Dok Aleksandar Vučić proslavlja Dan pobjede nad fašizmom u Moskvi, u gostima kod Vladimira Putina, Hitlera našeg doba, njegova dvorska svita u Srbiji takođe obilježava praznik, mada nikome nije jasno zašto. Odavno je obilježavanje ovog svijetlog datuma pretvoreno u farsu, otkad su Srbiju zajahali duhovni i ideološki potomci onih koji su u Drugom svjetskom ratu bili na strani okupatora. Tradicija ruganja antifašizmu, poglavito Narodno-oslobodilačkom pokretu koji je porazio naciste i njihove sluge, nastavljena je i ove godine.
Kao i svake godine, i sada su zvaničnici prvo oskrnavili Spomen kompleks “Groblje oslobodilaca Beograda”. Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski, kao i ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko položili su vence na spomenike onih koji su dali živote u borbi protiv fašizma. Njima su se pridružili i takozvani “studenti koji žele da uče”, izdajnici svojih kolega koji se bore za slobodu, pravdu i demokratiju, za iste one ideale za koje su se borili i oni koji počivaju na Groblju oslobodilaca.
Potom je uslijedila šetnja Besmrtnog puka do Trga Republike, što je običaj uveden prije nekoliko godina. Tačnije – presađen iz matuške Rusije. Pošto su naši revizionisti, zakleti protivnici partizana i ostalih antifašista, temeljno izbrisali sjećanje na naše autohtone antifašističke tradicije, sa posebnim naglaskom na komuniste i partizane, ostalo im je jedino da uvoze lažnu tradiciju iz Rusije, zemlje koja danas djeluje slično kao Treći Rajh vo vremja ono. Kod nas se predstavnici vlasti ponašaju kao da je taj Besmrtni puk neka dugovečna tradicija, kao da potiče iz davnih dana, a zapravo se radi o novotariji.
<h2>Uvoz običaja iz Rusije</h2>
Besmrtni puk je nastao u Tomsku 2011. godine na inicijativu trojice novinara – Sergeja Lapenkova, Sergeja Kolotovkina i Igora Dmitrijeva. Po riječima istoričara Milana Subotića, ideja te manifestacije je bila da građani “nošenjem fotografija svojih umrlih predaka simbolično potvrde njihovo prisustvo u slavljeničkoj koloni”. Nešto kasnije, Putinov režim je preuzeo ovu građansku inicijativu, pa je Besmrtni puk preinačen u militarističku manifestaciju koja slavi moć Rusije i njenog gospodara. A onda su se srpske sluge ruskog hazjajina dosjetile da svoje podaništvo pokažu i uvozom Besmrtnog puka, manifestacije koja slavi ideologiju ruskog imperijalizma, što je u dijametralnoj suprotnosti sa antifašizmom. Kad pogaziš sopstveni antifašizam, normalno je da se ponašaš vazalski i kvislinški, kako drugačije.
Na čelu kolone stajali su ambasador Rusije i srpski ministri, među njima i osvjedočeni ultranacionalisti Nikola Selaković i Milica Đurđević Stamenkovski. Aleksandar Bocan-Harčenko je predstavnik države koja upravo sprovodi genocid u Ukrajini, masovno ubija civile, diči se pokoljima nevinih, sravnjuje gradove sa zemljom, zatire sve pred sobom, ukratko – ponaša se slično kao nacistička Njemačka. Teško je pronaći adekvatniju osobu za povorku koja slavi antifašizam, pošto su nacisti iz Drugog svjetskog rata mrtvi.
Doduše, vlast je u namjeri da oskrnavi praznik posezala i za radikalnijim rješenjima, pa je tako prije koju godinu Besmrtni puk u Nišu predvodio osuđeni ratni zločinac Vladimir Lazarević. Njega su izabrali silom prilika, jer su Gebels, Gering, Himler, Hajdrih i slični nacistički zlikovci bili opravdano odsutni.
<h2>Zabranjeno pominjanje partizana</h2>
Da čitava manifestacija bude još apsurdnija, pomenuti ministri su poznati kao vatreni obožavaoci svih mogućih srpskih ratnih zločinaca iz devedesetih godina, kao i cijelog velikosrpskog projekta koji je iza sebe ostavio etnički očišćene teritorije, spaljena sela, porušene gradove, desetine hiljada mrtvih, milione raseljenih, silne masovne grobnice, neizmjernu patnju, jad i pustoš. Baš kao i fašizam u Drugom svjetskom ratu.
Nepotrebno je napominjati da su Vučićevi saradnici listom pristalice rehabilitacije kvislinga. Revizionisti, mrzitelji partizana, duhovna čeda četnika i ostalih kolaboracionista proslavljaju Dan pobjede nad svojim ideološkim istomišljenicima – zaista djeluje kao nacrt za neku dramu apsurda.
Kao i svake godine, i ove su funkcioneri izgovarali bezlične, besmislene izjave koje dodatno potcrtavaju svu bizarnost čitave predstave. Tako je, na primjer, Ana Brnabić proslovila kako “Dan pobjede nad fašizmom obilježavamo sa ponosom, dubokim poštovanjem i zahvalnošću prema svima koji su se borili za slobodu, pravdu i dostojanstvo čovjeka”. A ko su ti svi koji su se borili za slobodu? Kako se zvao njihov pokret? Imaju li ti ljudi neka imena?
Političari se brižljivo čuvaju da nijednom riječju ne pomenu partizane, Narodno-oslobodilački pokret, Josipa Broza Tita, Koču Popovića, Peka Dapčevića, nekog od nebrojenih narodnih heroja, bilo koga ko je zaista oslobodio Srbiju i Jugoslaviju od fašizma. Neupućeni posmatrač sa strane iz onog što političari govore nikada ne bi mogao da zaključi ko se to borio protiv fašizma i ko je oslobađao zemlju. Ako bismo slijedili zvanični narativ, zasnovan na istorijskoj reviziji, ispalo bi da su Draža Mihailović, njegovi četnici i Crvena armija porazili fašizam, a da su im u tome eventualno pomogli Milan Nedić i Dimitrije Ljotić.
<h2>"Uz maršala Tita, junačkoga sina"</h2>
Zato ne čudi što muzičkim dijelom proslave dominiraju pjesme kao što su “Marš na Drinu”, “Vostani Serbije”, “Ovo je Srbija” ili “Tamo daleko”. Kakve veze imaju te pjesme sa Narodno-oslobodilačkom borbom, antifašizmom i Drugim svjetskim ratom, to ni najvispreniji istoričar muzike ne bi umio da objasni. Važno je samo da se ne čuju pjesme koje su pjevali partizani, borci protiv fašizma, kojima bi ovaj praznik trebalo da bude posvećen. I bez kojih praznika ne bi ni bilo.
Nikako da čujemo neke stihove kojima su se bodrili borci protiv nacističkog okupatora i njegovih slugu. Na primjer: “Po šumama i gorama naše zemlje ponosne idu čete partizana, slavu borbe pronose”, ili “Padaj silo i nepravdo, narod ti je sudit zvan. Bež'te od nas noćne tmine, svanuo je i naš dan”, ili “Uz maršala Tita, junačkoga sina, nas neće ni pakao smest’, mi dižemo čelo, mi kročimo smjelo i čvrsto stiskamo pest”, ili “Sred pušaka bajoneta, straže oko nas, tiho kreće naša četa kroz bilećki kras”, ili “Budi se istok i zapad, budi se sjever i jug! Koraci tutnje u napad, naprijed uz druga je drug! Naprijed sve bliže i bliže, čuje se koraka bat! Glas miliona se diže, dole fašizam i rat!” Te pjesme su izbrisane iz kolektivnog pamćenja, zajedno sa onima koji su ih pjevali. Kao da onih 800.000 partizanskih boraca i borkinja na čelu s Titom nikad nijesu ni postojali.
Dobro, ne treba biti previše kritičan prema nevoljnim slavljenicima Dana pobjede nad fašizmom, koji su prinuđeni da kiselih lica obilježavaju praznik koji bi najradije izbrisali iz istorije. Imali su oni i mnogo crnjih i gorih prestupa. Prije četiri godine su naši vrli antifašisti uspjeli da Dan pobjede nad fašizmom obilježe pjevanjem ljotićevskih pjesama iz zbirke dobrovoljačke lirike “Tvrđava”, objavljene tokom Drugog svjetskog rata. Na sceni Narodnog pozorišta orile su se popjevke pokojnih fašista iz Srpskog dobrovoljačkog korpusa, koje je sa ekrana smještenog iza pojaca pomno slušao čuveni borac protiv fašizma Draža Mihailović.
<h2>Neznani junaci</h2>
Do kakvog nonsensa može da dovede negiranje i falsifikovanje prošlosti najbolje je pokazao premijer Srbije Đuro Macut. Za razliku od kolega koji su se bar obreli na pravom mestu, predsjednik Vlade je potpuno zalutao, pa se našao na Avali, gdje je položio vijenac na Spomenik neznanom junaku. Kakve veze ima taj spomenik sa Drugim svjetskim ratom i pobjedom nad fašizmom? Nikakve.
Spomenik je posvećen žrtvama balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata, Ivan Meštrović ga je napravio 1938. godine, prije okupacije i borbe protiv fašizma. Otkud onda Macut na Avali? Kako je uspio da pobrka ratove? Odgovor je jednostavan – da ne bi morao da oda počast omraženim partizanima, te da bi pobjedu nad fašizmom izmjestio iz istorijskog konteksta, prevashodno jugoslovenskog, i upisao je u tradiciju srpskih oslobodilačkih ratova.
Brisanje partizanskih, komunističkih, antifašističkih i socijalističkih tradicija u Srbiji traje već decenijama. Na kraju smo stigli u apsurdnu situaciju da se partizani ne pominju čak ni prilikom proslavljanja praznika za koje su sami zaslužni, kao što su Dan pobjede nad fašizmom ili Dan oslobođenja Beograda. Mladi naraštaji su sistematski indoktrinirani lažnim nastavnim programima, njima partizani i njihova borba ništa ne znače. To je vidljivo i u studentskoj pobuni, nema parola, pjesama, ikonografije koji bi podsjećali na partizane, dominiraju nacionalni motivi, potekli iz ideologije koja je uvijek stvarala ovakvu državu protiv koje se studenti bore.
Tito, Koča Popović, Ivo Lola Ribar, Nada Dimić, Đuka Dinić, Sava Kovačević, Lepa Radić – nisu više narodni heroji, već neznani junaci. Dok takvo stanje traje, dok srpsko društvo ostaje pogruženo u revizionizam i falsifikovanje prošlosti, dok nam vlada ideologija koju su partizani porazili – nema mnogo smisla da obilježavamo 9. maj. Više bi nam priličilo da slavimo Dan pobjede nad antifašizmom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kako su partizani postali neznani junaci

Antifašistička Crna Gora koja se prva oduprla naci-fašističkoj okupaciji, bila je i ostala sudionik borbe za uspostavljanje svjetskog mira i uzdizanje Evrope, kazao je premijer Crne Gore povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom.&nbsp;
On je istakao da u ime velike ideje napretka i slobode, ova generacija ne smije propustiti šansu da se pridruži Evropskoj uniji. &nbsp;&nbsp;
- Sasvim siguran u trijumf progresivnih ideja neka nam je srećan Dan pobjede nad fašizom i Dan Evrope - poručio je Spajić.&nbsp;

1250x600

1084x550

Spajić: Antifašistička Crna Gora bila i ostala sudionik borbe za uspostavljanje svjetskog mira i uzdizanje Evrope

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da je ponosan što služi u Crnoj Gori koja je dala ogroman doprinos u borbi za oslobođenje Evrope.
- Ponosan sam što služim u Crnoj Gori, zemlji snažne antifašističke tradicije, koja je dala ogroman doprinos u borbi za oslobođenje Evrope - napisao je Satler u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) čestitajući Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.
Danas, 80 godina kasnije, kako je rekao, nastavljamo da čuvamo zajedničke evropske vrijednosti slobode, mira i dostojanstva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F1920801722898768020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1920801722898768020%7Ctwgr%5Eafa9e457076a760d32e64b6adaffbf1cb4000d5a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler: Ponosan sam što služim u zemlji snažne antifašističke tradicije, koja je dala ogroman doprinos u borbi za oslobođenje Evrope

Sa posebnim poštovanjem i zahvalnošću sjećamo se svih onih koji su, u najmračnijim danima Drugog svjetskog rata, nosili baklju antifašizma. To nije bila samo borba protiv neprijatelja ili reakcija na zlo, bio je to ljudski čin za dobrobit čovječanstva. Bila je to borba za dostojanstvo, za budućnost u kojoj će svaki čovjek biti slobodan, kazao je tokom svečanosti povodom obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je u prisustvu ministra odbrane Dragana Krapovića i gradonačelnika Glavnog grada Saše Mujovića položio vijenac na Spomenik Partizanu- borcu na brdu Gorica
U obraćanju prisutnima, a kako je navedeno u saopštenju, Milatović je istakao da mu je zadovoljstvo što su se danas okupili da obilježe Dan pobjede nad fašizmom - datum koji predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u svjetskoj i našoj istoriji, kada je prije osam decenija poražena najmračnija ideologija u istoriji čovječanstva.
- Svojim prisustvom, kod spomenika Partizanu – borcu, gdje počivaju sjeni nekih od najvećih antifašista koje je dala ova zemlja, potvrđujemo svoju privrženost idealima slobode, mira i dostojanstva i odajemo počast svima koji su svoje životno djelo utkali u pobjedu nad fašizmom i nacizmom - istakao je Milatović.&nbsp;
Naglasio je da je ovo je prilika i da se iskaže pijetet prema milionima nevinih žrtava širom svijeta koji su okončali svoje živote u stravičnim zločinima koje su počinili fašisti i nacisti. Slava im!”
- Slava im! - kazao je Milatović.&nbsp;
Podsjetio je da iako teško pogođena ratnim stradanjima, sa spaljenim selima, porušenim gradovima i hiljadama nevinih žrtava, tokom četiri godine rata Crna Gora nije poklekla.
- Žene i muškarci, staro i mlado, iz sela i iz gradova, iz svakog kraja Crne Gore, ustajali su protiv okupatora, nošeni idealima slobode i pravde. "Udar nađe iskru u kamenu” – iz vjekovnog slobodarskog duha Crne Gore iznikao je prkos i snaga koja nije mogla biti pokorena. Stoga ću podsjetiti da je naša zemlja – Crna Gora - bila među prvim ustaničkim tačkama u tadašnjoj porobljenoj Evropi - poručio je predsjednik Crne Gore. .
Poručio je da upravo ideali narodnooslobodilačkog rata – antifašizam, zajedništvo i jednakost čine osnovu savremene crnogorske države.
- Ovi ideali bili su pokretač marljivim obnoviteljima i nakon rata, kada se zemlja iz ruševina ponovo gradila i uzdizala. I nijesu ostali samo u knjigama i spomenicima. Oni su živo nasljeđe, vrijednosni kompas koji nas i danas usmjerava. Heroji poput Ivana Milutinovića, Đine Vrbice, Vukosave Mićunović, Peka Dapčevića, Jelice Mašković, Danila Jaukovića, Rifata Burdžovića, Veljka Milatovića, Blaža Jovanovića i mnogih drugih, nosili su ideale antifašizma od Pljevalja do Sutjeske, od Košćela do Neretve. Njihova borba za slobodu predstavlja trajno upaljenu luču nepokornosti koja i danas pobjedonosno svijetli nad Crnom Gorom! Dozvolite mi da na trenutak budem ličan - kao neko čiji su preci svoje životno djelo ugradili u temelje današnje Crne Gore kroz učešće u Narodnooslobodilačkoj borbi i društveno-političko angažovanje nakon rata – ponosan sam na njihovu borbu i snažno posvećen afirmaciji vrijednosti antifašističkog pokreta - naveo je Milatović.
Predsjednik države je kazao da dok se svijet ponovo suočava sa podjelama, ratnim sukobima netrpeljivostima i porastom ekstremizama, naša istorijska i moralna obaveza je da se još snažnije držimo principa međusobnog poštovanja, solidarnosti i tolerancije.
- U vremenima koja dolaze, a koja će umnogome oblikovati evropsku budućnost Crne Gore, njegovanje međunacionalnog i međuvjerskog sklada treba da bude temelj sveukupnog razvoja našeg društva. U tom smislu, svako od nas ima odgovornost da doprinese jačanju i zaštiti vrijednosti demokratskog društva u kojem vlada humanost i saosjećanje, u kojem svi imaju jednake šanse, gdje se vladavina prava ostvaruje preko snažnih i nezavisnih institucija. Samo tako ćemo biti dostojni nasljeđa onih koji su prije osamdeset godina stali u odbranu slobode i izvojevali pobjedu za sve nas. Slaveći istovremeno Dan Evrope, čiji temeljne civilizacijske vrijednosti dijelimo, slavimo ideale pravde i slobode koji su preduslov prosperiteta svakog pojedinca i zajednice. Naš put ka članstvu u Evropskoj uniji je put privrženosti antifašizmu, demokratiji, vladavini prava i društvu u kojem se ljudsko dostojanstvo poštuje bez izuzetka. Srećan vam Dan pobjede nad fašizmom! Živjela demokratska, evropska i antifašistička Crna Gora! - zaključio je Milatović.
Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je da ministarstvo i Vojska Crne Gore sa ponosom baštine naše slobodarske tekovine, uvjereni da je sabiranje oko trajnih vrijednosti i ideala najviši iskaz poštovanja prema djelima slavnih predaka.
- Istorija je neophodan podsjetnik prošlosti, kroz koji se ukazuje poštovanje i izražava odnos spram čovječnosti, ali samo oni zagledani naprijed imaće jasnu viziju budućnosti. Zato u strahotama minulih ratova nađimo najrečitije poruke mira. Vijenac slave na bojištu besmtnosti sa porukama da se nikad iznova ne ponovi Ijudsko razaranje. Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore sa ponosom baštine naše slobodarske tekovine, uvjereni da je sabiranje oko trajnih vrijednosti i ideala najviši iskaz poštovanja prema djelima slavnih predaka. Srećan Dan pobjede i Dan Evrope - poručio je Krapović.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ukazao je na značaj koji obilježavanje 9.maja nosi za Glavni grad.
- Sa pozicije gradonačelnika Podgorice, želim da istaknem da je ovo slobodarski grad, da je bio i biće. Da je nekada bila borba, ali da borba još uvijek traje. Nekad smo se borili oružjem, a danas kulturom, umjetnošću i naukom. I ovo novo doba, ma koliko bilo humanije, nosi svoje izazove i nosi svoje zamke. Ali danas smo jači za 9. maj, koji nas opominje i koji ističe koliko je važno zajedništvo. Koliko je važno da budemo ljudi u odnosu jedni prema drugima, ma kako se zvali, ma gdje živjeli i ma u šta vjerovali. Samo na taj način možemo ostati dostojni borbe naših predaka i ove slobode u kojoj danas živimo - kazao je Mujović.&nbsp;
Na svečanosti je upriličen i prigodan kulturno-umjetnički program, u kojem su nastupili KIC POP HOR i dječji hor “Zvjezdice”.
Događaju na brdu Gorica prisustvovale su brojne zvanice, predstavnici udruženja boraca, diplomatskog kora, nevladinog sektora i građani.

Milatović: Živjela demokratska, evropska i antifašistička Crna Gora

Na današnji dan sa ponosom se prisjećamo slavne antifašističke borbe naroda Crne Gore - poručila je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović čestitajući Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.
Iskra slobode, zapaljena 13. jula 1941. godine, prerasla je, ističe Popović, u plamen otpora koji je svoj vrhunac dostigao 9. maja 1945. godine, obasjavši čitavu Evropu pobjedom nad zlom fašizma.
- Danas odajemo duboko poštovanje svim našim borcima i herojima koji su, vođeni idealima slobode i pravde, utkali svoje živote u temelje naše budućnosti. Među njima je i Ljubo Čupić, simbol nepokolebljivosti, hrabrosti i vjere u slobodu, koji je s osmijehom na licu otišao u vječnost, ostavivši nam nezaboravnu lekciju dostojanstva i otpora - poručila je ona.
Takvi heroji, kako je dodala, ne pripadaju samo Crnoj Gori, već cijelom čovječanstvu.
- Ujedno, 9. maj obilježavamo i kao Dan Evrope, dan mira, jedinstva i zajedničkih vrijednosti koje dijelimo sa narodima evropskog kontinenta. Crna Gora, čvrsto opredijeljena za evropski put, nastavlja da gradi društvo zasnovano na slobodi, vladavini prava i borbi protiv kriminala i korupcije - navela je ona.
Popović kaže da vjerujemo da ćemo, kao država koja već živi evropske vrijednosti, uskoro postati prva naredna članica Evropske unije.
- Neka ovaj dan bude podsjetnik na časnu prošlost, inspiracija za pravednu sadašnjost i motiv za evropsku budućnost - zaključila je ona.

Popović: Danas se s ponosom prisjećamo slavne antifašističke borbe naroda Crne Gore

Ovaj datum nas podsjeća na veličanstvenu pobjedu antihitlerovske koalicije nad najvećim zlom u istoriji čovječanstva - fašizmom. Njima u nezaborav ovdje na ovom časnom i ponositom mjestu na današnji dan položili smo cvijeće i odali počast - poručio je predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević na svečanom obilježavanju Dana pobjede i Dana Evrope.
Delegacija SOBNOR-a i OBNOR 1941-1945 Glavni grad Podgorica, Zeta i Tuzi položili su vijence ovim povodom. Tom slobodarskom skupu prisustvovale su delegacije političkih partija Crne Gore i Podgorice, prisutni poslanici i odbornici u skupštini Glavnog Grada, delegacija Vojnih penzionera Crne Gore i Udruženja ratova 1990 godine Crne Gore, delegacija SKOJ-a Crne Gore.
Nakon polaganja vijenaca, Predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević je čestitao ovaj veliki praznik koji, kako kaže, slave svi slobodoljubivi ljudi i narodi svijeta. Pozvao je prisutne da minutom čutanja odaju dužnu poštu poginulim herojima Crne Gore i Podgorice.
Radojević je istakao da se obilježavanje ovog datuma organizuje u znak sjećanja na stotine hiljada civila i vojnika stradalih u borbama za oslobođenje Evrope, Crne Gore i našeg grada.
- Deveti maj je simbol herojstva i jedinstva naroda koji su odbranili svijet od fašizma i dan kada se sa posebnim pijetetom sjećamo svih onih koji su za odbranu čovječanstva i elementarnih civilizacijskih vrijednosti dali svoje živote. Obilježavanje ovog datuma organizujemo u znak sjećanja na 9. maj 1945. godine kada su stradali na stotine hiljada civila i vojnika u borbama za oslobođenje Evrope, Crne Gore i našeg grada, kada je u Berlinu nešto posle ponoći 8. maja, odnosno prvih minuta 9. maja 1945. godine, potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Njemačke - naveo je on.
Time je, kako je konstatovao, formalno završen Drugi svjetski rat u Evropi, ali su ostaci njemačkih trupa još nekoliko dana davali otpor, između ostalih i u Jugoslaviji (do 15. maja).
- U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina, učestvovala je 61 država i oko 110 miliona vojnika, a poginulo je između 55 i 60 miliona ljudi, a njih oko 35 miliona je ranjeno. Deveti maj prihvaćen je i kao Dan Evrope, jer je baš 9. maja 1950. ministar spoljnih poslova Robert Šuman objavio deklaraciju kojom je pozvao na uspostavljanje novog poretka kojim bi se sukobljavanje između evropskih zemalja, učinilo ne samo nezamislivim, nego i nemogućim - naveo je Radojević.
U borbi protiv fašizma crnogorski narod za slobodu je, kako je rekao, dao ogromne žrtve.
- Poslije-ratni popis utvrdio je ukupno 18.573 poginula borca, žrtava fašističkog terora i civilnih žrtava iz Crne Gore. Mi danas sa ponosom i pijetetom se prisjećamo boraca podgoričkog sreza, koji su predvođeni sa 52. narodna heroja iz ovog grada bili primjer hrabrosti i junaštva na bojnim poljima. Na oltaru slobode dalo je živote 1500 boraca, toliko je i ostavilo živote u koncetracionim logorima. Oko 5000 boraca je učestvovalo u NOP - rekao je Radojević.
U tom frontu hrabrih, časnih i odlučnih bili su, kako je rekao, i naš narod i naša zemlja.
- Zbog toga se i danas sa ponosom sjećamo uloge Crne Gore u antifašističkoj koaliciji i našeg doprinosa velikoj pobjedi čovječanstva nad nacizmom. Nadahnuti riješenošću da brane do posljednjeg svoju porobljenu domovinu, nadahnuti dubokom vjerom u pobjedu svoje pravedne stvari, borci naše armije su od 1941. godine zadavali nemilosrdne i žestoke udarce zajedničkom neprijatelju. Njihova besmrtna djela vječno će živjeti u srcima naših naroda i njihovih budućih pokoljenja, dok su poprišta slavnih bitaka na Sutjesci, Zelengori, Kozari, Neretvi, vječiti spomenici heroizma vaših i naših palih drugova. 
Za te pobjede, svoj život su dali i njbolji sinovi i kćeri Crne Gore, koji su pokazali kako se voli svoja otadžbina - rekao je on.
Tim žrtvama i njihovoj hrabrosti dužni smo, poručuje on, slobodu koju danas imamo.
- I zato im se, i danas, najdublje zahvaljujemo. Čestitam 9. maj - Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope svim građanima Podgorice i Crne Gore, sa željom da se vječno pamte ovi svijetli datumi iz naše istorijske prošlosti. Neka je vječna slava palim borcima za slobodu naše zemlje i ovog grada. Hvala im! - zaključio je Radojević.

SUBNOR: S ponosom se sjećamo našeg doprinosa velikoj pobjedi čovječanstva nad nacizmom

Nikola Obradović iz Centra za građansko obrazovanje kazao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E da je antifašizam temeljni dio istorijskog identiteta Crne Gore i da bi njegove vrijednosti morale ostati trajno prisutne u javnom životu.
- Svjedoci smo, definitivno, da posljednjih nekoliko godina prisustvujemo rastućim narativima koji za cilj imaju relativizaciju zločina i normalizaciju ekstremizma, stoga stojimo na tome da bi upravo antifašističke vrijednosti, kako u ovom trenutku tako i u budućnosti, trebale biti živo prisutne u javnom životu, u obrazovanju, ali i u kulturi pamćenja - kazao je Obradović.&nbsp;
Kako navodi, u Centru za građansko obrazovanje 9. maj se ne posmatra samo kao dan pobjede nad fašizmom, već kao važan vrijednosni orijentir za savremeno crnogorsko društvo.
- Taj datum bi nas, između ostalog, trebao podsjećati na jedan skup vrijednosti koje bi trebale biti temelj našeg društvenog poretka – sloboda, jednakost i solidarnost, ali i važan otpor svakom mogućem obliku nepravde i diskriminacije - ističe Obradović.&nbsp;
Obradović ističe da je antifašizam bio ključan za obnovu crnogorske državnosti i izgradnju modernog društva, ali da danas svjedočimo pokušajima da se njegovo značenje potisne.
- Danas svjedočimo raznim pokušajima da se njegova vrijednost umanji ili potisne, ili da se u konačnici predstavi i kao prevaziđen koncept. To ne dolazi spontano, već sa određenih političkih adresa, kako van Crne Gore, ali sa veoma agilnim pomagačima na lokalnom nivou. Potiskivanje antifašizma se ne dešava samo otkazivanjem poštovanja takvoj ideji, već jednostavnim ignorisanjem – kako u javnim politikama, tako i u obrazovanju, ali i u institucionalnom pamćenju - zaključuje Obradović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-Ip87hXheeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Obradović: Antifašizam je duboko utkan u istorijski identitet Crne Gore

Evropska unija mora da zauzme jasniji stav, pogotovu u ovakvoj geopolitičkoj situaciji, da nije toliko diplomatska i nejasna kao što je slučaj u posljednjem periodu, nego da bude ujedinjena i ima čvršći stav po određenim pitanjima, makar onim najvažnijim i najizazovnijim, jer geopolitička situacija to zaista zahtijeva - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Andrea Popović iz Mreže za evropske politike.
Dan Evrope obilježava se svake godine 9. maja, jer je tog maja 1950. godine Robert Šuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, predstavio svoj prijedlog formiranja Evropske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznat kao Šumanova deklaracija, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Evropska unija. Naima, 9.maja 1945. sovjetski maršal Rukov ratifikovao je ispred saveznika sporazum o njemačkoj kapitulaciji i od tada ovaj dan se slavi danom pobjede nad fašizmom.&nbsp;
Crnogorske brigade prolivale su krv od Triglava do Đevđelije, oslobađale Beograd, Zagreb, Sarajevo, petina narodnih heroja, 40 odsto generala, trećina komandanata &nbsp;korpusa dala je Crna Gora sa tri odsto stanovništva.
Danas je izazovno poštovati vrijednosti Evropske unije, kaže Popović, &nbsp;jer je izazovna geopolitička slika u svjetlu strateškog rata Kine i SAD-a i ruske agresije na Ukrajinu.
- Unutar Evropske unije postoje razni izazovi kao što je jačanje populizma i nacionalizma unutar nekih država članica Evropske unije. Sa druge strane je upitno koliko može da baštini vrijednosti na kojima je zasnovana kada možemo da kažemo da je zavisna, to jest ima ekonomski interes od strane Kine, a Kina sa druge strane i nije baš poštovalac ljudskih prava za koja se zalaže Evropska unija. Sa druge strane tu imamo agresiju Rusije na Ukrajinu, u blizini Evropske unije, a i unutar zemalja članica Evropske unije vidimo to jačanje populizma i nacionalizma u Mađarskoj, gdje se govori o nedemokratskim institucijama, manjku poštovanja ljudskih prava, prije svega mislim na prava manjina, prava LGBT populacija. U Poljskoj se suočavamo sa nezavisnošću pravosuđa i to su sve one stvari na kojima Evropska unija mora dodatno da radi, jer ako oni unutar Evropske unije ne poštuju vrijednosti na kojima su osnovane, kako da očekuju od zdmalja kandidata da iste baštine unutar svojih država - rekla je Popović.
Slogan Evropske unije je ,,ujedinjeni u različitosti”, podsjeća ona, ali sve zemlje EU moraju biti ujedinjene i u poštovanju evropskih vrijednosti na kojima je EU zasnovana.
EU putem evropskih fondova, objašnjava Popović, pokušava da sankcioniše one koje ne poštuju vrijednosti na kojima EU počiva, kao što je Poljskoj zaprijećeno ukidanje raznih fondova.
- Vidimo da Evropska unija mora da zauzme jasniji stav, pogotovu u ovakvoj geopolitičkoj situaciji mora zaista zauzme stav, da nije toliko diplomatska i nejasna, kao što je slučaj u posljednjem periodu, nego da bude ujedinjena i ima čvršći stav po određenim pitanjima, makar onim najvažnijim i najizazovnijim, jer geopolitička situacija to zaista zahtjeva - istakla je Popović.
Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom simbolizuju događaje iz prošlosti i težnje za budućnost, a zajednička je spona perspektiva i stabilnost koju je Crna Gora htjela i tada 1945.godine.
- Prvi ustanak 1941. je krenuo od nas, i mi smo tada pokazali hrabrost i solidarnost. Ujedinili smo se u zajedničkoj misiji i mislim da bismo to trebali da preslikamo i na sadašnji proces, na proces evropskih integracija, jer ulazak u EU svim našim građankama i građanima će donijeti određenu perspektivu koja je bolja nego danas i životni standard svih nas. Ja bih samo rekla zašto ne bismo preslikali te vrijednosti koje smo tada baštinili, mislimo na hrabrost i odlučnost, jer vidimo koliko traje proces evropskih integracija, koliko pričamo o njemu, a suštinski se slabo što mijenja i građani zaista ili ne vide napredak, ili je taj napredak minimalan. Započeli smo pregovore prije čak 15 godina, zaista mislimo da država sa 600.000 stanovnika &nbsp;kroz 15 godina može da ispuni najvažnije kriterijume koje su standardi - zaključila je Popović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-Ip87hXheeg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Popović: Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope su crnogorska prošlost i budućnost

Fotografija pod nazivom “Podizanje zastave nad Rajhstagom” prikazuje vojnika Crvene armije kako postavlja crvenu sovjetsku zastavu na krov zgrade Rajhstaga u Berlinu, glavnom gradu nacističke Njemačke, na samom kraju Drugog svjetskog rata u Evropi. Snimljena tokom Bitke za Berlin, 2. maja 1945. godine, ova fotografija postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola Dana pobjede, praznika koji se u bivšem Sovjetskom Savezu obilježava 9. maja u znak sjećanja na vojnu pobjedu nad nacističkom Njemačkom. Fotografija je širom svijeta postala istorijska slika kraja rata, iako su identiteti vojnika i samog fotografa Jevgenija Haldeja često bili predmet rasprava zbog tadašnje tajnovite sovjetske medijske politike. piše Klix.ba. <h2>Bitka za Berlin i značaj Rajhstaga</h2> Bitka za Berlin bila je posljednja velika ofanziva u evropskom teatru rata. Počela je 16. aprila 1945. godine kada je Crvena armija probila njemačku odbranu i munjevito napredovala prema zapadu. Najžešće borbe vodile su se u samom Berlinu od 20. aprila do 2. maja, a Rajhstag je bio ključni simbol nacističke moći i stoga jedan od najvažnijih ciljeva. Zgrada Rajhstaga, sagrađena 1894. godine, bila je istorijsko sjedište njemačkog parlamenta. Tokom nacističke vlasti Rajhstag je, nakon požara 1933. godine, izgubio svoju funkciju, ali je za Sovjete ostao simbol fašističkog režima. <h2>Ko je prvi podigao zastavu?</h2> Podizanje zastave bilo je neizvjesno zbog haotičnih okolnosti borbe. Prvi pokušaji podizanja zastave uključivali su njeno spuštanje iz aviona na krov zgrade, dok su pojedini izvještaji govorili da su vojnici Mihail Bondar i kapetan Viktor Makov možda postavili zastavu već 30. aprila. Najpoznatija verzija kaže da su Rahimžan Koškarbajev i Grigorij Bulatov prvi stigli do krova 30. aprila u 14:25 sati, dok je grupa predvođena Mihailom Mininom u kasnim večernjim satima postavila zastavu na skulpturu “Boginja pobjede” na zapadnoj strani Rajhstaga.&nbsp; Najslavnija zastava, ona koja je prikazana na čuvenoj fotografiji, podignuta je oko tri sata ujutro i jedina je preživjela naknadno granatiranje. <h2>Nastanak legendarne fotografije</h2> Fotograf Jevgenij Haldej došao je do Reichstaga 2. maja, noseći sa sobom veliku crvenu zastavu sašivenu od stolnjaka koje mu je pripremio ujak. Prema Haldejevim riječima, zamolio je trojicu vojnika koji su se našli u blizini da pomognu u insceniranju fotografije. Glavni na slici bio je Aleksej Kovalev iz Kazahstana, uz podršku Abdulhakima Ismailova iz Dagestana i Leonida Gorjičeva iz Minska. Fotografija je snimljena kamerom Leica III sa 35mm objektivom. <h2>Kontroverze i obrada slike</h2> Kada je fotografija objavljena 13. maja 1945. godine u magazinu “Ogonjok”, urednici su primijetili da je Ismailov na slici imao dva sata, što je moglo sugerirati pljačku - strogo kažnjivu radnju.&nbsp; Haldej je iglom uklonio jedan od satova sa negativa. Kasnije je tvrdio da je “drugi sat” bio zapravo kompas. Fotografija je dodatno obrađena kako bi se naglasio dramatičan efekat dima u pozadini, a kadar je prilagođen za objavu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509110532_9b77216ae4c09f9b1552c481bbe18715337a8b638f8a39f4f5a7b75d04aa29ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509110532_9b77216ae4c09f9b1552c481bbe18715337a8b638f8a39f4f5a7b75d04aa29ea" data-rendition-name="original" width="336" height="296" loading="lazy" alt="Originalna fotografija je izmijenjena jer je na njoj vojnik nosio dva ručna sata"> <figcaption>Originalna fotografija je izmijenjena jer je na njoj vojnik nosio dva ručna sata</figcaption> </figure>  <h2>Autorska prava i nasljeđe</h2> Kako je Haldej radio za sovjetsku novinsku agenciju TASS, autorska prava na fotografiju pripadala su toj agenciji. Prema ruskom zakonu, autorska prava na ovu fotografiju istekla su 1. januara 2016. godine. Fotografija i danas ostaje jedan od najsnažnijih simbola pobjede nad fašizmom i završetka rata u Evropi.

Legendarna ruska fotografija koja simbolizuje krah nacističke Njemačke: Malo ko zna da je izmijenjena

Na Dan pobjede nad fašizmom Glavni grad Podgorica najbolje pokazuje svoj odnos prema istorijskim i kulturnim spomenicima - kazao je odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Adi Jakupović.
Dokaz za to je, kako navodi na mreži Iks (X) stanje spomenika borcima Narodnooslobodilačke borbe Crne Gore na brdu Trijebač, koji je obrastao u travi, sa mnogo otpada u svojoj okolini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakupovicAdi%2Fstatus%2F1920751337219748156%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jakupović o odnosu Glavnog grada prema Danu pobjede nad fašizmom: Spomenik borcima NOB-a na brdu Trijebač obrastao u travi

Predsjednica NVO Crnogorski forum Jelena Marković saopštila je da je uputila otvoreno pismo predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, Lindzi Hojlu zbog susreta sa predsjednikom crnogorskog Parlamenta Andrijom Mandićem.
Povod je, navela je Marković, poklon koji je Mandić uručio Hojlu, a u pitanju je slika Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu. Marković naglašava da je to slika “ kapelice Karađorđevića na Lovćenu“, te da ona ne predstavlja Crnu Goru.
- Kao neko ko poznaje istoriju anglo-crnogorskih odnosa, osjećam obavezu da ukažem na zabrinutost koju je u Crnoj Gori izazvao Vaš prijem poklona predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Željela bih da razumijete da taj poklon za većinu građana Crne Gore ne predstavlja neutralni kulturni predmet, već simbol razdoblja u kojem je crnogorska državnost ukinuta, a identitet našeg naroda potiskivan - navela je u pismu Marković.
U pismu je takođe navela i nekoliko izvještaja koji se, kako tvrdi, mogu pronaći u britanskim arhivima i enciklopediji Britanika, a koji, nagalsila je Marković, predstavljaju „jasan dokaz poštovanja i prijateljstva koje je Ujedinjeno Kraljevstvo gajilo prema Crnoj Gori i njenom narodu“.
- Zbog ovih istorijskih činjenica, u Crnoj Gori je sa ogorčenjem dočekano prihvatanje slike koja ne prikazuje Njegoševu originalnu kapelu na Lovćenu, već kapelu dinastije Karađorđević, podignutu 1925. nakon nasilnog ukidanja crnogorske države 1918. godine. Originalna kapela Njegoša bila je srušena, a njeni ostaci odbačeni niz strminu Lovćena. Na njenom mjestu podignut je objekat koji je u crnogorskoj javnosti postao simbol političkog podčinjavanja, represije nad pristalicama crnogorske državnosti i nametanja identitetske politike. Posebno je važno napomenuti da Andrija Mandić, koji je poslao ovaj poklon, decenijama javno zastupa stavove protiv nezavisnosti Crne Gore, protiv članstva naše države u NATO-u i Evropskoj uniji, te nije nikada krio svoje prijateljstvo prema Rusiji i političkim krugovima koji su suprotni zapadnim vrijednostima. Takvim pojedincima ne može se vjerovati da predstavljaju istinski interes Crne Gore.- navela je Marković.
Zato, kako ističe, mnogim građanima Crne Gore djeluje neobično i zabrinjavajuće da Ujedinjeno Kraljevstvo, naš saveznik i partner, prihvata poklon koji se koristi za reviziju istorije i političko potiranje i crnogorsko identiteta.&nbsp;
- Uvažavajući instituciju britanskog parlamenta, molim Vas da imate u vidu da ovaj poklon ne predstavlja Crnu Goru, njenu kulturu ni njenu tradiciju, već jednu političku interpretaciju koja je bolna i duboko podjeljujuća za naš narod. U duhu višedecenijskog prijateljstva Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva, koje britanska istorija dobro pamti, bilo bi dostojanstveno i pravedno da se distancirate od političke instrumentalizacije koja se ovim činom pokušava postići - zaključila je u pismu Marković.

Marković pisala predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Velike Britanije: Kapela Karađorđevića ne predstavlja Crnu Goru

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u nedavno Njujorku sa predstavnicima crnogorske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama – uspješnim privrednicima, ljekarima, advokatima, profesorima i predstavnicima udruženja koja njeguju i promovišu našu kulturu. Tom prilikom predstavio je inicijativu „Obveznica za dijasporu“ – novi finansijski instrument kojim bi država prvi put institucionalno uključila svoje iseljenike u razvojne projekte od javnog značaja.
U razgovoru za Bankar, Milatović je detaljno objasnio model, način emisije i očekivane koristi za državu i dijasporu.
- Obveznica za dijasporu“ mehanizam koji sam predložio Vladi Crne Gore kao jasan, siguran i transparentan model ulaganja naših iseljenika u razvoj Crne Gore. Ideja je vrlo jednostavna: prvi put stvaramo institucionalni okvir kroz koji naša dijaspora može ulagati u konkretne projekte od javnog značaja, uz garantovan povrat sredstava i potpunu transparentnost - kazao je Milatović za naš portal.
U osnovi, ovaj instrument bi funkcionisao kao državna obveznica sa jasno definisanim rokom i prinosom, ali uz posebnu prilagođenost potrebama dijaspore. To znači jednostavniju proceduru kupovine iz inostranstva, manji minimalni iznos ulaganja, dostupnost preko digitalnih platformi i, što je najvažnije, tačno određenu namjenu sredstava.
- Do sada je dijaspora decenijama ulagala u Crnu Goru isključivo kroz individualne napore – bilo kroz donacije, bilo kroz pomoć lokalnim zajednicama, školama, klubovima i humanitarnim udruženjima. „Obveznica za dijasporu“ te individualne napore pretvara u sistemski, održiv i fer model koji povezuje ljubav prema domovini sa njenim razvojnim potrebama - navodi Milatović.
Prema njegovim riječima, izdavalac obveznice bi, u skladu sa nadležnostima i najboljom međunarodnom praksom, bila država Crna Gora, konkretno Ministarstvo finansija. Oni bi detaljno definisali pravni okvir, emisiju, distribuciju i finansijske parametre obveznice.
- Ono što je meni važno jeste da obveznica bude dostupna našim iseljenicima bez obzira na to gdje žive. Zato je važno razraditi model distribucije, uključujući preko bankarskog sektora i kroz digitalne platforme, a takođe uz podršku diplomatsko-konzularnih predstavništava i u saradnji sa udruženjima dijaspore, koja već imaju organizovanu bazu i komunikacione kanale - kaže Milatović i dodaje da je cilj da instrument bude jednostavan za korišćenje i da nijedan naš građanin u inostranstvu ne bude isključen zbog administrativnih barijera.
<h2>Povrat ulaganja</h2>
Prema riječima predsjednika Crne Gore, finansijski parametri, uključujući kamatnu stopu, bili bi definisani od strane Ministarstva finansija i zavisili od trenutnih tržišnih okolnosti.
- Važno je da jasno naglasim dvije stvari. Prvo: kamatna stopa bi morala biti konkurentna i usklađena sa međunarodnim standardima. i drugo: ulaganja moraju biti predvidiva i garantovana državnim budžetom, što našim iseljenicima daje maksimalnu sigurnost. Ali pored finansijskog povrata, koji je naravno važan, ovdje postoji i dimenzija koju ne možemo zanemariti – riječ je o ulaganju koje ima emotivnu i društvenu komponentu. Ulažući u razvoj Crne Gore, naša dijaspora ulaže u budućnost generacija koje dolaze. To je način da naše ljude u inostranstvu još snažnije vežemo za državu iz koje potiču i u koju želimo da se jednog dana vrate - kazao je Milatović.&nbsp;
Na pitanje na koji način će se garantovati sigurnost uloženog kapitala, predsjednik kaže da bi obveznica bila garantovana državnim budžetom Crne Gore što je najviši nivo garancije koji država može pružiti i čini ovaj instrument jednako sigurnim kao i svaki drugi oblik državnog zaduženja.
“Pored toga, predlazemo uspostavljanje jasnog pravnog i institucionalnog okvira koji podrazumijeva:stroge mehanizme nadzora i potpunu transparentnost svakog projekta koji se finansira, Želimo da dijaspora ima potpuno povjerenje – da zna gdje ide svaki euro i kakav učinak ima njihova investicija”, naveo je Milatović.
On je kazao da bi sredstva prikupljena emisijom obveznica bila manjenski usmjerena, te da je upravo je namjenska upotreba ključna razlika ovog instrumenta u odnosu na klasično zaduživanje. Sredstva bi se ulagala isključivo u konkretne projekte od lokalnog i državnog značaja kao što su izgradnja i obnova vrtića, modernizacija osnovnih i srednjih škola, rekonstrukcija i digitalizacija zdravstvenih ustanova, lokalna infrastruktura – putevi, vodovod, kanalizacija, komunalna infrastruktura i javne površine, projekti zaštite životne sredine, projekti održivog razvoja posebno na sjeveru zemlje.
“Dijaspora će znati tačno u šta je uložila, u kojoj opštini, u kojem projektu, sa kojim rezultatima. To je suština povjerenja , a povjerenje je temelj ove inicijative”, zaključuje Milatović.
<h2>Konkretne mjere</h2>
Konkretan plan u vezi sa ovom obveznicom već postoji. Tokom nedavne posjete Sjedinjenim Američkim Državama predsjednik je detaljno predstavio inicijativu nasoj dijaspori. Reakcije su, navodi, bile izuzetno pozitivne – ne samo zbog mogućnosti ulaganja, već zato što su naši ljudi prepoznali da je obveznica za dijasporu instrument koji ih vidi kao partnera.
Što se tiče konkretnih koraka, oni su već predloženi Vladi: Uspostavljanje pravnog i institucionalnog okvira za emisiju obveznice; Definisanje liste prioritetnih projekata u saradnji sa lokalnim samoupravama; Formiranje transparentnog sistema izvještavanja o utrošku sredstava; Informativna i promotivna kampanja preko DKP mreže, udruženja dijaspore i digitalnih kanala;Pilot-program za nekoliko opština, kao prvi testni korak.
- Kabinet predsjednika je više nego spreman da aktivno učestvuje u svim fazama realizacije. Na kraju, želim naglasiti da potencijali naše dijaspore nijesu ni blizu iskorišćeni. Ovo je prilika da Crna Gora pošalje jasnu poruku da cijeni svoje iseljenike, njihov trud, znanje i uspjeh – i da oni mogu biti ključni partneri u razvoju zemlje - zaključio je Milatović

Milatović: „Obveznica za dijasporu“ biće novi most između iseljenika i razvoja Crne Gore

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su prekršajno procesuirali 35 osoba zbog, kako navode, narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.
Tada je, kako navode u saopštenju, održan neprijavljeni skup građana u organizaciji nevladine organizacije Stega. Podsjećamo, povod okupljanja bilo je nezadovoljstvo građana zbog dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, negatoru Crne Gore, zbog spornog CIP zapisa njegove knjige "Kuća beskućnika".
- Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici se, nakon uvida u cjelokupne spise predmeta, izjasnio da se u radnjama identifikovanih ne stiču elementi bića krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, te da policijski službenici cijene postojanje prekršajne odgovornosti identifikovanih učesnika događaja. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti ocijenili da se u radnjama 35 osoba stiču elementi bića prekršaja zbog čega su Sudu za prekršaje u Podgorici podnijeli zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka protiv 35 lica zbog sumnje da su počinili prekršaje iz člana 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru (ometanje, omalovažavanje i nepostupanje po naređenju policijskih službenika) - navodi se u saopštenju.
Među procesuiranima je, kako dodaju, i poslanik u Skupštini Crne Gore O. H, članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije A. P, kao i jedna žena I. N. koja je, kako su rekli, gasila žar cigarete na zaštitnoj opremi policijskih službenika, a što je zabilježeno na video snimku i objavljeno na društvenim mrežama.
- Uprava policije će u skladu sa zakonom neselektivno i objektivno postupati i raditi na identifikaciji svake osobe koja izvrši prekršaj ili krivično djelo bez obzira o kojim osobama i o kakvom se javnom okupljanju radi, te zaštititi javni red i mir i ustavni poredak Crne Gore - poručili su u saopštenju.
Policijski službenici će, kako dodaju, i dalje kontinuirano raditi na održavanju stabilnog javnog reda i mira, sprečavanju vršenja krivičnih dela i prekršaja, zaštiti sigurnosti i imovine svih građana Crne Gore i osiguranju vladavine prava te otkrivanju i procesuiranju osoba koje svojim postupanjem narušavaju javni red i mir, izazivaju ili podstiču na nasilje i nezakonito ponašanje.
- Uprava policije će zvaničnim dopisom obavijestiti Savjet za građansku kontrolu rada policije o razlozima pokretanja prekršajnog postupka protiv članice Savjeta A. P. radi preduzimanja mjera i radnji iz nadležnosti Savjeta - dodaju u saopštenju.

Procesuirano 35 osoba zbog narušavanja javnog reda i mira početkom jula ispred Vile Gorica

Tim arheologa otkrio je kod obala Aleksandrije raskošni brod iz doba drevnog Egipta, koji odgovara opisu grčkog istoričara iz prvog vijeka, prenosi danas Gardijan.
Otkriveni brod dug je 35 metara, a bio je konstruisan tako da može da nosi centralni paviljon sa luksuzno ukrašenom kabinom.
Tim arheologa iz Evropskog instituta za podvodnu arheologiju (IEASM), pod vođstvom profesora sa Univerziteta Oksford, Frenka Godija, pronašao je brod u vodama kod potopljenog ostrva Antirodos, koje je bilo dio drevne luke u Aleksandriji.
Grčki istoričar Strabo posjetio je taj grad i opisao luksuzne brodove poput ovog, navodeći da su bili namijenjeni za izlete pripadnika dvora, kao i za grupe ljudi koji su iz Aleksandrije putovali na razne festivale i svetkovine. Kako je istoričar opisao, ovi brodovi su bili puni ljudi i danju i noću, a na njima se svirala muzika i neograničeno se plesalo.
- Ovo je izuzetno uzbudljivo pošto je takav brod prvi put otkriven u Egiptu. Ova plovila pominju razni antički autori, predstavljena su i na nekim mozaicima, ali su najčešće bili mnogo manji - kazao je Godio.
Zvaničnik Instituta, Demijen Robinson, kazao je takođe da ovakva vrsta broda nikada pre nije pronađena.
Olupina broda ostaće na dnu mora, a kako je Godio kazao, poštovaće se propisi UNESCO-a, jer ta organizacija smatra da je ovakve ostatke bolje ostaviti pod vodom.
Do sada je samo veoma mali dio ovog područja istražen, a podvodna iskopavanja bi trebalo da budu nastavljena, navodi Gardijan.

Arheolozi otkrili raskošni brod iz doba drevnog Egipta

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: dan-pobjede-nad-fasizmom