Predsjednik Vlade Milojko Spajić čestitao je čelnicima i građanima Bara, 24. novembar - Dan opštine i Dan oslobođenja Bara.
- Slobodarska tradicija, bogato duhovno nasljeđe, izvanredan geografski položaj i neprocjenjivi prirodni resursi, čine Bar respektabilnim mediteranskim, ekonomskim i tranzitnim središtem- kazao je premijer Spajić.
Istakao je i da je privredni doprinos Bara nacionalnom rastu i razvoju, ogroman.
Očekuje da će ubrzani infrastrukturni napredak države i regiona, omogućiti još bolji plasman i dostupnost autohtonih proizvoda i usluga, kao i vidljivije pozicioniranje Bara i Crne Gore na globalnom tržištu.
- Siguran da će vještim i odgovornim upravljanjem, Bar na najbolji način nastaviti da koristi svoje strateške prednosti, oličene u prostoru, prirodi i raskošnoj kulturnoj baštini, još jednom vam čestitam 24. novembar- poručio je u čestitki predsjednik Vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Bar respektabilno mediteransko, ekonomsko i tranzitno središte

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Dan Opštine Bar rukovodstvu te opštine i svim građanima Bara.
- Bar je oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu. Njegov značaj u Crnoj Gori, ali i širem regionu, čini ga neizostavnim centrom sa velikim razvojnim potencijalom – istakao je &nbsp;Mandić.
Naglasio je da puna valorizacija kapaciteta Luke Bar, rekonstrukcija pruge Beograd–Bar i nastavak izgradnje autoputa otvaraju nove perspektive, pozicionirajući Bar kao značajno, ne samo regionalno već i globalno saobraćajno i ekonomsko središte.
- Ubijeđen sam da će Bar nastaviti da se razvija kao savremena opština koja uspješno spaja tradiciju i modernizaciju, na korist svojih stanovnika i cijele Crne Gore – zaključio je Mandić.

500x500

1250x600

1084x550

Mandić: Bar nastavlja da se razvija kao savremena opština koja uspješno spaja tradiciju i modernizaciju

U ime Ministarstva javne uprave i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke povodom Dana opštine, predsjedniku Opštine, predsjedniku Skupštine opštine, zaposlenima u lokalnoj upravi, kao i svim građankama i građanima Bara, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj povodom Dana Opštine Bar.
- Bar je grad koji svojom bogatom istorijom, multikulturalnošću i izuzetnim prirodnim resursima predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih centara Crne Gore. Njegova strateška uloga kao pomorske, saobraćajne i privredne kapije naše države čini Bar ključnim osloncem ukupnog ekonomskog i društvenog napretka- kazao je Dukaj,
Iz MJU su poručili da su uvjereni &nbsp;da će lokalna uprava nastaviti da jača infrastrukturu, unapređuje usluge i stvara uslove za kvalitetan život svih građana.
- Uz iskreno uvjerenje da pred Barom stoji jasna vizija napretka i modernizacije lokalne uprave u pravcu podizanja njene efikasnosti, ostajemo vaš pouzdan partner. Moderna, efikasna i transparentna uprava koja građanima pruža kvalitetne i lako dostupne usluge, je naša zajednička vizija- poručeno je iz MJU.

Dukaj: Strateška uloga Bara čini ga osloncem ekonomskog i društvenog razvoja

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević uputio je čestitku povodom 24. novembra – Dana oslobođenja Bara, sa porukom da ovaj datum predstavlja „sublimaciju milenijumske slobodarske i antifašističke istorije grada“ i snažan podsjetnik na vrijednosti na kojima Bar i danas počiva.
Raičević je naglasio da 24. novembar nije samo važan istorijski dan, već i savremeni putokaz koji oblikuje Bar kao grad „otvorenog duha, solidarnosti i međusobnog uvažavanja“.
- Bar je danas mjesto i način života. Grad čiji su građani uvijek znali da ispruže ruku kada je to potrebno, da grade mostove onda kada ih drugi ruše, da njeguju različitosti onda kada to drugi doživljavaju kao manu- poručio je Raičević.
On je kazao da se Bar neprestano razvija i povezuje, te da su evropske vrijednosti duboko ukorijenjene u lokalnoj zajednici. Prema njegovim riječima, te vrijednosti Bar živi decenijama, što gradu daje posebnu odgovornost prema onome što 24. novembar simbolizuje.
Obilježavajući 81. godišnjicu oslobođenja, Bar, kako je istakao, potvrđuje da ostaje dosljedan svojim korijenima, a istovremeno snažan, moderan i odvažan da predvodi procese koji Crnu Goru vode ka članstvu u Evropskoj uniji.
 
- U Baru evropski duh nije samo ideal – on je svakodnevnica- poručio je Raičević.
Predsjednik Opštine zahvalio je svima koji doprinose razvoju grada i očuvanju njegovih najvažnijih vrijednosti – ljudi, tradicije i duha koji Bar krase vijekovima.
- Neka nas i ovaj 24. novembar podsjeti da je sloboda najveća obaveza, a antifašizam naša neuništiva vrijednost- zaključio je Raičević, čestitajući sugrađanima Dan opštine i Dan oslobođenja Bara.

Raičević: U Baru evropski duh nije samo ideal – on je svakodnevnica

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: dan-opstine-bar