikakvih prava, izloženim arbitrarnim odlukama stanodavaca, a državu bez poreza i kontrole - saopštio je Živković.
On je dodao da preko 80 odsto podstanara nema nikakav ugovor.
- Neregulisano izdavanje nije samo poreski problem, već i pitanje ljudskih prava, sigurnosti i dostojanstva hiljada ljudi koji žive u stalnom riziku - poručio je Živković.
Udruženje, prema njegovim riječima, snažno zagovara uvođenje kontrole kirija, barem u opterećenim urbanim zonama.
- Smatramo da treba razviti modele najma sa ograničenim cijenama i stimulisati stanodavce koji izdaju pod fer uslovima što i jeste glavna aktivnost našeg projekta Novi model stanovanja u Crnoj Gori - kazao je Živković.

Živković: Tržište izdavanja stanova u sivoj zoni

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: danijela-popovic