Moja izjava o kaznama za počinioce seksualnih delikata izvučena je iz konteksta i ne smatram da je nesmotrena, pošto je izjavljena u fonu upoređivanja kaznene politike, kazao je advokat Damir Lekić.
Lekić se početkom oktobra našao u žiži javnosti, pošto se Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama obratio Advokatskoj komori sa inicijativom da se ispita dostojnost Lekića, nakon analize njegovog gostovanja u emisiji “Jutro” na TV Prva.
Iz Operativnog tima tada su tvrdili da je tokom emisije Lekić relativizovao seksualno zlostavljanje djece, omalovažavao dostojanstvo žrtava seksualnih delikata i umanjivao značaj generalne i specijalne prevencije krivičnih sankcija.
- Do sada nijesam imao afere, niti nesmotrene izjave. Ko god je gledao tu emisiju gdje sam to izjavil i svako ko je htio objektivno da sagleda činjenično stanje, mogao je da izvuče zaključak da ja ništa posebno nijeyam rekao. Pod znacima navoda, nastradao sam, a nijesam mislio ništa loše - kazao je Lekić na A plus televiziji.
Lekić je istakao da nije htio da unizi bilo koga, jer je, kako tvrdi, zaštitnički nastrojen prema djeci i ženama.
- To je izvučeno iz konteksta, pa je ispalo da ja podržavam pedofile, a ne podržavam žene i djecu. Sagovornica u emisiji govorila je kako je kaznena politika za pedofile blaga, a ja sam se kao branilac u tim postupcima nadovezao. Sve mi to daje za pravo da komentarišem - pojasnio je Lekić.
Dodao je da je u emisiji istakao da je kaznena politika za pedofile nekad blaga, a nekad nije, pošto ima primjer gdje je njegov branilac donio 15 godina zatvorske kazne.
- Ne pokušavam da umanjim značaj bilo čega, ali 15 godina zatvora nije nimalo malo. To je bio maksimum maksimuma koji je propisan za to krivično djelo. Usudio sam se kao stručnjak da elaboriram šta sam ja pisao u žalbi koja je uvažena od strane Apelacionog suda, pošto sam ranije imao slučaj da je za krivično djelo ubistvo optuženi dobio 12 godina zatvorske kazne. Sud je tu moju žalbu uvažio i mom klijentu je smanjena kazna na pola. Ušli smo tako u polemiku šta je teža, a šta blaža kazna i usudio sam se da pomenem posljedice krivičnih djela. Na primjer, kada krivično djelo silovanje ima za posljedicu smrt, izriče se kazna od 40 godina zatvora - zaključio je Lekić.
Lekić je povodom ovog slučaja ranije saopštio da da nije imao namjeru da relativizuje i umanji značaj krivičnih djela izvršenih na štetu djece, maloljetnika i žena, a takođe je optužio Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) da stvaraju pritisak na advokaturu.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lekić: Moja izjava izvučena iz konteksta, zaštitnički sam nastrojen prema djeci i ženama

Advokat Damir Lekić reagovao je na saopštenje Sindikata sudstva u kojem se navodi da je u incidentu koji se dogodio juče, tokom štrajka upozorenja u Osnovnom sudu u Podgorici, pokušao nasilno da uđe u prostorije suda, ali da do tuče nije došlo.
Njegoovo reagovanje prenosimo integralno:&nbsp;
" Opet se javnost u Crnoj Gori pokušava dezavuisati iznošenjem neistinitih činjenica. Rekoh ja da će se od svega ovoga, a naročito zbog ovih plasiranih neistina koje se konstantno iznose na moj račun, napraviti serija u smislu “španske sapunice” sa više epizoda, što ja svakako ne mogu da dozvolim nikako.
Nije istina da sam pokušao da nasilno uđem u prostorije Osnovnog suda u Podgorici i da sam se bahato i drsko ponašao na bilo koji način – naprotiv. Ovdje se od strane ovog sindikata pokušava pružiti zaštita i opravdanje za postupanje jednog od svojih štrajkača, kao i za jednog policajca koji nije radio svoj posao iz nekog razloga, uz namjernu zamjenu teza.
Inače, jedan sam od prvih advokata koji je podržao štrajk zaposlenih u sudovima, što se lako može provjeriti uvidom u moju javnu izjavu datu na televiziji “PG” dana 6.10.2025. godine, i to na prvi dan kada je ovaj štrajk počeo. Link ove televizijske emisije nalazi se ovdje: <a href="https://youtu.be/ZFPzS6uU2j8?si=74U7lbIEYIRAZuBC" target="_new">https://youtu.be/ZFPzS6uU2j8?si=74U7lbIEYIRAZuBC</a>. 
 Pored ove izjave, u vezi sa ovom temom i podrškom štrajkačima, postoji još nekoliko mojih javnih istupa, ali ova je, po mom mišljenju, značajna jer se radi o prvoj javnoj podršci datoj od strane advokata, i to na dan početka štrajka.
Kao osoba koja itekako podržava štrajk, jer sam i sam skoro sedam godina bio zaposlen u sudu – i to u Osnovnom sudu u Podgorici – kada sam se suočavao sa izuzetno lošim i teškim uslovima rada i izrazito niskim i ponižavajućim zaradama, posebno sam osjetljiv, oprezan i obazriv prema ovoj temi, štrajkačima i njihovim zahtjevima, koji su u svemu opravdani.
Međutim, to zapravo nije suština problema. Ovdje nije riječ o kršenju pravila štrajka, kako se to neosnovano pokušava predstaviti, već o zaštiti i prikrivanju nedoličnog i nezakonitog postupanja određenog štrajkača, kao i o neradu i nepostupanju određenog policijskog službenika koji je svjedočio svemu, ali nije reagovao niti preduzeo radnje na vrijeme. Sve je snimljeno i zabilježeno na video-nadzoru sa sigurnosnih kamera koje se nalaze na licu mjesta.
Od kada je počeo ovaj štrajk, ja se – kao i obično – zbog svog posla svakodnevno nalazim u sudovima, uglavnom u Višem sudu u Podgorici i Osnovnom sudu u Podgorici, pa čak i u periodima obustave rada pojedinog sudijskog kadra koji štrajkuje. U nekoliko rijetkih situacija u tom vremenu su se čak i održavala pojedina suđenja (npr. „okr Katnić“ i druga), a nigdje nije propisano, niti je usmeno ili pismeno dato bilo kakvo obavještenje da se u prostorijama sudova ne može boraviti tokom trajanja jednosatne obustave rada pojedinog sudijskog kadra.
Treba istaći da sudije ne štrajkuju, a nama advokatima i građanima su u ovom periodu već ranije zakazana ročišta. Htjeli mi to ili ne, ipak imamo obavezu da se na te zakazane termine, pa i tokom obustave rada, pojavimo, jer često nemamo informaciju da li će se suđenje održati ili ne. Tu je sudija glavni – sud kao institucija, niko drugi.
Zato je za mene „potpuno novo“ da se u ovom periodu ne može ući u zgradu suda, i to ne samo zato što sam prethodno redovno ulazio u tom vremenu radi raznih obaveza, već i zato što sam upravo izašao iz zgrade Višeg suda u Podgorici, gdje sam se neposredno nalazio tokom trajanja jednosatne obustave rada, i došao ispred zgrade Osnovnog suda u Podgorici. U konkretnom slučaju ne postoji nikakav pravni osnov na osnovu kojeg bi štrajkači mogli bilo kome da zabrane ulazak u zgradu suda – osim nezakonito. Sud nije njihovo privatno vlasništvo.
Dakle, mi moramo da se pojavimo u sudnici, moramo proći pored štrajkača, a onda po ulasku u sudnicu sudije daju obavještenje da li se suđenje odlaže ako njihov stručni kadar štrajkuje.
Ono što je u ovom slučaju posebno neprimjereno i degutantno jeste ponašanje jednog od štrajkača. Ja sam, bez ikakve namjere da ikoga uvrijedim, ometam ili omalovažavam, došao ispred zgrade Osnovnog suda u Podgorici u 11:57 časova – a obustava rada je trajala do 12:00 časova. Na prvi ulaz Osnovnog suda u Podgorici jedan od štrajkača mi je otvorio vrata (koja su inače bila otključana), prošao sam pored njega pozdravljajući ga srdačno i bez problema, da bih nakon nekoliko metara, na drugom ulazu, naišao na problem.
Taj problem sam, uz dužno poštovanje, puno uvažavanje, lijepe riječi, srdačan pozdrav i izraze podrške štrajku, pokušao da riješim, ali, nažalost, nisam uspio. Čak sam, pored prisutnog policajca koji se nalazio na dužnosti, doživio upotrebu sile u smislu onemogućavanja i zabrane ulaska, što je nedopustivo i nezakonito.
I ono što je u konkretnom slučaju ironično, imajući u vidu i prethodni tekst MUP-a i saopštenje sindikata, jeste to da sam zapravo ja bio taj koji je insistirao da se o ovom događaju, zbog nezakonitog postupanja štrajkača i nepostupanja prisutnog policajca, obavijesti policija i da se podnese prijava – na čemu sam i istrajavao".

Lekić: Pokušavaju da me prikažu nasilnim, a ja sam prvi podržao štrajk

Iz policije su prije sat vremena saopštili da je advokat Damir Lekić uhapšen, nakon što se u Osnovnom sudu potukao sa službenim licem. Tim povodom, advokat Lekić se obratio javnosti otvorenim pismom, u kojem demantuje da se tukao i da je bio uhapšen.
Njegovo reagovanje prenosimo integralno.
- Vidim da je medijima u posljednje vrijeme zabavno a i zanimljivo da pišu o meni na osnovu određenih policijskih i drugih obavještenja u negativnom kontekstu i o nekim negativnim i neprovjerenim stvarima. Svakako hvala im na tome što za mene ostavljaju prostora na svojim stranicama pa čak i u negativnom kontekstu. Nema što, svaka čast i na tome. 
 
Samo ne bih iskreno volio da se od mene, moje ličnosti, postupanja i mojih dešavanja prave serije u smislu “španskih sapunica” u više epizoda, koje će se eventualno emitovati u budućnosti, a čitaoci ih nestrpljivo očekivati. 
 
Moram da saopštim razočarenje. Danas se nisam tukao ni sa kim. Ni sa policajcem, ni sa bilo kojim službenikom Osnovnog suda u Podgorici, niti bilo kojeg drugog suda, pa ni sa arhivarom. Inace ne samo danas nego nikad se nisam tukao u životu ni sa kim pa ni sa ovom kategorijim lica, niti bi se iskreno mogu reći i umio potući sa bilo kim. 
 
Toliko o tome, ne bih više ovome pridavao značaj, al evo svi me zovu zabrinuto na telefon da me pitaju da li sam dobro i jesam li uhapšen i šta se dešava, a ja zbog osoba koje me cijene i koje mi misle i žele dobro, a i zbog ovih drugih, prosto ovu priliku koristim da saopštim da sam dobro i da je sve ok i da ovaj demant pišem iz teretane i spa centra u kojima se relaksiram vec treći sat. Lakše mi je nego svakom posebno da odgovaram na telefon. 
 
Opet Srdačan pozdrav za policiju i njihova saopštenja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapseni-advokar-damir-lekic-i-arhivar-u-osnovnom-sudu-policija-saopstila-da-su-se-potukli-u-holu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lekić: Nijesam se tukao, nijesam uhapšen, demant pišem iz teretane gdje sam već treći sat

Advokat Damir Lekić i arhivar u Osnovnom sudu u Podgorici Željko Radulović uhapšeni su danas zbog narušavanja javnog reda i mira u prostorijama Osnovnog suda u Podgorici i omalovažavanja službenog lica.
Lekić i Radulović se sumjiče da su se danas oko 12 sati, u holu Osnovnog suda u Podgorici verbalno i fizički obračunali.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Uprave policije, napadu je svjedočio policijski službenik angažovan na poslovima obezbeđenja Osnovnog suda koji je ih je više puta upozorio, a zatim izdao naređenje da prestanu sa takvim ponašanjem. Na to su se uhapšeni, kako kažu u policiji, oglušili i nastavili sa vrijeđanjem i guranjem.&nbsp;
- Preduzimajući dalje mjere i radnje na uspostavljanju javnog reda i mira, policijski službenik je aktere događaja doveo u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica radi daljeg postupanja - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je cijenio da u navedenom događaju nema elemenata krivičnog djela.&nbsp;
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su ocijenili da se u radnjama D.L. i Ž.R. stiču elementi bića prekršaja pa su uhapšeni zbog počinjenih prekšaja iz člana 10. i 11. Zakona o javnom redu i miru - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Uhapšeni advokat Damir Lekić i arhivar u Osnovnom sudu: Policija saopštila da su se potukli u holu

Nije postojala bilo kakva intencija da relativizujem i umanjim značaj izvršilaca krivičnih djela izvršenih na štetu djece, maloljetnika i žena, kao i samih krivičnih djela u kojima su zaštitini objekat i objekat radnje ove tri kategorije lica - naveo je advokat Damir Lekić u reagovanju povodom obavještenja Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama Ministarstva unutrašnjih poslova da su se obratili Advokatskoj komori da se ispita njegovo dostojanstvo.
Iz ovog tima su juče kazali da su se odlučili na ovaj korak nakon gostovanja Lekića u emisiji „Jutro“ na TV Prva navodeći da je u javnom nastupu relativizovao seksualno zlostavljanje djece, omalovažavao dostojanstvo žrtava seksualnih delikata i umanjivao značaj generalne i specijalne prevencije krivičnih sankcija.
Lekić je ocijenio da se ovakvim istupom Ministarstva unutrašnih poslova Crne Gore i ovog operativnog tima stvara žestok pritisak na advokaturu kao nezaivsnu profesiju i na advokate.
- Od kojih se očigledno očekuje da se podrede interesima policije i državnog tužilaštva. To nikako ni u jednom sistmenu ne bi smjelo da se dogodi. Ovo je direktan napad i na slobodu javnog izražavanja i za iznošenje svojih javnih stavova, javnog mišljenja, ličnog i subjektivnog viđenja, zapažanja i uočavanja, a na šta svaki građanin, a ne advokat, u civilizovanom društvu ima puno pravo, a što je posebno opasno, a da ne kažem zabranjeno i nedopustivo - smatra Lekić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foperativni-tim-za-borbu-protiv-nasilja-u-porodici-i-nad-zenama-advokat-lekic-relativizovao-seksualno-zlostavljanje-maloljetnika-omalovazavao-zrtve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Lekić je u reagovanju ocijenio da je "prosto neobično da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, pod čijim rukovodstvom se nalazi i Uprava policije Crne Gore sa trenutno ovoliko malim brojem ovlašćenih policijskih službenika, 'gubi vrijeme' na sagledavanje i analizu televizijskih emisija ovakvog karaktera (dobronamjernog, edukativnog, stručnog, poučnog i drugo)".
- A da svoje vrijeme beskompromisno ne ulaže na suzbijanje, prevenciju, a naročito na otkrivanje i rasvjetljavanje ovolikog broja teških krivičnih djela i njihovih počinilaca, koja su se u ovako relativno kratkom vremenskom periodu dogodila u Crnoj Gori - navodi Lekić.
To su, kako dodaje, veći broj ubistava, te ubistava u pokušaju i drugih krivičnih djela, a ostala su za sada još nerasvijetljena.
- I to očigledno usljed nerada, neažurnosti i nedostatka kapaciteta policije, te nedostataka neophodnih aktivnih pozornika i policijskih patrola koje bi patrolirale ulicama, kao i usljed nedostatka neophodnih odrgovarajućih saobraćajnih patrola koje bi kontrolisale saobraćaj na putevima usljed čega ne bi ovoliko ljudi gubilo svoje živote u sve učestalijim teškim saobraćajnim nezgodama koje se nažalost dešavaju na Crnogorskim drumovima i drugo - naveo je Lekić.&nbsp;
Kao građanin, advokat profesionalac i stručnjak koji, kako ističe, svakodnevno kroz svoj rad uočava ne male propuste MUP-a i UP, više bi volio da su ove državne institucije bile ažurnije u slučajevima koje je nabrojao, u odnosu na sagledavanje i analizu ove televizijske emisije, te na dostavjanje obavještenja Advokatskoj komori Crne Gore i crnogorskim medijima.
- To po njihovu žalost, nikako moju, nije slučaj. Oni ipak znaju šta su im prioriteti, ali se, moram priznati, bez bilo kakve svoje krivice porazno osjećam što sam došao u ovu situaciju da uopšte ovo pišem - rekao je Lekić.&nbsp;
Ipak, kako dodaje, kao ugledan građanin i ozbiljan advokat, koji štiti svoj ugled, profesiju, rad i reputaciju, zbog javnosti u Crnoj Gori, a da se ne bi stvarale neke nedoumice, ponavlja da ni na koji način ne pokušava da relativizuje i umanji značaj teme o kojoj je u ovoj emisiji bilo riječi.
- Ni na koji način ne želim da umanjim značaj djece, značaj maloljetnika i značaj žena, pogotovo u situacijama kada su ove kategorije lica oštećene krivičnim djelom. Naprotiv, svih srcem ih veličam i za mene su svetinje i uvijek ću ih podržavati i stalno ih podržavam kada se meni obrate za pružanje pravne pomoći. U potpunosti ih štedim i postupam isključivo u skladu sa zakonom kada se nađu u postupcima naspram mene, a što sam, ponavljam, više puta naglasio i u ovoj emisiji. Ali to se zlonamjerno ne želi pominjati u ovom objavljenom tekstu u vezi kojeg ja pišem ovo reagovanje, već su moje riječi na moju štetu čak izvučene van konteksta - ocijenio je Lekić.&nbsp;
Dodaje da djecu još nema, ali da se nada da će ih imati.
- Imam i djevojku i majku i sestru i to deset godina mlađu od mene i uvijek sam u odnosu na njih tri, posebno prema mlađoj sestri, bio nastrojen zaštitnički. U mojoj užoj i široj porodici se nalazi veliki broj djece, a sa kojom svakodnevno ostvarujem komunikaciju i prema kojoj takođe u svemu postupam samo sa ljubavlju i zaštitnički. Ali ovdje zapravo uopšte i nije bila riječ o tome, iako se nažalost na jedan ogavan i perfidan način to pokušava predstaviti i to od Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i ovog operativnog tima, a i od određenih mojih sagovornika u ovoj emisjij javnim objavljivanjem određenih sadržaja na moj račun na internetu i na određenim društvenim mrežama, a što zaista nije vrijedno bilo kakvog komentara - naveo je Lekić.
Suština priče je, kako je kazao, da je advokat po vokaciji najčešće branilac.&nbsp;
- Moj posao je da branim počinioce krivičnih djela, a nerijetko zastupam i oštećene u krivičnim postupcima, odnosno lica na čiju štetu su izvršena krivična djela i nekad se nalazim na jednoj strani (branilac), a nekad na drugoj (punomoćnik oštećenog), zavisno od od toga ko me u krivičnom postupku angažuje za advokata. Prihvatim taj advokatski angažman. Ne treba valjda pesebno naglašavati da je krivični postupak iznimno složen i nimalo jednostavan proces u kojem se utvrđuje krivica nekog lica za izvršenje krivičnog djela, a nerijetko i izrazito teškog i da se zarad utvrđivanja krivice tog lica svaka činjenica, a i okolnost, treba pretresti do posljednih njenih granica - ističe Lekić.&nbsp;
To čak, kako navodi, i do one mjere da ne ostane nimalo sumnje da se događaj desio na drugačiji način od onoga načina na koji to opisuje optužba, kao i da okrivljene u krivičnom postupku štiti pretpostavka nevinosti.&nbsp;
- Tako svaki krivični postupak sa sobom nosi određenu težinu, pa se, ukoliko se u konačnom i nađe da je ta osoba zaista i počinilac krivičnog djela utvrđuju i određene okolnosti od kojih zavisi vrsta i visina krivične sankcije i to olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Zakonodavac je u konkretnom slučaju normirao gornju i donju granicu visine kazne za svako krivično djelo propisano zakonikom - rekao je Lekić.
Dodaje da uopšte ne voli da se pravda, niti ima bilo kakve potrebe za time, jer ništa nikome nažao nije učinio budući da u krivičnim postupicma kao advokat samo radi svoj posao.
- Ali zbog javnosti i stvorenog jako neprijatnog narativa na moj račun zbog određenih struktura želim da naglasim da sam ja zapravo o ovome pričao u ovoj emisiji. Vrijedi opet istaći da su sva krivična djela izvršena na štetu djece teška, a posebno ova krivična djela protiv polne slobode i za njih su zakonikom propisane određene zatvorske kazne pa zavisno od određenih oblika krivičnih djela propisane su kazne zatvora u trajanju čak i do 15 godina, što ne uključuje krivična djela sa smrtnom posljedicom, a za koja krivična djela je propisana čak i kazna drugotarjnog zatvora u trajanju do 40 godina - kazao je Lekić.&nbsp;
Kada se vrše krivična djela na štetu djece nesporno je, kako je naveo, da se mogu izreći kazne zatvora u trajanju i od 15 i od 40 godina.&nbsp;
- S druge strane postoje i krivična djela protiv života i tijela od kojih su najteža, a i od davnina najpoznatija i najprepoznatljivija krivično djelo ubistvo i krivično djelo teško ubistvo čije su posljedice zasigurno smrt oštećenih, a za koja se inače i smatra da su jedna od najtežih krivičnih djela u krivičnom zakonodavstvu Crne Gore, a za koja se i to za prvo krivično djelo (ubistvo) može izreći kazna zatvora u trajanju do 15 godina, a za ovo drugo krivično djelo (teško ubistvo) kazna zatvora u trajanju do 40 godina - ističe Lekić.&nbsp;
Kada se radi o krivičnom djelu koje za sobom povlači smrtnu posljedicu i koje je izvršeno sa direktnim umišljajem, smatra da se radi o najtežem obliku krivičnog djela.
- A u koje svakako bez imalo dileme ulaze i određena krivična djela koja su izvršena i na štetu djece, maloljetnika i žena i tu, ponavljam, zaista i nema bilo kakvog spora, niti dileme. Ali ako upoređujemo krivično djelo koje nema za posljedicu smrt, sa krivičnim djelom koje ima za posljedicu smrt, a propisana ja kazna zatvora u istovjetnom trajanju, onda se kao logično nameće pitanje po kom osnovu su ta dva krivična djela, ako se kao kriterijum uzme visina propisane kazne, ista, te eventualno i pitanje koje krivično djelo je u odnosu na ostvarenu posljedicu teže. O tome je bila riječ. Ništa drugo - naglasio je Lekić.&nbsp;
Dodaje da beskompromisno smatra da se radi o izrazito teškim krivičnim djelima koja u postupku nisu nimalo laka za nijednog učesnika u postupku.
- A po najmanje za branioce koji treba da stanu iza lica za koje postoji osnovana sumnja da su počinioci tih krivičnih djela i da ih brane. To je jedna nezavidna pozicija za branioca, a kao što je to i za ljekara kada je shodno Hipokratovoj zakletvi dužan da liječi određene kategorije lica, ali to nam je posao, a u poslu ipak treba biti profesionalac - naveo je Lekić.
Svako krivično djelo za sobom povlači određenu težinu i posljedicu i o tome je, prema njegovim riječima, nekad zaista i jako teško diskutovati.
- To treba prepustiti stručnjacima - sudovima, a koji i sami u određenim situacijama imaju probleme da odmjere i da izvagaju šta je u konkretnom slučaju najbolje i najzadovoljavajuće - ocijenio je Lekić.
Njega kao branioca, kako dodaje, niko ne može pokolebati da uvijek svoj posao radi isključivo u skladu sa zakonom, profesionalno, stručno i etično.
- U ovim teškim i lošim vremenima i hrabro. Veliki pozdrav za Ministarstvo unutrašnih poslova Crne Gore i za ovaj operativni tim, uvijek mislite da smo na suprotnim stranama, ali zapravo nismo - mi samo radimo svoj posao - zaključio je Lekić.

Lekić: Nije postojala intencija da relativizujem i umanjim značaj izvršilaca krivičnih djela izvršenih na štetu djece

Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama obratio se predsjedniku Advokatske komore Crne Gore sa inicijativom da se ispita dostojnost advokata Damira Lekića, nakon analize njegovog gostovanja u emisiji „Jutro“ na TV Prva navodeći da je u javnom nastupu relativizovao seksualno zlostavljanje djece, omalovažavao dostojanstvo žrtava seksualnih delikata i umanjivao značaj generalne i specijalne prevencije krivičnih sankcija.
- Umjesto da, u skladu sa osnovnim postulatima profesije, djeluje u interesu pravde i doprinosi vladavini prava i poštovanju zakona - što predstavlja temelj profesionalne etike i odgovornosti advokata - Lekić je u javnom prostoru minimalizovao posljedice teških krivičnih djela seksualnog zlostavljanja nad maloljetnim licima - saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Nedopustivo je, podvlače oni, i nečasno banalizovati osjećanja i težinu posljedica nasilja koje je pretrpjelo dijete izloženo višestrukom silovanju.&nbsp;
- Izjava da je „tokom krivičnog postupka to isto dijete gledao u sudnici i djelovalo mu je dobro“ duboko je nespojiva sa moralnim, profesionalnim i etičkim standardima. Podsjećamo da, u skladu s Kodeksom profesionalne etike advokata, svaki advokat ima obavezu da u svom profesionalnom i javnom djelovanju čuva ugled advokature, sopstveni integritet i doprinosi unapređenju opšte pravničke kulture. Svaki član društva, a naročito predstavnik pravne profesije, mora biti svjestan svoje odgovornosti i u skladu s njom oblikovati javne istupe - naveli su oni.
S ciljem očuvanja ugleda profesije koju predstavlja, Operativni tim poziva Advokatsku komoru da ispita da li su izjave advokata Lekića u skladu sa dostojanstvom i etikom advokatske profesije.
- U vremenu kada gotovo svakodnevno svjedočimo procesuiranju seksualnih prestupnika za krivična djela koja ostavljaju trajne posljedice na žrtve, ovakvi javni istupi obesmišljavaju svrhu kažnjavanja, relativizuju obavezu poštovanja zakona, umanjuju izražavanje društvene osude i slabe povjerenje građana u pravnu profesiju. Kazna je više od represivne mjere - ona je čin pravednosti, priznanje patnje žrtve i potvrda snage pravnog poretka - zaključili su u saopštenju.

Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nad ženama: Advokat Lekić relativizovao seksualno zlostavljanje maloljetnika, omalovažavao žrtve

Bojan Popović odlučio je da se ne pridruži krivičnom gonjenju Miloša Medenica zbog prijetnji izrečenih tokom glavnog pretresa pred Višim sudom u Podgorici, nakon što je dobio javno izvinjenje - kazao je njegov advokat Damir Lekić.
Popović je, kako je rekao njegov pravni zastupnik, saslušan danas u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici u svojstvu svjedoka - oštećenog u postupku protiv Medenice.
Krivična prijava je podnijeta zbog postojanja osnovane sumnje da je Medenica tokom glavnog pretresa pred Višim sudom u Podgorici, u predmetu u kojem su obojica u svojstvu optuženih, izrekao prijeteće riječi oštećenom Bojanu Popoviću: „... plakao si … plakaćeš opet …“.
Ovim riječima je, prema navodima iz prijave, na štetu Popovića izvršeno krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
- U današnjem iskazu Popović je potvrdio da mu je osumnjičeni zaista uputio ove riječi, te da je zbog toga, kao i zbog dodatnih informacija do kojih su on i njegov brat Marko Popović došli, osjetio strah i ugroženost za svoj život i bezbjednost. Iz tog razloga je zatražio zaštitu od državnog tužilaštva, uz molbu da se pažljivo procijeni sadržaj izgovorenih riječi i da li one ispunjavaju biće prijavljenog ili nekog drugog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti - rekao je Lekić.
Popović je posebno naglasio da je značajan kontekst i okolnosti u kojima su mu prijeteće riječi izrečene - javno, bez ikakve zadrške, tokom suđenja pred Višim sudom u Podgorici i to pred sudskim vijećem koje im sudi za druga ozbiljna krivična djela. Ovakav nastup osumnjičenog Popović je, kako navodi Lekić. okarakterisao kao otvorenu demonstraciju sile.
- Nakon iskaza Popovića, riječ je zatražio Medenica, kojem je državni tužilac omogućio obraćanje. Osumnjičeni je iznio razloge zbog kojih je izrekao sporne riječi, navodeći da one nijesu bile upućene u prijetećem tonu, već su bile dio specifičnog emotivnog konteksta. Naglasio je da ni Bojanu, ni Marku Popoviću, niti bilo kojem članu njihove porodice ne prijeti nikakva opasnost s njegove strane i više puta uputio javno izvinjenje Popoviću, uz pružanje ruke pomirenja - ističe Lekić.
Uvažavajući izvinjenje, Popović je izjavio da mu je sadržaj i način obraćanja osumnjičenog, uključujući više puta izrečeno izvinjenje, bio prihvatljiv. 
- Iako je istakao da je ponašanje Medenice pred sudom bilo neprihvatljivo, nekulturno i ponižavajuće, izjavio je da izvinjenje prihvata i da ne želi da dalje učestvuje u krivičnom gonjenju, posebno imajući u vidu sve probleme koje obje strane imaju i van ovog postupka. Naglasio je i da dolazi iz poslovnog svijeta i da ne želi da produbljuje konflikt - naglasio je Lekić.
Na kraju je eksplicitno naveo da se zbog izrečenih riječi nije osjećao životno ugroženim, već emocionalno povrijeđenim i poniženim. 
- Stoga je odlučio da se ne pridruži krivičnom gonjenju protiv Medenice, kao i da protiv njega ne postavlja imovinsko-pravni zahtjev - kazao je Lekić.

Popović odustao od krivičnog gonjenja Medenice: Dobio javno izvinjenje i pružanje ruke pomirenja u sudnici

Osumnjičeni Miloš Medenica, u krivičnom predmetu koji se vodi zbog postojanja osnovane sumnje da je ugrozio sigurnost Bojanu Popoviću, danas u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici nije priznao izvršenje ovog krivičnog djela, navodeći da mu nije uputio prijetnje dok je Popović iznosio odbranu u krivičnom postupku pred Višim sudom u Podgorici u kojem obojica imaju svojstvo optuženog.
Medenica je, kako prenosi advokat Damir Lekić, jutros pred državnim tužiocem Ivanom Bojanićem kazao da je bio pogođen postupanjem Bojana Popovića i njegovog brata Marka na na glavnom pretresu pred Višim sudom u Podgorici, kada su ostali pri ranije datim odbranama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2222%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpopovic-podnio-prijavu-protiv-medenice-zbog-prijetnji-tvrdi-i-da-je-planirao-podmetanje-pozara&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik vijeća, podsjeća Lekić, bio je prinuđen da im pročita odbrane koje su dali u prethodnom postupku pred Specijalnim državnim tužilaštvom, a koje su po mišljenju Medenice bile nepodudarne.
- Sjetio se da mu je neko ranije rekao u Istražnom zatvoru saopštio da je Popović dok je davao odbranu u Specijalnom državnom tužilaštvu plakao, čime je vršio pritisak da mu se ne odredi zadržavanje, u čemu je uspio jer je tada pušten da se brani sa slobode - navodi Lekić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmilos-medenica-porucio-popovicu-plakao-si-plakaces&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Advokat dodaje da kako je tada govorio neistinu, kao i pred Višim sudom u Podgorici, kada mu je pročitana odbrana od predsjednika vijeća, on je Popoviću onako pogođen i protkan emocijama rekao da je plakao tada, a da će plakati ponovo, misleći na to da opet ne govori istinu.
Popović, kako dodaje, advokat, danas iz zdravstvenih razloga nije mogao da pristupi na zakazano saslušanje kako bi dao iskaz u svojstvu svjedoka oštećenog, pa je njegovo saslušanje odloženo za 17. april.

Medenica negirao ugrožavanje sigurnosti Popoviću riječima "Plakao si, plakaćeš"

Advokat Damir Lekić uložio je danas pred Višim sudom u Podgorici zahtjev za izuzeće od postupanja postupajućeg specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića u predmetu za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića.
U ovom predmetu, kako podsjeća, okrivljeni su Stefan Đukić i drugi, a on brani Andriju Glavičanina.
Razlog za zahtjev za izuzeće Radonjića su, kako je naveo, skorašnja dešavanja koja su objavljena u medijima, a naročito sadržina samog iskaza ovog tužioca koji je on kao svjedok dao kada je saslušavan pred Specijalnim državnim tužilaštvom u kojem, kako navodi Lekić, ni sam nije sporio određene kontakte i bliske odnose sa određenim brojem osoba za koje po tvrdnjama tog istog državnog tuzilastva postoji osnovana sumnja da su članovi kriminalne organizacije.
-Nažalost, izvukao sam zaključak da se nezakonitosti u ovom predmetu samo nastavljaju, a ovo kažem kad se ima u vidu da je specijalni državni tužilac koji je prije njega postupao u predmetu zbog određenih nezakonitosti uhapsen i u dijelu postojanja osnovane sumnje krivično procesuiran. Nisam mogao a da se ne odam utisku da je postupanje ovog specijalnog državnog tužioca, koji je po mišljenju odbrane svojim postupcima i odnosima sa pomenutim osobama barem prekršio kodeks tužilačke etike (ne znamo je li se vodio ovakav postupak), a ako ne i nesto više, nezakonito i da on kao takav na bilo koji način nije mogao da postupa danas pred sudom jer je, nažalost, ovim svojim postupcima koje ni sam nije sporio za sada, a dok se sve detaljno ne iskristalise i izdefiniše, kompromitovan za obavljanje državno-tužilačke funkcije - kazao je Lekić.
Kako bi se, prema njegovim riječima, otklonila i najmanja moguća dilema i sumnja u nezakonito i pristrasno postupanje na štetu okrivljenih u ovom postupku a i, kako je već rekao, u potpunosti izdefinisiale i sve činjenice i okolnosti u vezi postupanja Radonjića, podnio je zahtjev za njegovo izuzeće.
- Sve sa ciljem kako bi se tim bavili (ako već nisu, &nbsp;a ako jesu - barem još jednom) njegovi nadređeni i to glavni specijalni tužilac, odnosno vrhovni državni tužilac, jer je koleginica advokatica Snežana Mićanović, koja se pridružila mom zahtjevu, tražila izuzeće i glavnog specijalnog tužioca. Nažalost, ovaj predmet u smislu postupanja drŽavnih tužilaca, obiluje većim nezakonitostima i mi kao branioci koji se bore za zaštitu elementarnih prava svojih branjenika u krivičnom postupku imamo dužnost da uvIjek kad uočimo i smatramo za shodno istaknemo - rekao je Lekić.
Da ovaj postupak obiluje većim brojem nezakonitosti, kako dodaje, "ukazuje i jedna porazna činjenica" koja se, kako je naveo, odnosi na postupanje samog suda.
- A sa čim nas je danas na ročištu glavnog pretresa upoznala koleginica advokatica Bojana Franović, a to je da je u Vijeću koje je produžilo pritvor njenoj branjenici Danijeli Mandić učestvovala sutkinja koja je prethodno bila predsjednica pretresnog sudećeg vijeća, a koja ja prethodno sama podnijela zahtjev da se izuzme od postupanja u predmetu, čemu je udovoljeno, a što je i više nezakonito zato što je u radu učestvovala sutkinja koja po zakonu nije smjela da učestvuje u bilo kakvom radu i odlučivanju jer je po svom sopstvenom zahtjevu izuzeta od postupanja u ovom predmetu - zaključio je Lekić.

Lekić tražio izuzeće od postupanja Radonjića u predmetu za ubistvo Klisića i ranjavanje Gardaševića

Suđenje optuženima za ubistvo Stefana Šarovića, Dušanu Šilju i Nikoli Ivoviću, odgođeno je za 28. oktobar u 11 sati.
Advokat Damir Lekić kazao je da je Odjeljenje bezbjednosti Herceg Novi dostavilo je dopis policiji da je za Šiljem raspisala nacionalnu potjernicu i da su se obratili zahtjevom Ministarstvu pravde za dobijanje saglasnosti da raspiše Interpolovu crvenu međunarodnu potjernicu.
- Do danas iz ovog resora nisu dobili odgovor da li daju tu saglasnost ili ne - dodao je Lekić.
Ministarstvo pravde je, kako dodajae, sutkinji Višeg suda u Podgorici Mileni Matović 1. oktobra dostavilo dopis kako bi se upoznali, odnosno informisali da li su ispunjeni uslovi da se u odnosu na Dušana Šilja odredi pritvor.
Ivović uhapšen je u julu 2020. na teritoriji bh. entiteta Republika Srpska, dok je Šilj uhapšen godinu ranije, ali je 2020. izručen Crnoj Gori iz Bosne i Hercegovine. Prema nezvaničnim informacijama, njih dvojica su bliski pripadnicima “škaljarskog” klana iz Kotora.
Novljanin Stefan Šarović je ubijen 6. juna 2019, oko 15.20 sati, kod vile “Akacija” u Đenovićima. U njega je tada ispaljeno šest projektila.
Brojni lokalni mediji su nakon likvidacije prenijeli da se Šarović u policijskim evidencijama vodi kao bezbednosno interesantna osoba, te da je u bliskim odnosima sa kavačkim klanom iz Kotora.
Prema saznanjima policije, Šarović i osumnjičeni bili su povezivani sa prodajom narkotika.
Šilj i Ivović su negirali optužbe da su isplanirali likvidaciju Šarovića koji je, kako tvrde okrivljeni, iz nepoznatih razloga inicirao sukob u kome je stradao.

Suđenju Šilju i Ivoviću odloženo za 28. oktobar

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: damir-lekic