<p>Dok <b>Aleksandar Vučić </b>proslavlja Dan pobjede nad fašizmom u Moskvi, u gostima kod <b>Vladimira Putina</b>, Hitlera našeg doba, njegova dvorska svita u Srbiji takođe obilježava praznik, mada nikome nije jasno zašto. Odavno je obilježavanje ovog svijetlog datuma pretvoreno u farsu, otkad su Srbiju zajahali duhovni i ideološki potomci onih koji su u Drugom svjetskom ratu bili na strani okupatora. Tradicija ruganja antifašizmu, poglavito Narodno-oslobodilačkom pokretu koji je porazio naciste i njihove sluge, nastavljena je i ove godine.</p>
<p>Kao i svake godine, i sada su zvaničnici prvo oskrnavili Spomen kompleks “Groblje oslobodilaca Beograda”. Predsednica Skupštine Srbije <b>Ana Brnabić</b>, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja <b>Milica Đurđević Stamenkovski</b>, kao i ruski ambasador u Beogradu <b>Aleksandar Bocan Harčenko</b> položili su vence na spomenike onih koji su dali živote u borbi protiv fašizma. Njima su se pridružili i takozvani “studenti koji žele da uče”, izdajnici svojih kolega koji se bore za slobodu, pravdu i demokratiju, za iste one ideale za koje su se borili i oni koji počivaju na Groblju oslobodilaca.</p>
<p>Potom je uslijedila šetnja Besmrtnog puka do Trga Republike, što je običaj uveden prije nekoliko godina. Tačnije – presađen iz matuške Rusije. Pošto su naši revizionisti, zakleti protivnici partizana i ostalih antifašista, temeljno izbrisali sjećanje na naše autohtone antifašističke tradicije, sa posebnim naglaskom na komuniste i partizane, ostalo im je jedino da uvoze lažnu tradiciju iz Rusije, zemlje koja danas djeluje slično kao Treći Rajh vo vremja ono. Kod nas se predstavnici vlasti ponašaju kao da je taj Besmrtni puk neka dugovečna tradicija, kao da potiče iz davnih dana, a zapravo se radi o novotariji.</p>
<h2>Uvoz običaja iz Rusije</h2>
<p>Besmrtni puk je nastao u Tomsku 2011. godine na inicijativu trojice novinara –<b> Sergeja Lapenkova, Sergeja Kolotovkina</b> i <b>Igora Dmitrijeva</b>. Po riječima istoričara <b>Milana Subotića</b>, ideja te manifestacije je bila da građani “nošenjem fotografija svojih umrlih predaka simbolično potvrde njihovo prisustvo u slavljeničkoj koloni”. Nešto kasnije, Putinov režim je preuzeo ovu građansku inicijativu, pa je Besmrtni puk preinačen u militarističku manifestaciju koja slavi moć Rusije i njenog gospodara. A onda su se srpske sluge ruskog hazjajina dosjetile da svoje podaništvo pokažu i uvozom Besmrtnog puka, manifestacije koja slavi ideologiju ruskog imperijalizma, što je u dijametralnoj suprotnosti sa antifašizmom. Kad pogaziš sopstveni antifašizam, normalno je da se ponašaš vazalski i kvislinški, kako drugačije.</p>
<p>Na čelu kolone stajali su ambasador Rusije i srpski ministri, među njima i osvjedočeni ultranacionalisti Nikola Selaković i Milica Đurđević Stamenkovski. Aleksandar Bocan-Harčenko je predstavnik države koja upravo sprovodi genocid u Ukrajini, masovno ubija civile, diči se pokoljima nevinih, sravnjuje gradove sa zemljom, zatire sve pred sobom, ukratko – ponaša se slično kao nacistička Njemačka. Teško je pronaći adekvatniju osobu za povorku koja slavi antifašizam, pošto su nacisti iz Drugog svjetskog rata mrtvi.</p>
<p>Doduše, vlast je u namjeri da oskrnavi praznik posezala i za radikalnijim rješenjima, pa je tako prije koju godinu Besmrtni puk u Nišu predvodio osuđeni ratni zločinac<b> Vladimir Lazarević</b>. Njega su izabrali silom prilika, jer su Gebels, Gering, Himler, Hajdrih i slični nacistički zlikovci bili opravdano odsutni.</p>
<h2>Zabranjeno pominjanje partizana</h2>
<p>Da čitava manifestacija bude još apsurdnija, pomenuti ministri su poznati kao vatreni obožavaoci svih mogućih srpskih ratnih zločinaca iz devedesetih godina, kao i cijelog velikosrpskog projekta koji je iza sebe ostavio etnički očišćene teritorije, spaljena sela, porušene gradove, desetine hiljada mrtvih, milione raseljenih, silne masovne grobnice, neizmjernu patnju, jad i pustoš. Baš kao i fašizam u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>Nepotrebno je napominjati da su Vučićevi saradnici listom pristalice rehabilitacije kvislinga. Revizionisti, mrzitelji partizana, duhovna čeda četnika i ostalih kolaboracionista proslavljaju Dan pobjede nad svojim ideološkim istomišljenicima – zaista djeluje kao nacrt za neku dramu apsurda.</p>
<p>Kao i svake godine, i ove su funkcioneri izgovarali bezlične, besmislene izjave koje dodatno potcrtavaju svu bizarnost čitave predstave. Tako je, na primjer, Ana Brnabić proslovila kako “Dan pobjede nad fašizmom obilježavamo sa ponosom, dubokim poštovanjem i zahvalnošću prema svima koji su se borili za slobodu, pravdu i dostojanstvo čovjeka”. A ko su ti svi koji su se borili za slobodu? Kako se zvao njihov pokret? Imaju li ti ljudi neka imena?</p>
<p>Političari se brižljivo čuvaju da nijednom riječju ne pomenu partizane, Narodno-oslobodilački pokret, Josipa Broza Tita, Koču Popovića, Peka Dapčevića, nekog od nebrojenih narodnih heroja, bilo koga ko je zaista oslobodio Srbiju i Jugoslaviju od fašizma. Neupućeni posmatrač sa strane iz onog što političari govore nikada ne bi mogao da zaključi ko se to borio protiv fašizma i ko je oslobađao zemlju. Ako bismo slijedili zvanični narativ, zasnovan na istorijskoj reviziji, ispalo bi da su Draža Mihailović, njegovi četnici i Crvena armija porazili fašizam, a da su im u tome eventualno pomogli Milan Nedić i Dimitrije Ljotić.</p>
<h2>"Uz maršala Tita, junačkoga sina"</h2>
<p>Zato ne čudi što muzičkim dijelom proslave dominiraju pjesme kao što su “Marš na Drinu”, “Vostani Serbije”, “Ovo je Srbija” ili “Tamo daleko”. Kakve veze imaju te pjesme sa Narodno-oslobodilačkom borbom, antifašizmom i Drugim svjetskim ratom, to ni najvispreniji istoričar muzike ne bi umio da objasni. Važno je samo da se ne čuju pjesme koje su pjevali partizani, borci protiv fašizma, kojima bi ovaj praznik trebalo da bude posvećen. I bez kojih praznika ne bi ni bilo.</p>
<p>Nikako da čujemo neke stihove kojima su se bodrili borci protiv nacističkog okupatora i njegovih slugu. Na primjer: “Po šumama i gorama naše zemlje ponosne idu čete partizana, slavu borbe pronose”, ili “Padaj silo i nepravdo, narod ti je sudit zvan. Bež'te od nas noćne tmine, svanuo je i naš dan”, ili “Uz maršala Tita, junačkoga sina, nas neće ni pakao smest’, mi dižemo čelo, mi kročimo smjelo i čvrsto stiskamo pest”, ili “Sred pušaka bajoneta, straže oko nas, tiho kreće naša četa kroz bilećki kras”, ili “Budi se istok i zapad, budi se sjever i jug! Koraci tutnje u napad, naprijed uz druga je drug! Naprijed sve bliže i bliže, čuje se koraka bat! Glas miliona se diže, dole fašizam i rat!” Te pjesme su izbrisane iz kolektivnog pamćenja, zajedno sa onima koji su ih pjevali. Kao da onih 800.000 partizanskih boraca i borkinja na čelu s Titom nikad nijesu ni postojali.</p>
<p>Dobro, ne treba biti previše kritičan prema nevoljnim slavljenicima Dana pobjede nad fašizmom, koji su prinuđeni da kiselih lica obilježavaju praznik koji bi najradije izbrisali iz istorije. Imali su oni i mnogo crnjih i gorih prestupa. Prije četiri godine su naši vrli antifašisti uspjeli da Dan pobjede nad fašizmom obilježe pjevanjem ljotićevskih pjesama iz zbirke dobrovoljačke lirike “Tvrđava”, objavljene tokom Drugog svjetskog rata. Na sceni Narodnog pozorišta orile su se popjevke pokojnih fašista iz Srpskog dobrovoljačkog korpusa, koje je sa ekrana smještenog iza pojaca pomno slušao čuveni borac protiv fašizma Draža Mihailović.</p>
<h2>Neznani junaci</h2>
<p>Do kakvog nonsensa može da dovede negiranje i falsifikovanje prošlosti najbolje je pokazao premijer Srbije <b>Đuro Macut</b>. Za razliku od kolega koji su se bar obreli na pravom mestu, predsjednik Vlade je potpuno zalutao, pa se našao na Avali, gdje je položio vijenac na Spomenik neznanom junaku. Kakve veze ima taj spomenik sa Drugim svjetskim ratom i pobjedom nad fašizmom? Nikakve.</p>
<p>Spomenik je posvećen žrtvama balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata, Ivan Meštrović ga je napravio 1938. godine, prije okupacije i borbe protiv fašizma. Otkud onda Macut na Avali? Kako je uspio da pobrka ratove? Odgovor je jednostavan – da ne bi morao da oda počast omraženim partizanima, te da bi pobjedu nad fašizmom izmjestio iz istorijskog konteksta, prevashodno jugoslovenskog, i upisao je u tradiciju srpskih oslobodilačkih ratova.</p>
<p>Brisanje partizanskih, komunističkih, antifašističkih i socijalističkih tradicija u Srbiji traje već decenijama. Na kraju smo stigli u apsurdnu situaciju da se partizani ne pominju čak ni prilikom proslavljanja praznika za koje su sami zaslužni, kao što su Dan pobjede nad fašizmom ili Dan oslobođenja Beograda. Mladi naraštaji su sistematski indoktrinirani lažnim nastavnim programima, njima partizani i njihova borba ništa ne znače. To je vidljivo i u studentskoj pobuni, nema parola, pjesama, ikonografije koji bi podsjećali na partizane, dominiraju nacionalni motivi, potekli iz ideologije koja je uvijek stvarala ovakvu državu protiv koje se studenti bore.</p>
<p>Tito, Koča Popović, Ivo Lola Ribar, Nada Dimić, Đuka Dinić, Sava Kovačević, Lepa Radić – nisu više narodni heroji, već neznani junaci. Dok takvo stanje traje, dok srpsko društvo ostaje pogruženo u revizionizam i falsifikovanje prošlosti, dok nam vlada ideologija koju su partizani porazili – nema mnogo smisla da obilježavamo 9. maj. Više bi nam priličilo da slavimo Dan pobjede nad antifašizmom.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kako su partizani postali neznani junaci

<p>Antifašistička Crna Gora koja se prva oduprla naci-fašističkoj okupaciji, bila je i ostala sudionik borbe za uspostavljanje svjetskog mira i uzdizanje Evrope, kazao je premijer Crne Gore povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom.&nbsp;</p>
<p>On je istakao da u ime velike ideje napretka i slobode, ova generacija ne smije propustiti šansu da se pridruži Evropskoj uniji. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>- Sasvim siguran u trijumf progresivnih ideja neka nam je srećan Dan pobjede nad fašizom i Dan Evrope - poručio je Spajić.&nbsp;</p>

1250x600

1084x550

Spajić: Antifašistička Crna Gora bila i ostala sudionik borbe za uspostavljanje svjetskog mira i uzdizanje Evrope

<p>Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> poručio je da je ponosan što služi u Crnoj Gori koja je dala ogroman doprinos u borbi za oslobođenje Evrope.</p>
<p>- Ponosan sam što služim u Crnoj Gori, zemlji snažne antifašističke tradicije, koja je dala ogroman doprinos u borbi za oslobođenje Evrope - napisao je Satler u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) čestitajući Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.</p>
<p>Danas, 80 godina kasnije, kako je rekao, nastavljamo da čuvamo zajedničke evropske vrijednosti slobode, mira i dostojanstva.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F1920801722898768020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1920801722898768020%7Ctwgr%5Eafa9e457076a760d32e64b6adaffbf1cb4000d5a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler: Ponosan sam što služim u zemlji snažne antifašističke tradicije, koja je dala ogroman doprinos u borbi za oslobođenje Evrope

<p>Sa posebnim poštovanjem i zahvalnošću sjećamo se svih onih koji su, u najmračnijim danima Drugog svjetskog rata, nosili baklju antifašizma. To nije bila samo borba protiv neprijatelja ili reakcija na zlo, bio je to ljudski čin za dobrobit čovječanstva. Bila je to borba za dostojanstvo, za budućnost u kojoj će svaki čovjek biti slobodan, kazao je tokom svečanosti povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>.</p>
<p>Milatović je u prisustvu ministra odbrane <b>Dragana Krapovića </b>i gradonačelnika Glavnog grada<b> Saše Mujovića </b>položio vijenac na Spomenik Partizanu- borcu na brdu Gorica</p>
<p>U obraćanju prisutnima, a kako je navedeno u saopštenju, Milatović je istakao da mu je zadovoljstvo što su se danas okupili da obilježe Dan pobjede nad fašizmom - datum koji predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u svjetskoj i našoj istoriji, kada je prije osam decenija poražena najmračnija ideologija u istoriji čovječanstva.</p>
<p>- Svojim prisustvom, kod spomenika Partizanu – borcu, gdje počivaju sjeni nekih od najvećih antifašista koje je dala ova zemlja, potvrđujemo svoju privrženost idealima slobode, mira i dostojanstva i odajemo počast svima koji su svoje životno djelo utkali u pobjedu nad fašizmom i nacizmom - istakao je Milatović.&nbsp;</p>
<p>Naglasio je da je ovo je prilika i da se iskaže pijetet prema milionima nevinih žrtava širom svijeta koji su okončali svoje živote u stravičnim zločinima koje su počinili fašisti i nacisti. Slava im!”</p>
<p>- Slava im! - kazao je Milatović.&nbsp;</p>
<p>Podsjetio je da iako teško pogođena ratnim stradanjima, sa spaljenim selima, porušenim gradovima i hiljadama nevinih žrtava, tokom četiri godine rata Crna Gora nije poklekla.</p>
<p>- Žene i muškarci, staro i mlado, iz sela i iz gradova, iz svakog kraja Crne Gore, ustajali su protiv okupatora, nošeni idealima slobode i pravde. "Udar nađe iskru u kamenu” – iz vjekovnog slobodarskog duha Crne Gore iznikao je prkos i snaga koja nije mogla biti pokorena. Stoga ću podsjetiti da je naša zemlja – Crna Gora - bila među prvim ustaničkim tačkama u tadašnjoj porobljenoj Evropi - poručio je predsjednik Crne Gore. .</p>
<p>Poručio je da upravo ideali narodnooslobodilačkog rata – antifašizam, zajedništvo i jednakost čine osnovu savremene crnogorske države.</p>
<p>- Ovi ideali bili su pokretač marljivim obnoviteljima i nakon rata, kada se zemlja iz ruševina ponovo gradila i uzdizala. I nijesu ostali samo u knjigama i spomenicima. Oni su živo nasljeđe, vrijednosni kompas koji nas i danas usmjerava. Heroji poput Ivana Milutinovića, Đine Vrbice, Vukosave Mićunović, Peka Dapčevića, Jelice Mašković, Danila Jaukovića, Rifata Burdžovića, Veljka Milatovića, Blaža Jovanovića i mnogih drugih, nosili su ideale antifašizma od Pljevalja do Sutjeske, od Košćela do Neretve. Njihova borba za slobodu predstavlja trajno upaljenu luču nepokornosti koja i danas pobjedonosno svijetli nad Crnom Gorom! Dozvolite mi da na trenutak budem ličan - kao neko čiji su preci svoje životno djelo ugradili u temelje današnje Crne Gore kroz učešće u Narodnooslobodilačkoj borbi i društveno-političko angažovanje nakon rata – ponosan sam na njihovu borbu i snažno posvećen afirmaciji vrijednosti antifašističkog pokreta - naveo je Milatović.</p>
<p>Predsjednik države je kazao da dok se svijet ponovo suočava sa podjelama, ratnim sukobima netrpeljivostima i porastom ekstremizama, naša istorijska i moralna obaveza je da se još snažnije držimo principa međusobnog poštovanja, solidarnosti i tolerancije.</p>
<p>- U vremenima koja dolaze, a koja će umnogome oblikovati evropsku budućnost Crne Gore, njegovanje međunacionalnog i međuvjerskog sklada treba da bude temelj sveukupnog razvoja našeg društva. U tom smislu, svako od nas ima odgovornost da doprinese jačanju i zaštiti vrijednosti demokratskog društva u kojem vlada humanost i saosjećanje, u kojem svi imaju jednake šanse, gdje se vladavina prava ostvaruje preko snažnih i nezavisnih institucija. Samo tako ćemo biti dostojni nasljeđa onih koji su prije osamdeset godina stali u odbranu slobode i izvojevali pobjedu za sve nas. Slaveći istovremeno Dan Evrope, čiji temeljne civilizacijske vrijednosti dijelimo, slavimo ideale pravde i slobode koji su preduslov prosperiteta svakog pojedinca i zajednice. Naš put ka članstvu u Evropskoj uniji je put privrženosti antifašizmu, demokratiji, vladavini prava i društvu u kojem se ljudsko dostojanstvo poštuje bez izuzetka. Srećan vam Dan pobjede nad fašizmom! Živjela demokratska, evropska i antifašistička Crna Gora! - zaključio je Milatović.</p>
<p>Ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b> kazao je da ministarstvo i Vojska Crne Gore sa ponosom baštine naše slobodarske tekovine, uvjereni da je sabiranje oko trajnih vrijednosti i ideala najviši iskaz poštovanja prema djelima slavnih predaka.</p>
<p>- Istorija je neophodan podsjetnik prošlosti, kroz koji se ukazuje poštovanje i izražava odnos spram čovječnosti, ali samo oni zagledani naprijed imaće jasnu viziju budućnosti. Zato u strahotama minulih ratova nađimo najrečitije poruke mira. Vijenac slave na bojištu besmtnosti sa porukama da se nikad iznova ne ponovi Ijudsko razaranje. Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore sa ponosom baštine naše slobodarske tekovine, uvjereni da je sabiranje oko trajnih vrijednosti i ideala najviši iskaz poštovanja prema djelima slavnih predaka. Srećan Dan pobjede i Dan Evrope - poručio je Krapović.</p>
<p>Gradonačelnik Podgorice <b>Saša Mujović</b> ukazao je na značaj koji obilježavanje 9.maja nosi za Glavni grad.</p>
<p>- Sa pozicije gradonačelnika Podgorice, želim da istaknem da je ovo slobodarski grad, da je bio i biće. Da je nekada bila borba, ali da borba još uvijek traje. Nekad smo se borili oružjem, a danas kulturom, umjetnošću i naukom. I ovo novo doba, ma koliko bilo humanije, nosi svoje izazove i nosi svoje zamke. Ali danas smo jači za 9. maj, koji nas opominje i koji ističe koliko je važno zajedništvo. Koliko je važno da budemo ljudi u odnosu jedni prema drugima, ma kako se zvali, ma gdje živjeli i ma u šta vjerovali. Samo na taj način možemo ostati dostojni borbe naših predaka i ove slobode u kojoj danas živimo - kazao je Mujović.&nbsp;</p>
<p>Na svečanosti je upriličen i prigodan kulturno-umjetnički program, u kojem su nastupili KIC POP HOR i dječji hor “Zvjezdice”.</p>
<p>Događaju na brdu Gorica prisustvovale su brojne zvanice, predstavnici udruženja boraca, diplomatskog kora, nevladinog sektora i građani.</p>

Milatović: Živjela demokratska, evropska i antifašistička Crna Gora

<p>Na današnji dan sa ponosom se prisjećamo slavne antifašističke borbe naroda Crne Gore - poručila je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović čestitajući Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.</p>
<p>Iskra slobode, zapaljena 13. jula 1941. godine, prerasla je, ističe Popović, u plamen otpora koji je svoj vrhunac dostigao 9. maja 1945. godine, obasjavši čitavu Evropu pobjedom nad zlom fašizma.</p>
<p>- Danas odajemo duboko poštovanje svim našim borcima i herojima koji su, vođeni idealima slobode i pravde, utkali svoje živote u temelje naše budućnosti. Među njima je i Ljubo Čupić, simbol nepokolebljivosti, hrabrosti i vjere u slobodu, koji je s osmijehom na licu otišao u vječnost, ostavivši nam nezaboravnu lekciju dostojanstva i otpora - poručila je ona.</p>
<p>Takvi heroji, kako je dodala, ne pripadaju samo Crnoj Gori, već cijelom čovječanstvu.</p>
<p>- Ujedno, 9. maj obilježavamo i kao Dan Evrope, dan mira, jedinstva i zajedničkih vrijednosti koje dijelimo sa narodima evropskog kontinenta. Crna Gora, čvrsto opredijeljena za evropski put, nastavlja da gradi društvo zasnovano na slobodi, vladavini prava i borbi protiv kriminala i korupcije - navela je ona.</p>
<p>Popović kaže da vjerujemo da ćemo, kao država koja već živi evropske vrijednosti, uskoro postati prva naredna članica Evropske unije.</p>
<p>- Neka ovaj dan bude podsjetnik na časnu prošlost, inspiracija za pravednu sadašnjost i motiv za evropsku budućnost - zaključila je ona.</p>

Popović: Danas se s ponosom prisjećamo slavne antifašističke borbe naroda Crne Gore

<p>Ovaj datum nas podsjeća na veličanstvenu pobjedu antihitlerovske koalicije nad najvećim zlom u istoriji čovječanstva - fašizmom. Njima u nezaborav ovdje na ovom časnom i ponositom mjestu na današnji dan položili smo cvijeće i odali počast - poručio je predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević na svečanom obilježavanju Dana pobjede i Dana Evrope.</p>
<p>Delegacija SOBNOR-a i OBNOR 1941-1945 Glavni grad Podgorica, Zeta i Tuzi položili su vijence ovim povodom. Tom slobodarskom skupu prisustvovale su delegacije političkih partija Crne Gore i Podgorice, prisutni poslanici i odbornici u skupštini Glavnog Grada, delegacija Vojnih penzionera Crne Gore i Udruženja ratova 1990 godine Crne Gore, delegacija SKOJ-a Crne Gore.</p>
<p>Nakon polaganja vijenaca, Predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević je čestitao ovaj veliki praznik koji, kako kaže, slave svi slobodoljubivi ljudi i narodi svijeta. Pozvao je prisutne da minutom čutanja odaju dužnu poštu poginulim herojima Crne Gore i Podgorice.</p>
<p>Radojević je istakao da se obilježavanje ovog datuma organizuje u znak sjećanja na stotine hiljada civila i vojnika stradalih u borbama za oslobođenje Evrope, Crne Gore i našeg grada.</p>
<p>- Deveti maj je simbol herojstva i jedinstva naroda koji su odbranili svijet od fašizma i dan kada se sa posebnim pijetetom sjećamo svih onih koji su za odbranu čovječanstva i elementarnih civilizacijskih vrijednosti dali svoje živote. Obilježavanje ovog datuma organizujemo u znak sjećanja na 9. maj 1945. godine kada su stradali na stotine hiljada civila i vojnika u borbama za oslobođenje Evrope, Crne Gore i našeg grada, kada je u Berlinu nešto posle ponoći 8. maja, odnosno prvih minuta 9. maja 1945. godine, potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Njemačke - naveo je on.</p>
<p>Time je, kako je konstatovao, formalno završen Drugi svjetski rat u Evropi, ali su ostaci njemačkih trupa još nekoliko dana davali otpor, između ostalih i u Jugoslaviji (do 15. maja).</p>
<p>- U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina, učestvovala je 61 država i oko 110 miliona vojnika, a poginulo je između 55 i 60 miliona ljudi, a njih oko 35 miliona je ranjeno. Deveti maj prihvaćen je i kao Dan Evrope, jer je baš 9. maja 1950. ministar spoljnih poslova Robert Šuman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka kojim bi se sukobljavanje između evropskih zemalja, učinilo ne samo nezamislivim, nego i nemogućim - naveo je Radojević.</p>
<p>U borbi protiv fašizma crnogorski narod za slobodu je, kako je rekao, dao ogromne žrtve.</p>
<p>- Poslije-ratni popis utvrdio je ukupno 18.573 poginula borca, žrtava fašističkog terora i civilnih žrtava iz Crne Gore. Mi danas sa ponosom i pijetetom se prisjećamo boraca podgoričkog sreza, koji su predvođeni sa 52. narodna heroja iz ovog grada bili primjer hrabrosti i junaštva na bojnim poljima. Na oltaru slobode dalo je živote 1500 boraca, toliko je i ostavilo živote u koncetracionim logorima. Oko 5000 boraca je učestvovalo u NOP - rekao je Radojević.</p>
<p>U tom frontu hrabrih, časnih i odlučnih bili su, kako je rekao, i naš narod i naša zemlja.</p>
<p>- Zbog toga se i danas sa ponosom sjećamo uloge Crne Gore u antifašističkoj koaliciji i našeg doprinosa velikoj pobjedi čovječanstva nad nacizmom. Nadahnuti riješenošću da brane do posljednjeg svoju porobljenu domovinu, nadahnuti dubokom vjerom u pobjedu svoje pravedne stvari, borci naše armije su od 1941. godine zadavali nemilosrdne i žestoke udarce zajedničkom neprijatelju. Njihova besmrtna djela vječno će živjeti u srcima naših naroda i njihovih budućih pokoljenja, dok su poprišta slavnih bitaka na Sutjesci, Zelengori, Kozari, Neretvi, vječiti spomenici heroizma vaših i naših palih drugova.<br/>
Za te pobjede, svoj život su dali i njbolji sinovi i kćeri Crne Gore, koji su pokazali kako se voli svoja otadžbina - rekao je on.</p>
<p>Tim žrtvama i njihovoj hrabrosti dužni smo, poručuje on, slobodu koju danas imamo.</p>
<p>- I zato im se, i danas, najdublje zahvaljujemo. Čestitam 9. maj - Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope svim građanima Podgorice i Crne Gore, sa željom da se vječno pamte ovi svijetli datumi iz naše istorijske prošlosti. Neka je vječna slava palim borcima za slobodu naše zemlje i ovog grada. Hvala im! - zaključio je Radojević.</p>

SUBNOR: S ponosom se sjećamo našeg doprinosa velikoj pobjedi čovječanstva nad nacizmom

<p><b>Nikola Obradović</b> iz Centra za građansko obrazovanje kazao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E da je antifašizam temeljni dio istorijskog identiteta Crne Gore i da bi njegove vrijednosti morale ostati trajno prisutne u javnom životu.</p>
<p>- Svjedoci smo, definitivno, da posljednjih nekoliko godina prisustvujemo rastućim narativima koji za cilj imaju relativizaciju zločina i normalizaciju ekstremizma, stoga stojimo na tome da bi upravo antifašističke vrijednosti, kako u ovom trenutku tako i u budućnosti, trebale biti živo prisutne u javnom životu, u obrazovanju, ali i u kulturi pamćenja - kazao je Obradović.&nbsp;</p>
<p>Kako navodi, u Centru za građansko obrazovanje 9. maj se ne posmatra samo kao dan pobjede nad fašizmom, već kao važan vrijednosni orijentir za savremeno crnogorsko društvo.</p>
<p>- Taj datum bi nas, između ostalog, trebao podsjećati na jedan skup vrijednosti koje bi trebale biti temelj našeg društvenog poretka – sloboda, jednakost i solidarnost, ali i važan otpor svakom mogućem obliku nepravde i diskriminacije - ističe Obradović.&nbsp;</p>
<p>Obradović ističe da je antifašizam bio ključan za obnovu crnogorske državnosti i izgradnju modernog društva, ali da danas svjedočimo pokušajima da se njegovo značenje potisne.</p>
<p>- Danas svjedočimo raznim pokušajima da se njegova vrijednost umanji ili potisne, ili da se u konačnici predstavi i kao prevaziđen koncept. To ne dolazi spontano, već sa određenih političkih adresa, kako van Crne Gore, ali sa veoma agilnim pomagačima na lokalnom nivou. Potiskivanje antifašizma se ne dešava samo otkazivanjem poštovanja takvoj ideji, već jednostavnim ignorisanjem – kako u javnim politikama, tako i u obrazovanju, ali i u institucionalnom pamćenju - zaključuje Obradović.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-Ip87hXheeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Antifašizam je duboko utkan u istorijski identitet Crne Gore

<p>Evropska unija mora da zauzme jasniji stav, pogotovu u ovakvoj geopolitičkoj situaciji, da nije toliko diplomatska i nejasna kao što je slučaj u posljednjem periodu, nego da bude ujedinjena i ima čvršći stav po određenim pitanjima, makar onim najvažnijim i najizazovnijim, jer geopolitička situacija to zaista zahtijeva - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, <b>Andrea Popović</b> iz Mreže za evropske politike.</p>
<p>Dan Evrope obilježava se svake godine 9. maja, jer je tog maja 1950. godine Robert Šuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio svoj prijedlog formiranja Evropske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznat kao Šumanova deklaracija, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Evropska unija. Naima, 9.maja 1945. sovjetski maršal Rukov ratifikovao je ispred saveznika sporazum o njemačkoj kapitulaciji i od tada ovaj dan se slavi danom pobjede nad fašizmom.&nbsp;</p>
<p>Crnogorske brigade prolivale su krv od Triglava do Đevđelije, oslobađale Beograd, Zagreb, Sarajevo, petina narodnih heroja, 40 odsto generala, trećina komandanata &nbsp;korpusa dala je Crna Gora sa tri odsto stanovništva.</p>
<p>Danas je izazovno poštovati vrijednosti Evropske unije, kaže Popović, &nbsp;jer je izazovna geopolitička slika u svjetlu strateškog rata Kine i SAD-a i ruske agresije na Ukrajinu.</p>
<p>- Unutar Evropske unije postoje razni izazovi kao što je jačanje populizma i nacionalizma unutar nekih država članica Evropske unije. Sa druge strane je upitno koliko može da baštini vrijednosti na kojima je zasnovana kada možemo da kažemo da je zavisna, to jest ima ekonomski interes od strane Kine, a Kina sa druge strane i nije baš poštovalac ljudskih prava za koja se zalaže Evropska unija. Sa druge strane tu imamo agresiju Rusije na Ukrajinu, u blizini Evropske unije, a i unutar zemalja članica Evropske unije vidimo to jačanje populizma i nacionalizma u Mađarskoj, gdje se govori o nedemokratskim institucijama, manjku poštovanja ljudskih prava, prije svega mislim na prava manjina, prava LGBT populacija. U Poljskoj se suočavamo sa nezavisnošću pravosuđa i to su sve one stvari na kojima Evropska unija mora dodatno da radi, jer ako oni unutar Evropske unije ne poštuju vrijednosti na kojima su osnovane, kako da očekuju od zdmalja kandidata da iste baštine unutar svojih država - rekla je Popović.</p>
<p>Slogan Evropske unije je ,,ujedinjeni u različitosti”, podsjeća ona, ali sve zemlje EU moraju biti ujedinjene i u poštovanju evropskih vrijednosti na kojima je EU zasnovana.</p>
<p>EU putem evropskih fondova, objašnjava Popović, pokušava da sankcioniše one koje ne poštuju vrijednosti na kojima EU počiva, kao što je Poljskoj zaprijećeno ukidanje raznih fondova.</p>
<p>- Vidimo da Evropska unija mora da zauzme jasniji stav, pogotovu u ovakvoj geopolitičkoj situaciji mora zaista zauzme stav, da nije toliko diplomatska i nejasna, kao što je slučaj u posljednjem periodu, nego da bude ujedinjena i ima čvršći stav po određenim pitanjima, makar onim najvažnijim i najizazovnijim, jer geopolitička situacija to zaista zahtjeva - istakla je Popović.</p>
<p>Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom simbolizuju događaje iz prošlosti i težnje za budućnost, a zajednička je spona perspektiva i stabilnost koju je Crna Gora htjela i tada 1945.godine.</p>
<p>- Prvi ustanak 1941. je krenuo od nas, i mi smo tada pokazali hrabrost i solidarnost. Ujedinili smo se u zajedničkoj misiji i mislim da bismo to trebali da preslikamo i na sadašnji proces, na proces evropskih integracija, jer ulazak u EU svim našim građankama i građanima će donijeti određenu perspektivu koja je bolja nego danas i životni standard svih nas. Ja bih samo rekla zašto ne bismo preslikali te vrijednosti koje smo tada baštinili, mislimo na hrabrost i odlučnost, jer vidimo koliko traje proces evropskih integracija, koliko pričamo o njemu, a suštinski se slabo što mijenja i građani zaista ili ne vide napredak, ili je taj napredak minimalan. Započeli smo pregovore prije čak 15 godina, zaista mislimo da država sa 600.000 stanovnika &nbsp;kroz 15 godina može da ispuni najvažnije kriterijume koje su standardi - zaključila je Popović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-Ip87hXheeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Popović: Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope su crnogorska prošlost i budućnost

<p>Fotografija pod nazivom “Podizanje zastave nad Rajhstagom” prikazuje vojnika Crvene armije kako postavlja crvenu sovjetsku zastavu na krov zgrade Rajhstaga u Berlinu, glavnom gradu nacističke Njemačke, na samom kraju Drugog svjetskog rata u Evropi.</p> <p>Snimljena tokom Bitke za Berlin, 2. maja 1945. godine, ova fotografija postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola Dana pobjede, praznika koji se u bivšem Sovjetskom Savezu obilježava 9. maja u znak sjećanja na vojnu pobjedu nad nacističkom Njemačkom. Fotografija je širom svijeta postala istorijska slika kraja rata, iako su identiteti vojnika i samog fotografa<b> Jevgenija Haldeja </b>često bili predmet rasprava zbog tadašnje tajnovite sovjetske medijske politike. piše Klix.ba.</p> <h2><b>Bitka za Berlin i značaj Rajhstaga</b></h2> <p>Bitka za Berlin bila je posljednja velika ofanziva u evropskom teatru rata. Počela je 16. aprila 1945. godine kada je Crvena armija probila njemačku odbranu i munjevito napredovala prema zapadu. Najžešće borbe vodile su se u samom Berlinu od 20. aprila do 2. maja, a Rajhstag je bio ključni simbol nacističke moći i stoga jedan od najvažnijih ciljeva.</p> <p>Zgrada Rajhstaga, sagrađena 1894. godine, bila je istorijsko sjedište njemačkog parlamenta. Tokom nacističke vlasti Rajhstag je, nakon požara 1933. godine, izgubio svoju funkciju, ali je za Sovjete ostao simbol fašističkog režima.</p> <h2><b>Ko je prvi podigao zastavu?</b></h2> <p>Podizanje zastave bilo je neizvjesno zbog haotičnih okolnosti borbe. Prvi pokušaji podizanja zastave uključivali su njeno spuštanje iz aviona na krov zgrade, dok su pojedini izvještaji govorili da su vojnici Mihail Bondar i kapetan Viktor Makov možda postavili zastavu već 30. aprila.</p> <p>Najpoznatija verzija kaže da su Rahimžan Koškarbajev i Grigorij Bulatov prvi stigli do krova 30. aprila u 14:25 sati, dok je grupa predvođena Mihailom Mininom u kasnim večernjim satima postavila zastavu na skulpturu “Boginja pobjede” na zapadnoj strani Rajhstaga.&nbsp;</p> <p>Najslavnija zastava, ona koja je prikazana na čuvenoj fotografiji, podignuta je oko tri sata ujutro i jedina je preživjela naknadno granatiranje.</p> <h2><b>Nastanak legendarne fotografije</b></h2> <p>Fotograf Jevgenij Haldej došao je do Reichstaga 2. maja, noseći sa sobom veliku crvenu zastavu sašivenu od stolnjaka koje mu je pripremio ujak. Prema Haldejevim riječima, zamolio je trojicu vojnika koji su se našli u blizini da pomognu u insceniranju fotografije. Glavni na slici bio je Aleksej Kovalev iz Kazahstana, uz podršku Abdulhakima Ismailova iz Dagestana i Leonida Gorjičeva iz Minska. Fotografija je snimljena kamerom Leica III sa 35mm objektivom.</p> <h2><b>Kontroverze i obrada slike</b></h2> <p>Kada je fotografija objavljena 13. maja 1945. godine u magazinu “Ogonjok”, urednici su primijetili da je Ismailov na slici imao dva sata, što je moglo sugerirati pljačku - strogo kažnjivu radnju.&nbsp;</p> <p>Haldej je iglom uklonio jedan od satova sa negativa. Kasnije je tvrdio da je “drugi sat” bio zapravo kompas. Fotografija je dodatno obrađena kako bi se naglasio dramatičan efekat dima u pozadini, a kadar je prilagođen za objavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509110532_9b77216ae4c09f9b1552c481bbe18715337a8b638f8a39f4f5a7b75d04aa29ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509110532_9b77216ae4c09f9b1552c481bbe18715337a8b638f8a39f4f5a7b75d04aa29ea" data-rendition-name="original" width="336" height="296" loading="lazy" alt="Originalna fotografija je izmijenjena jer je na njoj vojnik nosio dva ručna sata"> <figcaption>Originalna fotografija je izmijenjena jer je na njoj vojnik nosio dva ručna sata<span></span></figcaption> </figure>  <h2><b>Autorska prava i nasljeđe</b></h2> <p>Kako je Haldej radio za sovjetsku novinsku agenciju TASS, autorska prava na fotografiju pripadala su toj agenciji. Prema ruskom zakonu, autorska prava na ovu fotografiju istekla su 1. januara 2016. godine. Fotografija i danas ostaje jedan od najsnažnijih simbola pobjede nad fašizmom i završetka rata u Evropi.</p>

Legendarna ruska fotografija koja simbolizuje krah nacističke Njemačke: Malo ko zna da je izmijenjena

<p>Na Dan pobjede nad fašizmom Glavni grad Podgorica najbolje pokazuje svoj odnos prema istorijskim i kulturnim spomenicima - kazao je odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada <b>Adi Jakupović</b>.</p>
<p>Dokaz za to je, kako navodi na mreži Iks (X) stanje spomenika borcima Narodnooslobodilačke borbe Crne Gore na brdu Trijebač, koji je obrastao u travi, sa mnogo otpada u svojoj okolini.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakupovicAdi%2Fstatus%2F1920751337219748156%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jakupović o odnosu Glavnog grada prema Danu pobjede nad fašizmom: Spomenik borcima NOB-a na brdu Trijebač obrastao u travi

<p>Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b> učestvovaće na 11. Globalnom forumu Alijanse civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), koji će sjutra biti održan u Rijadu, saopšteno je iz resornog ministarstva.</p>
<p>Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) kazali su da se ovogodišnji Forum, kojim se obilježava dvadesetogodišnjica osnivanja Alijanse civilizacija, održava na temu „Dvije decenije dijaloga za čovječanstvo: unapređenje novog doba međusobnog poštovanja i razumijevanja u multipolarnom svijetu“.&nbsp;</p>
<p>Ibrahimović će, kako je najavljeno, učestvovati u plenarnoj sesiji – generalnoj debati, kao i na sastanku Grupe prijatelja Alijanse civilizacija na visokom nivou.</p>
<p>- To će biti prilika za dodatnu potvrdu dugogodišnje posvećenosti Crne Gore ciljevima i vrijednostima Alijanse civilizacija, multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija- navodi se u saopštenju.</p>

Ibrahimović sjutra na Globalnom forumu Alijanse civilizacija UN-a u Rijadu

<p>Izraelske odbrambene snage (IDF) danas su napale grad Gazu, a meta je bio "ključni" komandant paletinskog oružanog pokreta Hamas, javlja list Tajms of Izrael.</p>
<p>Vojska Izraela je u saopštenju navela da je meta napada, na strani linije prekida vatre u Gazi pod kontrolom Hamasa, bio visoko rangirani komandant oružanog krila Hamasa <b>Rad Sad.</b></p>
<p>IDF navodi da je posljednjih mjeseci Sad učestvovao u "obnovi i proizvodnji naoružanja" Hamasa.</p>
<p>Palestinski mediji navode da su u napadu ubijene najmanje tri osobe.</p>
<p>Sad se smatra jednim od rijetkih preostalih članova vrhovnog vojnog rukovodstva Hamasa u Pojasu Gaze.</p>
<p>Ranije je bio načelnik operativnog odsjeka Hamasa.</p>
<p>IDF je u martu 2024. izvršio raciju na bolnicu Šifa u gradu Gazi, verujući da se Sad nalazi u njoj, ali je on ranije uspio da pobegne.</p>
<p>Do sada je preživio nekoliko izraelskih pokušaja atentata tokom rata, uključujući i onaj u junu 2024. godine.</p>

Vojska Izraela napala grad Gazu, meta bio komandant Hamasa

<p>Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera <b>Milojka Spajića</b> i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.</p>
<p>Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.</p>
<p>Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije <b>Ursulom fon der Lajen.</b></p>

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

<p>Zvanična posjeta potpredsjednika Vlade Crne Gore <b>Filipa Ivanovića</b> Republici Argentini završena je svečanom inauguracijom novih prostorija ambasade Crne Gore u Buenos Ajresu, koja je upriličena u prisustvu velikog broja potomaka crnogorskih iseljenika i predstavnika crnogorske zajednice u Republici Argentini, saopšteno je iz Kabineta Ivanovića.</p>
<p>Tim povodom organizovan je prijem koji je okupio potomke iseljenika iz Buenos Ajresa, kao i iz drugih dijelova zemlje, uključujući provincije Čako, Kordoba i druge sredine u kojima živi brojna crnogorska dijaspora. Veliki odziv prisutnih još jednom je potvrdio snažnu povezanost crnogorske zajednice u Argentini sa maticom i interesovanje za jačanje odnosa sa Crnom Gorom.</p>
<p>- Obraćajući se prisutnima, potpredsjednik Ivanović uputio je riječi dobrodošlice i zahvalnosti na njegovanju tradicije i veza sa Crnom Gorom, ističući da nova ambasada treba da bude otvoren i dostupan prostor okupljanja i saradnje. Naglasio je da Crna Gora posebno cijeni doprinos svojih iseljenika i njihovih potomaka u jačanju prijateljskih odnosa između dvije države- navodi se u saopštenju,</p>
<p>Na svečanosti su se prisutnima obratili i <b>Gordan Stojović,</b> bivši ambasador Crne Gore u Republici Argentini, a sada poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Grupe prijateljstva s Argentinom, kao i otpravnik poslova u ambasadi Crne Gore u Buenos Ajresu <b>Miroslav Radojičić</b>, koji su ukazali na značaj očuvanja kontinuiteta saradnje sa crnogorskom zajednicom u Argentini i aktivne uloge ambasade u tom procesu.</p>
<p>&nbsp;- Događaj je bio prilika da se okupljeni podsjete na svoje porijeklo i istorijske veze sa Crnom Gorom, da se obnove kontakti i dodatno osnaži saradnja s ambasadom u Buenos Ajresu, sa ciljem nastavka zajedničkih aktivnosti i jačanja veza između Crne Gore i njene dijaspore u Argentini. Dodatnu simboliku ovom događaju daje činjenica da je Buenos Ajres bio prva diplomatska adresa Crne Gore na američkom kontinentu, što potvrđuje dugotrajnu povezanost dvije države i trajni značaj Argentine u crnogorskoj diplomatskoj istoriji- poručeno je iz Vlade Crne Gore.</p>

Ivanović: Inaugurisan novi prostor Ambasade Crne Gore u Buenos Ajresu

<p>Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b>, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.</p>
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
<p>I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.</p>
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
<p>To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.</p>
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
<p>Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.</p>
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
<p>Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske <b>Davor Đenero</b>.</p>
<p>On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.</p>
<p>- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.</p>
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
<p>Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.</p>
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
<p>- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.</p>
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
<p>Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.</p>
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
<p>- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.</p>
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
<p>Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.</p>
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
<p>- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.</p>
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
<p>Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.</p>
<p>- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.</p>
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
<p>Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.</p>
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
<p>- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.</p>

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> stigao je na suđenje brataniću <b>Danilu Mandiću.&nbsp;</b></p>
<p>Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.</p>
<p>Na ročiste je pristupio i <b>Mihailo Čađenović</b>.</p>
<p>Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima <b>Darku Peroviću</b> i <b>Arisu Turkoviću</b>. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.</p>
<p>Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.</p>
<p>U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.</p>

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

<p>Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije <b>Nataši Asanović </b>uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla.</p> <p>Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla.</p> <p>- Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je <b>Danilo Šćepanović,</b> a ne <b>Danilo Šaranović,</b> kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: Dan<span></span><span>Dan</span></figcaption> </figure>  <p>U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom.</p> <p>- To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi.</p> <p><b>Na raspravu pozvana dva dana kasnije</b></p> <p>U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).</p>

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

<p>Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.</p>
<p>Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.</p>
<p>Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.</p>
<p>- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;</p>
<p>Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.</p>
<p>- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.</p>

Tag: dan-pobjede-nad-fasizmom