Stotine ljudi iz država bivše Jugoslavije danas su Kući cvijeća mimohodom odali počast nekadašnjem doživotnom predsjedniku Socijalističke Federativne Repubike Jugoslavije (SFRJ) Josipu Brozu Titu povodom 25. maja, koji se u tadašnjoj državi slavio kao zajednički državni praznik - Dan mladosti.
&nbsp;Brojni Titovi poštovaoci, delegacije Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), udruženja i organizacija koji baštine sjećanje na NOB i Tita, od jutros su se okupljali na platou ispred Muzeja istorije Jugoslavije, čiji je dio i Kuća cvijeća, poslednje Titovo počivalište. 
 
Nosili su zastave bivše SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, kape "titovke", bedževe s Titovim likom ili potpisom, ordenja i odlikovanja nekadašnje Jugoslavije. 
 
Hiljade ljudi iz bivše SFRJ pohodi Memorijalni centar Josip Broz Tito i Kuću cvijeća svake godine na dan njegove smrti 4. maja i 25. maja kad se u bivšoj Jugoslaviji slavio njegov rođendan, odnosno Dan mladosti. 
 
Titovo se ime, osim uz partizanski pokret i antifašističku borbu koja je tokom Drugog svjetskog rata presudno utjcala na formiranje i postojanje bivše SFRJ, vezuje i uz osnivanje Pokreta nesvrstanih, koji je okupljao zemlje trećeg svijeta i bio svojevrstan balans između Istoka i Zapada. 
 
Titovoj sahrani u Beogradu 8. maja 1980. godine prisustvovalo je više od 200 šefova država ili vlada i visokih delegacija iz čak 127 zemalja svijeta. 
 
Od 1980. godine Kuću cvijeća je, po dostupnim zvaničnim podacima, posjetilo više od 17 miliona ljudi, među kojima je mnoštvo turista iz Zapadne Evrope, Amerike, a sve više je i posjetilaca iz azijskih zemalja - Kine, Japana, Južne Koreje i Vijetnama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Stotine ljudi iz bivše SFRJ u Kući cvijeća odali počast Titu

Danas je 25. maj, taj datum se u SFRJ proslavljao kao rođendan Tita i Dan mladosti.
Dan mladosti je bio praznik u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), koji je proslavljan od 1945. do 1988.
Ovaj praznik je bio povezan sa rođendanom predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita (1892–1980) i prvih godina se obilježavao samo kao njegov rođendan, a 1957. je na njegovu inicijativu postao Dan mladosti.
Glavni simbol ovog praznika bila je Štafeta mladosti, koja je nošena oko mjesec i po kroz čitavu teritoriju Jugoslavije i 25. maja predavana Titu na veličanstvenom sletu, koji je organizovan na stadionu JNA.
Štafeta mladosti je uvedena 1945, na prijedlog omladine Kragujevca, kao „Titova štafeta“. U prvoj Titovoj štafeti, učestvovalo je 12500 omladinaca, koji su pretrčavši trasu dugu 9000 km, Titu predali prvih devet štafetnih palica i Plavu knjigu sa 15000 potpisa omladine Šumadije.
Te prve štafete predate su mu u Zagrebu, dok je narednih godina, sve do 1956. Tito lično primao posljednje nosioce štafete pred Bijelim dvorom u Beogradu, čemu je prethodio svečani doček na Trgu Republike.
Godine 1957, na Titovu inicijativu, ovaj događaj proglašen je za „Dan mladosti“. Do Titove smrti, 1980. godine, štafeta se dodjeljivala lično njemu na stadionu „JNA“ u Beogradu. Štafeta mladosti 1980, koja se u susret osamdeset i osmom Titovom rođendanu, na dan njegove smrti 4. maja zatekla na putu po Hrvatskoj, prekinula je svoj put i položena je na odar predsjednika u Skupštini SFRJ.
Štafeta mladosti nastavlja svoj život i posle smrti Josipa Broza i postaje simbol ljubavi i odanosti njegovom djelu. Sa zakletvom Jugoslovena da će i ubuduće biti čvrsti i nepokolebljivi na Titovom putu, predaje se ispod portreta Josipa Broza, predsjedniku Saveza socijalističke omladine Jugoslavije.
1987, posljednji put je na beogradskom stadionu održana priredba povodom Dana mladosti. Dana 26. januara 1988. SSOJ je ukinuo priredbu sleta, koja je bila veoma popularna.
Nosioci Štafete mladosti
Za nosioce Štafete mladosti birani su „uzorni omladinci“ - odnosno najbolji učenici i studenti, mladi radnici, istaknuti sportisti, akcijaši-udarnici i uopšte mladi koji su se isticali svojim učenjem, radom ili zalaganjem.
Posebna pažnja pridavana je prvom i posljednjem nosiocu Štafete, koji je imao zadatak da je na proslavi preda Titu, odnosno predsjedniku SSOJ.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6E4ZJ-P-t4w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;Spisak posljednjih nosilaca Štafete mladosti, od 1957. do 1987.
 
1957 — Miko Tripalo, predsednik Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije
1958 — Mića Prelić, član Štaba omladinskih radnih brigada na izgradnji auto-puta Ljubljana-Zagreb
1959 — Stanka Gorišek, radnica iz Celja
1960 — Mile Gavritov, radnik iz Štipa
1961 — Slobodan Jovanović, radnik iz Titovog Užica
1962 — Fuada Midžić, studentkinja iz Sarajeva
1963 — Momčilo Knežević, učenik iz Pljevalja
1964 — Josip Harcet, radnik iz Zagreba
1965 — Miroslav Cerar, jugoslovenski reprezentativac u gimnastici
1966 — Mirko Anžel, potporučnik JNA
1967 — Miodrag Strunjaš učenik iz Pljevalja
1968 — Edvard Franković auto-mehaničar iz Pazina
1969 — Katica Stefanović, studentkinja iz Niša
1970 — Ljiljana Žežova, učenica iz Skoplja
1971 — Nazmija Jenjeva, radnica iz Prištine
1972 — Branko Mandić, radnik iz Bihaća
1973 — Milan Ivetić, radnik iz Kikinde
1974 — Vojko Mahnič, radnik iz Izole
1975 — Vjera Begović , studentkinja iz Titograda
1976 — Milivoje Miša Maričić, zemljoradnik iz sela Selevac, kod Smederevske Palanke
1977 — Marica Lojen, učenica iz Kumrovca
1978 — Čede Đorđevski, student iz Skoplja
1979 — Sanije Hiseni, student iz Prištine
1980 — zbog smrti Josipa Broza Tita Štafeta je prekinula svoj put
1981 — Ivan Ižak, mašinbravar iz Beočina
1982 — Ciril Zaplotnik, zemljoradnik iz sela Zaplotnik, kod Kranja
1983 — Miodrag Mrdak, oficir duge plovidbe iz Kotora
1984 — Milibor Antović, rudar iz Bora
1985 — Zoran Vignjević, jugoslovenski juniorski prvak u streljaštvu, sa Krka
1986 — Tatjana Dodevska, zaposlena, kao najbolja studentkinja, kao pripravnica u SUP-u u Kumanovu
1987 — Rajmonda Boroša, učenica iz Gnjilana

Na današnji dan slavio se Titov rođendan - Dan mladosti

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije Crkve Srbije drži liturgiju kod hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče osvanuo spomenik u čast ozloglašenom četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću. Spomenik danas stoji pokriven plavim najlonom. Kod hrama je okupljeno stotinjak građana sa četničkim obilježjima, a u blizini spomenika i crkve nema uniformisane policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808090836_7b975d4c6a02ca489f72d3b047f57b6a5e9d4bf51216667ddd42e76988cfee85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250808090836_7b975d4c6a02ca489f72d3b047f57b6a5e9d4bf51216667ddd42e76988cfee85" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Četnici Berane"><figcaption>U blizini spomenika i crkve nema uniformisane policije.(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Policija je, kako je rečeno Pobjedi, dolazila u 2 sata nakon ponoći, a okupljeni im nijesu dozvolili da uklone spomenik, te su se dogovorili da ga, nakon osvještavanja, oni sami uklone.

Metodije drži liturgiju u blizini spomenika Đurišiću: Okupljeni nisu dozvolili uklanjanje

Piše: Aleksandar Radoman
Od svih reakcija na podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, čini mi se da posebnu pažnju zaslužuje tekst rektora UCG Vladimira Božovića. Istina, tekst nije potpisan njegovim imenom, no objavljen je na trovačnici IN4S, čiji je on osnivač i vlasnik.&nbsp;
Kako se Božović nikad nije ogradio od sadržaja te platforme za promociju mržnje niti demantovao svoj osnivački i vlasnički udio u njoj, nema nikakvih smetnji da ono što objavi IN4S smatramo intelektualnom svojinom Vladimira Božovića. Uostalom, djelovanje toga „medija“ dosljedno prati njegovu propagandnu strategiju o vektorima meke moći, izloženu 2015. godine.
Elem, u propagandnome uratku „Udružena hajka protiv srpskog heroja: Spomenik Pavlu Đurišiću digao Crnu Goru na noge, montenegrinska elita u histeriji“ ocjenjuje se da je osuda podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, najvećem zločincu s ovih prostora u Drugome svjetskome ratu, pokušaj da se Srbima zabrani pravo na istoriju i pravo na śećanje. U pitanju je, naravno, bezočna laž i bijedna propagandna strategija.&nbsp;
Javnost s pravom reaguje u cilju odbrane fundamentalnih vrijednosti istine i ljudskoga dostojanstva. Reagovanjem dijela javnosti teži se upravo suprotnom: brani se istinsko istorijsko śećanje i odbacuje lažno slavljenje onih koji su odgovorni za saradnju s fašistima, masovne zločine i pokolje. Dokazi za oboje su brojni.&nbsp;
Niko, recimo, ne dovodi u pitanje postojanje spomenika i parka u samom centru Podgorice posvećenog Karađorđu Petroviću, čovjeku koji je nakon 345 godina osmanskoga ropstva srpski narod podigao protiv dahija, što je kasnije imenovano Prvim srpskim ustankom, i zato kao simbol srpskih prava na spomenik, istoriju i śećanje danas gordo obitava posred Podgorice.&nbsp;
A nekoliko stotina metara dalje, niz Ulicu Marka Miljanova, nalazi se bista još jednoga srpskog velikana. Moša Pijade, čija bista krasi plato pred jednim od najljepših kvartova Podgorice od kojega put vodi ka Vili Gorica, simbol je srpske i jugoslovenske antifašističke borbe.&nbsp;
Dakle, u srcu glavnoga grada Crne Gore, eto dva dostojna reprezenta prava Srba na spomenik, istoriju i śećanje.&nbsp;
S Pavlom Đurišićem je, pak, drugačija situacija. On naime nije, kako to lažno tvrdi Vladimir Božović, „srpski junak“ nego crnogorski zlikovac, koljač, razbojnik i zastiđe prvoga ranga. Pavle Đurišić rođen je u Crnoj Gori kao etnički Crnogorac, čime je, na svu sreću po srpski i na nesreću po crnogorski narod, izbjegnuto da baci ljagu na slavnu srpsku istoriju.&nbsp;
Da ovo nijesu moje subjektivne ocjene, već na istorijskim izvorima zasnovani sudovi, potvrđuju dokumenti koje je u talijanskim arhivima svojevremeno pronašao najbolji poznavalac lika i nedjela Pavla Đurišića, crnogorski istoričar Radoje Pajović.&nbsp;
U izvještaju talijanskih obavještajaca o četvrtome susretu s Đurišićem od 12. 2. 1942. godine naglašava se da je Đurišić seljački sin koji je „uspio da završi školu ličnom zaslugom, kako bi stigao da pohađa ratnu školu. To je rezervisano za Crnogorce. Uspješna karijera u armiji rezervisana je samo za srpski elemenat, a on je u tome spriječen bio od Srba zato što je Crnogorac. On to neće nikad postići zato što nije ni srbofil ni jugoslovenofil.“&nbsp;
U izvještaju od 17. 2. 1942. godine načelnik talijanske divizije Venecija A. Simoneli dostavlja sumarni izvještaj Komandi trupa Crne Gore. Na osnovu dugotrajnog razgovora s Đurišićem Simoneli izvještava da je „Đurišićevo odbijanje da bude srbofil i jugoslavofil motivisano dijelom nacionalnim a dijelom ličnim karakterom. U prvom slučaju, on ne želi da ostane na rješenjima iz prošlosti zato što je za dvadeset godina jugoslovenske dominacije Crna Gora bila totalno zanemarena sa stanovišta izgradnje javnih objekata, tako i u pogledu izgradnje autocesta, željeznica itd.&nbsp;
U drugom slučaju, njegova antipatija prema jugoslovenskom kraljevstvu je zbog toga što je srpski element bio neprijateljski raspoložen prema hijerarhijskom napredovanju u vojsci mladića crnogorske nacionalnosti. On je morao lično da se bori protiv toga za vrijeme svoje kratke vojne karijere.“
Što nam ovi dokumenti pokazuju? To da je Pavle Đurišić kao jedno od najbesprizornijih zastiđa crnogorske istorije uvijek bio samo nečiji sluga. Na poziv komunista argatovao je u Trinaestojulskom ustanku da bi ubrzo uvidio da je unosnije da ga rentiraju Talijani. Pa je za potrebe velikosrpske ideologije, a po naređenju Draže Mihailovića, u genocidnome piru po śeveru Crne Gore, istoku Bosne i jugozapadu Srbije izvršio masovni pokolj oko 15000 muslimana, mahom civilnoga stanovništva – žena, đece i staraca. Da njegove krvave pohode protiv stanovništva odanoga antifašizmu sad ne kvantifikujemo.&nbsp;
Potom je služio i Njemcima (koji su ga za zasluge nagradili gvozdenim krstom), a istovremeno i Nediću i Draži. Početkom 1945. godine Draža ga se odrekao i proglasio ga izdajnikom, da bi od marta 1945. godine novoga pokrovitelja našao u kolaborantu Sekuli Drljeviću priključivši se njegovoj tzv. Crnogorskoj narodnoj vojsci, a pod suštinskim patronatom Anta Pavelića.&nbsp;
Đurišić je – prošavši sramni put četničkoga koljača i zločinca, naci-fašiste u teoriji i praksi te talijanskoga i njemačkoga kolaboranta – život okončao kao oficir izdajničke Crnogorske narodne vojske. Kao dio te vojske na samome kraju rata do Zidanoga mosta stigli su i bivši Đurišićevi četnici.&nbsp;
Zato kad danas Beogradska patrijaršija i dio funkcionera crnogorske vlasti odaju počast stradalima na Zidanome mostu, oni zapravo odaju pijetet ne zločinačkom četničkom pokretu, već razbojničkoj kvislinškoj bandi Sekule Drljevića pod imenom Crnogorska narodna vojska.
Da rezimiramo – jeste Pavle Đurišić počinio neviđena zvjerstva za interese genocidne velikosrpske ideologije, kao uostalom i mnogi Crnogorci prije i poslije njega, ali on nije srpski no crnogorski monstrum, zločinac i izdajnik i zato Crna Gora ne smije sebi dozvoliti da takvome krvoloku podiže spomenik.&nbsp;
No dok god su u crnogorskoj vlasti duhovni potomci i poklonici Pavla Đurišića, blazirana saopštenja premijera i njegovih koalicionih partnera samo su magla-rabota za anesteziranu javnost što joj perfidno treba nametnuti normalizaciju i kanonizaciju ideologije kojoj je služio Pavle Đurišić.&nbsp;

Kako rektor Božović laže o Pavlu Đurišiću

Novo izdanje knjige prof. dr Radoja Pajovića „Pavle Đurišić“ je reakcija, odgovor Matice crnogorske na agresivno veličanje kvislinškog četničkog pokreta i pokušaje istorijskog &nbsp;revizionizma retrogradnih i nacionalističkih struktura u crnogorskom društvu.&nbsp;
Matica crnogorska je početkom jula postigla dogovor s nosiocima autorskih prava, porodicom pokojnog akademika prof. dr Radoja Pajovića da nakon više od dvije decenije objavi drugo izdanje njegove knjige „Pavle Đurišić“.&nbsp;
- Studija istaknutog montenegriste, člana Matice crnogorske, istoričara Radoja Pajovića o komandantu Limsko-sandžačkih četničkih odreda koji je buduću državu vidio kao prostor bez nacionalnih manjina i „nenacionalnih elemenata“, kao svesrpsku monarhiju pod okriljem dinastije Karađorđevića, je ujedno i analitički presjek četništva kao pokreta, njegove prirode i opredjeljenja – navode iz Matice.
Iz Matice podsjećaju da je uzdizanje ovog izrazito anticrnogorskog, kolaboracionističkog, a iznad svega zločinačkog, pokreta juče je imalo i pokušaj, suprotno i svim moralnim načelima, kao i ukupnoj tradiciji crnogorskog slobodarstva, postavljanja i otvaranja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću, mimo bilo kakvih zakonskih procedura, u beranskom selu Gornje Zaostro.
- Knjiga koja je objavljena prvi put 2005. godine obiluje građom, italijanskim i četničkim dokumentima iz perioda okupacije i argumentima koji nedvosmisleno pokazuju prirodu ovog kolaboracionističkog pokreta i svirepih zločina koje su počinili od 1941. do konačnog poraza u II svjetskom ratu 1945. godine. Knjiga „Pavle Đurišić“ Radoja Pajovića biće objavljena do kraja ove godine. Matica crnogorska i ovim putem zahvaljuje potomcima uvaženog profesora Radoja Pajovića na ustupljenim autorskim pravima i razumijevanju da se u ovom delikatnom društvenom momentu ona ponovo treba naći pred crnogorskom i regionalnom javnošću – navode iz Matice.

Matica crnogorska priprema novo izdanje knjige akademika prof. dr Radoja Pajovića „Pavle Đurišić“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog mjeseca brzo je povukao sporni zakon koji je prijetio nezavisnosti ključnih antikorupcijskih institucija, nakon masovnih protesta koji su prvi put od početka ruske invazije ozbiljno uzdrmali stabilnost njegove vlasti. Međutim, šteta nanesena njegovom ugledu teško da se može jednako lako ispraviti. Povlačenje zakona uslijedilo je nakon višegodišnjeg nezadovoljstva javnosti koje se koncentrisalo oko njegovog najužeg kruga saradnika, od kojih su neki optuženi za korupciju. Ipak, građani su tokom rata uglavnom pokazivali lojalnost predsjedniku, vjerujući mu da predvodi borbu protiv Kremlja, čak i kada su pristajali na ograničenje pojedinih građanskih sloboda. Protesti su, međutim, pokazali dokle seže to povjerenje – i gdje prestaje. - Ljudi će podržavati Zelenskog u svemu što se odnosi na rat. Ali prethodni nivo povjerenja – da će sve raditi ispravno i bez spoljnih uticaja – narušen je - kazala je Tetjana Ševčuk, članica upravnog odbora ukrajinske nevladine organizacije Centar za borbu protiv korupcije. Prema njenim riječima, Zelenskom sada predstoji mukotrpan rad kako bi vratio povjerenje građana. Istraživanje Galupa objavljeno u četvrtak pokazalo je da oko dvije trećine Ukrajinaca odobrava način na koji Zelenski obavlja svoju funkciju – što je pad u odnosu na 84% iz 2022. godine. Slično pokazuje i anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, koja ukazuje na pad povjerenja u predsjednika, posebno nakon usvajanja spornog zakona. Obje ankete sprovedene su u julu i nisu obuhvatile odrasle osobe koje žive u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom ili u regijama pod čvrstom kontrolom Moskve. Prvobitna odluka da potpiše zakon narušila je položaj Zelenskog ne samo kod građana, već i među lojalnim poslanicima i zapadnim saveznicima – uključujući i jednog ministra vanjskih poslova koji je za AP izjavio da je povlačenje zakona „važan korak u vraćanju izgubljenog povjerenja“. <h2>Zelenski tvrdio da je zakon bio uperen protiv ruskog uticaja</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808090816_5f21788e1fd7d740a9507e268f149571826f9b68c8901aeebfb2053654a96daa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250808090816_5f21788e1fd7d740a9507e268f149571826f9b68c8901aeebfb2053654a96daa" data-rendition-name="original" width="2220" height="1480" loading="lazy" alt="Volodmir Zelenski"> <figcaption>Volodmir Zelenski(Photo: Heinz-Peter Bader)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Zelenski je izazvao žestoke reakcije kada je potpisao mjere koje su smanjivale ovlašćenja Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU) i Specijalizovanog antikorupcijskog tužilaštva (SAPO). Predsjednik je tvrdio da je zakon imao za cilj eliminaciju ruskog uticaja unutar tih institucija, ali nije ponudio konkretne dokaze koji bi potkrijepili tu tvrdnju. Zakon je usvojen tolikom brzinom da su poslanici izjavili kako nijesu stigli ni da ga detaljno pročitaju. Strpljenje građana u tom trenutku je puklo. Od početka ruske invazije 2022. godine, građani su uglavnom prihvatali mjere poput ratnog stanja i odlaganja izbora. Međutim, kritičari tvrde da je koncentracija moći u rukama predsjednika oslabila demokratske institucije i narušila principe transparentnosti i kontrole vlasti. Optužbe za korupciju u redovima njegovih najbližih saradnika dodatno su podgrijale nezadovoljstvo. Antikorupcijski protesti koji su u julu održani u Kijevu i drugim gradovima bili su među najvećima u posljednjih nekoliko godina, okupljajući hiljade građana koji su jasno poručili da traže odgovornost – čak i u ratnim uslovima. - Nije jedan zakon taj koji je ljude izveo na ulice, već niz događaja, akumulacija osjećanja i potreba da se vlasti jasno pokaže gdje su granice - rekla je Ševčuk. Ukrajinske vlasti su posebno osjetljive na javno mnjenje još od vremena Euromajdana 2013/2014. godine, kada su masovni protesti doveli do smjene proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Ti događaji predstavljaju prelomni trenutak u savremenoj ukrajinskoj istoriji i učvrstili su netoleranciju javnosti prema korupciji i zloupotrebama vlasti. Do skoro su odluke Zelenskog uglavnom bile usklađene s raspoloženjem građana. Pomno je pratio rezultate anketa. Na primjer, nije javno govorio da Ukrajina možda neće vojno povratiti okupirane teritorije sve dok ispitivanja javnog mnjenja nijesu pokazala da je narod spreman da pristane na teritorijalne ustupke zarad mira. Najveći dio sumnji vezuje se za šefa njegovog kabineta, Andreja Jermaka, za kog ukrajinski i zapadni zvaničnici tvrde da ima preveliki uticaj. U javnosti su se uoči protesta posebno negativno istakle još dvije osobe bliske Zelenskom. Prvi je bivši potpredsjednik vlade Oleksij Černišov, koji je u junu formalno osumnjičen u slučaju otimačine državnog zemljišta. NABU ga je označio kao šestog osumnjičenog u velikoj korupcionaškoj aferi povezanoj s jednim kijevskim investitorom. Drugi je Timur Mindič, blizak prijatelj predsjednika, koji je, prema pisanju lista Ukrajinska pravda, takođe predmet istrage NABU-a i SAPO-a, zbog sumnjivih poslova u vezi s proizvodnjom dronova. - Građani su ujedinjeni oko predsjednika kada je riječ o ratu i međunarodnoj podršci. Ali su istovremeno svjesni šta se dešava s njegovim najbližim saradnicima i optužbama za korupciju. To ne može proći nezapaženo - istakla je Ševčuk. Prema njenim riječima, protesti su bili „podsjetnik predsjedniku da narod sve vidi, sve pamti, i da ne želi da se moć koristi za zaštitu korupcije.“ <h2>Poslanici više neće slijepo usvajati zakone koje predlaže predsjednik</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808090820_539d9ef8feaac3611ba9929dfe63900ca37fb8464c9959bf6c05633d92345eb0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250808090820_539d9ef8feaac3611ba9929dfe63900ca37fb8464c9959bf6c05633d92345eb0" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Ukrajinski parlament"> <figcaption>Ukrajinski parlament(Photo: Sarakhan Vadym)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Poslanici koji su prvobitno podržali zakon kojim su smanjena ovlašćenja NABU-a i SAPO-a priznali su da je reakcija javnosti pokazala kako više ne postoji slijepo povjerenje u sve prijedloge koje dolaze iz kabineta predsjednika. Do sada su se zakoni koje podrži Zelenski gotovo automatski usvajali. - Glasao sam ne zato što sam se slagao sa zakonom, već zato što je to bila predsjednikova odluka - kazao je poslanik iz redova stranke Zelenskog, Oleksandr Merežko.&nbsp; - Nijesam imao vremena ni da ga pročitam, ali sam znao šta je u pitanju. Glasali smo jer smo vjerovali predsjedniku. To je bila njegova odluka i ponašali smo se kao tim – kazao je on. Zelenski je kasnije priznao da je komunikacija u vezi sa zakonom bila loša. - Vjerovatno je trebalo voditi dijalog. Komunikacija je uvijek neophodna - izjavio je 24. jula. Povjerenje u Zelenskog nekada je bilo toliko snažno da se šalilo kako bi parlament izglasao čak i da za premijera predloži kašiku. Danas je situacija drugačija, kaže Merežko – parlament postaje samostalniji. - Sada će poslanici biti oprezniji. Nekad je postojala pretpostavka povjerenja prema predsjedniku ili vladi. Sada je to pretpostavka nepovjerenja. Ako se pojavi sličan zakon, svi će se sjećati šta se desilo. Niko ne želi da ispadne naivan ili da bude krivac - kazao je. Ipak, mnogi su pohvalili Zelenskog što je brzo reagovao i povukao zakon, utišavši time gnjev s ulica. Prošle nedjelje, parlament je usvojio novi zakon kojim se vraća nezavisnost NABU-a i SAPO-a. - Građani su tražili promjene. Mi smo odgovorili - rekao je Zelenski novinarima. <h2>Zakon izazvao zabrinutost i na Zapadu</h2> Zakon je izazvao i zabrinutost evropskih saveznika, koji su upozorili da bi mogao ugroziti podršku Ukrajini, ali i njene ambicije za članstvo u EU. Najbliži partneri pozdravili su brzo povlačenje zakona. Premijer Velike Britanije Kir Starmer pokrenuo je to pitanje u telefonskom razgovoru sa Zelenskim 24. jula. Prema saopštenju iz njegovog kabineta, lideri su se saglasili da nezavisne antikorupcijske institucije imaju ključnu ulogu u očuvanju demokratije u Ukrajini. U Njemačkoj, ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izrazio je nezadovoljstvo kada je Zelenski odobrio zakon. Nakon što je isti povukao, Vadeful je na platformi X ocijenio da je odluka parlamenta „pozitivan i neophodan korak ka vraćanju izgubljenog povjerenja“. U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp – poznat po čestim komentarima o unutrašnjoj politici drugih zemalja – do sada nije javno komentarisao sporni ukrajinski zakon.

Povjerenje u Zelenskog oslabilo i nakon povlačenja spornog zakona koji je izazvao antikorupcijske proteste

Marko Ljubiša - Kan, koji prema podacima policije slovi za člana škaljrskog klana, ranjen je danas u Budvi.
Prema informacijama Portala ETV, na Marka Ljubišu je pucano dok je bio na bazenu jednog hotela u Budvi. Ljubiša je u svjesnom stanju prebačen u Hitnu pomoć u Biudvi.&nbsp;
Očevici koji su kontaktirali našu redakciju, ističu da je osoba koja je pucala na Marka Ljubiša prišla iz unutrašnjeg bazena hotela. Očito da su mu bile poznate navike Ljubiše koji se običnu kupa na otvorenom bazenu &nbsp;hotela. &nbsp;
Prema našim saznanjima na Ljubišu je pucano pred prepunom plažom, bazenom na kojem je boravio, kao i &nbsp;terasama okolnih restorana. Napadač je mlađe dobi, bio je obučen u bijelu majicu i plavi šorts i nosio je peškir oko vrata, koji mu je ispao tokom bjekstva sa lica mjesta.
Iz više izvora Portalu ETV je potvrđeno da je napadač na Marka Ljubišu Kana boravio u hotelu od početka avgusta kao gost.
Prema našim informacijama, istražitelji provjeravaju identitet napadača i ne isključuju mogućnost da je bio prijavljen pod lažnim imenom.
Istražitelji će izuzeti DNK tragove iz sobe u kojoj je boravio i sa peškira koji mu ispao prilikom bjekstva kako bi sa sigurnošću utvrdili njegov identitet.
Saznajemo da je na Kana pucano iz neposredne blizine sa dva hica. Napad se desio pred posjetiocima bazena a sve su zabilježile i nadzorne kamere.
Kan je smješten u risansku bolnicu i život mu nije ugrožen.
Viša državna tužiteljka Radmila Gačević kazala je za Portal ETV da je oko 19 sati obaviještena da je došlo do upotrebe vatrenog oružja i da je ranjena jedna osoba.
Ona je rekla da se prema njenim informacijama Ljubiša ne nalazi u životnoj opasnosti.
- Izuzeti su tragovi sa mjesta događaja koji će biti vještačeni. Policija i Tužilaštvo preuzimaju sve neophodne radnje kako bi počinilac bio identifikovan i lišen slobode - kazala je Gačević.
Policija je ranije saopštila da su njihovi službenici iz Odjeljenja bezbjednosti Budva postupali po prijavi da je u kompleksu jednog hotela "došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica, prilikom čega je zadobilo povrede lice M.Lj., a koje za sada, prema preliminarnim informacijama nijesu opasne po život, i dok je lice medicinski zbrinuto" .
Marko Ljubiša Kan je bezbjednosno interesantna osoba koja je u više navrata bila na meti napadača. Policija je označila Ljubišu kao pripadnika i vođu takozvane "budvanske grupe" koja je bliska škaljarskom klanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fko-je-marko-ljubisa-kan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović optužio je nedavno lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andriju Mandića da stoji iza brutalnoga fizičkog napada na njega koji se dogodio 18. jula, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom aktu organizovanog kriminala s ciljem preuzimanja kontrole nad gradom.
Jovanović tvrdi da je napad bio planiran, a za organizaciju optužuje „mafijaško-političku hobotnicu iz OKG Budvanska“, čiji su pripadnici, kako navodi, „svi označeni kao BIL ili sada OIL lica“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FUpiPj0swMl0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fh3jDhJBRf3Y%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Napadač na Marka Ljubišu Kana boravio u hotelu od početka avgusta kao gost

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Nurković najozbiljniji je kandidat za novog ministra odbrane, tvrde izvori Portala ETV bliski Vladi i premijeru Milojku Spajiću. - Premijer je prethodnih dana imao niz intenzivnih sastanaka sa političkim partnerima, ali i sa diplomatskim predstavnicima i najbliži je odluci da resor odbrane preuzme Mirsad Nurković – kažu naši nezvanični sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Milojko Spajić</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je prije dva dana da će Spajić smijeniti aktuelnog ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate) nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je tada jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. ZVANIČNO ĆUTANJE Na informacije Portala ETV nije bilo reakcije. Bečićeve Demokrate, uvijek spremne i agile za reakciju preko društvenih mreža – zaćutale su. Nije su se oglašavali iz najjače partije parlamentarne većine, Nove srpske demokratije Andrije Mandića. I DNP milana Kneževića se nije oglašavao. Očito je da partneri PES-a u čekaju da prvi javni potez povuče Milojko Spajić: da zvanično predloži razrješenje ministra odbrane.&nbsp; Za sada, Spajić je za odluku da smijeni Krapovića prvo zatražio podršku svoje partije, odnosno Predsjedništva Pokreta Evropa sad, a u prethodna dva dana imao je brojne konsultacije sa domaćim i međunarodnim partnerima. Naši nezvanični sagovornici nemaju informacije koji su još kandidati pominjani, ali, kako tvrde, Nurković je, za sada, Spajićev „prvi pik“. Izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti kažu da će jedan od prvih zadataka novog ministra odbrane morati da bude potpuni otklon od agenata i saradnika srpske vojne obavještajne službe koji su detektovani već neko vrijeme. - Međunarodni partneri izrazili su ozbiljnu zabrinutost za evropski put Crne Gore zbog politike koju sprovodi značajan dio ministara u Spajićevoj Vladi koji su naklonjeni politici nekadašnjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, odnosno sadašnje koalicije Za budućnost Crne Gore koju predvode aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik parlamentarne većine Milan Knežević – tvrde izvori Portala ETV.&nbsp; Treći lider DF-a, iako je u političkoj penziji, bivši poslanik i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, dodao je naš sagovornik, pruža podršku nastavku dominacije te politike kroz sponzorisane objave na društvenim mrežama.&nbsp; NEVOLJE U ,,SPAJIĆEVOM RAJU“ „Raznolika“ Vlada Milojka Spajića suočava se sa brojnim problemima u funkcionisanju i koordinaciji, ali međunarodni partneri su neko vrijeme tolerisali sve njene ispade u pokušaju da i sa ovakvom izvršnom i parlamentarnom vlašću Crna Gora uđe u Evropsku uniju. „Crvena linija“, kako kažu naši izvori, bili su prijedlozi izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima, kada je Spajić upozoren da se takve izmjene neće tolerisati. A onda je uslijedio i skandal koji je izazvao Krapović sa značkama za posadu „Jadrana“, što je izazvalo žestoku reakciju zvaničnog Zagreba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>U „KANDŽAMA“ SRPSKIH VOJNIH OBAVJEŠTAJACA: Dragan Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući, pored ostalog, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Krapović je na protestnu notu poručio da za ,,njom nije bilo potrebe“. POSLJEDNJA OPOMENA Ispostavlja se da će on, ipak, morati da plati cijenu svoga skandaloznog postupka, jer je Spajić svjestan da - ako ne bude reakcije iz Podgorice - postoji ozbiljna mogućnost da Hrvatska, kao i u decembru prošle godine, Crnoj Gori opet blokira zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika.&nbsp; I tada je Hrvatska prethodno upozorila našu zemlju dostavljajući non-pejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a među njima i brod „Jadran“. Da neće tolerisati ispade crnogorskih proruskih i prosrpskih vlasti Hrvatska je jasno stavila do znanja i u julu prošle godine kada je za nepoželjne u toj zemlji proglasila čak dvojicu crnogorskih zvaničnika i jednog poslanika.&nbsp; Na „crnoj listi“ Hrvatske našli su se lideri otvoreno proruskih i prosrpskih partija - šef Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, prvi čovjek Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević, te predsjednik Demokrata i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić. Proglašavanju Mandića, Kneževića i Bečića perosnama non grata u Hrvatskoj prethodilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Skupštini Crne Gore, nepun mjesec ranije. Kako smo objavili prije dva dana, Spajić je Predsjedništvu PES-a najavio i mogućnost rekonstrukcije Vlade.

Mirsad Nurković kandidat za ministra odbrane

&nbsp;-Ja sam pred sudom iznio istinu i mnogi su u ozbiljnoj panici jer je konačno izašlo na vidjelo da sam žrtva političkog progona. Specijalno državno tužilaštvo kao zarobljena institucija, sa pojedinim političarima, a preko specijalnog tužioca Miloša Šoškića, uz nezapamćene zloupotrebe, mijenjalo je, falsifikovalo i skrivalo dokaze. Pogotovo poruke sa nekad zaštićene skaj komunikacije koje su razotkrile i srušile montirani optužni akt protiv mene, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića - &nbsp;navodi, između ostalog, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, u pismu, koje je, preko svog advokata, dostavio Portalu ETV i Televiziji E. SRUŠENI TEMELJI OPTUŽNICE MILOŠA ŠOŠKIĆA Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila prošle godine i od tada su u pritvoru zbog sumnje da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu, a kao dio te grupe označen je i tužilac Čađenović. Predočene skaj komunikacije koje je na četiri ročišta iznio Katnić do temelja ruše navode optužnice Miloša Šoškića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U obraćanju javnosti tužilac Katnić objašnjava političu pozadinu kompletnog slučaja u kojem, kako ističe, ,,pojedinici iz vladajućih struktura ne prezaju ni da zaprijete sudijama vetingom čime, zapravo, ostvaruju naum predsjednika Skupštine Andrije Mandića“. &nbsp;Katnić ukazuje i da je 3. jula poslanik Demokrata Momčilo Leković u Skupštini pokazivao njegovu fotografiju sa lisicima na rukama. &nbsp; &nbsp;LEKOVIĆEV ZLI NAUM -To je protivzakonito i predstavlja zloupotrebu funkcije koju obnaša. Poslanik Leković je to uradio s jednim zlim ciljem - da me ponizi, uplaši! Sve da bi u moju porodicu unijeli trajni nemir i pokazali im svoju moć i sugerisali da mojim najbližim srodnicima nema mjesta u Crnoj Gori! Ali, i da bi uplašili sve one koji se suprotstavljaju ovoj okupaciji institucija države Crne Gore, a posebno sudske vlasti. Sramno! No, dovoljno je reći: kakav čovjek, takva i diskusija, naglasio je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata "> <figcaption>PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Bivši glavni specijalni tužilac u pismu iz Spuža razotkriva i motive pojedinaca iz vlasti zbog čega prijete sudijama vetingom. Odgovor se, kako kaže, krije u odluci Višeg suda u Podgorici kojom je, potuno po zakonu, a protivno ciljevima političkih moćnika - preinačeno rješenje sudije za istragu da se privremeno oduzme ne samo Katnićeva već i imovina Katnićeve porodice. Tako je, ističe bivši glavni specijalni tužilac, propao podmukli plan finansijskog udara i osiromašenja porodice. &nbsp; PRIJETNJE SUDIJAMA &nbsp; -Zato se sada prijeti sudijama vetingom! Zato što su konačno, sa zakašnjenjem ali ne i prekasno za pravdu, pokazali da su kadri stati na put samovolji i arbitrarnosti tužioca Miloša Šoškića. Uznemirila ih je odluka vijeća Višeg suda u Podgorici kojom su preinačili rješenje sudije za istragu, a kojim je bio prihvaćen predlog tužioca da mi se imovina privremeno oduzme, i ne samo moja, već i moje porodice, a što smo sve časno i pošteno zarađivali čitav naš radni vijek – naglasio je Katnić. Dodao je da su zbog toga mnogi u panici jer je vijeće Višeg suda dalo upute da bi se utvrdila istina, a poznato je, da se do nje dolazi na osnovu dokaza koji se izvode u skladu sa zakonom. &nbsp;-To znači da moraju biti pribavljeni u originalu, bez izmjena i falsifikovanja, &nbsp;suprotno činjenju tužioca Miloša Šoškića. I ne samo ovi dokazi, već i oni koje je sakrio. A sakrio je na desetine Skaj komunikacija koje je odbrana pronašla i predložila da se kao dokazi izvedu u originalu na glavnom pretresu. Predložili smo da se pribave od Europola. Zašto im smeta istina, a posebno originalne Skaj komunikacije – upitao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoški(Photo: I.Abramović )</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEV FALSIFIKAT UZ ZNANJE NOVOVIĆA I MARKOVIĆA Odgovor je jasan: ,,tužilac Miloš Šoškić je sa svojim timom sakrio brojne poruke, a one koje su bile plod njegovog interesovanja i koje je naveo u optužnici mijenjao je i falsifikovao i sa tim su upoznati Andrija Mandić, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i vrhovni državni tužilac Milorad Marković“. &nbsp; Katnić kaže da je razobličena pozadina njegovog procesuiranja, manipulacija dokazima i da se zbog toga prijeti vetingom, a pogotovo što je odbrana pribavila brojne komunikacije koje upravo ruše ključne optužbe Šoškića da su on, Lazović i Čađenović „radili“ za kavačku kriminalnu grupu. Katnićev zahtjev sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović bio je da te dokaze – poruke sa skaj aplikacije - budu izvedene na glavnom pretresu. On u pismu ukazuju da je sud po zakonu obavezan da postupi i sprovede dokaze ali upozorava na prijetnj koje ne jenjavaju na tu granu vlasti što, prema njegovim riječima, &nbsp;predstavlja tešku zloupotrebu, &nbsp;direktno miješanje i pritisak na sud. -Prijetite meni, no znajte da mi nećete saviti glavu dok mi je na ramenima. Na kraju, zapamtite i Vi i svi kojima se čini da vam more nije do koljena, mnogo je od vas bila jača srednjovjekovna inkvizicija, pa kada ste odlučili da sprovedete ono što nije njoj uspjelo i zamijenite Sunce, a Zemlju stavite u centar kosmosa, proći ćete isto kao što su inkvizitori prošli. Nećete zatrijeti pravdu i istinu. Neće vam pomoći žrtvovanje Milivoja Katnića. Na snazi je podjela vlasti. Nezavisna sudska vlast i slobodna Crna Gora će ponovo zasijati! Luča slobode i pravde će odagnati sile mraka i tame &nbsp;- zaključuje je Milivoje Katnić u pismu iz Spuža.

KATNIĆ: „Nećete zatrijeti pravdu i istinu, luča slobode i pravde odagnaće sile mraka i tame!“

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama (ODT) formiralo je predmet povodom jutrošnjeg postavljanja spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro kod Berana, a zbog toga je uhapšen Beranac V.D.
To je Portalu ETV saopštila rukovoditeljka beranskog ODT-a Jadranka Mićović.
- Osumnjičeni protiv koga je podnijeta krivična prijava lišen je slobode i biće sproveden na saslušanje postupajućem državnom tužiocu, u zakonskom roku - kazala nam je Mićović.
Prema njenim riječima, radi se o krivičnom djelu povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.
Osim toga, Ministarstvo kulture i medija (MKM) obaviješteno je da je spomenik četničkom komandantu podignut bez najave institucijama i mimo zakonom propisanih procedura. Oni su, kako je rečeno Vijestima, na teren poslali inspektora koji bi trebalo da utvrdi stanje na terenu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmkm-salje-inspekciju-na-teren-trazice-od-opstine-berane-da-ukloni-spomenik-pavlu-durisicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kazali su i da će najvjerovatnije izdati nalog Opštini Berane da ga ukloni - budući da nijesu dali nikakvu saglasnost za podizanje spomenika.
Crna Gora je Zakonom o spomen-obilježjima obavezana da spriječi njihovo podizanje licima koja su propagirala fašizam, nacizam i šovinizam, ili bila saučesnici u ratnim zločinima.&nbsp;
Iz Ministarstva su ranije upozoravali da bi svaki pokušaj rehabilitacije četničkog pokreta kroz spomeničku simboliku predstavljao direktno kršenje Zakona i Ustava Crne Gore, koji se temelji na antifašističkoj borbi.