Nekoliko lopova provalilo je u Narodni muzej Sirije i ukralo više statua iz doba Rimskog carstva, saopštili su danas zvaničnici.
Narodni muzej u Damasku je zbog incidenta na kratko zatvoren, a pljačka je otkrivena juče ujutru, dok zvaničnici smatraju da se ona desila u nedjelju uveče.
Zvaničnik sirijske Generalne direkcije za antikvitete i muzeje rekao je da je ukradeno šest mermernih statua i da je istraga o incidentu u toku.
Šef policije u Damasku Osama Atkeh potvrdio je za državnu novinsku agenciju SANA da je iz muzeja ukradeno nekoliko statua i rijetkih kolekcionarskih predmeta, kao i da su stražari i drugo osoblje muzeja na saslušanju.
Narodni muzej u Damasku ponovo je otvoren 8. januara ove godine, mjesec nakon što su pobunjenici svrgnuli predsjednika Bašara el Asada sa vlasti i čime je okončan 14-godišnji građanski rat u Siriji.
Pripadnici Islamske države (ISIS) su tokom rata uništili veliki broj kulturnih dobara, uključujući mauzoleje u Palmiri, lokalitetu svjetske baštine UNESKO, poznatim po kolonadama i drugim ruševinama starim oko 2.000 godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Iz Narodnog muzeja Sirije ukradene statue iz perioda Rimskog carstva

Sirijski timovi civilne zaštite u utorak su pronašli posmrtne ostatke 20 osoba iz masovne grobnice istočno od grada Douma u predgrađu Damaska, javili su lokalni mediji.
Državni kanal Al-Ikhbariya, pozivajući se na saopštenje Civilne zaštite, navodi da su posmrtni ostaci pronađeni na lokaciji u području Tal al-Sawan.
Većina posmrtnih ostataka izgleda pripada djeci i ženama, navodi se, dodajući da istražitelji još nijesu uspjeli da identifikuju žrtve.
Timovi civilne zaštite nisu pronašli odjeću na žrtvama, što sugerira da su ubijene dok su bile nage, navodi se u saopštenju.
Civilna zaštita je napomenula da Nacionalna komisija za nestale osobe, vladino tijelo, vodi napore na licu mjesta u koordinaciji s Ministarstvom unutrašnjih poslova i vlastima sudske medicine.
Od svrgavanja režima Bašara al-Asada u decembru 2024. godine, širom Sirije otkrivene su brojne masovne grobnice, od kojih je najveća bila u blizini Damaska.
Pad Asadovog režima označio je kraj višedecenijskog perioda straha, u kojem su zatvori postali noćne more mučenja, proizvoljnog pritvaranja i prisilnih nestanaka.
Novoosnovana sirijska vlada je više puta izjavila da će pozivanje na odgovornost za zločine pod prethodnim režimom ostati prioritet.
U govoru pred Generalnom skupštinom UN-a u septembru, predsjednik Sirije Ahmad al Šara &nbsp;obećao je da će ispuniti pravdu za svaku osobu čije su ruke umrljane krvlju nevinih.
Asad, sirijski lider skoro 25 godina, pobjegao je u Rusiju prošlog decembra, čime je okončan režim Baas stranke, koja je bila na vlasti od 1963. godine. Šaraina nova prelazna administracija formirana je u januaru.

500x500

1084x550

Pronađena nova masovna grobnica u blizini Damaska: Većina posmrtnih ostataka pripada djeci i ženama

Izrael je Siriji predstavio detaljan prijedlog novog bezbjednosnog sporazuma, uključujući mapu predložene zone od Damaska prema jugozapadu do granice s Izraelom, prenosi Axios.
Izrael ima zategnute odnose s novom sirijskom vladom, čak je u julu bombardovao Damask. Administracija Donalda Trampa zauzela je mnogo prijateljskiji stav prema Ahmedu al-Šari, koji je svrgnuo i potom zamijenio Bašara al-Asada, te je tiho posredovala u izraelsko-sirijskoj diplomatiji.
Sirija još nije odgovorila na izraelski prijedlog, koji je predstavljen prije nekoliko sedmica, a posljednjih sedmica radi na kontraprijedlogu.
Izraelski ministar za strateška pitanja Ron Dermer i sirijski ministar vanjskih poslova Asad al-Šaibani planiraju u srijedu u Londonu razgovarati o prijedlogu, zajedno s američkim izaslanikom Tomom Barakom, koji posreduje između dvije zemlje.
To bi bio treći takav trilateralni sastanak. Izvori upoznati s razgovorima rekli su za Axios da se vidi napredak, ali da dogovor još nije na vidiku.
Bezbjednosni sporazum o kojem se pregovara namijenjen je da zamijeni sporazum o razdvajanju iz 1974. između dvije zemlje. Taj sporazum postao je nerelevantan nakon što se Asadov režim srušio i Izrael zauzeo tampon zonu na sirijskoj strani granice.
Izraelski prijedlog temelji se na mirovnom sporazumu Izraela s Egiptom iz 1979. godine, prema navodima dva izvora upoznata s detaljima. Taj je sporazum podijelio Sinajski poluostrvo na tri zone, A, B i C, i definisao različite sigurnosne aranžmane i različite nivoe demilitarizacije, zavisno od njihove udaljenosti od izraelske granice.
Ovo su maksimalistički zahtjevi Izraela, pri čemu se od Sirije traži da pristane na široku demilitariziranu zonu i zonu zabrane letova na svojoj teritoriji, dok se na izraelskoj strani granice ništa ne bi mijenjalo.
Prema prijedlogu, područje jugozapadno od Damaska bilo bi podijeljeno u tri zone, pri čemu bi Sirija mogla zadržati različite nivoe snaga i vrste naoružanja, zavisno od zone.
Prijedlog predviđa proširenje tampon zone za dva kilometra na sirijskoj strani. U pojasu koji se nalazi uz tampon zonu, najbliže granici s Izraelom na sirijskoj strani, vojna sila i teško naoružanje ne bi bili dozvoljeni. Međutim, Siriji bi bilo dopušteno zadržati policiju i unutrašnje sigurnosne snage.
Cijelo područje od jugozapadno od Damaska do izraelske granice bilo bi proglašeno zonom zabrane letova za sirijsku avijaciju.
U zamjenu za ova ograničenja na sirijskoj strani, Izrael je predložio postepeno povlačenje sa svih teritorija koje je okupirao u Siriji tokom posljednjih mjeseci, osim jedne ispostave na vrhu strateške planine Hermon.
Centralni princip izraelskog prijedloga jeste očuvanje zračnog koridora prema Iranu preko Sirije, što bi omogućilo potencijalne buduće izraelske udare na Iran.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zainteresovan je za sastanak sa sirijskim predsjednikom Ahmadom al-Šarau na marginama Generalne skupštine UN-a krajem septembra, ali je u ovoj fazi vjerovatnoća da će se to dogoditi mala.

1250x600

Izrael ponudio Siriji bezbjednosni sporazum, čeka se odgovor iz Damaska

Šest sirijskih vojnika poginulo je u izraelskim napadima dronovima na području oko Damaska, obavijestila je državna televizija El Ekbarija.
Sirija i Izrael vode pregovore uz posredovanje SAD-a o smanjenju napetosti na jugu Sirije, pri čemu Damask traži sigurnosni dogovor koji bi mogao otvoriti put širim političkim pregovorima.
Damask je u ponedjeljak optužio Izrael da je poslao 60 vojnika na njegovo područje u blizini planine Hermon, čime je prekršio sirijski suverenitet. Izraelska vojska odgovorila je da su njene snage sprovele rutinsku operaciju na jugu Sirije, ali ne u Beit Jinu, području blizu libanonske granice i planine Hermon.
Sirijsko Ministarstvo vanjskih poslova u utorak je osudilo najnovije izraelske napade, ocijenivši ih direktnom prijetnjom miru i sigurnosti u regiji.
Izrael je više puta pravdao svoje vojne intervencije u Siriji sigurnosnim razlozima, posebno nakon pada predsjednika Bašara al-Asada u decembru prošle godine, uključujući i obavezu zaštite pripadnika druze manjine na jugu zemlje.
U januaru je izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio da će izraelske trupe ostati na vrhu planine Hermon na neodređeno vrijeme.

Novi izraelski napad na Siriju: Kod Damaska poginulo šest sirijskih vojnika

Snažni vazdušni napadi potresli su Damask danas, ciljajući Ministarstvo odbrane, dok je Izrael obećao da će uništiti sirijske vladine snage koje napadaju zajednice Druza na jugu Sirije i zahtijevao njihovo povlačenje.
Nije bilo trenutnog komentara iz Izraela o snažnim udarima koji su se dogodili sredinom poslijepodneva, a koje su, prema navodima sirijskih državnih medija, izvele izraelske snage.
Izraelska vojska je ranije najavila napad na ulaz u kompleks Ministarstva odbrane. Neposredno prije snažnih eksplozija, ministar odbrane Israel Katz rekao je da će !uslijediti bolni udarci“, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Desetine ljudi je ubijeno ove sedmice u nasilju oko južnog grada Suvejda, gdje se sukobljavaju borci iz redova Druza s vladinim bezbjednosnim snagama i pripadnicima beduinskih plemena, što je navelo Izrael da više puta interveniše s ciljem zaštite Druza.
Nasilje je istaklo velike izazove s kojima se suočava privremeni predsjednik Ahmed al-Šaraa, uprkos poboljšanju odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok pokušava ponovo ujediniti Siriju suočenu s dubokim nepovjerenjem grupa koje odbacuju islamističku vlast.
Sirijske vladine trupe poslate su u regiju Suvejda u ponedjeljak kako bi smirile sukobe između druzkih boraca i naoružanih beduina, ali su se na kraju sukobile i s druzkim milicijama.
Druzi su sljedbenici religije koja je ogranak islama, a žive u Siriji, Libanu i Izraelu.
Ranije su bezbjednosni izvori iz sirijskog ministarstva odbrane za Rojters saopštili da su najmanje dva drona pogodila zgradu i da su se oficiri sklonili u podrum. Državna televizija Elekhbarija objavila je da su u napadu ranjena dva civila.
Izraelska vojska je saopštila da je „pogodila ulaznu kapiju kompleksa vojnog sjedišta sirijskog režima“ u Damasku. Takođe su nastavili s napadima na ciljeve „sirijskog režima“ u južnoj Siriji, uključujući tenkove i kamione s mitraljezima koji su se kretali prema Suvejdi.
Sirijska mreža za ljudska prava izvijestila je da je 169 ljudi ubijeno u nasilju ove sedmice. Bezbjednosni izvori navode brojku od 300.
Izrael, koji je redovno bombardovao Siriju dok je njome vladao svrgnuti predsjednik Bašar al-Asad, zahtijeva od novih islamističkih vlasti da drže snage podalje od južne Sirije. Obećali su zaštititi Druze i poslali izraelske trupe na sirijsku teritoriju uz izraelski okupirane Golanske visove.
Američki izaslanik za Siriju Tom Barak, koji je pohvalio nove sirijske vlasti i u maju je rekao da mir između Sirije i Izraela moguć, kazao je u utorak da je Vašington u kontaktu sa svim stranama „kako bi se postigao mir i integracija“.

Izrael napao Damask dok bjesne borbe na jugu Sirije

Turska će u subotu ponovo otvoriti svoju ambasadu u Damasku, gotovo sedam dana nakon što su snage podržane od strane Ankare svrgnule predsjednika Bašara al-Asada, a 12 godina nakon što je diplomatska misija zatvorena zbog početka građanskog rata u Siriji.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da je najvažniji korak bio osigurati da Rusija i Iran neće vojno intervenisati.&nbsp;
- Oni su razumjeli - dodao je Fidan u izjavi za privatnu televiziju NTV.
Turski diplomati prisustvovali su u subotu razgovorima o Siriji, koji su održani u jordanskom gradu Akabi, zajedno s kolegama iz Evropske unije, Sjedinjenih Država i arapskog svijeta.
Geir Pedersen, specijalni izaslanik UN-a za Siriju, pozvao je učesnike na pružanje humanitarne pomoći i zaštitu državnih institucija.&nbsp;
- Ako uspijemo to da postignemo, možda postoji nova šansa za sirijski narod - rekao je Pedersen.
Američki državni sekretar Entoni Blinken, koji se nalazi na regionalnoj turneji posvećenoj Siriji, takođe je prisustvovao sastanku u Akabi, prenosi AFP.

Nakon 12 godina: Turska ponovo otvara ambasadu u Damasku

U sirijskoj prijestonici vlada bijes dok porodice tragaju za voljenima koji su nestali ili umrli u brutalnom zatvorskom sistemu svrgnutog režima. 
 
Na sahrani žrtve torture u zatvoru, ljudi su pozivali na pogubljenje predsjednika Bašara al-Asada, manje od sedam dana nakon što je pobjegao iz zemlje. 
 
Svi s kojima je Glas Amerike razgovarao kažu da su izgubili nekog u brutalnom zatvorskom sistemu, koji je doživio kolaps zajedno sa režimom. 
 
- Bože, gdje mi je sin? Želim da ga vidim, držim, pomirišem. Ne znam gdje je. Uzeli su mi ga. Nadam se da će Bog njih uzeti - rekla je za Glas Amerika jedna Sirijka. 
 
Mladić koji je sahranjen, Mazen al-Hamada, umro je u zatvoru nakon što je javno govorio o tome da je mučen.
U jednoj bolnici, porodice tragaju za posmrtnim ostacima ljudi za koje vjeruju da su nedavno preminuli. 
 
Na zidu, ispred bolnice, su fotografije tijela. Mnogi, kako je saopšteno Glasu Amerike, imaju povrede od mučenja. 
 
U bolnici, čeka se na identifikaciju desetina tijela. Međutim, većina porodica ovdje nije pronašla svoje članove. 
 
- Moji sinovi su uhapšeni 2014. Dali su nam umrlice, ali ne znamo šta im se dogodilo. Ovo ovdje se ne može opisati. Posijedi vam kosa - ispričala je majka nestale osobe Majda Abu al-Omani.
U zloglasnom zatvoru Sednaja, druge porodice tragaju za informacijama koje bi mogle da im pomognu da pronađu nestale članove. Mnogi vjeruju da ima nestalih zatvorenika koji su i dalje živi u skrivenim objektima. 
 
- Ispod zemlje su žive duše. Ne samo jedna ili dvije. U Sednaji smo četiri ili pet dana, ali za sada nismo nikog pronašli - kaže Hamis al-Ibrahim, kojem je nestao brat. 
 
Sirijci su za Glas Amerike ispričali da su članovi njihovih porodica uhapšeni iz nepoznatih razloga, ili zato što su rekli nešto negativno o vladi ili živjeli u oblasti u kojoj su djelovali aktivisti i pobunjenici. 
 
Mnogi su pred ekipom Glasa Amerike izrazili bijes i tugu, dok je jedan čovjek upitao: "Ljudi iz cijelog svijeta su decenijama znali o ovome i zašto tek sada snimate?”.

Glas Amerike u Damasku: Bijes i tuga dok porodice traže nestale

Oružane grupe, koje se bore protiv režima Bašara al-Asada u ratom zahvaćenoj Siriji, počele su da ulaze u južna predgrađa Damaska, javlja Anadolija.
Naoružane lokalne grupe zauzele su centar provincije Kineitra na jugozapadu Sirije i napreduju prema centru Damaska.
Te grupe su već ušle i vode sukobe protiv režimskih snaga u predrađu Damaska Daraja.
Sirija je poprište građanskog rata od 2011. godine. Sukobi su ponovo intenzivirani od kraja novembra kada su antirežimske grupe preuzele kontrolu u Alepu, a zatim su preuzeli kontrolu u cijelom Idlibu, a potom i u Hami.
Opozicione grupe u petak su preuzele kontrolu i u provinciji Dera na granici sa Jordanom.
Danas su lokalne opozicione grupe preuzele kontrolu u južnoj provinciji Suvajda i u Palmiri kod Homsa.
Opoziciona Sirijska nacionalna armija izvela je operaciju "Zora slobode" protiv terorističke grupe PKK/YPG u okrugu Tel Rifat, oslobađajući to područje od terorističkih elemenata.

Sirija: Antirežimske grupe počele da ulaze u južna predgrađa Damaska

Bivši poslanik Adnan Striković, po struci ljekar, kazao je sarkastično da osjeća potrebu da stane u zaštitu predsjednika Opštine Pljevlja, Darija Vraneša, takođe ljekara.
- Trpim dugo, ali vrijeme je da stanem u zaštitu Darija Vraneša. S obzirom na to da je studirao medicinu 14 godina i da je tek na prvoj godini specijalizacije iz hirurgije, mnogo je bolje — čak i sreća — da obavlja posao predsjednika Opštine Pljevlja- poručio je Striković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdnanStrikovic%2Fstatus%2F1996886457584439744%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996886457584439744%7Ctwgr%5E8eaddf805035b94c402c6057638c86525338272c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Striković: S obzirom na to da je studirao medicinu 14 godina, sva sreća da Vraneš obavlja posao predsjednika Opštine

Indija i Rusija dogovorile su se o obimnom programu ekonomske saradnje usmjerenom ka dostizanju 100 milijardi dolara bilateralne trgovine do 2030. godine, saopštio je danas indijski premijer Narendra Modi nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Cilj inicijative, koja je najavljena tokom Putinove prve posjete Indiji od početka rata u Ukrajini, jeste značajno proširenje trgovinskih odnosa van okvira sporazuma o nafti i oružju. Putin je u najmnogoljudniju državu na svijetu doputovao juče u dvodnevnu posjetu. Obje države rade na sporazumu o slobodnoj trgovini između Indije i Evroazijske ekonomske unije, predvođene Rusijom, u kojoj se takođe nalaze Jermenija, Bjelorusija, Kazahstan i Kirgistan, istakao je Modi.
Indija održava odnose i sa Moskvom i sa Zapadom
Putin smatra da je ovo ekonomsko udruživanje efikasan alat protiv zapadnih sankcija uvedenih kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Indija je do sada zauzela pragmatičan stav prema sukobu, nastavljajući da održava dobre odnose i sa Moskvom i sa Zapadom.
Indija iz ruskog uvoza obezbjeđuje veći dio svojih potreba za sirovom naftom, a veliki dio svoje vojne opreme takođe nabavlja iz Rusije. Moskva koristi prihode od prodaje nafte za finansiranje rata, čijem se okončanju Modi kontinuirano nada i poziva na njega.

Putin i Modi dogovorili jačanje trgovinskih veza

Poslanice u Skupštini Crne Gore najoštrije su osudile mizogini i seksistički napad Daria Vraneša, predsjednika Opštine Pljevlja na novinarku i direktoricu Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milku Tadić Mijović, i zatražila od njega da uputi javno izvinjenje, a od aktera ruštveno-političke scene da se međusobno ophode sa uvažavanjem i poštovanjem, bez obzira na pol, funkciju ili političko opredjeljenje.
U saopštenju koje su potpisale &nbsp;Zdenka Popović, Aleksandra Vuković Kuč, Radinka Ćinćur, Bojana Pićan, Jelena Kljajević, Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Despotović, Nela Savković Vukčević, Sonja Popović, Jelenka Andrić, Kenana Strujić Harbić, Dragana Vučević, Nađa Laković, Branka Marković, Anđela Vojinović, Slađana Kaluđerović, Jevrosima Pejović, Edina Dešić, Maja Vučelić i Milena Vuković opominju da već godinama svjedočimo porastu verbalnih i digitalnih napada usmjerenih ka ženama koje aktivno učestvuju u javnom životu.
- Ti napadi često imaju oblik seksističkih uvreda, prijetnji i mizoginog sadržaja. Oni nijesu samo problem pojedinki koje ih trpe – oni predstavljaju direktnu prijetnju demokratskim procesima, principima ravnopravnosti i slobodi profesionalnog djelovanja. Zajednička je odgovornost institucija, društva i svakog pojedinca da obezbijedimo atmosferu u kojoj svaka žena – novinarka, službenica, političarka ili odbornica – može svoj posao obavljati bez straha, ponižavanja ili prijetnji- kazale su poslanice.
Pozivaju sve aktere društveno-političke scene da se međusobno ophode sa uvažavanjem i poštovanjem, bez obzira na pol, funkciju ili političko opredjeljenje. Ne smijemo dozvoliti da se narušava dostojanstvo bilo kojeg pojedinca, niti da se javni prostor pretvara u poligon za uvrede, lične napade i diskriminaciju.
- Javna funkcija podrazumijeva odgovornost, uzor i obavezu da se njeguje demokratska kultura dijaloga. Zbog toga očekujemo od predsjednika Opštine Pljevlja da uputi javno izvinjenje.- poručile su poslanice.

Poslanice Skupštine: Da se predsjednik Opštine Pljevlja izvini, javni prostor nije poligon za diskriminaciju i uvrede

Dana 4. decembra 2025. godine, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev zaprijetio je Briselu na svom Telegram kanalu da povrat ruske imovine, ako se ona obezbijedi Ukrajini, neće biti putem sudova, već kroz „stvarne reparacije u naturi“. „Ako Evropska unija, koja poludila i dalje pokuša ukrasti rusku imovinu blokiranu u Belgiji izdavanjem takozvanog kredita za reparacije, takve akcije u okviru međunarodnog prava mogu se kvalifikovati kao posebna vrsta casus belli sa svim posljedicama koje slijede za Brisel i pojedinačne zemlje EU. A onda se povrat tih sredstava možda više neće odvijati putem sudova, već kroz stvarne reparacije koje će poraženi neprijatelji Rusije platiti u naturi“, napisao je Medvedev. Naravno, takve akcije EU se ne mogu kvalifikovati kao izgovor za rat, ali Medvedev je očigledno pomiješao međunarodno pravo sa sistemom koncepata gangsterskog Sankt Peterburga iz prve polovine 90-ih godina prošlog vijeka, gdje je aktivno djelovao uz Putina.
Nakon početka potpune ruske invazije na Ukrajinu, EU je zamrznula preko 200 milijardi eura ruskih državnih i privatnih sredstava pohranjenih u Evropi. Najveći obim imovine koncentrisan je u Belgiji. EU smatra korištenje zamrznute ruske imovine jednim od ključnih mehanizama za finansiranje Ukrajine, posebno u obliku takozvanog reparacijskog kredita. Istovremeno, ovo pitanje je kontroverzno među državama članicama EU zbog pravnih rizika i potrebe za pronalaženjem ravnoteže između principa jednoglasnosti i potrebe za brzom podrškom Kijevu. Glavni protivnik davanja reparacijskog kredita Ukrajini na račun ruske imovine je Belgija. Belgija zahtijeva veće garancije od zemalja EU u vezi sa kreditom za Ukrajinu od 140 milijardi eura na račun zamrznute ruske imovine. Belgijska vlada strahuje od komplikacija ako se kredit ne realizuje ili ako Moskva preduzme mjere protiv Belgije. Zbog toga se predstavnici EU i belgijske vlade do kraja još ne mogu dogovoriti.
Pitanje zamrznute ruske imovine i njene moguće upotrebe u podršku Ukrajini jedno je od najbolnijih za Kremlj. Ova sredstva se u Moskvi doživljavaju kao vlastiti resurs i simbol suvereniteta, pa svaka zapadna inicijativa za njihovu preraspodjelu izaziva oštro negodovanje. Istovremeno, pokušaj transfera ruske imovine Ukrajini u obliku reparacijskog kredita pokazuje želju međunarodne zajednice da pronađe efikasne mehanizme za kompenzaciju gubitaka od agresije. Medvedeve prijetnje ratom su oblik psihološkog i političkog pritiska na EU. Takve izjave imaju za cilj posijati strah od eskalacije i natjerati Brisel i druge prijestolnice da oklevaju da koriste zamrznutu imovinu. Kremlj sistematski koristi retoriku casus belli kako bi stvorio atmosferu neizvjesnosti i potkopao jedinstvo zapadnih partnera. Medvedeva izjava došla je u kontekstu teških pregovora o reparacijskom kreditu za Ukrajinu, koje prate sporovi između zemalja EU. Kremlj pokušava iskoristiti nesuglasice unutar Evropske unije, povećavajući strahove od mogućih pravnih i političkih posljedica. Dakle, Moskva nastoji oslabiti podršku Kijevu i zadržati pristup kontrolisanoj imovini u budućnosti. Medvedeve prijetnje su također osmišljene da uspore formiranje dugoročne finansijske arhitekture podrške Ukrajini. Rusija shvata da ako EU može stvoriti stabilan mehanizam za korištenje imovine, to će Kijevu osigurati rezervu resursa za dugi niz godina. Stoga Moskva pokušava poremetiti ili barem odgoditi proces donošenja odluka, koristeći zastrašivanje i pravne manipulacije.
04.12.2025. web stranica NKnews objavila je članak u kojem se analiziraju pregovori između Ruske Federacije i DNRK u Moskvi, koji se održavaju kao redovna sjednica međuvladine komisije o ekonomskoj saradnji između Rusije i Sjeverne Koreje. Sastancima prisustvuju ključni ruski zvaničnici odgovorni za prirodne resurse i energiju. Strane pripremaju proširenu saradnju, otvarajući Rusiji pristup prirodnim resursima DNRK-a, a Sjevernoj Koreji pristup ruskoj tehnologiji, energetskim zalihama i logističkim rutama. Sporazumi bi mogli ojačati ne samo ekonomsku, već i stratešku međusobnu podršku između Moskve i Pjongjanga. Za Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike u Istočnoj Aziji, ovo prijeti i jačanju raketnog i nuklearnog potencijala DNRK-a i pojavi novog strateškog saveza Rusija-Sjeverna Koreja koji bi mogao djelovati kao "most između Evrope i Azije" za zaobilaženje sankcija, trgovine, oružja i utjecaja. Saradnja u oblasti resursa i energije način je za Moskvu i Pjongjang da zaobiđu međunarodna ograničenja. Ako takve sheme postanu sistemske, sankcije osmišljene da odvrate DNRK i Rusku Federaciju izgubit će svoju efikasnost, a strategija sankcija SAD-a kao sredstva odvraćanja bit će potkopana. Kroz ovu saradnju, DNRK može dobiti nove tehnologije, logističku podršku i iskustvo koje će povećati njenu sposobnost izvođenja provokacija ili agresije, kako protiv američkih saveznika u regiji, tako i potencijalno protiv samih SAD-a ako politika Pjongjanga postane agresivnija. Saradnja sa DNRK-om mogla bi omogućiti Ruskoj Federaciji da nastavi rat u Ukrajini, a također i da u budućnosti stvori azijsko-pacifički front. Sjedinjene Američke Države bi se mogle suočiti s izazovom kada budu morale istovremeno reagovati u oba regiona.
Nakon potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, DNRK je postala značajan dobavljač municije, raketa i vojnog osoblja Moskvi. U periodu 2024.-2025., isporuke artiljerijske opreme i municije, posebno granata velikog kalibra iz DNRK-a, pomogle su Ruskoj Federaciji da održi visoku stopu artiljerijske vatre na frontu. Sjevernokorejske trupe bile su uključene u operacije protiv Ukrajinskim odbrambenim snagama u Kurskoj oblasti i trenutno pokrivaju područja u blizini granice i grade utvrđenja u tim područjima. Zauzvrat, Ruska Federacija obezbjeđuje DNRK gorivo, pomoć u modernizaciji energetskih i drugih civilnih objekata, te vojnu tehnologiju, uprkos međunarodnim sankcijama protiv Pjongjanga. Iako je ukupni obim službene trgovine između zemalja i dalje mali, vojna saradnja i isporuke oružja su mnogo veće. U azijsko-pacifičkoj regiji, DNRK se već smatra ključnom prijetnjom: njene rakete, raketni programi i demonstracijski testovi izazivaju zabrinutost među susjednim zemljama. Podrška Ruske Federacije uništava motivaciju Pjongjanga da pregovara sa Sjedinjenim Državama o denuklearizaciji ili stabilizaciji. To otežava Washingtonu kontrolu regionalne sigurnosti i politike prema DNRK.
03.12.2025. Asharq Al-Awsat izvještava da ruska vojna baza u Port Sudanu postaje direktna prijetnja Sjedinjenim Državama, jer učvršćuje poziciju Moskve na Crvenom moru - na strateškoj tački koja joj omogućava kontrolu pristupa Sueskom kanalu i značajnom dijelu svjetske trgovine. Stalno prisustvo ruskih brodova, posebno onih s nuklearnim oružjem, stvara uslove pod kojima Washington gubi svoju operativnu prednost i slobodu manevrisanja u strateškom koridoru između Afrike i Bliskog istoka. Takav mostobran omogućava Kremlju da utiče na morske rute, zaobiđe pritisak sankcija i koristi regiju kao polugu u bilo kojoj krizi koja direktno utiče na američke interese i ograničava sposobnost Sjedinjenih Država da oblikuju pravila igre u ovom dijelu svijeta. Raspoređivanje ruskog pomorskog kontingenta u Sudanu uklapa se u dugogodišnju strategiju Moskve da se učvrsti na jugoistočnom krilu globalnih trgovačkih ruta. Kontrola obale Crvenog mora oduvijek je bila privilegija onih država koje su u stanju osigurati sigurnost transporta energije, kontejnerskog prijevoza i vojne logistike između Mediterana i Indijskog okeana. Dodavanje ruske infrastrukture ovom strateškom čvorištu stvara priliku da utiče na kretanje brodova u području gdje obično djeluju američke i savezničke grupe za stalno prisustvo. Blizina ulaza u Sueski kanal povećava važnost ove tačke: svaka država sa stalnom vojnom platformom tamo dobija mogućnost da posmatra, bilježi i potencijalno odvraća aktivnosti flota koje osiguravaju funkcionisanje pomorskih komunikacija između Evrope i Bliskog istoka sa Azijom. Za Washington to znači pojavu igrača koji može koristiti sudansku obalu ne samo kao mjesto za popravku i dopunjavanje goriva brodova, već i kao centar sposoban da izvrši pritisak u osjetljivoj regiji gdje se američka politika oslanja na stabilnost ruta i brzinu prebacivanja snaga u slučaju krize. Prisustvo u Sudanu stvara novi kanal za Moskvu da uđe u regije gdje je konkurencija sa SAD-om tradicionalno bila ograničena na diplomatiju i ekonomiju. Prisustvo vojne infrastrukture u Crvenom moru daje joj mogućnost da taj utjecaj prevede u praktičnu ravan, posebno korištenjem obavještajnih podataka i praćenja brodova kako bi se brzo ispravio utjecaj sile u pravim trenucima. Ovaj model omogućava Kremlju da djeluje ciljano, bez pribjegavanja eskalaciji velikih razmjera. Uključenost Sudana u odbrambenu saradnju s Rusijom jača trend u kojem države s nestabilnim političkim sistemima traže podršku izvan okvira partnerstva sa Sjedinjenim Državama. To Moskvi daje priliku da ponudi uvjete koji povećavaju ovisnost lokalnih elita o ruskim isporukama i uslugama, što u budućnosti otežava američke pokušaje konsolidacije jedinstvenog pristupa sigurnosti u regiji. Postepeno pomicanje ravnoteže interesa smanjuje sposobnost Washingtona da koordinira djelovanje partnera u zoni Crvenog mora. Finansijska dimenzija sudansko-ruskog sporazuma otvara Moskvi pristup dodatnim izvorima resursa, posebno zlatu, koje pod sankcijama postaje alternativno sredstvo za obnavljanje rezervi. Konsolidacija ruske baze na sudanskoj obali predstavlja novi izazov za Sjedinjene Američke Države, vezan ne samo za vojne rizike, već i za promjenu ponašanja regionalnih igrača, koji imaju tendenciju da prilagode vlastite političke i sigurnosne orijentacije kada se u regiji pojavi sila sposobna da pruži alternativne mehanizme podrške. Kao rezultat toga, američke inicijative zahtijevaju veće političko i resursno učešće kako bi se održala prethodno uspostavljena sfera utjecaja.

Medvedev ucjenjuje Evropu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: damask