Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, položio je vijenac na spomenik stradalima u genocidu u Srebrenici, podsjećajući da su nacionalizam, šovinizam i mitovi bili uzrok neslućenih patnji i sukoba u našoj prošlosti.
- Dan sjećanja na genocid u Srebrenici poziva nas da se s dubokim žaljenjem prisjetimo svih onih koji su izgubili svoje živote, ali i da se suočimo s opomenom – kuda nas mogu odvesti nacionalna isključivost, mitovi i šovinizam. Upravo takve ideje bile su uzrok neslućenih patnji i sukoba u našoj prošlosti. Naša je obaveza da učimo iz tih tragičnih događaja, kako se nikada više ne bi ponovili. Moramo se boriti protiv mržnje i graditi mostove međusobnog razumijevanja, poštovanja i solidarnosti- poručio je Dukaj.
Ministar je podjsjetio da je naša obaveza da učimo iz tih tragičnih događaja, kako se nikada više ne bi ponovili. Moramo se boriti protiv mržnje i graditi mostove međusobnog razumijevanja, poštovanja i solidarnosti.
- Neka nas naše različitosti ne dijele, već ujedine u ostvarivanju zajedničkih ciljeva i vrijednosti. Samo tako možemo izgraditi otvoreno i pravedno društvo, sposobno da se uspješno suoči sa savremenim izazovima- poručio je Dukaj.
Ministar Dukaj u sastavu crnogorske delegacije danas prisustvuje komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Dukaj: Žal zbog izgubljenih života, opomena kuda vode nacionalna isključivost, mitovi i šovinizam

U susret obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje – ANIMA pozivaju Skupštinu i Vladu Crne Gore da hitno utvrde 11. jul kao zvaničan Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i već ove godine organizuju njegovo obilježavanje na dostojanstven način, u skladu sa Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) iz 2024. godine, koju je Crna Gora prošle godine podržala, ali i Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine.
- Od 2021. godine svake godine zahtijevamo da Crna Gora zvanično ustanovi 11. jul kao Dan sjećanja. Prošle godine, povodom obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici, tu inicijativu je podržalo i 76 nevladinih organizacija iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju da su pripadnici Vojske Republike Srpske od 11. do 19. jula 1995. godine „sistematski ubili preko osam hiljada nenaoružanih Bošnjaka starosti od 14 do 70 godina. Ubijeno je, kako su naveli, i preko šest stotina djece, a najmlađa žrtva je beba, rođena 13. jula 1995, ekshumirana iz masovne grobnice kod Srebrenice 2012. godine“.
Naglašavaju da je genocid u Srebrenici najmasovniji zločin izvršen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, i da je utvrđen presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i presudom Međunarodnog suda pravde (MSP), kao i presudama nacionalnih sudova u više država.
- MKSJ i Međunarodni rezidualni mehanizam osudili su 21 osobu za zločine u Srebrenici, od kojih sedam za zločin genocida na osnovu preko 1.500 svjedočenja i oko 28.000 dokaznih predmeta. U BiH je za ista djela pravosnažno osuđena 31 osoba, od čega 14 za genocid, u Srbiji njih pet, a u Hrvatskoj dvije - navodi se.
Iz HRA, CGO i Anima podsjećaju da je Skupština Crne Gore još 17. juna 2021. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kojom je prepoznala genocid počinjen u julu 1995. godine i obavezala se na njegovu osudu i njegovanje kulture sjećanja.&nbsp;
Takođe ukazuju da je prema Rezoluciji Generalne skupštine UN iz 2024. godine Crna Gora dužna da već ove godine zvanično obilježi 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, jer je u članu 1 te rezolucije određeno da se taj datum proglašava Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, a u Rezoluciji Skupštine Crne Gore naglašava se „značaj proglašenja 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici“.
Organizacije upozoravaju na „brojne izraze nedostatka institucionalne svijesti i senzibiliteta kada je riječ o kulturi sjećanja“, što vide kao „odraz izostanka sistemskog pristupa suočavanju s prošlošću“.
Pozivajući se na rezultate istraživanja CGO-a, navode da „značajan dio građana/ki Crne Gore negira tvrdnju da je u Srebrenici počinjen genocid - gotovo svaki peti ispitanik (18.5 odsto), dok je 16.5 odsto građana/ki uzdržano po ovom pitanju“. Istraživanje iz 2024. među mladima pokazalo je da „oko 15 odsto mladih negira genocid u Srebrenici, a da 18.4 odsto mladih ne zna ili odbija da odgovori na pitanje u vezi genocida u Srebrenici“.
- Ovo ukazuje na ozbiljne nedostatke u opštoj informisanosti građana/ki, ali i izazove u kulturi sjećanja i suočavanja s prošlošću, koje retrogradni narativi dodatno kompromituju. Negiranje genocida ili umanjivanje njegove težine nije samo protivno zakonu, već predstavlja i vrijeđanje dostojanstva žrtava i njihovih porodica, ali i direktna prijetnja miru i stabilnosti u regionu. Kultura sjećanja i jasno distanciranje države od ratnih zločina, uključujući genocid, predstavljaju temelj odgovornog društva zasnovanog na vladavini prava, istini i poštovanju ljudskih prava - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Tri organizacije naglašavaju da institucije Crne Gore imaju odgovornost da ovu važnu godišnjicu obilježe dostojanstveno, u skladu sa međunarodnim standardima i sopstvenim rezolucijama, kako bi se žrtvama genocida u Srebrenici odala dužna počast, a preživjelima pružila podrška i priznanje za njihovu patnju“.
Pozivaju nadležne da hitno pokrenu proceduru za zvanično proglašenje 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici i uvrste ovu tačku u dnevni red Skupštine, već ove godine preduzmu sve potrebne korake kako bi se 11. jul zvanično obilježio kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, čime bi Crna Gora pokazala dosljednost u odnosu na svoje proklamovane vrijednosti i međunarodne obaveze. objave program obilježavanja ovog datuma za 2025. godinu, u skladu s međunarodnim standardima i domaćim obavezama“.
- Već ove godine Crna Gora mora pokazati privrženost svojim principima i međunarodnim obavezama, te spremnost da se suoči s prošlošću na dostojanstven i odgovoran način. Zvanično proglašenje 11. jula Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i njegovo institucionalno obilježavanje poslalo bi jasnu poruku posvećenosti istini, pravdi i kulturi sjećanja. Takođe, to bi bila važna mjera protiv negiranja ovog zločina, koja bi doprinijela obrazovanju mladih generacija o opasnostima mržnje, nacionalizma i ratnih zločina i obezbijedila trajni mir u regionu - zaključuju iz HRA, ANIMA i CGO.

Crna Gora da utvrdi 11. jul kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

Države članice Evropske unije biće zastupljene na najvišem nivou na komemoraciji kojom će iduće sedmice u Srebrenici biti obilježena 30. godišnjica genocida nad Bošnjacima koji su 1995. počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba. 
 
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković na sastanku u Sarajevu izvijestio je šefa delegacije EU-a u BiH Luiđija Sorecu i ambasadore država EU-a akreditovane &nbsp;u toj zemlji o pripremama za centralnu komemoraciju koja će u Srebrenici biti održana 11. jula u znak sjećanja na više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih 1995. godine nakon pada enklave koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Uz potvrdu da će najviši zvaničnici evropskih državaučestvovati na toj komemoraciji, predstavnici država EU-a dali su podršku svim manifestacijama kojima se obilježava 30 godina od srebreničkog genocida.
- Sjećanje nije samo moralni imperativ, nego i poziv na suprotstavljanje mržnji, netoleranciji i nepravdi - napisao je Soreca u objavi na društvenoj mreži X.

Predstavnici država EU na najvišem nivou dolaze na komemoraciju u Srebrenici

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) na hitnoj sjednici 2. jula je donijela odluku kojom se 11. juli, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u tom bh. entitetu.
- Odluka je donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama žrtava, te sjećanja na genocid u Srebrenici - saopšteno je nakon sjednice Vlade Federacije BiH.
Na Dan žalosti se zastava Bosne i Hercegovine spušta na pola jarbola na zgradama institucija u Federaciji BiH. Ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima, dok su medijske kuće dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.
Na nivou Bosne i Hercegovine, već godinama nema saglasnosti da se 11. juli proglasi danom žalosti, iako se svake godine ovakav zahtjev nađe pred Savjetom ministara BiH.
Ove godine, na 30. godišnjicu srebreničkog genocida, još nema zvaničnih informacija hoće li se Savjet ministara izjašnjavati o danu žalosti.
Prošle godine su glasali protiv ministri iz entiteta Republika Srpska, odnosno zamjenik predsjedavajućeg iz reda srpskog naroda bez koga se nijedna odluka ne može staviti na dnevni red sjednice.
Posljednji put je odluka o proglašenju 11. jula danom žalosti u cijeloj BiH usvojena 2019. godine.
Ove godine u Memorijalni centar u Potočarima biće ukopano sedam žrtava genocida.
Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, a Generalna skupština UN-a usvojila je 23. maja 2024. Rezoluciju kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Vlada Federacije BiH proglasila 11. jul Danom žalosti

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da Moskva nema interes da raspaljuje globalni sukob, kao što nije imala interes da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
- Naravno, nismo zainteresovani za globalni sukob. Nismo ludi. Ovo je rečeno stotinu puta. Kome je potreban globalni sukob - upitao je Medvedev u intervjuu za TASS, Rojters i projekat Vargonzo, podsjećajući da je rusko rukovodstvo više puta upozoravalo Zapad i zemlje NATO, pozivajući ih da uzmu u obzir interese Rusije i sjednu za pregovarački sto.
Kako kaže, globalna situacija mogla bi dovesti do situacije u kojoj bi sve u nekom trenutku moglo da izmakne kontroli, a opasnost od globalnog rata je veoma velika.
- Novi multipolarni svijet sastoji se od različitih zemalja, glavnih polova i važnih igrača. To svakako uključuje i našu zemlju - Rusku Federaciju, Narodnu Republiku Kinu, Indiju i zemlje onoga što sada nazivamo globalnim Jugom. Jasno je da je ovo potpuno novi fenomen, sa sopstvenim pravnim subjektivitetom, kako kažu pravnici, i željom da se direktno učestvuje u međunarodnim odnosima, a ne indirektno preko drugih zemalja - smatra zamjenik šefa Savjeta bezbjednosti Rusije.
Medvedev je rekao da je po dolasku na dužnost predsjednika bio mentalno spreman da pritisne nuklearno dugme ako bude potrebno.
&nbsp;-Svako ko je pristao da se kandiduje i bude izabran za predsjednika nuklearne sile ne može to isključiti. Kao vrhovni komandant, prirodno sam učestvovao u svim neophodnim obukama tokom tog perioda, uključujući i obuku za rukovanje nuklearnim oružjem. Ali ne daj Bože da do toga dođe - naveo je on.
Na pitanje novinara o najnevjerovatnijoj prognozi koju bi mogao da napravi za 2026. godinu, Medvedev je ocijenio da bi raspad NATO i povratak EU kupovini ruske nafte i gasa bili korisni za cijelu planetu.
&nbsp;- Među nevjerovatnim stvarima, pošto tražite, na primjer, Evropska unija će se izviniti Ruskoj Federaciji i ponovo tražiti prodaju gasa i nafte. Ili će se NATO raspasti zbog povlačenja SAD. Oboje bi, inače, bilo korisno za našu planetu. Da li je to moguće? Vjerovatno je, kao i sve nevjerovatne stvari, moguće - istakao je Medvedev.
Prema njegovim riječima, kolonijalne tendencije prema suverenoj zemlji poput Venecuele bile su iznenađujuće.
- Zarobljavanje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura od Amerikanaca je katastrofa u međunarodnom pravu i podriva čitav sistem međunarodnih odnosa - rekao je Medvedev, dodavši da planira da objavi pravni esej o pravnim aspektima hapšenja Madura.
Kada je riječ o odnosu Moskve i Londona, Medvedev je ocijenio da samo fundamentalna promjena britanske politike može poboljšati odnose sa Rusijom.
- Ono što sadašnje britansko rukovodstvo radi jeste neka vrsta bijesne, primitivne rusofobije, kako bi podiglo sopstveni elektorski rejting - rekao je on.
Kada je riječ o Grenlandu, Medvedev je ocijenio da želja predsjednika SAD Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad tom zemljom predstavlja ozbiljan izazov jedinstvu Zapada.
- Neću se zadržavati na Grenlandu. Naš predsjednik je nedavno rekao da se to nas ne tiče. Neka Sjedinjene Države i Evropljani to riješe, ali cijela stvar je prilično čudna. Ništa slično se nije desilo barem u posljednjih nekoliko decenija, ali se sada dešava. Ovo zaista predstavlja ozbiljan izazov za atlantsko jedinstvo - rekao je Medvedev.
Takođe, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije nazvao je isticanje da Rusija i Kina predstavljaju "prijetnju" za Grenland samo taktikom zastrašivanja.

Medvedev: Nismo zainteresovani za globalni sukob, nismo ludi

Cijene nafte porasle su i prošle sedmice, pete zaredom, pa su dostigle najviše nivoe u šest mjeseci, što je najviše posljedica napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana.
&nbsp;Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 7,3 odsto, na 70,69 USD, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,8 odsto, na 65,21 USD.
&nbsp;Rast cijena petu sedmicu zaredom uglavnom je posljedica napetosti između SAD-a i Irana, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Američki ratni brodovi stigli su sredinom sedmice na Bliski istok, uz poruku predsjednika SAD-a Donalda Trampa Iranu da se nada da će "brzo sjesti za sto" i pregovarati o nuklearnom sporazumu.
&nbsp;U junu prošle godine SAD je s Izraelom napao nuklearna postrojenja u Iranu i brojne vojne lokacije. Iran je odgovorio napadom na mete u Izraelu i na američku vojnu bazu u Kataru.
&nbsp;U četvrtak je Tramp rekao da planira razgovarati s Iranom.
&nbsp;- Puno naših jako velikih, jako moćnih brodova plovi ovog trena prema Iranu i bilo bi sjajno da ih ne moramo upotrebiti - dodao je Trump.
&nbsp;Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči poručio je da je Teheran spreman za ravnopravne razgovore, koji će se temeljiti na uzajamnim interesima i poštovanju.
&nbsp;Međutim, on je istakao da iranski odbrambeni kapaciteti i projektili nikada neće biti predmet rasprave.
&nbsp;Trgovci se plaše da bi Teheran na eventualni američki napad mogao odgovoriti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca kojim dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte.
&nbsp;Iran je prošle godine proizveo oko 3,3 miliona barela nafte dnevno, što čini otprilike tri odsto svjetske proizvodnje.
&nbsp;Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti, cijene su nafte ove godine porasle gotovo 15 odsto, nakon što su prošle godine pale oko 20 odsto.

Cijene nafte porasle petu uzastopnu sedmicu

Od toga kojim pravcem će krenuti Crna Gora u dobroj mjeri zavisi cjelokupna sudbina balkanskog mira i stabilnosti. I ne samo ovog dijela Evrope. Toga su svjesni i u Londonu i u Berlinu. I zato ohrabruju vlast u Podgorici da uloži maksimalne napore i da sve od sebe da iskoristi ukazanu šansu. Pa poručuju onom dijelu vlasti koju personifikuje premijer Milojko Spajić da jedino udruženi sa dokazanim proevropskim snagama iz opozicije i nevladinog sektora mogu da zaštite svoju državu i uvedu je u evropsku porodicu naroda.
Sa Crnom Gorom (i Kosovom) počelo je i sa Crnom Gorom se završava sa osvajačkom ratnom politikom koja Balkan drži u višedecenijskom mraku. Jasne poruke najznačajnijih evropskih zvaničnika, koje čuju svi oni koji žele dobro Crnoj Gori, vjerujemo dopiru do onih kojima su upućene. Premijeru Spajiću prije svega.
U suštini, ključno pitanje je pitanje odbrane i opstanka nezavisne države Crne Gore u zapadnoevropskom civilizacijskom krugu. Od svih nedaća i nasrtaja sa kojima se Crna Gora susretala tokom svog viševjekovnog postojanja, „velikosrpski projekat“ (danas preimenovan u „srpski svet“) sa kratkim prekidima traje više od sto pedeset godina i ne pokazuje ni u naznakama popuštanje ovog “bratskog zagrljaja”. Štavise, nakon svih propalih pokušaja urušavanja i asimilacije posljednjih nekoliko decenija, beogradsko velikodržavlje, poduprto ruskim imperijalizmom, kao da je krenulo u posljednji odlučni boj za uništenje Crne Gore, to jest crnogorske države, nacije, jezika, kulture, crkve.
Sada, kada se zahvaljujući spletu geopolitičkih okolnosti, ukazala šansa za brzi prijem u punopravno clanstvo Evropske unije, maligni uticaj onog najznačajnijeg kolaborantskog dijela vlasti, oličenog u bivšem DF i Demokratama, dovodi u pitanje opstanak same države. Dovoljno je podsjetiti na njen potpuno narušeni suverenitet, naročito kad je u pitanju donošenje samostalnih odluka. Dakle, došao je trenutak kada se drzava Crna Gora (što ne znači bilo kakva) može spasiti ili konačno upropastiti. Redovni izbori, planirani za manje od godinu i po dana, ili eventualno vanredni, posljednja su raskrsnica u izboru dugrajnog mraka i zraka svjetlosti koji se ipak nazire.
Nacionalni Crnogorci nemaju rezervnu državu. Vjerujemo da se to odnosi i na ostale etničke zajednice. Potrebno je uvijek ponavljati da Crna Gora bez manjinskih naroda nije država za koju se treba boriti. Manjinski narodi su svoju privrženost Crnoj Gori dokazali i u nedavnoj prošlosti . Danas, nažalost, prvaci manjinskih stranaka, naročito Bošnjačke i dijela albanskih stranaka, sve više gledaju prema nekim drugim centrima van Crne Gore. To, naravno, najviše važi za sve stranke sa srpskim predznakom. Jedini izuzetak su predstavnici hrvatske manjine koji, ponosni na svoj hrvatski rod, dokazuju da im je domovina Crna Gora. Potrebno je napomenuti da za stranke manjinskih naroda koje participiraju u vlasti i daju legitimitet aktuelnoj većini, učestvujući u donošenju loših i po Crnu Goru štetnih odluka, ne glasa ni približno većina njihovih nacionalnih grupacija. Za Bošnjacku stranku ne više od trećine bošnjacko/muslimanske populacije.
Gradjanska država, kao optimalni oblik uređenja Crne Gore, znači CRNOGORSKA drzava ravnopravnih gradjana svih vjera i nacija koji u njoj žive. To je upravo obrnuto od pokušaja stvaranja nacionalnih feuda, sto Beograd i Moskva nameću i pokušavaju realizovati. Dok neki prvaci manjinskih stranaka nesvjesno ili, sto je mnogo opasnije, svjesno to prihvataju. Izgradnja i učvršćivanje modernog crnogorskog građanskog društva jedini je garant dugoročnog utemeljenja i opstanka crnogorske države.
Postojeći koalicioni savez takozvanih „pomiritelja“, a u stvari nacionalista/unitarista, političkih mešetara i zagovornika kratkoročnih dobiti iz krugova manjinskih stranaka ne može voditi ničemu dobrom. Aktuelna vlast, predvodjena dominantno srpskim nacionalistima/integralistima i navodjena iz Beograda, preduzima sve da zaustavi prijem Crne Gore u EU. Srpski radikalizam ne prihvata ni jedno razumno rješenje koje Crnu Goru „evropeizuje“ i otvara joj put razvoja utemeljenog na osnovama demokratskih, građanskih, sekularnih društava. Neće se riješiti ni jedan od problema, koji ce se u susret najznačajnijim izborima nakon referenduma stalno umnožavati, dok god srpski radikalni elementi iz bivšeg DF i Demokrata, budu “zastupali interese” crnogorske države, a premijerov PES i manjinske stranke ih (ne)voljno slijedili.
Svojevremeno je cijenjena srpska istoričarka Latinka Perović napisala da se “Jugoslavija nije raspala zato što nije bilo rješenja, već zato što je Srbija odbila svako rješenje”. Kako tada, tako i danas, eksponenti i sprovodnici iste te politike beogradskog režima svojim malignim uticajem nastoje da udalje Crnu Goru od Evrope i svijeta. Evropska Unija ne odredjuje našu sudbinu ni kada nas kritikuje ni kada nas hvali, ali svakako odredjuje opšte uslove u kojima se trasira i crnogorska sudbina. U sadašnjem preoblikovanju svijeta crnogorska politika morala bi biti samo i jedino ona evropska. Stoga ovu jedinstvenu priliku ne bismo smjeli propustiti ili proigrati kratkovidim i zlonamjerno donesenim odlukama koje bi usporile ili zakočile njen evropski put.
Svi ključni politički činioci iz aktuelne vlasti koji se izdaju za proevropske snage i oni dokazani iz opozicije (DPS i ES), zajedno sa najprogresivnijim iz nevladinog sektora, morali bi shvatiti značaj sudbonosnog trenutka u kome se Crna Gora danas nalazi. To znači ostaviti po strani maksimalističke zahtjeve i pripremiti se na kompromise kao znak snage i političke mudrosti a ne slabosti. I iskreno pripremiti na takve korake svoje sljedbenike, to jest svoje biračko tijelo. Samo takvim načinom može se Crna Gora odbraniti od uticaja malignih politika. Ako ne bude razumijevanja i sporazumijevanja slijedi ono što su zacrtali neprijatelji Crne Gore ostvarajući davnašnju maksimu: zavadi, pa vladaj. Naglašavamo da oko nezavisnosti, grđanskog karaktera i evropskog opredjeljenja naše države nema pogadjanja. I da će građani Crne Gore većinski stati iza takve politike. A osim Crne Gore druge nemamo. I ne treba nam!

Popravni iz istorije

Evropska unija namjerava uvesti mjere protiv prekomjernog uvoza jeftinog sirovog šećera kako bi olakšala situaciju na unutrašnjem tržištu i zaštitila evropske proizvođače šećerne repe.
Prema najavama EU agrarnog povjerenika Kristofa Hansena, Komisija će uskoro predstaviti predlog za privremeno zaustavljanje uvoza preko takozvane Inward Processing Procedure (IPP), posebnog carinskog režima koji dopušta bescarinski uvoz šećera za preradu i naknadni re-izvoz, prenose Nezavisne novine.
Ova posebna procedura, koja je trebalo da služi za industrijsku preradu, posljednjih godina se, kako ističu stručnjaci, pretvorila u put za uvoz jeftinog šećera koji ne zadovoljava evropske socijalne i ekološke standarde.
Prema dostupnim podacima, do avgusta prošle godine preko ovog režima u EU je ušlo čak 470 hiljada tona sirovog i 135 hiljada tona bijelog šećera, od čega gotovo 440 hiljada tona iz Brazila. Uvoz IPP-šećera gotovo se udvostručio u posljednjih pet godina, a u privrednoj godini 2024/25. u EU je uvedeno čak oko 587 hiljada tona, što čini više od 70 odsto ukupnog uvoza sirovog šećera u EU.
U poređenju s tim, kvota za zemlje Merkosura, koja iznosi 190 hiljada tona šećera, relativno je mala. Ipak, očekuje se da će te zemlje iskoristiti ovu kvotu, koja je otprilike ekvivalent proizvodnji jedne velike evropske šećerane.
Predstavnici evropske šećerne industrije smatraju da bi zaustavljanje IPP-uvoza moglo odmah olakšati situaciju na tržištu.&nbsp;
Mnogi proizvođači šećerne repe očekuju da će Savjet EU brzo prihvatiti predlog Komisije.
Problem je nastao jer je IPP‑uvoz u velikoj mjeri uticao na smanjenje cijena šećera u EU, pritiskom na cijene prema svjetskim nivoima, koje su često pod uticajem "dampinga i subvencija" na globalnom tržištu.
Jedan od najvećih faktora dampinga, prema analitičarima, jeste uvoz iz Indije. Međutim, proizvođači i industrija izražavaju zadovoljstvo jer šećer nije uključen u novi trgovinski sporazum između EU i Indije, koji je dogovoren početkom nedjelje.
Cilj predloga je da se stvori ravnoteža između domaće proizvodnje i uvoza, te da se smanji zavisnost od jeftinog, često subvencionisanog šećera iz trećih zemalja. Time bi se obezbijedila održivost evropskog tržišta ovog proizvoda i zaštita lokalnih poljoprivrednika.
- Stanje na tržištu šećera u Evropi već dugo je pod pritiskom niskih cijena koje ne odražavaju stvarne troškove proizvodnje. Zaustavljanje IPP‑uvoza je konkretan korak da se zaštite evropski proizvođači i omogući dugoročna stabilnost - poručuju iz industrije.
U narednim sedmicama očekuje se zvanična rasprava Savjeta EU i Komisije, kao i donošenje odluka koje bi mogle značajno da utiču na dinamiku evropskog tržišta šećera.

Tag: dan-sjecanja-na-genocid-u-srebrenici