Sa svim novim alatima studenti imaju mnogo više mogućnosti za rad, od vještačke inteligencije i pristupa literaturi, što omogućava lakše i brže istraživanje, ali je činjenica da mnogo više očekivanja od profesora i poslodavaca donosi jednu vrstu stresa, jer nije svaki student u stanju da se vrlo brzo prilagodi novim izazovima - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Damjan Lalović mladi crnogorski naučnik sa University College London i doktorand Imperial College London.&nbsp;
Danas se obilježava Međunarodni dan studenata, koji nosi sjećanje na 17. novembar 1939. godine kada su nacističke vlasti brutalno ugušile studentske proteste u Pragu, zatvorile Univerzitet Karlov i pogubile vođe studentskog pokreta.&nbsp;
Prve dvije godine srednjoškolskog obrazovanja, prisjeća se Lalović, završio je u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović” &nbsp;u Podgorici, dok je nastavak školovanja bio u Velikoj Britaniji zahvaljujuci HMC stipendiji &nbsp;i profesorici Ani Jakić.
- Svoje osnovne studije iz biohemije sam započeo na University College Londonu ( UCL), gdje sam završio integrisani master, nakon toga sam upisao doktorske studije i od septembra sam na svom doktorskom projektu - rekao je Lalović.
&nbsp;Podsjeća da je magistarski projekat radio na UCL-u pod mentorstvom Matilde Katan i u sklopu tog projekta je radio na PLC enzimima, koji su prevalentni u kontroli ćelijskog rasta i razvoja.&nbsp;
- Dokazano je kada takvi enzimi mutiraju nastaje kancer i autoimune bolesti. Naš projekat je bio istraživanje potencijalnih molekula koji bi mogli da zaustave funkciju ovih multigenih proteina, samim tim da zaustave rast i razvoj kancera. Sa mojim projektom uspjeli smo da pronađemo potencijalni takozvani džep za koji se mogu napraviti ti molekuli i samim tim možemo da istražimo potencijalne molekule koji bi mogli kasnije da se razviju u potencijalne ljekove - naglasio je Lalović.
Smatra da su današnji studenti multidisciplinarni, koji su uspješni ako znaju da vrše više funkcija i umiju da se prilagode novim poslovima i novim izazovima.&nbsp;
- Često se desi da kada radimo neke projekte vrlo je bitno da znamo ne samo jedan nego dva, ako ne i tri jezika, vrlo je bitno da smo vješti sa kompjuterskim tehnikama, da umijemo da koristimo nove stvari koje se javljaju danas u društvu. Vidjeli smo porast vještačke inteligencije, to je takođe nešto što može biti neizbježno u daljem radu, ne samo u istraživanju, već i u generalnoj akademiji. To je neki način prilagođavanja svemu novom što dolazi danas, samim tim postoje mnogi stresovi, mentalno zdravlje je na ispitu, sam način baratanja svim vještinama su teškoće sa kojima se susreću današnji studenti - zaključio je Lalović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWl8gfB_4YGs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lalović: Današnji studenti su uspješni ako se prilagođavaju novim izazovima

Mladi crnogorski naučnik Damjan Lalović završio je Biohemiju na londonskom univerzitetskom koledžu – UCL, gdje je okončao i integrisane master studije, a u sklopu kojih je bio dio istraživačkog tima čiji rezultati otvaraju mogućnost razvijanja ljekova protiv kancera. Lalović je koautor nedavno objavljena dva istraživanja.
Lalović je u septembru upisao doktorske studije na Imperial College Londonu u grupi Ed Tate, koji je trenutno rangiran kao drugi najbolji fakultet na svijetu. On nastavlja da radi na pronalasku lijeka za kancer, uz kolaboraciju sa biotehnološkom kompanijom MyricxBio. MyricxBio je prošle godine dobio veliku podršku za razvijanje njihovog kandidata za liječenje kancera.
- Njihov kandidat za lijek ulazi u kliničke studije sljedeće godine, i moj projekat je vezan za utvrđivanje njegovog mehanizma akcije. Ovo je trenutno jedna od najvećih mogućih prilika u istraživanju ljekova za kancer, i velika je čast i privilegija raditi na ovakvom projektu. Nada je da će se ubrzo nakon kliničkih studija, ovaj lijek naći u bolnicama i da će se koristiti za liječenje kancera – rekao je Lalović juče za Pobjedu.
<h2>Rad u laboratoriji</h2>
 
Lalović je, obrazlažući svoj put ka Velikoj Britaniji, istakao da je nakon završetka druge godine podgoričke gimnazije „Slobodan Škerović“, dobio HMC stipendiju koja mu je omogućila da nastavi srednju školu u Velikoj Britaniji. Treći i četvrti razred je završio u Tonbridge School, koja je rangirana u top deset srednjih škola u Velikoj Britaniji. Tu je upravo i stekao veliki dio praktičnog laboratorijskog iskustva, što ga je inspirisalo da upiše Biohemiju na University College Londonu, gdje je završio integrisane master studije. Svoj magistarski projekat je upravo radio u laboratoriji naučnice Matilde Katan, a djelovi njegovog magistarskog rada su i korišteni u svrhe publikacija koje su nedavno objavljene. Laboratorija Katan već duži niz godina istražuje određenu grupu enzima i dok je Lalović radio magistarski rad u toj laboratoriji, doprinio je tom istraživanju.
Istraživali su fosfolipazu C (PLC) – grupu enzima koja je zadužena za kontrolu rasta i razvoja naših ćelija. Novija istraživanja su, kako je naveo Lalović, dokazala da postoje varijante ovih enzima koje izazivaju ozbiljne bolesti, među njima i kancer, neurodegenerativne i autoimune poremećaje. Konkretnije, mutirana verzija PLC gama varijante je pronađena kao direktni uzrok leukemije T ćelija kod odraslih. Zbog toga, otvorilo se pitanje da li postoji način da se ovakav enzim „zaustavi“, ističe Lalović.
- Da bi se mogao napraviti lijek za neki enzim, često se kaže da enzim mora da ima takozvani „džep“ za koji se može napraviti komplementarni molekul. U suštini, molekul kao puzla mora da se uklopi u džep i kao takav da umanji aktivnost enzima i spriječi rast i razvoj kancerogenih ćelija. Dugo se vjerovalo da PLC gama nema takav „džep“, i zato na tržištu ne postoje ljekovi za bolesti izazvane ovim enzimom. Najnoviji rad laboratorije Matilde Katan na UCL-u je dokazao da, ipak, postoji takav ,,džep“ u ovoj grupi enzima i dokazano je da postoje molekuli koji su komplementarni i mogu da se dalje razvijaju u potencijalne prve ljekove za ovaj enzim – precizirao je mladi naučnik.
On je dodao da su kao laboratorija objavili publikaciju u Biochemica et Biophysica Acta (BBA) žurnalu u martu, gdje sumiraju istoriju istraživanja ovog enzima, relevantnost istraživanja i nove strukturalne analize u nadi pronalaska pomenutog „džepa“ i komplementarnih molekula. Dalja istraživanja su dokazala postojanje takvog „džepa“ i ovaj pronalazak su uspjeli da objave u Biochemical Journal, takođe, jednom od velikih naučnih magazina u polju, objašnjava Lalović.
- Kao koautor ovih publikacija, imao sam privilegiju da radim sa najboljim naučnicima u ovom polju, i da doprinesem njegovom napretku. Posljednje pomenutom žurnalu se naročito dopao naš rad, tako da je čak jedna od mojih figura koja sumira rezultate istraživanja izabrana kao naslovna strana najnovijeg izdanja. Dokaz postojanja takvog „džepa“ u PLC gama enzimima konačno otvara mogućnosti razvijanja ljekova za ovu grupu enzima. Mi smo čak i dokazali da postoje molekuli koji su komplementarni ovom „džepu“ i koji bi mogli da se dalje razviju u potencijalni lijek. Ovo bi nam konačno omogućilo da tretiramo bolesti izazvane ovim enzimom, kao ranije pomenuta leukemija T ćelija, ali i autoimunih i neurodegenerativnih bolesti - rekao je Lalović.
<h2>Apel</h2>
 
On dodaje da su publikacije javno dostupne i izabrali su da budu besplatne za pregled.
- Mislim da je od velikog značaja da generalnu javnost upoznamo, ne samo sa ovim istraživanjem nego bilo kojim sličnim, jer se upravo bavi napretkom kvaliteta života svih nas. Nauka je polje koje je generalno slabo ispraćeno i trenutno vrlo slabo finansijski podržano, ali ako budemo više razgovarali o ovim temama, povećali bismo svijest o ovim problemima, kao i podršku razvoja nauke u Crnoj Gori – kazao je on.
Lalović apeluje da što više ljudi pročita ovu i slične publikacije, u nadi da će i promocija naučnog rada inspirisati više ljudi da se bavi naukom. Smatra da je vrlo bitno pratiti i promovisati rad naših istraživača u inostranstvu, kao i težiti ka uspostavljanju kolaboracija i prevođenja ovakvih radova na naš jezik, kako bi bili pristupačniji našoj javnosti.
- Naši istraživači u inostranstvu su naši najbolji ambasadori, i kao takvima je vrlo bitno pružiti podršku – zaključuje Lalović.&nbsp;
<h2>Profesori bez čije podrške ne bi bilo uspjeha</h2>
 
Sve počinje, prema riječima našeg sagovornika, od ,,malih nogu“. Njegova ljubav prema nauci je krenula još od osnovne škole kad su im uvedeni predmeti biologije i hemije. Lalović se prisjeća da su mu eksperimenti uvijek bili interesantni, ali kako kao djeca nijesu imali dodirnih tačaka sa nečim takvim, nije znao šta je sve moguće u nauci i sa naukom do srednje škole. U Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ imao je, kako kaže, izvanredne profesore, i uvijek kada pominje svoj rad mora, kako ističe, da pomenem njih i koliko su oni zaslužni.
- Konkretno profesorica biologije Sanja Ognjanović, profesorica hemije Svetlana Varagić i moja razredna Gordana Vučinić, bez čije podrške ne bih mogao da radim ovo što sada radim. Moje predmetne profesorice su upravo probudile tu ljubav prema nauci. I dalje se sjećam predavanja profesorice Ognjanović vezanog za mehanizam sinteze proteina i koliko me je to inspirisalo da upišem biohemiju. Dalji rad na fakultetu i nevjerovatna sreća koju sam imao da dobijem profesoricu Matildu Katan kao mentorku su me usmjerili ka biohemiji kancera i razvijanju potencijalnih ljekova. Skoro trećina ljudi na svijetu u životu razvije neku vrstu kancera i to je nešto što utiče na svakoga. Zato dok sam radio na magistarskom i sad u sklopu doktorata, nikad ne zaboravljam zašto ovo radim i zašto je ovo bitno – rekao je Lalović.
Ističe da je na kraju velika je privilegija imati mogućnost da doprinese ovom polju, ali bilo koji napredak nije moj uspjeh, nego uspjeh i mojih profesora, moje države i generalno svih nas.
- Bitno je naglasiti da ništa od ovoga ne bi bilo moguće da nije bilo stipendija koje su mi omogućile ovo školovanje i samim tim rad na ovim publikacijama. Siguran sam da bi bilo mnogo više primjera mladih naučnika iz Crne Gore koji ostvaruju zapažene rezultate u inostranstvu kao upravo ambasadori znanja da Crna Gora ima više mogućnosti da pomogne takvim učenicima. U poređenju sa drugim državama regiona, Crna Gora ima vrlo mali stipendijski kapacitet i zato vrlo rijetko vidite Crnogorce na velikim svjetskim fakultetima. Ne zato što nijesmo dovoljno dobri, već zato što nemamo dovoljno mogućnosti da podržimo takve učenike – rekao je Lalović.
<h2>Raduje se saradnji sa crnogorskim obrazovnim ustanovama</h2>
 
Lalović kaže da se po završetku doktorskih studija, koje traju četiri godine, nada da će imati mogućnost da nastavi da radi i sa industrijom i sa akademijom.
- Vjerujem da dok budem radio na projektu, otvaraće se mogućnosti za dalje i biće mi jasnije šta bi bili sljedeći koraci. U međuvremenu, vrlo se radujem ovom nevjerovatnom projektu, ali i nadam se da ću znanje iz polja nauke kao i stečene konekcije u Londonu moći da primijenim za napredak Crne Gore. Mogućnosti kolaboracija sa našim univerzitetima su mi vrlo uzbudljive, ali i sa organima obrazovanja, jer smatram da kako bismo unaprijedili nauku u Crnoj Gori, moramo da podstaknemo mlade da biraju takve profesije. To sve kreće od osnovnog i srednjeg obrazovanja i zato je vrlo bitno da obrazovni sistem predstavi nauku uzbudljivom i pristupačnom – istakao je Lalović.

Lalović: Nada je da će se ubrzo koristiti lijek protiv kancera

Biti dio tima prof.dr. Matilde Katan, i pod nadzorom dr.Toma Banija na Univerzitetu u Londonu je velika privilegija - jer su oni veoma poznati i godinama istražuju potencijalne molekule koji bi mogli da izliječe kancerogene ćelije.
To je za Budilnik kazao mladi naučnik koji je na prestižnom Univerzitetu u Londonu završio biohemiju, Damjan Lalović.
- Posebno kao neko ko je iz Crne Gore smatram da je još privilegija, i nadam se da mogu na fini način da predstavim Crnu Goru u ovom polju - rekao je Lalović.
Kao student biohemije često je razvijao projekte koji nijesu doprinosili, kaže Lalević, čovjeku i zajednici, kolektivno. 
- Smatram da je najbolji način kako ja mogu da se odužim zajednici jeste da se bavim nekim poljem koje direktno utiče na razvitak, posebno, medicine. Kao što znamo kancer je jedna od najprevalentnijih bolesti koja utiče na zdrsvlje ljudi, tako da nekako sam gravitirao ka tom polju - ističe Lalović.
U početku mladi ljudi ne znaju šta je sve potrebno kako bi došli do novih informacija, objašnjava Lalović, kako bi se eksperimenti obavljali,i, ističe on, potrebno je velìko teorijsko znanje da bi uspješno radili u praksi. 
- Kad ja radim u laboratoriji praktični rad devedeset posto je teorija iza svega toga, tako da praktični rad je zapravo najmanji dio. Tipični dan u laboratoriji kreće rano, ja moram biti u 7:20 h ovdje na fakultetu, zato što mnogo ima tu dijelova, ja moram biti prisutan od početka dana.Često se bavim sa živim ćelijama koje moram da hranim, moram da ih proučavam, nadgledam, a i takođe moram da prisustvujem sastancima, da prezentujem rezultate. Tako, otprilike, u jednom danu u laboratoriji dosta stvari se dešava, ali kada završim u 5, završio sam za taj dan - rekao je Lalović.
Ljubav prema biohemiji se rodila još u osnovnoj školi, prisjeća se Lalović, kroz Gimnaziju je došao do saznanja koliko biologija i hemija mogu biti značajne, ta spona između biologije i hemije, kako kaže on, jeste biohemija i krenuo je u tom pravcu. 
U sklopu njegovog istraživanja neophodna je komunikacija i saradnja sa drugim naučnicima, kaže mladi naučnik, tako da je često u prilici da sarađuje i sa drugim laboratorijima.
- Vrlo je bitan razgovor sa ostalim naučnicima u smislu kako nastaviti projekat, kako promijeniti neke stvari da bi se dobili željeni rezultati .. - naveo je on.
Sagovornik Budilnika poručuje mladima da se trude, kroz osnovnu i srednju školu, da uče predmete koji im se sviđaju, a, dodaje on, posebno je važno uključiti se u vannastavne sekcije. 
- Vrlo je bitno organizovati i prisustvovati naučnim dešavanjima u Crnoj Gori. Smatram, da takođe, treba nastaviti rad sa profesorima kako bi oni podržali učenike na tom polju - zaključio je Lalović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.

Lalović: Najbolji način da se odužim zajednici je da se bavim razvitkom medicine

Kada sam došao na mjesto pomoćnika direktora Uprave policije dao sam svakom kolegi mogućnost da se pokaže radom i rekao da neću prihvatiti mahanje političkim zastavama i da se prema svima postupa jednako - kazao je Dejan Knežević u Višem sudu.
On je naglasio da Odsjek kojim je rukovodio Milorad Žižić imao je odlične rezultate i o tome će dostaviti dokumentaciju koja će to potvrditi.
- Preko istrage o napadu na novinarku Oliveru Lakić došlo se do izvjesnog Lalovića ( Darka) i realizovan je predmeta Miloša Medenice - kazao je Knežević.
On je dodao da je Odsjek na čijem je čelu bio Žižić učestvovao u procesuiranju i hapšenju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
- Tada je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović naložio da se nagrade službenici za posvećenost i rada u tim predmetima. Da li bi prirodno bilo da i kada je &nbsp;tužilac zadovoljan i hvali rezultate da ja uklonim tog čovjeka - naveo je Knežević.

Novović bio zadovoljan radom Žižića na slučajevima Medenica i rasvjetljavanjem napada na Lakić

Na današnjem sastanku predstavnika sudske i izvršne vlasti dogovoren je nastavak sistemskog djelovanja protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije i pranja novca, a prvi konkretan potez biće formiranje Radnog tima koji će sačiniti uputstvo za kontrolu primjene mjera nadzora, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Kako je navedeno u saopštenju, tokom konstruktivnog razgovora, koji je održan na inicijativu predsjednika Vlade, konstatovano je da su donošenjem sudskih presuda protiv najviših javnih funkcionera i šefova organizovanih kriminalnih grupa napravljeni veliki pomaci u borbi protiv organizovanog kriminala, ali da je za još efikasniji institucionalni odgovor potrebna intenzivnija saradnja nadležnih organa.
Sa sastanka je poručeno da se očekuje brzi odgovor Evropske komisije na izmjene zakonskih rješenja, poslate u junu prošle godine, koje će dodatno ojačati normativni okvir za primjenu mjera nadzora i njihovo sprovođenje u praksi.
Sastanku u zgradi Vlade prisustvovali su premijer Milojko Spajić, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, ministar pravde Bojan Božović, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović.

Dogovorena sistemska borba države protiv organizovanog kriminala

Kad čujete najljepše stihove posvećene Crnoj Gori i slobodi, znajte da nose njegov potpis. Njegov talenat ne traži dozvolu da bi bio prepoznat - on se osjeti u svakoj riječi, u svakom tonu, u svakoj misli koja ostaje s vama i nakon što se pjesma završi. Umjetnost koju stvara duboko je ukorijenjena u ljubavi prema čovjeku i državi kojoj je do smrti odan. Gost današnje emisije E-uživo je kompozitor, kantautor i pjesnik Momčilo Zeković Zeko.
Panelisti emisije E-uživo Maja Baletić-Grubač i Aleksandar Joksimović osvrnuće se i na novi trend na društvenim mrežama, koji otkriva da brojni muškarci u svojim telefonima vode detaljne bilješke o svojim partnerkama.
Emisiju E-uživo danas gledajte na TV E – od 16 do 17:30.

E-uživo: Gost Momčilo Zeković Zeko

Ministar pravde Bojan Božović izjavio je nakon sastanka čelnika bezbjednosnog sektora i sudstva kod premijera Milojka Spajića da je postignut dogovor o hitnom formiranju zajedničkog radnog tima koji će se baviti rješavanjem zastoja u sudskim procesima, prenosi <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/hronika/video-nakon-sastanka-kod-spajica-bozovic-najavio-radne-timove-i-strozi-nadzor-5336755">Dan</a>.&nbsp;
Ključni fokus biće na efikasnijoj primjeni mjera nadzora (elektronske narukvice) i izmjenama Zakonika o krivičnom postupku, kako bi se spriječilo da visokopozicionirani članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu zbog neizricanja presuda u zakonskom roku.
Sastanku u zgradi Vlade prisustvovali su, pored premijera i ministra pravde, i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, direktor Uprave policije, kao i čelnici sudstva.
Povod za hitno okupljanje bila je zabrinutost zbog učestalih slučajeva u kojima optuženi za teška krivična djela napuštaju pritvor jer sudovi ne donose prvostepene presude u roku od tri godine.
Ministar Božović je naglasio da je sastanak bio konstruktivan i da je identifikovana potreba za boljom koordinacijom između policije i sudstva.
- Konstatovali smo određene nedostatke koje unutar sistema imamo i saglasili smo se da ćemo kroz izuzetno intenzivnu saradnju prevazilaziti izazove. Želim da istaknem da ćemo formirati veoma brzo radni tim koji će se baviti pitanjima od izuzetnog značaja za ovu temu - naveo je Božović.
Jedna od glavnih tema bila je i finalizacija sporazuma o elektronskom nadzoru, koji bi trebao da rastereti pritvorske jedinice, ali i osigura da se mjere zabrane kretanja strogo poštuju.
- Danas smo finalizovali potpisivanje sporazuma između Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva pravde u pitanju elektronskog nadzora, takozvanih nanogica i naša saradnja će i na taj način biti na višem nivou. Takođe, konstatovali smo da smo još u junu 2024. godine predložili izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku, a tekst je već poslat Evropskoj komisiji na mišljenje - istakao je ministar.
Božović je zaključio da je sistem jedinstven u namjeri da se izbori sa izazovima koje donose kompleksni sudski procesi protiv pripadnika organizovanih kriminalnih grupa.
Poručio je da će se raditi na jačanju vladavine prava na "dodatno i još efikasniji način", uz očekivanje da će prvi rezultati ovih dogovora biti vidljivi već u narednim danima.

Tag: damjan-lalovic

Lalović: Današnji studenti su uspješni ako se prilagođavaju novim izazovima

Lalović: Nada je da će se ubrzo koristiti lijek protiv kancera

Lalović: Najbolji način da se odužim zajednici je da se bavim razvitkom medicine

Novović bio zadovoljan radom Žižića na slučajevima Medenica i rasvjetljavanjem napada na Lakić

Dogovorena sistemska borba države protiv organizovanog kriminala

E-uživo: Gost Momčilo Zeković Zeko

Nakon sastanka kod Spajića: Božović najavio radne timove i stroži nadzor

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO