<p>Predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić </b>čestitao je Dan studenata 4. april specifičnom porukom na svom Instagram nalogu, dajući podršku ''ćacijima'' u Pionirskom parku, koji se protive studentskim protestima u Srbiji.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIA35l2sGDD%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Kao što vidite, u majici sam na kojoj piše “I ja sam ćaci”. Nijesam. Ti mladi momci i djevojke su puno hrabriji od mene. Ja sam spavao u velikoj i toploj sobi ovdje u Sofiji u hotelu, dok su oni bili pod šatorom, na kiši i vjetru i tako se muče svaki dan i svaku noć, da ne govorim o tome kako ih napadaju fizički, na sve moguće načine- rekao je Vučić.</p>
<p>Vučić je kazao da malo ko želi da govori o njihovoj nevjerovatnoj borbi.</p>
<p>- A ta borba je čudesna, ti mladi ljudi u Ćacilendu ništa ne traže ni od koga, već žele dobiti pravo na učenje. Ništa više od toga. Nikoga ne ometaju ni u čemu, nikoga ne blokiraju, ne sprovode teror ni nad kim, jedino što traže je njihovo pravo da uče- dodaje.</p>
<p>On je poručio da će u istoriju ući kako su neki mladi ljudi imali hrabrosti suprotstaviti se gomili i smjeli reći: ''Da, možda nas je manje, možda nas napadate, ali mi imamo svoje uvjerenje.''</p>
<p>Dodao je i da je snaga uvjerenja uvijek veća i snažnija od snage čopora. Snaga uvjerenja, snaga ideje je ono što nas vodi naprijed.</p>
<p>- I stavio sam majicu s natpisom “I ja sam ćaci”, ne zato što mislim kako mogu da se poredim sa njima, već da im pružim podršku i kažem koliko im se divim. I njima i blokaderima i svima drugima srećan Dan studenata. Želim im da uče, rade i da Srbija bude uspješna- poručio je Vučić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vučić: I ja sam ćaci

<p>Povodom obilježavanja 4. aprila – Dana studenata, gradonačelnik Prijestonice Cetinje <b>Nikola Đurašković,</b> predsjednica Skupštine Prijestonice Cetinje <b>Milena Vujović</b> i predsjednik UBNOR-a Cetinje <b>Borislav Pravilović</b> položili su vijenac na grob <b>Žarka Marinovića </b>na mjesnom groblju u Očinićima.</p>
<p>Vijence su položili i predstavnici Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, studentski predstavnici Građevinskog i Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>- Na ovaj način odali su počast studentu prava i članu Komunističke partije Jugoslavije Žarku Marinoviću, koji je tragično izgubio život 4. aprila 1936. godine tokom studentskih demonstracija na Beogradskom univerzitetu. Demonstracije su bile odgovor na pokušaj tadašnjih vlasti da uvedu univerzitetsku policiju, što je naišlo na snažno protivljenje studenata. Njegova žrtva je podstakla inicijativu da se 4. april obilježava kao Dan studenata, čime se čuva sjećanje na sve koji su se borili za prava i dostojanstvo studenata- navodi se u saopštenju.</p>
<p>Čestitajući Dan studenata, gradonačelnik Đurašković je kazao da nas ovaj datum podsjeća na hrabrost, idealizam i odlučnost mladih ljudi koji su se borili za pravo na slobodno obrazovanje i bolje društvo.</p>
<p>- Među njima je i naš sugrađanin, student prava Žarko Marinović, čija je žrtva utemeljila vrijednosti koje Dan studenata danas simbolizuje. Studentski aktivizam, kroz istoriju i danas, pokazuje koliko su mladi ljudi sposobni da prepoznaju nepravdu, da se organizuju i djeluju u opštem interesu. Snaga studentskog pokreta ne leži samo u protestu, već u viziji promjena i spremnosti da se za njih bori. Zato je važno da budite kritički nastrojeni, hrabri, da se suprotstavite nepravdi, tragate za istinom i budete pokretači onih promjena koje želite da vidite u svijetu oko sebe- poručio je Đurašković u čestitci.</p>
<p>On je dodao da su studenti pokretačka snaga društva, njegovi najvažniji glasnici promjena i nosioci budućnosti i poručio da će Prijestonica Cetinje ostati posvećena stvaranju uslova u kojima će studenti moći da se obrazuju, stvaraju i doprinose razvoju naše države.</p>
<p>Povodom obilježavanja Dana studenata, maturanti srednjih škola prošetaće danas Ulicom Žarka Marinovića, u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje biće održano predavanje <b>Miloša Vukanovića</b> na temu „Studentski aktivizam kao preduslov društvene promjene“, a nakon toga i koncert studenata Muzičke akademije.</p>

1250x600

Delegacije Prijestonice Cetinje i UBNOR-a položili vijence na grob Žarka Marinovića

<p>Studenti u blokadi Beogradskog univerziteta će Dan studenata, 4. april, obiljležiti na ulicama.</p>
<p>Dan studenata se od 1955. godine obilježava u znak sjećanja na studenta prava <b>Žarka Marinovića </b>koji je stradao 4. aprila 1936. na &nbsp;protestu, „boreći se protiv uvođenja univerzitetske policije“ i „narušavanja autonomije“ univerziteta.</p>
<p>Studenti u blokadi su na Instragramu objavili da će se okupiti na Studentskom trgu u 14h, odakle će početi protestnu šetnju, a da će u 15h biti ispred Instituta za patologiju.</p>
<p>Tu će biti održan minut ćutanja za Žarka Marinovića, a nakon toga će se uputiti prema Slaviji gdje će odati poštu stradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu i u požaru diskoteci u Kočanima.</p>
<p>Najavili su program kod Pravnog fakulteta gdje će u 16h biti organizovana obraćanja nakon čega će studenti položiti vijence na Novom groblju u Ruzveltovoj ulici što će biti i kraj tog protesta.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstudentblokade%2Fstatus%2F1907918850181771406%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1907918850181771406%7Ctwgr%5E8bba64b25face31ba35470456b1844655badc104%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Beograd: Studenti u blokadi na ulicama ubilježavaju Dan studenata

<p>Dan studenata, 4. april, podsjeća nas na nepokolebljivu snagu mladih, koji su kroz istoriju bili simbol borbe za pravdu, jednakost i bolje društvo. U ovim izazovnim vremenima, studenti ponovo su digli svoj glas, odlučni da osiguraju sigurniju, pravedniju i prosperitetniju budućnost za sve nas, kazao je generalni sekretar Foruma Mladih SDP i predstavnik Evropskog saveza <b>Edon Čauši</b>.&nbsp;</p>
<p>Čauši je rekao da ova borba nije samo za prava studenata, već i za sistem koji će omogućiti kvalitetno obrazovanje, jednake prilike za sve mlade i razvoj društva koje prepoznaje i cijeni njihov doprinos.</p>
<p>- Naša je odgovornost da podržimo ovu energiju i odlučnost, jer bez mladih nema promjena, a bez njihove vizije nema napretka. Svim studentima čestitam njihov dan, uz poruku da nastave hrabro da grade put ka društvu u kojem će njihove ideje i potencijali biti osnov za bolju budućnost - poručio je Čauši.</p>

Čauši: Bez mladih nema promjena, a bez njihove vizije nema napretka

<p>U Crnoj Gori se danas obilježava Dan studenata, u sjećanje na 4. april 1936. godine, kad je tokom studentskih demonstracija u Beogradu poginuo student sa Cetinja, <b>Žarko Marinović.</b> Povodom ovoga važnog datuma, odnosa studenata, profesora i cijele akademske zajednice, u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, govorio je profesor crnogorskog jezika i južnoslovenske književnosti &nbsp;na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore dr <b>Draško Došljak</b>.</p>
<p>Profesori su tu gdje jesu, kaže Došljak, zbog studenata, ne samo zbog nastavnog procesa edukacije, već zbog ukupnog života studenata.</p>
<p>- Profesori moraju biti ti koji će saslušati studente, vidjeti njihov ukupan životni ambijent. Moraju voditi računa ne samo o onome što se dešava u amfiteatru na fakultetu, nego i onome što jeste i studentski standard, što je proces smještaja, ishrane, ali, naravno, i ukupan društveni život. Ne zaboravimo sve ono što je istorijski ambijent studentskog života na Balkanu, prije svega u bivšoj SFRJ, naš Univerzitet Crne Gore, i ostali univerziteti u Crnoj Gori su mladi univerziteti, i studentski život je, rekao bih nešto drugo u istorijskom kontekstu u odnosu na ono što je studentski život na Beogradskom, Zagrebačkom univerzitetu prije svega. Profesori su ti koji moraju, prije svega, voditi računa o studentima, razumjeti studentske zahtjeve, izlaziti u susret i time učiniti studente naprednijim, konkurentnijim i sve ono što jeste proces nastave učiniti boljim i kvalitetnijim- rekao je Došljak.</p>
<p>&nbsp;Studentski protesti se, podsjeća Došljak, ciklično javljaju, s vremena na vrijeme, dodaje on i podsjeća na proteste koji su se događali na Beogradskom univerzitetu.</p>
<p>- Ne zaboravimo da je značajan broj Crnogoraca, studenata iz Crne Gore studirao i studira na tom Univerzitetu. To su oni protesti iz 1903. godine, iz 1936. godine, čini se ključne za današnji dan, 1968. godine, kasnije 1996. godine, pa i ovi protesti koji traju sad u Beogradu i Crnoj Gori. Kada kažem za ove proteste iz 1936. godine danas se moramo svi prisjetiti, i ne samo danas, nego u kontinuitetu, velikog Žarka Marinovića, gimnazijalca cetinjskog iz Očinića, koji je bio vrlo solidaran prema svom kolegi <b>Jovanu Šćepanoviću</b>, pokazao svoju hrabrost i nije mario za svoj život da spasi život svog druga, koji je tragično nastradao u tim protestima iz 1936. godine ispred Instituta za patologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu i time pokazao snagu studenata kao kolektiva, ali i važnost svakog pojedinca. Ne zaboravimo da su se oni tada pobunili protiv nabujalog fašizma, dolazećeg fašizma na ove prostore, ali i protiv onoga što je bilo narušavànje svega što je integritet i autonomija univerziteta. Zato se svi prisjećamo Žarka Marinovića, u kontinuitetu, i on jeste uzor, ne samo studentima, ne samo mladima, nego svima onima koji žele da se suprotstave fašizmu u bilo kojem obliku, ali i &nbsp;svemu onome što je branjenje institucije kakav je univerzitet - zaključio je Došljak.</p>

Došljak: Svi se moramo prisjetiti cetinjskog gimnazijalca iz Očinića, velikog Žarka Marinovića

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO) čestitao je svim studentkinjama i studentima 4. april – Dana studenata - podsjećajući na značaj kritičke misli, građanskog aktivizma i studentskog bunta u izgradnji otvorenog, pravednog i demokratski funkcionalnog društva.</p>
<p>- U kontekstu rastućih izazova u dijelu urušavanja akademskih standarda, partijskog uticaja na obrazovni sistem i ograničavanja slobode mišljenja, od suštinskog je značaja da studentska grupacija ne pristaje na projektovanu pasivnost, već da učestvuje u kreiranju društvenih promjena. Studenti su kroz istoriju često bili presudni nosioci progresivnih promjena, hrabro ukazujući na nepravde i zahtijevajući odgovornost od onih na pozicijama moći što je bilo važno za društvo u cjelini. Mnoge reforme različitih sistema i režima počinjale su kao studentske pobune, koje su, uz njihovu istrajnost i energiju, dobile podršku šire javnosti i prerasle u masovne i uspješne proteste kazala je <b>Ivana Matanović</b>, saradnica na programima u CGO-u.</p>
<p>Ona je istakla da u proteklom periodu, svjedočimo i impresivnim studentskim protestima u Srbiji koji su indukovani tragedijom u Novom Sadu, gdje je život izgubilo 16 osoba, a kroz koje oni zahtijevaju odgovornost nadležnih i transparentnost u radu institucija. Ovi protesti, podsjeća Matanović, kulminirali su okupljanjem stotina hiljada građana i građanki u Beogradu 15. marta 2025. godine, što je jedan od najvećih takvih skupova u novijoj istoriji Srbije, ali i regiona.</p>
<p>Podsjeća da je u Crnoj Gori neformalna grupa studenata "Kamo Śutra?" organizovala proteste u Podgorici, zahtijevajući ostavke ključnih osoba u sektoru bezbjednosti ali i važne sistemske refome, nakon tragičnih događaja na Cetinju 1. januara 2025. godine, kada je u masakru stradalo 13 osoba. </p>
<p>- Prema podacima najnovijeg CG Pulsa, koji su sproveli CGO i Institut DAMAR ove godine, većina građana i građanki, tj. 61,1 odsto u većoj ili manjoj mjeri, podržavalo je njihove zahtjeve, a jedan broj je i samostalno organizovao okupljanja, proteste i blokade - navela je Matanović.</p>
<p>I u Bosni i Hercegovini su organizovani protesti koji se odnose na odgovornost vlasti nakon tragičnih događaja. U februaru 2025. godine, studenti i studentkinje su, podsjeća Matanović, u Sarajevu pokrenuli demonstracije, zahtijevajući odgovornost za smrt 29 osoba u poplavama koje su 2024. godine pogodile Jablanicu. Studenti su tražili odgovornost nadležnih institucija, ističući izostanak transparentnosti u radu i adekvatnih reakcija na prirodne katastrofe.</p>
<p>Matanović je poručila da CGO nastavlja da pruža podršku svim mladim ljudima koji žele da mijenjaju društvo na bolje, jer su, kako poručuje, oni ti koji imaju moć da postave temelje za društvo zasnovano na pravdi, slobodi i jednakim mogućnostima za sve.</p>
<p>- Podsjećamo na Žarka Marinovića, u čiju čast i obilježavamo Dan studenata. Njegova hrabrost i borba za pravdu pokazuju koliko je važna istrajnost u odbrani svojih prava i zalaganja za društvenu odgovornost. Takvi primjeri treba da budu inspiracija mladima da se ne povlače pred nepravdom, već da aktivno oblikuju budućnost u kojoj žele da žive - zaključila je Matanović.</p>

Matanović: Konačno čujemo i studentski glas

<p>U procesi je izrada Zakona o visokom obrazovanju na su radili predstavnici svih univerziteta, studenata i Agencija za kontrolu visokog obrazovanja, predstavnici NVO sektora, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a sve to na čelu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija.Iimali fenomenalnu saradnju sa Ministarstvom koje je pokazalo da može da uključe sve bitne i relevantne činioce na koje će se taj Zakon i odnositi, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, <b>&nbsp;Bogdan Malavrazić</b> iz Foruma studenata na UDG.</p>
<p>Dan studenata se obilježava u znak sjećanja na proteste koji su se desili 1936.godine i tragično stradanje studenta Žarka Marinovića.</p>
<p>- Žarko Marinović je u herojskom činu izgubio život, &nbsp;braneći kolegu od agresije policije. Mislim da nas ovaj dan sjeća na to da treba da imamo svoj glas, da su studenti ti koji donose promjene i da su studenti ona pokretačka snaga u jednom narodu, jednom društvu koje treba da vodi svijet naprijed - rekao je Malavrazić.</p>
<p>Optimista je, kaže Malavrazić, jer misli da ima kapaciteta među crnogorskom studentskom populacijom, kao i volje, želje i energije.</p>
<p>- Studentima, pored svih onih stvari o kojima klasično govorimo, neophodni su bolji uslovi studiranja, poboljšanje situacije sa domovima za studente, menzama i svemu &nbsp;ostalom, jeste da mi kao studenti budemo saslušani. Mi se nalazimo u jednome turbulentnom periodu za nas same i naprosto moramo da budemo saslušani prvo od naših roditelja, zatim moramo da budemo saslušani od naših univerziteta. Moram da kažem da sam ponosan, &nbsp;jer mislim da Univerzitet Donja Gorica sa kojeg ja dolazim, ali i drugi univerziteti u Crnoj Gori, prije svega Univerzitet Crne Gore sa kojim sarađujemo, sa njihovim Studentskim parlamentom, itekako rade da slušaju potrebe svojih studenata i da im izlaze u susret - istakao je Malavrazić.</p>
<p>Govoreći o situaciji u državi, sagovornik "Budilnika" kaže da treba obratiti pažnju na zajednički apel Univerziteta Donja Gorica, Univerziteta Crne Gore, studenata sa oba univerziteta, koji traže donošenje, kako podsjeća, novog Zakona o visokim obrazovanju.</p>
<p>- To je nešto o čemu sam ja govorio u Omladinskom parlamentu, koji smo imali u decembru mjesecu, i to je naprosto jedan zakon koji Crnoj Gori, crnogorskim studentima i našem društvu treba - naglasio je Malavrazić.</p>
<p>Ogroman broj studenata, podsjeća Malavrazić, boravi na stranim univerzitetima, gdje vide prednosti, ali i mane tih sistema.</p>
<p>- Za očekivati je da studenti žele da vide prednosti i u Crnoj Gori, zato se daju brojne inicijative, brojni prijedlozi, na kraju krajeva ako je vjerovati situaciji i političarima u Crnoj Gori, mi ćemo brzo da postanemo članica Evropske unije, tako da se očekuje taj standard kad je Evropska unija u pitanju diktira, i to je naprosto nešto što studenti traže. Sa druge strane opet se moram vratiti na Zakon o visokom obrazovanju, koji nam je neophodan, što mi od momenta kada su usvojene, ja mislim 2017. ili 2018. godine, značajne izmjene, imamo onu situaciju sa tri plus dva, odnosno tri godine osnovnih studija i dvije godine mastera, sada je u procesi izrada Zakona na kojem smo zajedno radili, predstavnici svih univerziteta, predstavnici studenata svih univerziteta, Agencija za kontrolu visokog obrazovanja, predstavnici NVO sektora, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a sve to na čelu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, jer smo sa njima imali fenomenalnu saradnju, gdje su pokazali da mogu da uključe sve one bitne i relevantne činioce na koje će se taj Zakon i odnositi - zaključio je Malavrazić.</p>

Malavrazić: Neophodno je donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju

<p>Usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju – uključujući promjenu modela studija, prelazno rješenje za aktuelne studente, rangiranje univerziteta i redefinisanje praktične nastave, uspostavljanje Studentskog servisa po ugledu na zemlje regiona i Evrope, početak izgradnje novog studentskog doma u Podgorici, temeljna reforma Programa stručnog osposobljavanja treba da bude visoko na listi prioriteta, kazali su u Studentskom parlamentu Univerziteta Crne Gore povodom Dana studenata. Oni su najavili i različite vidove djelovanja, u zavisnosti od dinamike i stepena ispunjenosti zahtjeva studenata.</p>
<p>Dan studenata obilježava se u Crnoj Gori svake godine u znak sjećanja na žrtvu Žarka Marinovića, koji je položio život u borbi za svoja, studentska, prava.&nbsp;</p>
<p>Ovaj datum osim što podsjeća na podvig, obavezuje sve napredne strane društva, navode u Studentskom parlamentu, da istraju u misiji zaštite svega što je progresivno.&nbsp;</p>
<p>- Kvalitetan obrazovni sistem predstavlja preduslov za razvoj svakog drugog segmenta društva – pa se tako prema pitanjima koja se tiču obrazovnog sistema treba i odnositi – stavljajući ih na listu stvarnih prioriteta kako bi se postojeći problemi pravovremeno rješavali, a budući prevenirali - kazali su u Studentskom parlamentu.</p>
<p>Kako su istakli, hiperprodukcija kadrova, visoka stopa nezaposlenosti svršenih visokoškolaca i ostali aktuelni problemi, koji su &nbsp;postali konstanta, odavno vape za rješenjima.</p>
<p>- Svi ovi izazovi i problemi, po svakom karakteru su takvi da zahtijevaju hitne i odlučne reakcije, možda i ne tako prijatne sistemske promjene – a sve u cilju postizanja vidljivih rezultata, velikog dometa – isključivo u najboljem interesu studenata. Već dugi niz godina insistiramo na boljem kvalitetu studija, većem kvalitetu znanja svršenih visokoškolaca, usklađivanju sa evropskim prostorom visokog obrazovanja – ali uz uvažavanje kontekstualnih, crnogorskih specifičnosti, jer visokoškolac treba da ima mogućnost i prilike, prije svega u našem sistemu, a naravno, prohodnost i ka drugim, većim sistemima - navedeno je u saopštenju Studentskog parlamenta.</p>
<p>Napominju da godinama unazad sistem visokog obrazovanja nije usklađen sa potrebama i zahtjevima crnogorskog tržišta rada, usljed čega se generacije studenata susrijeću sa brojnim posljedicama.&nbsp;</p>
<p>U ovom dijelu, kao jedino rješenje vide donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju, promjenu modela studija ali i istim zakonskim tekstom, neizostavno i urgentno rješavanje statusa studenata koji studiraju po aktuelnom modelu studija – budući da je, kako kažu u Studentskom parlamentu, velikom broj generacija upisanim od studijske 2017/18. godine pričinjena nepravda, onemogućena participacija i konkurentnost na tržištu rada i u tom pogledu – ugrožena egzistencija.</p>
<p>Prihvatanjem rješenja i prijedloga Studentskog parlamenta UCG omogućilo bi se, smatraju, postizanje sklada između onoga što studente očekuje na tržištu rada nakon završenih studija, kao i kompetencija i kvalifikacija koje stiču u toku istih.</p>
<p>- Realnost je, nažalost, takva da su donosioci odluka, uz određene izuzetke, i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju – a na čije postojanje godinama ukazujemo, osluškujući poruke i inpute koje dobijamo od studentske populacije od oko 20 hiljada mladih, sa svih fakulteta Univerziteta Crne Gore - ističe se u saopštenju.</p>
<p>S obzirom na to da naše društvo odlikuje dominantan problem nezaposlenosti mladih, to predstavlja, kako kažu u Studentskom parlamentu, najveći problem naših studenata i svršenih visokoškolaca. Studiranje se, poručuju, ne smije svoditi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda.&nbsp;</p>
<p>- Ukoliko produkujemo kadar koji ne može naći adekvatno radno mjesto u oblasti za koju se školuje – ne samo da govorimo o problemu koji pogađa studentsku populaciju, već i o problemu koji dugoročno održava održivost, konkurentnost i razvoj države - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>Čekajući na rješavanje starih, godinama i decenijama prisutnih problema, postoje neki čije rješavanje, kažu u Studentskom parlamentu, treba da bude visoko na listi prioriteta.&nbsp;</p>
<p>- Ovdje mislimo na usvajanje novog Zakona o visokom obrazovanju – uključujući promjenu modela studija, prelazno rješenje za aktuelne studente, rangiranje univerziteta i redefinisanje praktične nastave, uspostavljanje Studentskog servisa po ugledu na zemlje regiona i Evrope, početak izgradnje novog studentskog doma u Podgorici, temeljnu reformu Programa stručnog osposobljavanja (uz odbacivanje bilo kakvih ideja o ukidanju pomenutog programa), te dodatne podsticaje Univerzitetu Crne Gore kako bi se ulagalo u izgradnju nove i unapređenje postojeće infrastrukture - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>U cilju što jasnijeg i transparentnijeg ukazivanja na prethodno pobrojane probleme, kao i njihovog rješavanja, Studentski parlament UCG će, poručuju, kao i do sada, biti na braniku prava i interesa studenata, činiti da se njihov glas čuje i interesi poštuju.</p>
<p>- U tom pogledu ćemo koristiti različite vidove djelovanja, u zavisnosti od dinamike i stepena ispunjenosti zahtjeva studenata - kažu u Studentskom parlamentu.</p>
<p>Koračajući putem koji je krenuo Žarko Marinović, kao budući akademski građani, poručuju da njeguju potrebu za sticanjem znanja i usavršavanjem, a sve u cilju napretka društva u kojem će predstavljati inicijatore reformi za dobrobit svih.</p>
<p>- Bolje sjutra nije ostvarivo bez progresivne i proaktivne studentske populacije koja je spremna da se nosi sa izazovima savremenog društva. Ohrabrujemo uključenost studenata i mladih u društvene procese i društveni život, a za dostizanje tih ciljeva potrebna je podrška cjelokupnog društva, odnosno svih struktura. Zbog dnevnopolitičkih pitanja, podjela ili tema koje bi trebalo da su odavno arhivirane, van fokusa donosilaca odluka ne smiju biti oni koji su budućnost društva – jer, u suprotnom, ne treba da nas čudi trend da većina mladih profesionalnu i životnu sreću potraži u inostranstvu - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>U tom svjetlu, u Studentskom parlamentu zahtijevaju da studentska populacija bude u fokusu djelovanja nadležnih, ne samo za Dan studenata – već tokom cijele godine.&nbsp;</p>
<p>- Svim crnogorskim studentima upućujemo čestitke povodom 4. aprila – Dana studenata, uz želju da mladalačkom energijom, zajedničkim radom i inovativnošću doprinesemo poboljšanju statusa studenata, kvalitetnijem obrazovnom sistemu i boljoj budućnosti svih nas. Iskreno se nadamo da ćemo naredni Dan studenata, dočekati u boljem raspoloženju, riješenim problemima i primjerenijom pozicijom u društvu - zaključeno je u obraćanju Studentskog parlamenta.</p>

Studentski parlament: Promijeniti model studiranja, početi izgradnju novog doma, reformisati Program stručnog osposobljavanja...

<p>Mislim da je Dan studenata jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, studentkinja Mina Peruničić.</p>
<p>Međunarodni Dana studenata 17.novembra  koji se obilježava svake  godine u spomen na dan kada su 1939.godine nacisti ubili nekoliko čeških studenata, a preko 1200 studenata poslali u koncetracione logore, zbog protesta protiv okupacije Češke. </p>
<p>Pošto je već imala iskustvo starijeg brata i sestre sa studijama u inostranstvu, prisjeća se Perunučić, to je bio i njen plan još od, kako kaže, gimnazijskih dana, pa je tako posle završenih osnovnih studija u Podgorici, dodaje ona, master studije nastavila u Beču.</p>
<p>- Htjeli smo da imamo to iskustvo osamostaljivanja, upoznavanja drugih kultura i jezika, što smatram da je dragocjeno iskustvo. Zašto baš Beč, pa zato što je prelijep grad, bezbjedan, opet dovoljno daleko, a dovoljno blizu i lako je pala prava odluka - rekla je Peruničić.</p>
<p>Što se tiče razlike u studiranju u Crnoj Gori i Austriji, objašnjava Peruničić, razlika je u pristupu profesora,dodaje ona i kaže da su profesori dosta otvoreniji.</p>
<p>- Ne postoji onaj momenat da vam je neugodno nešto da pitate i koliko god je puta potrebno da se ponovi odgovor na to pitanje. Podstiču na diskusiju, podstiču da su stalno tu za vas. Imaju jedan jako prijateljski otvoreni odnos. Nastava je dosta praktičnija, a sam Univerzitet nudi mnogo nekih prilika koje mi nemamo, a baš su krucijalne u kreiranju nekog puta i iskustava i prilika za studenta. Konkretno, na mom primjeru, na mom Univerzitetu postoji career launch sto bi znacilo da idete kod kompanije, gdje vam oni predstave zaposlene i gdje imate priliku i da iz prve ruke od HR- a čujete neke zaista korisne savjete sjutra za zaposlenje. To omogućava kontakte, da zaista pričate sa zaposlenima, što je meni lično dalo priliku intervju u jednoj ogromnoj kompaniji, kao šansu za praksu koju sam skoro imala. Mnogo bi mi bile manje šanse da prosto nijesam imala tu priliku da odem, koju je organizovao moj Univerzitet - naglasila je Peruničić.</p>
<p>Razliku čine i prilike za zaposlenje, poručuje Peruničić, jer se u Beču zaista cijeni trud, znanje i vještine, navodi ona, a svako ko pokaže trud i znanje će, kako kaže, dobiti priliku za intervju i razmatranje.</p>
<p>Sagovornica Budilnika kaže da studira na engleskom jeziku, jer je Webster univerzitet multikulturalan, a njemački poznaje solidno, i, ističe ona, cilj joj je da usavrši i taj jezik.</p>
<p>- Međunarodni Dan studenata za mene ima posebnu simboliku jer slavi slobodu,solidarnost i borbu za prava studenata širom svijeta. Mislim da je to jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti. Mislim da ovaj dan ne samo mene, nego sve studente podsjeća koliko je važno da svi mi kao mladi budemo aktivni učesnici u obrazovnim procesima, ne samo pasivni primaoci znanja, već samo aktivni učesnici i da se borimo za društvo koje vrjednuje obrazovanje i prilika da se osvrnemo na prethodnu godinu i neke promjene koje su se desile u obrazovnom sistemu i isto tako da razmotrimo šta bi se moglo dalje poboljšati za narednu godinu - istakla je Perunučić.</p>
<p>U kratkoročnim planovima , vjeruje Peruničić, ne namjerava povratak u Crnu Goru, jer je na dobrom putu da započne inostranu karijeru, ali, dodaje ona, na duže staze je otvorena opcija da se  vrati i donese iskustvo, kako kaže, u svoju Crnu Goru.</p>
<p>Izazov je bio preseliti se u inostranstvo, prisjeća se Perunučić, i otići u nepoznato, i nije uvijek , kako kaže, prijatno.</p>
<p>- Izlazite iz zone komfora i napuštate sve što vam je poznato i idete u nepoznato. Koliko god da je to vaša želja, apsolutno nije uvijek prijatno. Prva i glavna stvar, rekla bih, jeste što vam nedostaje dom, nedostaju vam ljudi koje volite, drugo jeste da se teško prilagoditi na tu promjenu studiranja na stranom jeziku, koliko god da dobro poznajete neki jezik, studirati na tom jeziku je nešto što vam na samom početku stvara pritisak, zato što tu postoji taj trenutak odgovornosti da znate zašto ste došli i da opravdate svoju odgovornost i odgovornost svojih roditelja. Sve su to neki mali izazovi s kojima se susrećemo na dnevnim bazama, sve je novo i taj proces osamostaljenja je, rekla bih, najizazovniji - zaključila je Peruničić.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7bmRuxlpWTA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Peruničić: Studenti u Beču imaju mnogo više prilika i šansi za zaposlenje

<p>Crna Gora je ispunila tehničke aspekte u poglavlju 31, a u prethodnih nekoliko sedmica napravljeni su koraci ka njegovom potencijalnom zatvaranju, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.</p>
<p>Milatović je, odgovarajući na pitanje novinara nakon konferencije „Nacionalna platforma za sprečavanje nasilnog ekstremizma”, podsjetio da se u Odesi sreo sa hrvatskim premijerom Andrjem Plenkovićem u Odesi i zatražio u ime Crne Gore da Hrvatska odblokira zatvaranje poglavlja 31.</p>
<p>On je istakao da se nada da će taj razgovor sa Plenkovićem uroditi plodom.</p>
<p>Milatović je istakao da je u poglavlju 31 Crna Gora ispunila tehnicki asekte, što je Evropska komisija i konstatovala, ali zbog određenih bilateralnih stvari postoji kočenje od Hrvatske.</p>
<p>- Mislim da su i delegacije ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske u prethodnom periodu imali par dobrih razgovora, dolazak predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića prije par sedmica u Crnu Goru i moj razgovor sa Plenkovicem bili su koraci ka potencijalnom zatvaranju poglavlja - naveo je Milatović.</p>
<p>On je poručio da se trudi da, sa pozicije predsjednika, uradim koliko može, a u tom smislu je bio i razgovor sa Plenkovićem.</p>

Milatović: Napravljeni koraci ka potencijalnom zatvaranju poglavlja 31

<p>Netrpeljivost i isključivost su u Crnoj Gori postali normalizovani elementi javnog govora a digitalni prostor je često okidač govora mržnje koji se prenosi u realni svakodnevni život, ocijenjeno je na otvaranju Nacionalne platforme za sprječavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;</p>
<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> kazao je da stanje u našem društvu u različitim oblastima nije dobro, ali da društvena polarizacija nije samo problem našeg društva.&nbsp;</p>
<p>- Vidimo svakodnevno da je to jedan narastajući globalni trend. Očigledan je i u zemljama koje su institucionalno stabilnije i razvijenije demokratije od današnje Crne Gore i u tom smislu nije zaobišla ni Crnu Goru. Digitalni prostor je često okidač jednog neprihvatljivog govora mržnje, koji se kao takav prenese u realni svakodnevni život. Da se razumijemo to nije dobro. Kao predsjednik države koja ima taj problem, želim da o tome i govorim i iskoristim ovaj skup kako bi kao društvo došli do rješenja koja bi svima bila poželjna - rekao je Milatović, navodi se u saopštenju CDT-a.&nbsp;</p>
<p>Heterogenost i različitost crnogorskog društva je, kako je naveo, sigurno plodno tlo za određene nedobronamjerne društvene i političke aktere koji tu različitost eksploatišu.&nbsp;</p>
<p>- I mislim da to treba jasno reći. Često se naša raznolikost koristi u cilju političke instrumentalizacije, mislim da je to negdje svima očigledno - naveo je Milatović.&nbsp;</p>
<p>Dodao je da u Crnoj Gori u ovom specifičnom trenutku „imamo neznanje, netransparentnost i nedostatak opipljivih rezultata u smislu i ekonomskom razvoja i institucionalne nadogradnje i konsolididacije“.&nbsp;</p>
<p>- I onda se skreće tema na neke ove stvari koje se lako eksploatišu, u smislu političke eksploatacije - kazao je Milatović.&nbsp;</p>
<p>Programska direktorica CDT-a <b>Milica Kovačević</b> kazala je da su u Crnoj Gori netrpeljivost i i isključivost postali normalizovani elementi javnog govora, te da pitanje - kako obnoviti povjerenje među građanima i institucijama - postaje ključno pitanje.&nbsp;</p>
<p>- Ekstremizam ne počinje eksplozijom nasilja, već erozijom povjerenja. Kada ljudi izgube osjećaj da ih institucije štite, kad politički procesi nee funckionišu i kad izgube osjećaj da imaju neki zajednički prostor za dijalog i za pripadnost. Ekstremizam ne stanuje na marginama, on je prisutan na vrhu politike, među nekim nosiocima vlasti i u državnim institucijama koje bi trebalo da budu brana ekstremizmu - navela je Kovačević.</p>
<p>Dodala je i da se pod izgovorom političkog pomirenja produbljuju najozbiljnije društvene podjele a da se retorika pomirenja koristi za nekažnjivost.&nbsp;</p>
<p>- U institucionalnom krugu je napravljen zatvoreni krug zaštite, štićenja i blokiranja odgovornosti, primjer je slučaj <b>Marka Kovačevića</b> u kojem Skupština aktivno koči njegovo procesuiranje za govor mržnje. Imamo i revidiranje istorije i veličanje ratnih zločinaca u kontinuitetu, juče smo dobili jasnu poruku Evropskog parlamenta na tu temu. Imamo i zloupotrebu religijskih narativa i vjerskih zajednica u funkciji političke mobilizacije - navela je Kovačević.</p>
<p>Podsjetila je i da &nbsp;Nacionalni operativni tim za sprječavanje ekstremizma u posljednje četiri godine makar polovinu vremena nije funckionisao, da su promijenjena četiri nacionalna koordinatora, što je, kako kaže, značilo vrlo malo realnih aktivnosti.&nbsp;</p>
<p>Ambasador Nizozemske <b>Martajn Elersma</b> kazao je da ta zemlja pokušava da na svoj način podrži Crnu Goru, od podrške pitanjima vezanim direktno za pristupanje EU, kao što je napredak u vladavini prava, ali i prevenciji radikalizacije, što je, kako je naveo, takođe pitanje gdje EU ima ulogu.&nbsp;</p>
<p>- Dobra stvar kod EU je što ste dio grupe zemalja koje na jedan ili drugi način imaju posla sa ovakvim pitanjima. Crna Gora nije jedina zemlja koja se suočava sa polarizacijom, vidimo to i u holandskom društvu, takođe i druge članice EU su to iskusile. EU pruža okvir da se sjedne i da se sagledaju najbolje prakse. Niko od nas ne zna najbolja rješenja, ne znamo tačne uzroke, poznati su nam neki faktori koji doprinose i imamo iskustva gdje smo zabilježiili uspjehe u prevenciji radikalizacije i prepoznavanju radikalizacije u ranoj fazi - rekao je Elersma.</p>
<p>Istakao je da je važno da sve relevantne institucije u Crnoj Gori sjednu i zajedno sagledaju problem.&nbsp;</p>
<p>- U holandskom društvu smo imali brojne podjele, ali razne grupe su sjele zajedno, razgovarale i došle do kompromisa sa kojim nijesu svi bili kompletno srećni, ali je bio prihvatljiv za sve. To je bio uspješan model i tako EU funkcioniše - poručio je ambasador Nizozemske.</p>
<p>Predsjednik Milatović je kazao da se o temama kao što su ekstremizam, polarizacija i temama od svakodnevne važnosti za razvoj da društva ne može smisleno razgovarati kada imamo Vladu koja organizuje elektronske sjednice i Skupštinu koja je izgubila nadzornu ulogu nad Vladom.</p>
<p>- Pored toga, mislim da je u kontekstu biranja represivnih mjera u odnosu na preventivne, sasvim sigurno da to zavisi u odnosu na generaciju koju targetirate. Mislim da kod ljudi srednje dobi treba ići kroz neko kažnjavanje, a što se tiče naše omladine i budućnosti, sasvim sigurno da je tu potrebna prevencija. Više puta sam govorio na temu građanskog obrazovanja. Mislim da je važno uvođenje građanskog obrazovanja u kurikulume starijih razreda osnovne škole i nižih razreda srednje škole. Mislim da je važna i medijska pismenost u dobu digitalnog prostora, u dobu kad je svaka druga informacija dezinformacija, mislim da je važno naučiti mlade ljude kako da razliku informacije od dezinformacija - kazao je Milatović.&nbsp;</p>
<p>Ambasador Nizozemkse ukazao je da se svima mora pružiti osjećaj da su dio društva i to jednak dio društva.&nbsp;</p>
<p>- Ali, upravo zbog toga svi pričamo o problemima sa vladavinom prava, jer sve počinje tako što se zakon za sve primjenjuje na isti način i da su svi jednaki pred zakonom. Crna Gora ima ogromnu šansu da preuzme najbolje prakse od EU - zaključio je Elersma.&nbsp;</p>

Netrpeljivost normalizovana, dijaloga nema kad institucije ne rade svoj posao

<p>Odbor Demokratske partije socijalista Kotor dužan je da javnost podsjeti na još jedan primjer neodgovorne i netransparentne uprave aktuelne lokalne vlasti – pijacu u naselju Sveti Stasije, koja je pred same izbore otvorena u velikom stilu, a koja danas, nepunu godinu kasnije, svjedoči o potpunom promašaju te investicije, kazali su iz kotorskog DPS-a.&nbsp;</p> <p>Kako navode u saopštenju, prema tadašnjim riječima, sekretara za investicije <b>Ognjena Vukasovića</b>, projekat je koštao oko 610.000 eura.&nbsp;</p> <p>- Iako je pijaca predstavljena kao razvojna šansa za lokalnu zajednicu – sa idejom da mještani dobiju pristupačnije i kvalitetnije namirnice, te prostor za bazare, proslave – realnost je, nažalost, potpuno suprotna - dodaju iz DPS-a Kotor.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250619110612_d303c1b3081323f0a42d102f280273d0f6fa272bb9db26a9d71a041d00a39d83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250619110612_d303c1b3081323f0a42d102f280273d0f6fa272bb9db26a9d71a041d00a39d83" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pijaca U Sv.Stasiju "> </figure>  <p>Danas, kako kažu, postoji objekat bez upotrebne dozvole.</p> <p>- Danas imamo objekat bez upotrebne dozvole, bez tekuće vode jer je Vodovod Kotor bio prinuđen da isključi vodu. Fontana na parkingu iznad je odavno presušila, a sami korisnici i posjetioci svjedoče da su cijene na ovoj pijaci – koja je trebalo da bude povoljnija alternativa – više od cijena u lokalnoj prodavnici, i to u vremenu kada je inflacija dodatno pogoršala životni standard građana - navodi se iz DPS-a.&nbsp;</p> <p>Postavili su pitanje "Da li je 610.000 eura potrošenih sredstava zaista bilo vrijedno – ako se objekat koristi simbolično, svega nekoliko dana godišnje? Da li su politički poeni pred izbore važniji od stvarnog kvaliteta života građana?"</p> <p>- I da li je zaista ovo ono što su građani Svetog Stasija čekali decenijama? - dodaju iz kotorskog DPS-a.&nbsp;</p> <p>Podsjetili su da su, kako navode, infrastrukturna ulaganja dužna da budu u službi građana, a ne dekor pred izbornu kampanju. Lokalna zajednica zaslužuje odgovore – kada će i ovako završena pijaca dobiti upotrebnu dozvolu?&nbsp;</p> <p>- I da li neko konačno snosi odgovornost za ovakve projekte koji troše novac građana, a ne donose ni korist ni dugoročni razvoj? pitaju oni.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250619110612_6651691fa726bd00da2d9c7a581e1d1710315e931838d480e98f35624be9f427.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250619110612_6651691fa726bd00da2d9c7a581e1d1710315e931838d480e98f35624be9f427" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pijaca u SV. Stasiju "> </figure>  <p>- Opštinski odbor DPS Kotor ostaje posvećen borbi za istinsko unapređenje uslova života svih naših sugrađana, ali i zahtjeva odgovornost i transparentnost u trošenju javnih sredstava – posebno kada su u pitanju investicije koje bi trebalo da služe javnom interesu, a ne partijskim potrebama - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250619110612_2fafb547f17012240c545fdccc757077115770d484993c6b37196dc9741bf93d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250619110612_2fafb547f17012240c545fdccc757077115770d484993c6b37196dc9741bf93d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pijaca Kotor "> </figure>

DPS Kotor: Pijaca u Svetom Stasiju – još jedna propuštena šansa ili samo skupa kulisa pred izbore?

<p>Standard građana ne smije biti žrtva turističke sezone, naveo je na mreži Iks član Glavnog odbora SDP i predstavnik Evropskog saveza <b>Ćazim Lisičić</b>.&nbsp;</p>
<p>Lisičić navodi da razumije tržište ali, napominje, ne smijemo dozvoliti da građani Crne Gore plaćaju cijenu ljetnjih poskupljenja.</p>
<p>- Ako ova vlast nije sposobna da reaguje u trenutku kada inflacija guta plate i penzije, neka kaže jasno – ili neka odež - poručio je Lisičić.&nbsp;</p>
<p>Kao ključne mjere Lisičić predlaže proširenje stope od 7 odsto na: flaširanu vodu, pelene, sapune, dječju hranu, osnovne higijenske proizvode, uvođenje nulte stope PDV-a za korisnike: socijalne pomoći, minimalnih penzija i roditelje sa troje+ djece, sezonski nadzor cijena i inspekcijska kontrola, poreske olakšice za male proizvođače i ugostitelje koji koriste domaće proizvode i digitalni sistem za PDV popuste uz korišćenje ličnih kartica ili poreskog ID broja.&nbsp;</p>
<p>- Ne može se porezom puniti budžet dok građani prazne frižidere - zaključuje Lisičić.&nbsp;</p>

Lisičić: Ako vlast nije sposobna da reaguje u trenutku kada inflacija guta plate i penzije, neka kaže jasno ili neka ode

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: dan-studenata