Povodom Dana državnosti Crne Gore, na inicijativu naše Ambasade u Republici Turskoj, sinoć je toranj Atakule, simbol grada Ankare, osvijetljen u bojama crnogorske zastave - kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Na ekranu u podnožju tornja, kako navode u objavi na mreži Iks (X), emituje se promotivni spot Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmfa_mne%2Fstatus%2F1944507395478085704%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Povodom Dana državnosti Crne Gore simbol grada Ankare osvijetljen u bojama crnogorske zastave

Povodom Dana državnosti upriličen defile Gradske muzike i malih mažoretki rekonstruisanom Njegoševom ulicom &nbsp; Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore u Herceg Novom je sinoć upriličen defile Gradske muzike i malih mažoretki kroz centar grada, od glavnog trga, pa rekonstruisanim dijelom Njegoševe ulice, do parka “Boke”. Defileu se pridružila i delegacija Opštine Herceg Novi na čelu sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem i predsjednikom Skupštine opštine, Milošem Konjevićem. Predsjednik Opštine, Stevan Katić ukazao je da je u Herceg Novom dobra tradicija da se svake godine na Dan državnosti stavi fokus na neki od značajnih projekata u gradu. Prošle godine je 13. jula završena rekonstrukcija šetališta u Igalu, prije tri godine istog datuma su otvorili javnu garažu, dok je sinoćni defile bio prvi javni događaj u Njegoševoj ulici koja je u finalnoj fazi velikog projekta rekonstrukcije. - Radovi koji su trajali od novembra prethodne godine skoro su privedeni kraju, nekih 93 posto je urađeno. Ostale su još neke finese koje bi trebalo završiti na jesen. Njegoševa ulica je zablistala, dobili su se širi trotoari, potpuno je rekonstruisana kanalizaciona i atmosferska mreža, kao i javna rasvjeta. Ugrađeno je nešto više od 2.000 kvadrata zaista kvalitetnog kamena. Sve ovo je bilo veoma zahtjevno da se realizuje u prethodnom periodu, te bih zahvalio svim saradnicima iz Agencije za izgradnju i razvoj, sekretaru za urbanizam, arhitekti konzervatoru Marloviću i svim ljudima koji su radili predano kako bi se radovi u ovoj ulici priveli kraju i da danas imamo jednu ovako lijepu sliku koja se šalje iz Herceg Novog za veliki praznik kakav je Dan državnosti - ispričao je Katić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_b6e0c776b9a11267e298aad564c760f8e7c3308c494ee4463f3afa9ee0ff95a1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071410078_b6e0c776b9a11267e298aad564c760f8e7c3308c494ee4463f3afa9ee0ff95a1" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  Podsjetio je da je vrijednost projekta rekonstrukcije Njegoševe ulice 1,5 miliona eura, a izvođač radova je konzorcijum “AB Gradnja”. - Njegoševa ulica je posljednji put doživjela ozbiljnu rekonstrukciju 1965. godine. Mislim da je ovo sada urađeno veoma kvalitetno, te da građani Herceg Novog i njihova pokoljenja ne moraju da brinu i da je sve urađeno kvalitetno za minimum narednih pola vijeka - istakao je Katić. Na značaj projekta rekonstrukcije Njegoševe ulice ukazao je i Miloš Konjević, predsjednik SO Herceg Novi. - Mislim da je ovo srce grada i da je Njegoševa ulica dobila jedan novi sjaj. Na ponos svih građana i turista, ulica će se koristiti decenijama. Nastavljamo da sređujemo staro jezgro grada i sa projektima koji su u najavi, a fokus ćemo staviti i na pijacu, spomenik Mirku Komnenoviću, Škver i zvonik - kazao je Konjević. Srđan Marlović, autor konzervatorskog projekta, napomenuo je da je rekonstrukcija Njegoševe ulice kompleksan projekat zato što nije u pitanju samo jedna parcela i pojedinačan objekat, već jedan od najznačajnijih infrastrukturnih pravaca grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_8d75b99c5530c357b86f692284f143edb08277c8793d69c52fc18c9ce1a49323.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071410078_8d75b99c5530c357b86f692284f143edb08277c8793d69c52fc18c9ce1a49323" data-rendition-name="original" width="1601" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  - Sama ta definicija da se radi o jednom od najstarijih djelova grada govori o količini problema sa kojima smo se zapravo nosili prilikom ove rekonstrukcije. To je sada sve iza nas, ostaje nam određeni dio poslova koji se prvenstveno odnosi na istočni dio koji je najdelikatniji, jer je u pitanju kontakt projektovanog dijela Njegoševe ulice sa istorijskim, pješačkim dijelom ulice. To je posao koji je ostavljen za nakon turističke sezone. Kompletne aktivnosti su ubrzane da bi se stanovništvu i turistima osigurao jedan novi komfor - rekao je Marlović.&nbsp; Dodao je da je rekonstrukcijom ulica dobila šire trotoare, a privrednici znatno komforniji pristup lokalima. - Ovo je jedan viši stepen urbaniteta ovog dijela grada. Kroz materijalizaciju koja je upotrijebljena po prvi put imamo segregaciju saobraćaja prema brzini kretanja. Imamo kameni pločnik za pješake, granitnu kocku za stacionarni saobraćaj, imamo i asfalt koji je namijenjen sporom saobraćaju. Ideja je bila da se brzina kretanja automobila kroz Njegoševu uspori, da sigurnost bude znatno veća - saopštio je Marlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_a56a7715472a12639784ceba7a44e22f9cf740cfa0f63baf69afa4d70e39de04.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025071410078_a56a7715472a12639784ceba7a44e22f9cf740cfa0f63baf69afa4d70e39de04" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  Skrenuo je pažnju i na dva najznačajnija projektantska gesta u ovom projektu. - Izvršena je korekcija ose Njegoševe ulice i tom prilikom je zgrada nekadašnjeg Narodnog doma postala dno dubinske vizure Njegoševe ulice i taj cijeli pravac je podcrtan jednom značajnom rekonstrukcijom, a to je kameni potporni zid prema parku “Boke”. Dobili smo jedan novi urbanistički motiv grada - poručio je Marlović. Zadovoljstvo zbog privođenja kraju radova na izuzetno značajnom, ali kompleksnom projektu kakav je rekonstrukcija Njegoševe izrazio je i sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg, Vladislav Velaš. Velaš je ovom prilikom najavio i nove značajne pojekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071410078_18db6240e3ac54a257a5043bae8e4e9ff275ad15b8c8e11847a3fd9453ee5768.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025071410078_18db6240e3ac54a257a5043bae8e4e9ff275ad15b8c8e11847a3fd9453ee5768" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="defile u novom"> </figure>  - Krećemo u realizaciju projekta panoramske gondole Igalo – Ilinica, neka to bude projekat koji ćemo otvoriti sljedeće godine na Dan državnosti. U proteklom periodu je odrađeno dosta toga vezano za sam projekat, završeni su istražni radovi, tako da je glavni projekat u fazi revizije skoro gotov. Određene saglasnosti se još čekaju i vrlo brzo možemo očekivati početak radova na izvođenju i tog objekta - najavio je Velaš. Osim malih mažoretki i Gradske muzike, koji su dobru atmosferu pronijeli centrom grada, prolaznike je sinoć svojim repertoarom pjesama posvećenih Herceg Novom i Crnoj Gori zabavio i dječiji hor “Cvrkutići”.

1250x600

1084x550

Herceg Novi obilježio Dan državnosti uz muziku, mažoretke i novu Njegoševu

Crna Gora je dočekala 13. jul podijeljena i društveno i politički, sa snažnim pokušajima istorijskog revizionizma, negiranjem ratnih zločina i slavljenjem ratnih zločinaca. Dva velika događaja su nanovo udarila temelje Crnoj Gori, a da slučajnosti nema potvrđuje i da su se oba događaja dogodila na isti dan 13. jul. Dan državnosti se slavi jer je 1878. na Berlinskom kongresu Crna Gora međunarodno priznata, a 1941. je mali evropski narod zapalio iskru borbe protiv fašista i okupatora. Trinaestojulski ustanak 1941, nakon odluke Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru o pružanju otpora okupatoru, koja je donesena u Stijeni Piperskoj, buknuo je u Crnoj Gori kao akt otpora i pobune crnogorskog naroda protiv fašizma. Bio je to prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi. Slobodarskim duhom podstakao je buđenje i pokretanje otpora fašizmu na jugoslovenskim i evropskim prostorima. Znameniti francuski filozof Žan Pol Sartr ocijenio ga je veličanstvenim događajem evropske istorije 20. vijeka i kazao da je usmjerio čovječanstvo kojim putem treba da ide. <h2>Quo vadis Montenegro</h2> Crna Gora je možda tim opštenarodnim ustankom pokazala svijetu kako i kuda treba da ide, ali ostaje pitanje, kako ona sama opstaje na tom putu. Sagovornici Pobjede Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Cetntra za građansko obrazovanje (CGO) i istoričar Milan Šćekić odgovaraju na pitanja o tome u kakvoj atmosferi Crna Gora dočekuje ovaj 13. jul. Oba datuma za njih predstavljaju snažne simbole borbe za slobodu, dostojanstvo i identitet građana i građanki Crne Gore. - Ovaj 13. jul Crna Gora dočekuje u atmosferi dubokih društvenih i političkih podjela, osnaženog istorijskog revizionizma zasnovanog na ideologiji koja je poražena 1945. godine, i paradoksalno – sa formalno-pravnom dominacijom političkih struktura za koje je državnost Crne Gore tek privremena kategorija, dok se tekovine NOB-a sistematski potiskuju i obesmišljavaju – smatra Uljarević. Ona ističe da umjesto afirmacije antifašizma, slobode i našeg identiteta, danas svjedočimo relativizaciji istorijskih činjenica, instrumentalizaciji prošlosti u dnevno-političke svrhe i porastu nacionalističkih narativa, primarno kao posljedice sprovođenja koncepta tzv. srpskog sveta. - Sve to dovodi do toga da datum koji bi trebalo da ujedini građane i građanke Crne Gore postaje grubo zloupotrijebljen od onih koji bi morali biti prvi u njegovoj zaštiti i očuvanju njegovog dostojanstva – poručila je ona. Istoričar Milan Šćekić ističe da Crna Gora dočekuje Dan državnosti 2025. godine zavađena i podijeljena više nego što je to bio slučaj 1878. godine, 1918. godine, 1941. godine, 1945. godine, 1991. godine… - Iako je kroz noviju istoriju u manjoj ili većoj mjeri crnogorsko društvo uvijek bilo podijeljeno, čini se da nikada nije bilo podijeljeno kao danas, posebno kada je u pitanju odnos prema prošlosti i identitetskim pitanjima – kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071409078_79091ad7d5288f7eacf569cde80e402d898db29fee4f59aeb22107c62828cfb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  U Crnoj Gori danas, sve više političari, aktivisti ali i Srpska pravoslavna crkva tumače istoriju revizionistički, izjednačavajući one koji su se borili sa okupatorom i protiv fašizma – do kraja, sa onima koji su u jednom trenutku prešli na „tamnu stranu“. Na pitanje da je poznata maksima da istoriju pišu pobjednici, a da se čini da se nama događa neka nova istorija, Šćekić odgovara da - istoriju pišu istoričari. - U zavisnosti od toga da li su objektivni i korektni prema činjenicama, istorijskim događajima i procesima, kao i koliko su kreativni i zanimljivi kao pisci, ljudi se određuju prema njihovom djelu i radu. Učestale pojave prekrajanja istorije građanstvo obično percipira kao novu istoriju, ali korektnije je te pojave nazvati pravim imenom - negativnim istorijskim revizionizmom – istakao je Šćekić. A na pitanje kako je došlo do toga da se danas bavimo revizionizmom i da su nam 1942. i 1943. postale brane razvoja društva, istoričar odgovara da nema više kontrolisanog sistema koji je imao mehanizme da nam nametne svoje svjetonazore, kao i da sankcioniše one koji mu se protive. - Revizionisti i savremeni sljedbenici kvislinških pokreta na prostorima bivše Jugoslavije to obilato koriste. No, ne slažem se sa Vama da 1942. i 1943. godina ometaju razvoj društva. Istina, da je sreće, prema događajima iz Drugog svjetskog rata, crnogorsko društvo trebalo bi da ima jasan stav. Ali, kako to nije slučaj, ako dopustimo da se kvislinški pokreti proglase za antifašističke, zaboravimo na njihovu saradnju sa okupatorom, kao i njihove zločine, istorija će nam se na neki način vjerovatno ponoviti – rekao je Šćekić. <h2>Ko nam kreira realnost</h2> Drugi svjetski rat okončan je1945. godine, ali ni nakon 80 godina društveni i politički problemi nijesu nestali– a postavlja se pitanje da li politika kreira realnost i koliko je ta društvena realnost zapravo stvarna. Za Daliborku Uljarević izvorište naših problema je u izostanku državno odgovorne političke vizije i političkih kapaciteta, dok se društvo i dalje hrani podjelama, klijentelizmom i populizmom koji ga razaraju na raznim nivoima. - Politika uglavnom kreira „realnost“ kroz dnevne poruke i manipulacije emocijama, a stvarni problemi - ekonomska nesigurnost, urušavanje institucija, nejednakost i diskriminacija, te planski i smišljeni napadi na građansko tkivo i održivost države – ostaju marginalizovani iako se, od pojedinih aktera, adresiraju – poručila je ona. Naglašava da ta paralelna, vještački stvorena stvarnost služi da održi na okupu krhke strukture moći i zamagli more neispunjenih obećanja. - No, svaka obmana ima svoj kraj… - kaže Uljarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f" data-rendition-name="original" width="954" height="529" loading="lazy" alt="Daliborka Uljarević"> </figure>  Direktorica CGO smatra da postoji sistemski napor aktuelne vlasti da potisne tekovine 13. jula i oslabi antifašističko nasljeđe Crne Gore, i to uz podršku vanjskih aktera čiji su interesi suprotni interesima države Crne Gore. - Ipak, vjerujem da to već izaziva kontrareakciju, jer je antifašizam duboko ukorijenjen u identitet crnogorskog društva. Nijedna vlast, koliko god se trudila, ne može izbrisati vrijednosti koje su utkane u suštinu ovog društva – odlučna je ona. Poručuje da zato sada vodimo „odsudnu bitku“ - možda nedovoljno glasnu, ali ne manje važnu - da ne dozvolimo svjesno mijenjanje narativa i urušavanje temeljnih vrijednosti zarad trenutnih političkih interesa. - Na kraju krajeva, crnogorski antifašizam je preživio i veće oluje od ove – kazala je Uljarević. <h2>Razlozi za slavlje</h2> Crna Gora ima razloga za slavlje ovog 13. jula, jer postoje i dobre stvari u ovom društvu u ovim smutnim vremenima. Sve glasniji stavovi na kršenje ljudskih prava, revizionizam istorije i bunt protiv slavljenja ratnih zločinaca, te nedozvoljavanje dobrog dijela javnosti da se izjednače borci i saradnici okupatora i fašista jasne su poruke koje se šalju, nažalost najčešće od građana, NVO i opozicije, a veoma malo ili nemušto od onih koji su na vlasti. Uljarević ističe da bi 13. jul trebalo da slavimo kao simbol hrabrosti, solidarnosti i borbe za slobodu, i to ne samo kao istorijsku činjenicu, nego i kao trajnu obavezu da te vrijednosti živimo svakodnevno i prenosimo budućim generacijama. - Nažalost, danas je sve to u mračnoj sjenci, zatrpano teretom revizionizma i neodgovorne, čak antidržavne, politike. Ipak i uprkos svemu tome, društvo pokazuje otpornost kroz različite izraze, počev od nepristajanja na ovu realnost koja nam se slika kao neka nova Crna Gora, što ponekad uključuje i proteste, preko različitih građanskih inicijativa kojima se brani javni interes i štite ljudska prava, do spremnosti mnogih da se, makar i tiho, suprotstave mržnji, nepravdi i osionosti – poručila je ona. Ističe da su to žilave iskre dostojanstva koje zaslužuju pažnju, podršku i ohrabrenje. - I 13. jul nas uči da se ne odustaje, čak ni kad se čini da su oni koji ne razumiju njegovu simboliku i sadržaj privremeno na pozicijama moći sa kojih pokušavaju da ga ponište. Slavimo upravo tu nesalomivu spremnost da budemo bolji, čak i kad okolnosti govore suprotno jer dostojanstvo i sloboda nemaju cijenu – tvrdi ona. <h2>Kome i kakvu Crnu Goru ostavljamo</h2> Milan Šćekić je na pitanje koliko je obrazovni sistem kriv zbog onoga što nam se danas događa, jer je primjetno da mladi danas ne razlikuju Dan državnosti od Dana nezavisnosti, odgovorio da mladi naraštaji rođeni početkom 21. vijeka apsolutno nijesu krivi što ne razlikuju ta dva događaja. - Odgovornost za to prevashodno snose kreatori prosvjetne politike koja je vođena u Crnoj Gori poslije 2006. godine, i pogubnih reformi obrazovanja kojima je smanjen fond časova iz istorije do te mjere da se istorija 20. vijeka u devetom razredu osnovnih škola obrađuje jedan čas sedmično. Sa tolikim fondom časova nemoguće je obraditi kompleksne procese i događaje u 20. vijeku. Pritom, kreatori ovih nakaradnih reformi su nas tada uvjeravali da učenici treba više da znaju o Elvisu Prisliju, muzici i filmu nego o ratovima u 20. vijeku – ističe Šćekić. On podjseća da su kreatori obrazovnih politika tvrdili da u srednjim stručnim školama učenici pojedinih smjerova, poput automehaničara, frizera, pekara, konobara, ne treba da uče istoriju. - Nevjerovatno, ali kao da je neko pripremao teren za sve što nam se danas dešava. I sada kada smo počeli da živimo posljedice tih reformi, ponašamo se infantilno i zgražavamo se što istraživanja pokazuju da mladi vole autoritarne režime, što ne znaju mnogo o antifašizmu, i što dio njih ima afirmativan stav prema kvislinškim pokretima – kazao je on. Poručio je da ne zna koje smo gradivo iz istorije dobro savladali, ali da 20. vijek zasigurno nijesmo, budući da se stalno sporimo oko njega. - Donedavno predmet sporenja su bile 1918. godina, Podgorička skupština, Božićni ustanak, a danas se uglavnom sporimo oko četnika i partizana, jer aktuelna vlast želi da četnički pokret pedstavi kao drugi antifašistički pokret. Novije generacije istoričara imaće mnogo materijala da pišu o rastrojenom i beznadežno podijeljenom crnogorskom društvu u 21. vijeku – naglasio je Šćekić. CGO je imao niz istraživanja u kojima su ispitivani mladi i njihov odnos prema politici, crkvi, društvenim problemima... Ta istraživanja su pokazala da mladi odrastaju u društvu, najblaže rečeno, poljuljanog vrijednosnog okvira, u atmosferi koja promoviše podjele, klijentelizam, etnonacionalizam, partitokratiju i retradicionalizaciju, što značajno i neminovno oblikuje njihove stavove. - Od njih se očekuje da budu nosioci promjena, a istovremeno im se uskraćuju prilike, što ih često vodi u apatiju ili okretanje konzervativizmu. Budućnost u velikoj mjeri zavisi od toga koliko ćemo ulagati u obrazovanje, ali ono obrazovanje koje nije zasnovano samo na reprodukciji znanja već na razvoju kritičkog mišljenja i uvažavanja različitosti – istakla je Uljarević. Tumačeći pojedine detalje analize, Uljarević je kazala da ne vjeruje da su stariji zaista liberalniji. - Naime, prosječni stavovi mladih odražavaju stanje u opštoj populaciji. Ali, zato što od mladih očekujemo moderniji i progresivniji duh, njihova sklonost ka konzervativizmu nam je uočljivija – pojasnila je ona. <h2>Važno je da istoričari ne izjednačavaju četnike i partizane</h2> - Revizionisti mogu da izjednačavajupartizane i četnike, i oni će, u to nema sumnje, i u buduće nastaviti to da čine. Ali važno je da partizanski i četnički pokret ne izjednačavaju istorijski izvori. Posebno ne arhivska dokumentacija njemačke provenijencije, koja je prevedena i dostupna čitalačkoj publici, a u kojoj ćete pronaći mnogo pohvalnih ocjena o partizanskom pokretu, posebno o disciplini i borbenom moralu partizanskih jedinica, kao i gomilu dokaza o kolaboraciji četničkog i drugih kvislinških pokreta – kazao je Šćekić. On je citirao izvod iz jednog od tih dokumenata: „Njemačka operativna komanda je uspostavila puno operativno jedinstvo taktičkog komandovanja. Tako su u zajedničkim operacijama protiv partizana - rame uz rame - učestvovale njemačke snage, snage NDH i četnički odredi“. Nakon višedecenijskog jednopartijskog sistema, u kome se nije mnogo govorilo o komunističkim zločinima, Golom otoku i odnosu prema neistomišljenicima, otvorio se jedan prostor za relativizovanje zločina koji su počinili saradnici okupatora. Šćekić ističe da partizanski pokret jeste počinio zločine u ratu i da to niko ne sporti, ali i upozorio: - Poenta je da se potenciranjem partizanskih zločina, relativizuje kolaboracija drugih kvislinških pokreta, čije ideje revizionisti nastoje neobaviještenoj javnosti da predstave kao progresivne. Danas su protiv partizanskog pokreta i socijalističke vlasti najgrlatiji oni koji su se do unazad nekoliko decenija kleli u bratstvo i jedinstvo, bili u članstvu Saveza komunista, participirali u socijalističkom sistemu vlasti, bili stipendisti Titovog fonda... – kazao je on. Ističe da može da razumije neke jugoslovenske narode, posebno one iz bogatih krajeva Jugoslavije, što nijesu bili impresionirani komunistima, koji su im nakon rata ograničili i oduzeli imovinu. - Većina Crnogoraca te razloge nema, jer je Crna Gora u socijalističkoj Jugoslaviji doživjela nesumnjiv društveni i kulturološki preobražaj. Komunisti su obnovili crnogorsku državnost, zemlja je industrijalizovana, stvorena je brojna radnička klasa koje ranije praktično nije bilo, saobraćajno je povezana sa drugim jugoslovenskim republikama, iskorijenjena je nepismenost kod radnosposobne populacije, otvorene su brojne osnovne i srednje škole, fakulteti, albanska nacionalna zajednica je dobila pravo da se obrazuje na maternjem jeziku, sredinom šezdesetih godina 20. vijeka otvorena je pomorska veza sa Italijom (Bar – Bari), koja tokom većeg dijela godine danas ne funkcioniše, sedamdesetih godina 20. vijeka dobili smo Univerzitet i nacionalnu akademiju... Bolnice u kojima se danas liječimo, sagrađene su u socijalističkom periodu. Treba li podsjećati što smo prije 1945. godine od toga imali? – podsjetio je Šćekić na ono što je Crna Gora osvojila i dobila nakon Drugog svjetskog rata. On naglašava da ne govori da takav sistem nije imao mana, naprotiv, ali da je činjenica da je u socijalističkom sistemu i sinu Draže Mihailovića omogućeno bilo da radi u Auto-moto savezu Srbije, kćerki Milana Nedića u Crvenom krstu, kao i brojnim drugim sinovima i kćerima čiji su očevi bili protivnici socijalističke vlasti. - Ne mogu da zamislim djecu istaknutih pripadnika partizanskog pokreta da rade u državnom sektoru, da su kojim slučajem na vlast u Jugoslaviji 1945. godine došli četnici. U socijalizmu je to bilo moguće – zaključio je on.

Umjesto afirmacije antifašizma prekraja se istorija i slave ratni zločinci

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić čestitao je građanima 13. jul - Dan državnosti.
- Danas s ponosom slavimo dan koji simbolizuje viševjekovnu težnju na izazovnom putu slobode i suvereniteta. Crna Gora se oduprla velikodržavnim projektima i postala nezavisna, dio NATO-a, a nadam se brzo i dio Evropske unije - naveo je Fejzić na mreži Iks (X).
On je istakao važnost očuvanja državnosti, slobode i evropskog puta Crne Gore, kao i zajedništva svih građana, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Fejzić čestitao građanima Dan državnosti

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti čestitala je crnogorskom narodu koji, kako navode, poštuje zemlju u kojoj živi, Dan državnosti 13. jul, dok dijelu naroda koji ne poštuje svoju zemlju žele "ubuduće srećan rad i/ili boravak u druge zemlje u koje oni to žele, samo da ostave Crnu Goru da nastavi demokratski, samostalni, slobodarski, antifašistički život koji joj je istorija dodijelila".&nbsp;
- "Oni" su došli do crvene linije preko koje se više nema kuđ. Da ne bi došlo do teških posljedica, sada je trenutak da se popovi povuku u zonu svog zakonskog i crkvenog propisanog djelovanja. Ukoliko to dobrovoljno ne urade mora se naći način da se spriječi njihovo dalje klerofašističko djelovanje - smatraju u DANU.&nbsp;
Nakon toga bi, kako navode, sasvim je jasno, bila riješena prva stepenica za mir, koji bi po automatizmu zavladao u Crnoj Gori.&nbsp;
- Druga stepenica stabilizacije stanja u Crnoj Gori je zabrana četničkog fašističkog djelovanja. Četnički vojvoda u tome može doprinijeti svojom dobrovoljnom ostavkom, nakon svega što je zamutio. U suprotnom potrebno je četničkog vojvodu odmah smijeniti. To je vrlo jednostavno, ako svi koji sada javno slave 13. jul to rade iskreno. Valjda se i narod više alavertio kakva je glupost primijenjenih metoda popova i četnika, da je sama činjenica kako se ko nacionalno izražava dovoljna za sukob, što je klasićan Hitler-fašistički sindrom. Ovakvo stanje je sada ušlo u veliku zonu opasnosti i može dovesti do ozbiljne destabilizacije. Prekidom aktuelnih dejstava metodom hibridne okupacije od strane popova i četnička bi po automatizmu došlo do stabilizacije Crne Gore - ocijenili su u DANU.
Iako nema diplomatske i državne preference, DANU na osnovu svog, kako su rekli, prirodnog prava suštine svoje naučne djelatnosti, traži od Rusije da se javno i zvanično izjasni.&nbsp;
- Da li Rusija podržava Hitlerove nasljednike četnike pobijeđene u II svjetskom ratu, u kojem je Rusija podnijela najviše žrtava. Izjašnjenje ne bi trebalo zamagliti globalnim tokovima raspodjele moći u svijetu i miješati sa uništenjem “najmanjeg od naroda Velike Crne Gore”, od strane vjekovnog prijatelja naše države. Ovo je istorijski trenutak kada to više mora biti jasno - ističu u DANU.
NATO mole da se opredijeli da li ima osnova da se aktivira klauzula odbrane članice NATO zbog, kako su kazali, potpuno jasne, za sada samo djelimično oružane, agresije na Crnu Gori, kamuflirane finansijskim, bezbjednosnim i plaćenim simulacijama demokratije.&nbsp;
- Oružani dio agresije je djelimično počeo dovođenjem krimimalaca u organizaciji popova, još od vremena Amfilohija, korišćenjem vojnih helihoptera za nasilno postavljanje crkava, helihoptersko vojno ustoličenje stranih popova u naš manastir i otimanje naših crkava, manastira i groblja, sa krajnjim ciljem uništenja države. Malo li je - ističu u DANU.
Smatraju da su se na ovaj način koliko toliko odužili, predlažući "kao naučna ustanova tačnu dijagnozu i terapiju".&nbsp;
- Oni koji čine dijagnozu i rješenje će uraditi po svom nahođenju. Ali poslije svega što se desilo, i što je sada kristalno jasno, neko će biti moralno, politički i bezbjednosno odgovoran za slijed budućih događaja - zaključili su u DANU.

DANU: Sada je trenutak da se popovi povuku u zonu svog zakonskog i crkvenog propisanog djelovanja

Zaista ne mislim da je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović fašista, ali za čovjeka njegovog intelektualnog i životnog iskustva ne mogu da razumijem kako on ne postavi sebi pitanje što poručuje građanima Crne Gore kad ode da im se obrati na Dan državnosti, na Dan ustanka crnogorskog naroda, ispod spomenika i kosturnice u kojoj je 66 narodnih heroja, od kojih je mnoge u smrt poslala ruka i ideologija onih sa kojima on danas sjedi u vlasti i njegova politička partija u Vladi - kazao je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković.
Podsjećamo, Mujović je prisustvovao Svečanoj akademiji povodom 13. jula, ali je, nakon što mu je grupa građana okupljena na Gorici zvižducima i skandiranjem onemogućila da održi govor, napustio događaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-mujovic-izvizdan-na-gorici-sram-te-bilo-slugo-andrije-mandica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šuković pita zbog čega Mujović i oni koji su danas pokušali da ga odbrane misle da svako treba da zaćuti pred tom činjenicom, da logiku, etiku i principe baci pod noge i da se pravi da se ništa ne dešava.
- Da se pravite da je u Crnoj Gori sve u redu, a da se na jedan neprihvatljiv, sa vrijednosnog aspekta, nepodnošljiv način, ponašete tako licemjerno - rekao je Šuković.
Njemu, kako ističe, nije jasno, kako dio strukture vlasti prelazi preko tih stvari, da nema nikakav problem da sjedi pored ljudi koji slave Pavla Đurišića i Ratka Mladića.
- Ne znam kako je bilo Ervinu Ibrahimoviću u petak u Srebrenici kad je slušao govor Denisa Bećirovića, da li je u tom govoru prepoznao neke procese koji se dešavaju u Crnoj Gori i da li misli da je priča o Evropskoj uniji, kao alibiju za to što žmurimo pred povampirenim fašizmom u Crnoj Gori, dovoljna lukava i mudra politika da može sve da ispegla, da je priča o kriminalu i korupciji stare vlasti dovoljno velika maska za ćutanje na ono što se dešava sad - upitao je Šuković.
Demokrate su, kako dodaje, dio tih struktura u vlasti o kojima je govorio kao nosiocima svega najgoreg i najretrogradnijeg.
- Oni su čak najopasniji u tome jer pokušavaju, sve manje uspijevaju, da tu svoju suštinsku politiku upakuju u nekakvo evropejstvo, patriotsku i građansku priču, "mir je naša nacija" i tako dalje, a zapravo meni liče na kombinaciju stranke i sekte koja je sve bezobzirnija u izvršavanju svojih zadataka, što primjećuje da joj pada rejting - ocijenio je Šuković.&nbsp;
Protesti mu, kako ističe, nisu bili potrebni da mu dokažu da Crna Gora ima potencijal da se bori protiv istorijskog revizionizma.
- Znam da Crna Gora ima taj potencijal. Ovo što se sad dešava je ulazak u jedan obrazac "Udar nađe iskru u kamenu". Ovo bezočno, sve vulgarnije ponižvanje i razaranje Crne Gore je taj udar, a ovo što se dešava i sve će se više dešavati je iskra iz kamena koja svakome ko zna što znači bit Crne Gore ne može biti iznenađenje. To je refleks hiljadugodišnjeg trajanje Crne Gore i jedne opsesivne potrebe za slobodom - kategoričan je Šuković.
Komentarišući jutrošnja dešavanja i reakcije rekao je da to nije bilo baš najljepše za gledati i da je bilo logično, praktično neizbježno.&nbsp;
- Zašto kažem da nije bilo najljepše za gledati &nbsp;zato što bih volio da se najveći državni praznici proslavljaju na najljepši način, koji nikog ne tjeraju da protestuje. Sve ono što se dešava posljednjih dana, mjeseci i godina moralo je da dovede do protesta i građani kojima je stalo do Crne Gore, kao i svih stvari koje 13. jul simbolizuje - to je država Crna Gora, sloboda i antifašizam - dovedeni su u sitaciju da su morali da protestuju, jer su sve te vrijednosti gotovo zgažene u posljednjih nekoliko godina - ocijenio je Šuković.
Smatra da je momenat kad je formirana nova vlast u Crnoj Gori i kad su se stvari iskristalisale i postalo jasno da je najmoćniji, najorganizovaniji i s najjasnijim projektivanim ciljem u toj vlasti onaj dio koji baštini vrijednosti koje su sve suprotno od onoga protiv čega su se partizani borili, odnosno kad su došli na vlast ideološki nasljednici poraženih u Drugom svjeskom ratu, bilo je jasno da će do ovoga vrlo brzo doći.
- To je ideologija koja ima za cilj veliku, etnički čistu, odnosno homogenu Srbiju. Drugo ime tog projekta je "srpski svet" i realizacija toga projekta je jedini zadatak najmoćnijeg dijela aktuelne vlasti u Crnoj Gori. Tom segmentu aktuelne vlasti, svjesno ili nesvjesno, pomažu u realizaciji tog cilja jedan dio političkih snaga i subjekata koji, verbalno ili stvarno, ne pripadaju toj ideologiji, ali građanskoj Crnoj Gori od toga nije nimalo bolje, niti to može biti ozbiljniji alibi za njih - zaključio je Šuković.
J. B.&nbsp;

Šuković: Ne mislim da je Mujović fašista, ali kako ne postavi pitanje što poručuje građanima obraćanjem ispred kosturnice narodnih heroja koje je u smrt poslala ideologija onih sa kojima je u vlasti

Neki uporno pokušavaju da prekrajaju i revidiraju istoriju, ignorišu događaje i ličnosti iz narodno-oslobodilačkog rata, žele da četnike, dokazane saradnike okupatora prikažu kao antifašiste - kazao je potpredsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Milojica Dakić na Svečanoj akademiji povodom Dana državnosti u Na ovom skupu na brdu Gorica, u organizaciji SUBNOR-a i antifašističkih organizacija iz država bivše Jugoslavije, Dakić je rekao da se Srpska pravoslavna crkva, umjesto da svoju djelatnost obavlja u hramovima, pretvorila u novu ustanovanju obrazovanja zasnovanu na falsifikatima gdje ratne zločince proglašava svecima. - Najsvježiji primjeri da najveća državna priznanja prime osvjedočeni negatori crnogorske države nije ništa drugo do potiranje svog identiteta i potiranje svoje zemlje pod tuđe skute - istakao je Dakić. Na Berlinskom kongresu 13. jula 1878. godine Knjaževina Crna Gora je, kako je naglasio, potvrdila svoju nezavisnost, dok je u osvit 13. jula 1941. godine nad našom zemljom zasjala luča slobode. - Narodnooslobodilački rat je pokazao da je Crna Gora jedinstveno ustala da se bori protiv okupatora i ujedno za nacionalnu i socijalnu ravnopravnost svih njenih građana. Bio je to prvi organizovani, opštenarodni ustanak u porobljenoj Evropi, događaj koji je imao širok odjek u svijetu - rekao je Dakić. Bivši jugoslovenski diplomata i antifašista Jovan Vejnović rekao je da 13. jul nije imao samo značaj za Crnu Goru, već da je to jedinstveni slučaj kada se velika većina jednog naroda digla protiv fašizma.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713190712_413de1bb50f046daec1154a334f2a5becba2968e784df5ddaf6376e4357909b5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713190712_413de1bb50f046daec1154a334f2a5becba2968e784df5ddaf6376e4357909b5" data-rendition-name="original" width="1918" height="1078" loading="lazy" alt="Jovan Vejnović"><figcaption>Jovan Vejnović(Photo: TV E)</figcaption></figure>  - Nema takvog slučaja i nije bilo u Evropi. Možete biti ponosni na to. Bez poštovanja principa antifašizma nema moderne i demokratske Evrope - kategoričan je Vejnović. Okupljeni su istakli da, iako pobijeđen 1945. godine, fašizam nije uništen, ali i da strahote drugog svjetskog rata i devedesetih godina prošlog vijeka za pojedine nijesu dovoljna opomena. Zbog toga, kažu, svjedočimo osporavanju antifašističkih vrijednosti i istorijskom revizionizmu. Sava Kovačević, Ljubo Čupić, Jaglika Adžić, pored ostalih, imena su koja ne smijemo zaboraviti, poručeno je sa skupa. Zbog toga, ovakvi datumi podsjećaju na očuvanje istorijskog pamćenja, a podsjećanje na 13 jul nije samo poštovanje istorije, već poziv da sačuvamo duh slobode, hrabrosti i istine - koji su danas za očuvanje građanske, sekularne, antifašističke i evropske Crne Gore, podjednako potrebni kao i onda. Svečanoj akademiji povodom 13. jula prisustvovao je i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović. Nakon što mu je grupa građana okupljena na Gorici zvižducima i skandiranjem onemogućila da održi govor, Mujović je napustio događaj.

Dakić: Neki uporno pokušavaju da revidiraju istoriju i četnike prikažu kao antifašiste, Vejnović: Bez poštovanja principa antifašizma nema moderne i demokratske Evrope

Klub odbornika Demokrata najoštrije osuđuje sramni i ekstremistički ispad male grupe građana, među kojima su se našle i pojedine kolege iz opozicije, koji su na Spomeniku partizanu borcu, simbolu slobode i svih naših pobjeda, najprizemnije vrijeđali univerzitetskog profesora, dugogodišnjeg dekana i gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića, saopštio je klub poslanika Demokrata.
- Potpirivati mržnju na dan najvećeg crnogorskog praznika, na mjestu koje simbolizuje žrtvu i trijumf naših predaka, pokazuje pravo lice onih kojima pomirenje i napredak Podgorice i Crne Gore nikada nisu bili na umu - navode u saopštenju.
Ako već, kako su rekli, "imaju potrebu da zvižde, neka zvižde Milu Đukanoviću, pod čijim režimom je Crna Gora bila prepoznata kao centar šverca cigareta, čime je državna ekonomija desetkovana, novinari ubijani, a kriminal institucionalizovan".&nbsp;
&nbsp;Neka zvižde Đukanoviću, čije se ime našlo u panamskim papirima zbog ofšor firmi i skrivenog bogatstva dok je narod tonuo u siromaštvu - navode u saopštenju.
Neka, kako dodaju, "zvižde Ivanu Brajoviću koji je kao ministar saobraćaja ostavio auto-put bez ključne petlje, dok je istovremeno partijske ručkove u hotelu Ramada plaćao novcem građana, a brata Mila Đukanovića častio sa 10,5 miliona eura".
- Zlo izviždati to je antifašizam! Reći ne mržnji to je patriotizam. Braniti obraz, čast i slobodu svakog čovjeka to je naša dužnost. Organizatori su se sami otkrili, ali jedno je sigurno, oni nikada više neće biti vlast. Nikada više fašizam pod maskom lažnog antifašizma - zaključuju u saopštenju.

Demokrate: Neka zvižde Milu Đukanoviću i Ivanu Brajoviću

Danas stojimo pred novim ispitom: Odbraniti crnogorsku državu od agresivnog revizionizma i etnofederalizma - kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista u Bijelom Polju.
Delegacija ovog odbora je, povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, položila vijenac na Spomeniku palim borcima na bjelopoljskom gradskom trgu.
- Na Berlinskom kongresu 1878. godine udaren je trinaestojulski pečat na crnogorsku državnost. To je bilo priznanje velikih sila da je crnogorska država, rođena u velikim bitkama, na temeljima čovjekoljublja i pravednosti, sazrela da se u okviru forme državnog oblika bori za svoju budućnost - ističu iz OO DPS Bijelo Polje.
Istorijski ispiti su, kako dodaju, bili nemilosrdni.
- Od gubitka državnosti i progona, do njene reinkarnacije na krilima najvećeg antifašističkog ustanka na tlu Evrope 1941. godine - navode u saopštenju.

DPS Bijelo Polje: Danas stojimo pred novim ispitom odbrane države

Antifašizam nije stvar ceremonije nego identiteta. Nije simbol nego obaveza. Nije samo sjećanje, već aktivna borba protiv onih koji bi da opravdaju zločine, izjednače uloge i iznova ponižavaju istinu - poručio je predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
- Na Dan ustanka naroda Crne Gore, koji predstavlja temelj slobodarske Crne Gore, svjedočimo jeftinom pokušaju zloupotrebe antifašističkog nasljeđa, od strane onih koji ga svakodnevno negiraju kroz političke saveze s njegovim negatorima i glasno ćutanje pred četničkom rehabilitacijom. Ne može se stajati uz partizanski spomenik, a istovremeno biti u vlasti sa onima koji slave četnike, relativizuju zločine i veličaju ideologiju zbog koje je 13. jul i bio potreban - istakao je Šehović.
Prema njegovim riječima, nema izgovora, nema opravdanja i nema mosta između fašizma i antifašizma.
- Ne može se stavljati znak jednakosti između partizana i četnika, niti ćutati pred onima koji šire istorijski revizionizam, a očekivati poštovanje od onih koji znaju razliku između borbe za slobodu i služenja okupatoru. Riječju, o tim temama se ne pregovara - kazao je Šehović.
On je istakao da danas okupljeni slobodni građani nijesu reagovali iz političkog hira, već iz dubokog osjećaja poniženja.
- Njima nije problem bilo ko personalno, problem je poruka. Poruka da se može tolerisati veličanje srebreničkih zločinaca, da se može ćutati pred rehabilitacijom četništva, a istovremeno govoriti o antifašizmu. To nije kontradikcija, to je izdaja ideala na kojima počiva savremena Crna Gora - dodao je Šehović.
Neka bude jasno, naglasio je on, antifašizam nije ornament za protokol već temelj našeg društvenog ugovora.
- Ko god ga pokušava relativizovati neka zna da će naići na otpor onih koji 13. jul ne obilježavaju iz obaveze nego ga žive svakoga dana. I neće se umoriti da ga brane. Naprotiv - zaključio je Šehović.

Šehović: Ne može se stajati uz partizanski spomenik, a biti u vlasti s onima koji slave ili ćute na slavljenje četništva

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Ovo više nije pitanje jednog protesta - već elementarne pravne sigurnosti svakog građanina - poručeno je sa konferencije Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) koja je organizovana nakon što je policija prekršajno procesuirala 35 učesnika protestnog okupljanja koje je u julu održano zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji. Institucije, kako su podvukli članovi STEGA, ne štite zakon - već interese i rade selektivno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113128_dcfb013f7fdc1ed737124dbab24f90066aab3bc218a0810ffe3214b028a5b505.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121113128_dcfb013f7fdc1ed737124dbab24f90066aab3bc218a0810ffe3214b028a5b505" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="STEGA PRES"> <figcaption>Sa konferencije(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>ZA STRAH POTREBNO MNOGO VIŠE</h2> Reditelj i jedan od procesuiranih Danilo Marunović je poručio da su se okupili da brane zakonitost i pravdu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131220_9c14842acbecf825db1219b1d895470d1373851fcdc8af8b841132ba4de2ce7e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251211131220_9c14842acbecf825db1219b1d895470d1373851fcdc8af8b841132ba4de2ce7e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Danilo Marunović"> <figcaption>Danilo Marunović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Umjesto da svih 35 procesuiranih budu pohvaljeni zbog svog aktivizma, novi oslobodioci nas oslađaju od prava na borbu da Crna Gora bude normalno društvo. Poručujemo im: No pasaran. Ovo je naša crvena linija. 19. decembra ćemo biti tu i podvući crtu između slobodarske Crne Gore i one koja to nije - poručio je on. Novinar i građanski aktivista Darko Ivanović je poručio da će se pojavljivati na svim protestima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131224_7021b4958f58c3c0dc06cd5ba51b932bdcc1c41f37bcd7908732e6fce4252996.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251211131224_7021b4958f58c3c0dc06cd5ba51b932bdcc1c41f37bcd7908732e6fce4252996" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Darko Ivanović"> <figcaption>Darko Ivanović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - I jedva čekam da me uhapsite i procesuirate. Staćemo u odbranu svega onoga u što vjerujemo. Nećemo se pomaći, pa - što bi rekli Cetinjani, neka dođu - decidan je Ivanović. Politikolog Alek Barović je istakao da će iza Bećira Vukovića ostati nenapisana knjiga i ukradeni telefon. - Istorija će zapisati da je od 2020. godine postojala vlast koja je nagrađivala lopove i lažove - ukazao je Barović. Ne može se, podvlači on, sa malo suzavca udariti na Crnogorce.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131224_f8c6143655eaec84db7f2b754a9d8c347429fd665fc54228f43a17da51867628.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251211131224_f8c6143655eaec84db7f2b754a9d8c347429fd665fc54228f43a17da51867628" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Alek Barović"> <figcaption>Alek Barović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Moraće da probaju nešto mnogo jače da bi nas uplašili - poručio je Barović. <h2>REPRESIJA NIJE OGLEDALO SNAGE NEGO NEMOĆI</h2> Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Aleksandar Radoman je ocijenio da pokušavaju unijeti strah i sumnju i zaustaviti svaki vid otpora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131228_2964daaadaabcb5038295ade4fbfe5c1679072a3dca5e9ce7c7fb6608bb808d1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251211131228_2964daaadaabcb5038295ade4fbfe5c1679072a3dca5e9ce7c7fb6608bb808d1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> <figcaption>Aleksandar Radoman(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Ali im poručujemo da represija nije ogledalo snage već nemoći. Vidimo se 19. decembra i No pasaran - dodao je Radoman. On je naveo da je prije tri i po decenije jedan crnogorski intelektualac rekao da će posljednji Staljinov brk bit obrijan u Crnoj Gori. - Aktuelni režim nas uvjerava da je Staljin u Crnoj Gori zabradatio - dodoa je Radoman. Pokušali su, kako je rekao, prije neki mjesec da usvoje protivustavni zakon o zabrani okupljanja. - Pod velikim pritiskom građanske javnosti ipak su odustali. Sad to isto rade, kako bi vojvoda Mandić rekao, drugim sredstvima. Doduše ne hemijskim kao 8. jula kad su građane zasipali ogromnim količinama biber spreja ne da bi ih dezorijentisali no da bi im nanijeli povrede i dugoročna oštećenja. Sad to rade kvazipravnim sredstvima - prekršajnim prijavama. Pokušavaju unijeti strah i sumnju, pokušavaju spriječiti svaki vid otpora. Ali su im zalud i hemija i mehanizmi represivnog aparata - naglasio je dekan FCJK. Računica im je, cijeni on, falična. - Jer ko god udari na antifašizam, brzo slomi zube. Zato im i danas odavde poručujemo - nije ova represija ogledalo vaše snage no vaše nemoći. I nemate posla s nas 35 no s idejom koju ne možete slomiti - podvukao je Radoman. <h2>PERFORMANS</h2> Slobodna umjetnica Iva Nešić je izjavila da joj je čast biti među 35 prekršajno procesuiranih građana.&nbsp; - U državi u kojoj nikada nije procesuiran nijedan počinilac nasilja u Gornjem Zaostru, u kojoj nema procesuiranih za dva masakra na Cetinju, &nbsp;u kojoj se najteži zločini završavaju ćutanjem institucija - procesuirati 35 građana koji su protestovali za najveće državno priznanje govori dovoljno samo za sebe - navela je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131236_5098829564269f93dcd73bbc48d3a7248cfb38d7d88666d2f0d6aa295b8ad81d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251211131236_5098829564269f93dcd73bbc48d3a7248cfb38d7d88666d2f0d6aa295b8ad81d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Iva Nešić"> <figcaption>Iva Nešić na konferenciji(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Ako je borba za ustavni poredak i javni interes danas prekršaj onda je, kaže, ponosna što ga je počinila zajedno sa ovim ljudima. - A sada ono zbog čega sam ja lično na spisku. Moje gašenje cigarete o policijski štit bio je performans. Vidljiv svima koji su htjeli da ga vide. To nikad ne bih uradila da je taj štit branio interese moje države. I ako jedan spontani, vaninstitucionalni umjetnički gest može da napravi toliku pometnju u bezbjednosnim strukturama, onda je jasno: umjetnost je moć, i umjetnost jeste pokretačka snaga promjena. I zato otvoreno kažem: Onaj mali rozi “sobranje” ćik uradio je više za zaštitu crnogorskog Ustava i odbranu legitimiteta najvećeg državnog priznanja, nego što je u tom trenutku radio štit crnogorske policije - navela je Nišić. Na kraju se, kaže, mora postaviti jedno pitanje. - Zašto štitovi crnogorske policije brane najveće crnogorsko državno priznanje - od Crnogoraca? - pitala je Nešić.

Istorija će zapisati da je od 2020. postojala vlast koja je nagrađivala lopove i lažove, oslobađaju nas prava na borbu da Crna Gora bude normalno društvo

Tag: dan-drzavnosti