Javni servisi imaju ključnu ulogu u očuvanju i jačanju demokratskih standarda. Nezavisnost i profesionalizam medija, a posebno javnog servisa RTCG, predstavljaju osnovu za napredak Crne Gore na putu evropskih integracija, poručeno je tokom otvaranja konferencije „Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada?“, koju organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije. Prvi sekretar Ambasade Kraljevine Holandije, Korvin van Strin, podsjetio je da Holandija pridaje veliki značaj slobodi medija i slobodi izražavanja, naglasivši da je u demokratskim društvima nezavisna kontrola vlasti nezamjenljiva, te da javni servis ima centralnu ulogu u očuvanju profesionalnih standarda i interesa građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  - Slobodni i kritički mediji su nezamjenljivi u svakom demokratskom društvu. U Holandiji, Vlada nema pravo da se miješa u ono što ljudi govore ili pišu… Sloboda medija omogućava novinarima da nadziru nosioce moći i građanima obezbijede nezavisne i tačne informacije. Omogućava im provjeru da li su postupci političara i privrednih aktera u suprotnosti ili ne sa nacionalnim ili evropskim zakonima. Zato nezavisni mediji imaju ključnu ulogu kao protivteža moćnim institucionalnim i političkim narativima i temelj su zdrave i funkcionalne demokratije - pojasnio je on. On je naglasio potrebu da se poštuju preporuke Evropske komisije, posebno u dijelu usklađivanja medijskog zakonodavstva sa Evropskim aktom o slobodi medija, hitnog imenovanja svih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, te zaštite uređivačke, institucionalne i finansijske nezavisnosti javnog emitera i same Agencije od neprimjerenog uticaja. - Naš cilj je da doprinesemo daljem jačanju slobode medija u Crnoj Gori, a u CGO-u smo našli odličnog i posvećenog partnera. Nadamo se da će rezultati ovog projekta i današnje diskusije doprinijeti još snažnijem i podsticajnijem medijskom okruženju i jačoj slobodi izražavanja - zaključio je van Strin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, navela je „građani i građanke Crne Gore zaslužuju nezavisan i profesionalan javan servis kao jedno od svojih prava, a ne kao privilegiju“, te da je pitanje kontrole nad RTCG „pitanje karaktera društva koje živimo i oblikujemo“. Podsjetila je da Crna Gora nikada nije imala istinski javni servis, već određene iskorake u periodu kad su medijsku kuću vodili Andrijana Kadija i Vladan Mićunović, ocjenjujući da je „konstanta svake vlasti ambicija da javni servis drže pod kontrolom kroz kontrolu narativa, utišavanje ili marginalizaciju kritičkih glasova, kreiranje paralelnih realnosti i služenje partikularnim i partijskim interesima“. Posebno je upozorila na stanje oko izbora generalnog direktora RTCG, koje je „primjer otvorenog i beskrupuloznog kršenja sudskih odluka i sistematskog potkopavanja vladavine prava“. Uljarević je naglasila da, prema nalazima CGO-a koji će uskoro biti objavljeni, &nbsp;i u programskom radu RTCG postoje ozbiljni problemi. - Vidjećete kako se prikrivaju činjenice, kako se selektivno biraju sagovornici da bi se stvorio privid pluralizma i kako se pravi prostor za ideološki revizionizam opasan za građansko društvo - najavila je ona. Moć nad RTCG, poručila je, jedino može pripadati građanima, a ne političkim centrima ili partijama: „RTCG ne smije biti ni plijen, ni instrument, ni moneta za potkusurivanje, već stub informisanja i garant demokratskog prostora.“ Uljarević je zahvalila Ambasadi Kraljevine Holandije na podršci projektu CGO-a i istakla da je borba za nezavisne javne servise stalna, ali da se može dobiti, što pokazuju primjeri iz država EU. Konferencija je okupila oko 60 predstavnika/ca medijske zajednice, akademskog sektora, institucija i nevladinih organizacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uljarević: Građani zaslužuju javni servis koji čuva pluralizam i demokratske standarde; Strin: Cilj da jačamo slobodu medija u CG

Zaštita digitalnih prava postaje sve važnija tema u vremenu ubrzane digitalizacije i rastućih online rizika. Projekti podržani kroz konkurs doprinose stvaranju informisanijeg i angažovanijeg društva, kao i jačanju kapaciteta civilnog sektora, poručeno je tokom potpisivanja ugovora sa sedam nevladinih organizacija čiji su projekti podržani u okviru programa „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva: crnogorski digitalni štit (MDS)”, koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa SHARE fondacijom i u saradnji sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO. - Kroz podršku ovim projektima jača se društvena otpornost na online zloupotrebe, unapređuju se digitalne vještine građana i građanki i osnažuju organizacije koje doprinose stvaranju sigurnijeg i inkluzivnijeg digitalnog prostora. Važno je da se na ovaj način širi mreža aktera koji mogu efikasno odgovoriti na izazove digitalizacije - istakla je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. Miodrag Vujović, generalni sekretar Organizacije KOD, čiji je projekat podržan, naglasio je da je to dio odgovara na sve prisutniji problem organizovanih digitalnih kampanja koje targetiraju civilno društvo, novinare, aktiviste i pojedince koji zastupaju demokratske vrijednosti i imaju kritički odnos prema vlastima. - Kroz negativne narative, dezinformacije i govor mržnje, ovi akteri se sve češće etiketiraju kao ‘strani agenti’ ili ‘izdajnici’, čime se sistematski potkopava njihov ugled i stvara klima zastrašivanja. Posljedice su ozbiljne - autocenzura, urušavanje javnog dijaloga i slabljenje temelja pluralizma i slobode izražavanja - naveo je Vujović. Predsjednik Sindikata medija Crne Gore, Radomir Kračković, istakao je važnost podrške mladim medijskim profesionalcima, koji najbrže usvajaju nove tehnologije i mogu pokrenuti promjene u redakcijskim praksama, a na čemu ima fokus i projekat Sindikata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201161216_f6c07369abcd3f2a130e4def2603ec2647e2435d0caf947d9e71c7b88aab4d3e" data-rendition-name="original" width="1110" height="1118" loading="lazy" alt="Sa događaja"><figcaption>Sa događaja(Photo: CGO)</figcaption></figure>  - U okviru projekta sprovešćemo i prvo istraživanje u Crnoj Gori o tome kako novinari koriste i doživljavaju generativnu vještačku inteligenciju, čime se popunjava značajna praznina u trenutku kada uredništva još nemaju razvijene politike za korišćenje novih tehnologija. Nalazi će biti osnova za obuku u oblastima digitalne bezbjednosti, autorskih prava, zaštite podataka i relevantne evropske regulative. Kroz njihove autorske sadržaje, rezultati i preporuke biće dodatno približeni i široj javnosti - objasnio je on. Sa ukupno 111.594,22 eura podržano je sedam projekata: „Digitalna bezbjednost za veću finansijsku inkluziju mladih“, koji sprovodi Centar za ekonomske i evropske studije (CEES), „Klik za sigurnost mladih na sjeveru“, koji će sprovoditi Multimedijal Montenegro, zatim „Digitalni kompas – medijski radnici/e između medijske pismenosti, AI i DSA/DMA“, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore (SMCG), „ThinkCritical. Zašto smeta kritička misao? Kritičko mišljenje pod pritiskom antidemokratskog online okruženja“, koji će voditi Organizacija KOD, „Pravom kroz digitalnu galaksiju: Siguran klik je tvoj virtuelni štit“, koji će realizovati Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, „Digitalna (de)konstrukcija laži“, koji sprovodi Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR), kao i „Kind Online“, u organizaciji NVO Prima.

Zajedničkim naporima ka bezbjednijem i odgovornijem digitalnom društvu

Svojom posvećenošću postajete glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama. Svako od vas sada nosi ne samo stečeno znanje, već i odgovornost da budete promoteri dijaloga i učenja, doprinoseći izgradnji društva koje pamti prošlost, a gradi pravedniju i bolju budućnost, poručeno je mladima koji su danas dobili diplome po uspješnom završetku Školu tranzicione pravde, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO). Posljednji modul pete generacije Škole tranzicione pravde počeo je posjetom instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, razgovorom sa ombudsmanom Sinišom Bjekovićem o ulozi ove institucije u zaštiti ljudskih prava. Bjeković je pojasnio da Zaštitnik ne može da utiče na sudske odluke, ali može da uključi u pitanja tužilačkih istraga i da prati dužinu sudskih postupaka, uključujući i one koji se odnose na ratne zločine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126181112_f42585ccb338e8c328b46ebebcf59bc8a35ac812c89b9e886ca9120f0a8fbe9c" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Suočavanje s prošlošću je jedan od načina jačanja društvene kohezije i zato je važno da se time bavimo na stručan način. Revizionizam koji ima za cilj da rasvijetli zločine nije nepoželjan, ali revizionizam koji abolira zločine predstavlja ozbiljnu prijetnju. Treba naglasiti da svaki zločinac ima ime i prezime i da ne postoji kolektivna odgovornost - istakao je Bjeković. Nastavak programa obilježila je posjeta Skupštini Crne Gore, tokom koje je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj naglasio da „moramo graditi budućnost i ne smijemo biti robovi prošlosti, ali je jednako važno cijeniti ono što se desilo u prošlosti“, dodajući i da mu je drago što su upravo Skupština Crne Gore i on lično prepoznati kao relevantni sagovornici o ovoj temi. - Naš cilj je da iz prošlosti učimo kako se nikada više ne bi ponovili slični događaji. Prošlost ne smije kočiti budućnost, ali žrtve ne smiju biti zaboravljene, niti počinioci zločina ostati nekažnjeni - poručio je Camaj. Naglasio je i da je Crna Gora, kao multinacionalno i multikonfesionalno društvo, i u izazovnim vremenima uspijevala da ostane čojska i primjer skladnog multikulturalnog života. Program je zaokružen svečanom dodjelom diploma, koje su u Evropskoj kući učesnicima/cama uručile Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. - Tokom protekla dva mjeseca pokazali ste spremnost da se suočite sa teškim i osjetljivim nasljeđem prošlosti i da učite o ratnim zločinima, ljudskim pravima, kulturi sjećanja i procesima tranzicione pravde, i to ne kao o stvarnim i aktuelnim izazovima našeg vremena. Znam da nije bilo lako posjetiti mjesta stradanja, ali ta iskustva su bila ključna da proširite razumijevanje, preispitate percepcije i upoznate stvarnosti koje su mnogima od vas ranije bile nepoznate - kazala je Paniklova tom prilikom, čestitajući svim učesnicama i učesnicima. Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević kazala je da je tranziciona pravda je naša obaveza prema žrtvama, ali i prema generacijama koje dolaze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126181112_83a9fb749d5c7f95b0532acf74c5a7f8388dc633e88d8f1b388d33024baa2dbf" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Škola tranzicione pravde"></figure>  - Ona zahtijeva političku volju, ali i građansku hrabrost. U vremenu kada se prošlošću često manipuliše i kada svjedočimo snažnom talasu pokušaja ideološki indukovane revizije istorije, a rekla bih i vrijednosti, vi ste izabrali put znanja, provjerenih činjenica i kritičkog mišljenja. To nije najlakši put, ali je onaj koji vodi ka oblikovanju demokratskog društva - poručila je ona. Učesnik programa Danilo Mrvaljević opisao je svoje iskustvo na Školi tranzicione pravde kao dragocjeno, primarno zbog mogućnosti da direktno uči o događajima iz prošlosti o kojima se u društvu i dalje nedovoljno govori. - Kroz različite sesije i svjedočenja o događajima iz 90-ih shvatio sam da su bol i ljudska patnja isti za sve, bez obzira na vjeru, naciju, porijeklo ili jezik. Izdvojio bih i spoznaju da Crna Gora nije ostala nije ostala bez posljedica ratova 90-ih, te da je na svima nama da se suočimo s tim i postaramo da se nešto slično nikad više ne ponovi - kazao je Mrvaljević. Slične impresije dijeli i učesnica Nađa Popović, koja ističe da joj je program značajno proširio znanje koje želi prenijeti drugima. - U našem društvu se i dalje premalo govori o zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore. Direktan susret s mjestima stradanja dao je posebnu težinu predavanjima i diskusijama, podsjećajući nas na žrtve i sudbine iza istorijskih podataka. Za mene je ovo iskustvo bilo duboko i edukativno, jer sam bolje razumjela šta se desilo, zašto je važno da o tome govorimo i koliku odgovornost svi imamo u suočavanju s prošlošću. Buduće generacije moraju ranije i sadržajnije učiti o ovim temama kako bismo spriječili ponavljanje grešaka i gradili pravednije društvo - zaključila je Popović. Prethodni modul obuhvatio je studijsku posjetu mjestima ratnih zločina, uz fokus na kulturu sjećanja i razgovore sa porodicama žrtava i aktivistima/kinjama, kao i sesije sa akademskom zajednicom i NVO sektorom. Škola je dio projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Mladi posvećenošću postaju glasnici i uzori razumijevanja i pomirenja u svojim zajednicama

Izvještaj Evropske komisije ponovo je postavio ogledalo pred Crnu Goru, upozoravajući da, uprkos formalnom napretku i najboljim prosječnim ocjenama do sada, suštinske reforme i dalje izostaju. Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević za Portal ETV poručuje da je sada ključno pitanje – želimo li da vidimo uljepšanu ili realnu sliku sebe?
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje kazala je da „Izvještaj Evropske komisije, kao i uvijek, drži ogledalo pred Crnom Gorom, ali je pitanje kakvu sliku sebe želimo vidjeti: uljepšanu ili realnu.“
Ona je dodala da „formalno, EK prepoznaje napredak i ocijenila nas je najboljim prosječnim rezultatom do sada, ali između redova je ozbiljno upozorenje – zakoni postoje, ali vladavina prava još ne funkcioniše u našoj praksi.“
Najkritičnije ocjene, prema riječima Uljarević, odnose se na srž pregovaračkog procesa, odnosno poglavlja 23 i 24. 
- Drugim riječima, na papiru smo najspremniji, ali u praksi i dalje ranjivi na stare obrasce negativnog političkog uticaja. Tehnički napredak, poput usklađivanja zakonskih tekstova, nije dovoljan dok institucije i donosioci odluka ne pokažu profesionalizam, odgovornost i volju za primjenu, čak ili posebno kada to ugrožava njihove monopole moći - istakla je ona.
Prema njenim riječima, „iako Brisel otvara vrata nevjerovatne prilike, vlasti još nisu pokazale da je znaju iskoristiti, a četiri zatvorena poglavlja od prošlog izvještaja primarno su rezultat dobre volje EU nego stvarnog rada u Crnoj Gori.“
- Najveći izazovi ostaju u vladavini prava, preciznije nezavisnosti pravosuđa, borbi protiv korupcije, političkoj instrumentalizaciji institucija, slobodi medija i povezanim oblastima - ocijenila je Uljarević, dodajući da „civilno društvo funkcioniše u nepovoljnom okruženju, dok vlasti pokazuju nisku otpornost na maligne uticaje. 
 Crna Gora ima realnu šansu da bude spremna za članstvo do 2028. godine, ali samo zato što je EU odlučila da nam pruži tu priliku. Umjesto da se ovo shvata kao garantovani ‘poklon’, što je trenutno pristup vlasti, treba prepoznati obavezu da se odlučno i sveobuhvatno primijene reforme, poručila je Uljarević.
Ona je naglasila da „fokus mora biti na stvarnim promjenama u praksi, transparentnosti i depolitizaciji institucija, uz jačanje političke kulture kao temelja stabilnosti i efikasno korišćenje EU fondova.“
Na kraju je upozorila da „simulirane reforme i uhu ugodna retorika ne mogu ‘otkočiti’ ove ključne oblasti, jer u konačnici rezultati moraju biti mjerljivi i vidljivi.“

Miraš Dušević

Uljarević: Crna Gora pred ogledalom Evropske komisije – zakoni postoje, ali vladavina prava još ne funkcioniše

Ne vjerujem da može doći do prekomponovanja parlamentarne većine i ne vjerujem da je to većina koja nas može uvesti u Evropsku uniju - kazala je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Rizikujemo, prema njenim riječima, da budemo rekorderi ne samo po broju godina pregovora sa Evropskom unijom već i po broju propuštenih šansi koje su se tokom tog procesa otvarale.
- Važno je da proces ostane kriterijumski, da važe određena postignuća, mjerljivi rezultati iz oblasti vladavine prava, stabilnosti institucija i javnih finansija, a da ne prevangne samo geostrateški okvir, jer on potire važan dio EU integracija koji se temelji na vrijednostima. Nama je u interesu da se promijenimo na bolje. Nije to samo trka u kojoj treba stići, već treba stići drugačiji do tog cilja - navela je Uljarević.
Komentarišući to što se pominje da bi Crna Gora mogla ući u EU u paketu sa Albanijom kaže da je sama činjenica da se to uopšte pominje ukazuje na to da se u tim krugovima, a možda i u nekim širim, izgubila ona karakteristika Crne Gore kao predvodnice u pristupanju država Zapadnog Balkana EU.
- EU je u proteklom periodu dala jednu izvanrednu priliku i Crnoj Gori i Albaniji. Albanija to očito mnogo pametnije koristi, dok se u Crnoj Gori bagateliše sa tom prilikom - rekla je Uljarević.
Na pitanje što smatra da treba da se desi da bi se ugrozio evropski put Crne Gore, te da li bi prekomponovanje parlamentarne većine moglo da utiče na to, odgovara da je njen utisak da se parlamentarna većina ne sjekira mnogo oko toga.
- Što se paketa tiče, nije prvi da se čuje to. Izbjegli smo to kada je bilo riječi o Srbiji, a vidjeli smo koliko se to dobro pokazalo, jer ne možete da utičete na to što će se desiti u nekoj državi. Srbija se praktično zaustavila na evropskom putu. Kada je riječ o rizicima, dio spoljašnjih svakako dolazi iz Beograda i vidimo to i po konkretnim pitanjima poput usvojene Rezolucije o Jasenovcu koja je ugrozila odnose sa Hrvatskom i uzrokovala da jedno poglavlje, koje je bilo planirano da se zatvori, nismo zatvorili - navela je Uljarević i dodala da imamo i niz unutrašnjih problema.
Ocijenila je da je parlamentarna većina toliko čvrsto uvezana svojim interesnim okovima, te da su postali politički taoci jedni drugih.
- Tako da ne vjerujem da može doći do prekomponovanja i ne vjerujem da je to većina koja nas može uvesti u EU, ma kako entuzijastično nastupali i obećavali to - rekla je Uljarević.
Komentarišući prijedlog poslanika Pokreta Evropa sad da se, kroz izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, izbriše riječ "nasilna" u kontekstu aneksije iz 1918. godine, kazala je da je njen utisak da je to više pokušaj ove partije da se dodvori istinskom kreatoru tih procesa - predsjedniku Skupštine Crne Gore i lideru Nove srpske demokratije Andriji Mandiću i njegovim saoborcima, nego da je to indukovano sa strane.&nbsp;
- To govori o prioritetima ove partije parlamentarne većine i njenom integritetu. To je partija čiji su čelnici ne tako davno svima prezentovali "barometar 26" i za očekivati je bilo da bude najveći čuvalac i promoter ovog dokumenta - ističe Uljarević.
Dodaje da se ne može amandmanima mijenjati istorija, te da se struka jasno oko toga odredila.
- A makar jedan od potpisnika tih amandmana bio je na stanovištu da se radilo o nasilnoj aneksiji, pa je pitanje što je promijenilo tu uvjerenje - kazala je Uljarević.
<h2>Partijski kolač</h2>
Na pitanje da li posljednje istraživanje nevladine organizacije Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je pokazalo da su se promijenili trendovi podrške nekim partijama, odnosno da je došlo do rasta podrške koaliciji Za budućnost Crne Gore, dok podrška PES-u pada, može uticati na prekomponovanje moći unutar parlamentarne većine odgovara da misli da se to davno dogodilo.
- Andrija Mandić se pozicionirao kao vješt i iskusan političar koji upravlja svim tim, kroz interpretaciju podataka želi da zadrži koalicione partnere u tom osjećaju samozadovoljstva, dok istovremeno ima kanibalistički pristup prema njihovom biračkom tijelu, te ide prema tome da 2027. ima mandatara ili 2028. predsjedničkog kandidata. Ne mislim da će se ti odnosi mijenjati, jer niko nije okrenut prema javnom interesu. Jedinu ideologiju i politiku ima NSD, a ostali gledaju da uzmu dio partijskog kolača i zadrže ga i izvedu mandat do kraja - ocijenila je Uljarević.
Komentarišući to što nijedan kandidat za sudiju Ustavnog suda nije dobio podršku u parlamentu rekla je da je sve to postalo stvar političke trgovine.
- Gubi se iz vida ono što je ključno, a to je da nama kontinuirano slabi Ustavni sud kao jedan od važnih stubova zaštite ljudskih prava i slobode i posljednje sredstvo za građane prije nego se obrate Evropskom sudu za ljudska prava. U mnogim državama je izbor sudija ustavnog suda predmet političkog dogovora, ali se taj proces održava u transparentnim uslovima i bira se na bazi nečeg što je profesionalni i lični integritet, a ne isključivo zbog političke lojalnosti. Bojim se da, bez obzira na to da li će biti izbarani, mi urušavamo jednu važnu instituciju na ovaj način - istakla je Uljarević.
<h2>Besprizorni revizionizam</h2>
Govoreći o tome da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dodijelio najviši državni orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kazala je da na to gleda razočaravajuće.
- Reagovali smo iz civilnog sektora jer vidimo doprinos besprizornom revizionizmu. Mnogo je tu otvorenih pitanja, među kojima i pravnih, a Milatović se deklarisao kao legalista, ali pored svega što se veže za vrlo kontroverzno i sporno nasljeđe Amfilohija Radovića, kojeg smo kritikovali dok je bio živ zbog homofobnih, mizoginih i ksenofobičnih izjava, moramo naglasiti da se radi o čovjeku koji je u vrijednosnom okviru bio antigrađanski usmjeren. Osim toga što je bio pobornik ratnih politika devedesetih i što je učestvovao u glorifikaciji zločinaca, čini mi se kao dio poniženja države Crne Gore da neki orden koji ima prefiks crnogorski dobija čovjek koji je Crnogorce kao naciju negirao. Mislim da je to neprihvatljivo - ocijenila je Uljarević.&nbsp;
Dodaje da vidimo da je taj kult postao vrlo profitabilan, te da je to neki percipirani način donosilaca odluka da se približe dijelu biračkog tijela.
- Mislim da je to jako loša poruka, ne treba kult bilo kakvog vođe, već treba na drugim osnovama da gradimo građansko društvo - ističe Uljarević.
<h2>Odgovornost premijera</h2>
Na pitanje da li očekuje da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministarka kulture i medija Tamaru Vujović, nakon što je određene medije nazvala raspirivačima vjerske mržnje, a što su tražili urednici šest medija, odgovara odrično.
- Ne, jer se on premijerskim poslovima i nadležnostima ne bavi. Nema politički autoritet da presuđuje oko bilo čega unutar te Vlade. Ovo vjerovatno spada u domen onih tema o kojima ne želi da priča, kao što se i do sada gotovo nikada nije oglašavao o ugrožavanju slobode medija. Žao mi je što je ministarka Vujović dopustila sebi tu vrstu izjave, jer mora da ima naglašeni senzibilitet prema medijima, da stoji uz njih, sve dok nema ubjedljive dokaze da su oni uradili nešto što ne spada u domen profesionalnog i etičkog ili zakonitog - naglasila je Uljarević.
Smatra i da ova njena izjava nije bila utemeljena.&nbsp;
- Mislim da u nekom budućem pristupu treba mnogo više otvarati odgovornost premijera, jer on ih je birao, a kao i u svakoj demokratskoj državi treba da snosi odgovornost za svakog pojedinačno - zaključila je Uljarević.
J. B.&nbsp;

Uljarević: Ne vjerujem da može doći do prekomponovanja parlamentarne većine i da je to većina koja nas može uvesti u EU

Crna Gora procesu pregovora sa Evropskom unijom (EU) mora pristupiti odgovornije i sa mnogo više institucionalne zrelosti i političke širine, kazala je direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, ističući da šansa koju država ima nije i garancija članstva.
Uljarević je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da u Crnoj Gori konsenzus oko članstva u Uniji postoji u narativu političkih aktera zato što je društveno prihvatljiv i politički profitabilan, ali da se on ne vidi kroz njihovo djelovanje i praksu.
Na pitanje da li i dalje postoji opasnost da Crna Gora ostane van EU uprkos aktuelnim geopolitičkim i okolnostima unutar Unije, Uljarević je istakla da je pred Crnom Gorom velika prilika.
- Treba imati u vidu i stalno podvlačiti - šansa nije garancija - naglasila je Uljarević, dodajući da od aktera u Crnoj Gori zavisi da li će šansa biti iskorištena u cijelosti ili ne.&nbsp;
- Vlade u EU se mijenjaju. Vidimo da izbori donose na vlast dosta onih koji izražavaju skepsu prema procesu proširenja. To što se Evropska komisja zalaže da pokaże da je politika proširenja prema Zapadnom Balkanu jedna od njenih najboljih politika, ne znači da će to dobiti punu podršku u svim državama članicama - kazala je Uljarević.
Zbog toga bi, kako smatra, procesu pregovora trebalo pristupiti mnogo odgovornije, sa više institucionalne zrelosti, političke širine i otvorenosti prema različitim akterima.
Na pitanje da li u Crnoj Gori danas i dalje postoji politički idruštveni konsenzus oko članstva u Uniji, Uljarević je rekla da je on postojao u značajnoj mjeri dok svi akteri nijesu shvatili šta je suština evropskih integracija i da će to i njima “tepih pod nogama izmaći u određenom trenutku”.
Tada je, kako je istakla, počeo svako da igra za neke svoje igre, a ne za zajednički tim.
- Danas mi nemamo taj konsenzus u onome što bi trebalo da bude sadržina. Mi ga imamo u narativu, zato što je on društveno prihvatljiv, politički profitabilan, ali se on ne vidi kroz aktivnosti različitih aktera - rekla je Uljarević.
Ona smatra da insistiranje na evropskim standardima, principima i vrijednostima najviše živi u civilnom sektoru, među malim brojem intelektualaca i određenim segmentima političkih aktera, ali ne i kao dominantan narativ i praksa u samoj vlasti.&nbsp;
- Mi u samoj vlasti imamo aktere koji su skeptični, ali i medije koji su bliski tim akterima i već neko vrijeme vode kampanju koja treba da nam ukaže na to da EU nije jedina opcija i da Crna Gora treba da razmišlja i o drugim putevima - navela je Uljarević.
Uljarević smatra da bi članstvo Crne Gore u Uniji 2028. godine bio ambiciozan cilj, čak i kada bi u državi postojala nepodijeljena politička podrška i posvećenost, ali i kapacitet pregovaračke strukture u tehničkom dijelu.
- Meni se čini da sve to nedostaje. Mi imamo vrlo različite glasove unutar vladajuće većine i često one koji su faktički veto igrači na tom putu. Ne vidim ni neki poseban fokus vlasti, a potpuno je isključila sve ostale aktere - navela je Uljarević.
Ipak, prema riječima Uljarević, članstvo Crne Gore u EU u zadatom roku nije nemoguće jer je proces pridruživanja Uniji postao dominantno politički i trgovački, a mnogo manje zasnovan na kriterijumima.
- Mnogo manje se vodi računa o jednom važnom aspektu, makar sa pozicije civilnog društva, a to je vrijednosna komponenta - kazala je Uljarević.&nbsp;
Ona je naglasila da treba imati u vidu i kvalitet procesa, dodajući da je i sami put ka EU bitan, jer bi kroz njega trebalo urediti društvo, obezbijediti da institucije funkcionišu, da građani budu jednaki pred zakonom i da imaju osnovne usluge.
Podsjećajući da Crna Gora sa Unijom pregovara već 13 godina, Uljarević je navela da je, sa sedam zatvorenih poglavlja, ostalo još oko 80 odsto posla da se završi za manje od godinu.
- A treba imati u vidu da je nova vlast, od tih 13 imala pet godina priliku da pokaže da je suštinski posvećena evropskom procesu, da želi da kao čitavo društvo idemo tamo i da to nije samo populističko-promotivna priča - rekla je Uljarević.&nbsp;
Ona je kazala da ima utisak da u ovom trenutku Crnu Goru u EU mnogo više gura sama Unija, nego što je to unutrašni poriv iunutrašni rad.
Na pitanje šta pojedini postupci i opstrukcije dijela parlamentarne većine govore o namjerama kada je u pitanju članstvo u Uniji, Uljarević je kazala da nije sigurna da se može govoriti samo o dijelu parlamentarne većine, jer se ne vide jasna protivljenja njenog drugog- proevropski deklarisanog dijela.
- Ova parlamentarna većina je očito zakovana sama sobom, odnosno svojim partijskim, partikularnim interesima i ona se više bavi time kako da to raspodijeli, kako da svako bude nahranjen, nego javnim interesom koji je u srcu procesa evropskih integracija - &nbsp;ocijenila je Uljarević.
Ona je naglasila da bi evropske integracije trebalo da budu iznad svih partijskih struktura.
Na pitanje da li je eventualna rekonstrukcija Vlade poželjna u ovom periodu procesa evropskih integracija, Uljarević je kazala da bi ona imala smisla ako bi vodila kompaktnijoj stabilnosti i većoj posvećenosti evropeizaciji Crne Gore.
- Međutim, sve ukazuje na to da mi govorimo o nečemu što bi trebalo da bude samo partijsko i političko prestrojavanje radi kontrolisanja haosa koji postoji u ovoj vrlo komplikovanoj i širokoj koaliciji, a ne zarad nečega što bi zaista mijenjalo društvo i što bi dovelo aktere koji znaju svoj posao - navela je Uljarević.&nbsp;
Kako je dodala, prije ili kasnije će se pokazati da u Vladi nema dovoljno snage da se neke stvari dosljedno sprovedu i to u skladu sa vrijednosnim okvirima EU.
Govoreći o poglavljima koja su nakon dobijanja IBAR-a ključna, Uljarević je rekla da taj “poklon od EU”, koji je bio istorijski važna prekretnica, nije na adekvatan način primljen u Crnoj Gori.
Kako je pojasnila, vlast je nakon toga shvatila da ima dozvolu da nastavi da radi još gore i da još više simulira proces umjesto da zaista sprovodi reforme.&nbsp;
- Tu refleksiju sada imamo i oko poglavlja 27, koje je jedno od najkomplikovanih i najskupljih - navela je Uljarević, dodajući da se i kod problema sa izgradnjom Sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu radi o populističkom pristupu sadašnje vlasti.
Na pitanje da li bi pitanje izgradnje Sistema za prečišćavanje otpadnih voda moglo biti prepreka na evropskom putu, Uljarević je kazala da vjeruje da će se naći neka vrsta dogovora.
- Pitanje je samo koliko će Demokratska narodna partija Milana Kneževića podizati ljestvicu, odnosno na koji način će Knežević i ta partija naplatiti eventualni gubitak glasova - rekla je Uljarević.&nbsp;
Ona je kazala da je bilo sličnih situacija i ranije i da to što Knežević ne prijeti izlaskom iz vlasti na nacionalnom nivou znači da ostavlja prostor za dogovor.&nbsp;
- Ali, sva ova priča šalje drugu vrstu poruke koja ima svoju pečat i na kredibilitet države Crne Gore - ocijenila je Uljarević.
Na pitanje o neriješenim bilateralnim pitanjima sa Hrvatskom, Uljarević je ocijenila da su bilateralna pitanja nešto što nesporno mora da se riješi prije samog članstva u Uniji, dodajući da dio vlasti u Crnoj Gori namjerno pokušava te odnose da pokvari.
- Ta je ljestvica sada podignuta - nije više samo pitanje kako će se iziritirati neki od hrvatskih političara, već se pokušava djelovati na različite načine da se hrvatski građani iziritiraju - navela je Uljarević.&nbsp;
Ona je ukazala na to da u Crnoj Gori na jednoj liniji Ministarstvo vanjskih poslova vodi pregovore sa Hrvatskom, dok su na drugoj strani kontinuirana miniranja dijela drugih aktera vlasti.&nbsp;
- I naravno da to ne može da ide dobrim tokom, jer u osnovi svakog pregovaračkog procesa treba da bude povjerenje. Mislim da to povjerenje sada ne postoji - kazala je Uljarević.
Uljarević je, ukazujući na tvrdnje partija na vlasti da su naslijedili brdo problema iz prethodnog perioda, kazala da to nije tačno i da su značajan dio problema koji su trenutno u tom pregovaračkom paketu sa Hrvatskom kreirale vlasti poslije 2020. godine.

Uljarević: Šansa nije garancija za članstvo, evropskim integracijama pristupiti odgovornije

Baltik može pomoći da se u Briselu obnovi kredibilitet politike proširenja, i to ne samo kroz verbalnu podršku Zapadnom Balkanu, već i pokazivanjem da članstvo zasnovano na zaslugama i demokratskoj konsolidaciji jača i nacionalni suverenitet i evropsku stabilnost, rekla je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Ona je ovo kazala na panelu „Jačanje argumenata za proširenje EU na Zapadni Balkan: kako Baltik može pomoći?”, u okviru dodatnih događaja ovogodišnje Riga konferencije 2025: : jedinstvo, bezbjednost i otpornost u fragmentisanom svijetu organizovan u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll iz Berlina.&nbsp;
Naglasila je i da „baltičke zemlje iz sopstvenog iskustva znaju šta znači sprovoditi reforme pod pritiskom, graditi otpornost i braniti demokratiju suočenu sa spoljnim prijetnjama“.
- Iako je formalno predvodnik u procesu pristupanja, Crna Gora ima krhke institucije i vidljivo demokratsko nazadovanje, a političke elite često zloupotrebljavaju narativ EU integracija potkopavaju i vladavinu prava. Zato saveznici poput baltičkih zemalja treba da podrže ne samo institucije, već i nezavisne glasove koji čuvaju evropske vrijednosti - NVO, medije, akademsku zajednicu i građanske aktiviste - poručila je Uljarević.
Na konferenciji učestvuje Strateška grupa za Zapadni Balkan HBS-a, čija je članica i Uljarević.

Uljarević: Baltik dokazuje da se snaga gradi kroz vrijednosti

Nema nikakve sumnje da je Vlada Crne Gore ovim potezom poslala izuzetno štetnu poruku saveznicima iz Evropske unije i NATO, posebno Hrvatskoj, ali i cijelom regionu i to štetnu za državu Crnu Goru, ocjenjuje za Antenu M izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, komentarišući prisustvo oficira Generalštaba Vojske Crne Gore na vojnoj paradi u Beogradu.
Podsjetimo, odlukom ministra odbrane Dragana Krapovića, pripadnici crnogorske vojske nijesu prisustvovali vojnoj paradi u Zagrebu, povodom obilježavanja 30.godišnjice vojnopolicijske operacije Oluja, već samo diplomatska predstavnica.
Kako naglašava Uljarević, umjesto da gradi i jača ionako krhke institucije, ova Vlada ih svakodnevno slabi, kompromituje i kako ističe, praktično pretvara u zarobljene resore koji se doživljavaju kao partijski feudi.
- Mi vidimo da ministarstva funkcionišu kao podijeljeni plijen, uz prećutni dogovor onih koji čine Vladu da se svako bavi svojim poslom, uslovno rečeno, dok izostaje održiva državna politika, a još važnije, izostaje svaka odgovornost za sistemske štete koje se prave - podvlači Uljarević.
U ovom konkretnom slučaju, naglašava da najveća odgovornost leži na premijeru, koji se, kako navodi, ne bavi svojim osnovnim zadatkom, a to je obezbjeđivanje koherentnog i odgovornog djelovanja Vlade u svim njenim politikama i praktičnom sprovođenju tih politika.
- Takođe, ovdje se ne ponižavaju samo Vojska i Vlada kao institucije. Urušava se međunarodni kredibilitet države Crne Gore i šalje signal da mi nemamo jasnu strategiju, niti ozbiljnu vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. I da ne zaboravimo – upravo je to poglavlje koje nam je već bilo blokirano od strane Hrvatske, a ovakvi potezi samo potvrđuju da iz tog iskustva ništa nije naučeno - kategorična je direktorica CGO.
<h2>Koncept Vučićevog sveta prirodan Mandićev i Kneževićev ambijent</h2>
Uljarević ističe da nikoga ko iole površno prati prilike u Crnoj Gori prisustvo Andrije Mandića i Milana Kneževića na Vučićevoj paradi nije moglo iznenaditi.
- Mandić i Knežević nikada nijesu promijenili svoju politiku. To je ista ona politika zbog koje su godinama bili izolovani i označeni kao oni sa kojima Zapad ne komunicira - napominje sagovornica Antene M.
Ukazuje da se danas promijenila konstelacija međunarodnih odnosa.
- Sada imamo takve okolnosti da izgleda kao da će Crnu Goru i na nosilima unijeti u Evropsku uniju sa svim onim bagažima koji su u nekakvim drugim, uređenim okolnostima bili neprihvatljivi. I to je Mandiću primarno polje djelovanja koje on koristi, jer mu je otvorilo prostor da odigra poneku epizodnu ulogu u tom evropskom narativu - pojašnjava Uljarević.
Međutim, kako podvlači, stvarni i prirodni Mandićev i Kneževićev ambijent ostaje Vučićeva pozornica i koncept srpskog sveta.
- Odnosno, pravilnije bi bilo da to nazivamo koncept Vučićevog sveta, jer je to ideološki okvir kojem oni pripadaju, a ne onom koji treba Crnu Goru da evropeizuje i demokratizuje, jer to nije u interesu ni samom Vučiću. Mislim da je to vrlo jasna poruka evropskim partnerima – da ova većina može glumiti evropski put, ali njen suštinski pravac jeste povratak pod kišobran Beograda, odnosno, ako uopšte iskorače, kontrola Beograda, kojem dosta duguju i što su postali vlast, a to je dosta nezgodan dug prema nezgodnom pomoćniku iz tog perioda - izričita je Uljarević.
<h2>Spajićevo ponašanje srozava funkciju premijera na nivo političke dekoracije</h2>
A dok se crnogorska vojska zloupotrebljava i državni ugled urušava za račun svesrpskog jedinstva, premijer Milojko Spajić tvituje o novim tehnologijama i najavljuje rehabilitaciju dinastije Petrović Njegoš.
Uljarević ocjenjuje da kontinuitet premijerovog upornog odsustva reakcije tamo gdje je ona potrebna, ili, kako kaže, nekakvi njegovi trivijalni tvitovi, ne samo da potvrđuje njegovu političku nesnađenost, već i jednu, sada već izraženu tendenciju gubitka autoriteta.
- Takvo ponašanje ne samo da dodatno slabi institucije i urušava povjerenje građana, već i srozava funkciju premijera na nivo političke dekoracije bez stvarnog uticaja. Jer on tim iznadsituaškim pristupom ne pokazuje distancu ili nadmoć. On pokazuje nemoć i neodgovornost, jer je očigledno da nema kontrolu nad svim akterima koji su u Vladi, a često ni nad većinom, pa je tu više kao nekakvo pokazno lice, nego kao lider - kategorična je sagovornica Antene M.
Naglašava da dok god stvari tako funkcionišu, slijedi nastavak razgradnje čitavog sistema, i faktičko funkcionisanje zarad partijskih i partikularnih interesa, a ne onoga što bi trebao da bude javni i državni interes.&nbsp;
<h2>Priča o evropskim vrijednostima puki paravan iza kojeg se kriije politika klijentelizma</h2>
Predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje i europoslanik Tomas Vajc, optužio je lidera DNP Milana Kneževića da sabotažom izgradnje kolektora u Botunu opstruira evropski put Crne Gore. Knežević je, između ostalog, Vajca nazvao džuboksom DPS-a.
Poslanici PES-a Tonći Janović i Miodrag Laković kritikovali su Kneževićeve izjave.
Sagovornicu Antene M upitali smo da li je riječ o koalicionim polemikama kojima svjedočimo gotovo svakodnevno i možemo li zaista povjerovati da PES brani evropske vrijednosti, ćutnjom na promociju srpskog sveta i opstrukcijom izbora sudija Ustavnog suda od strane većine njihovih poslanika.
- Prvo, Tomas Vajc je neko ko jako dobro poznaje situaciju u Crnoj Gori i nije naravno jedini europoslanik koji ima tu dubinu uvida. Ali očigledno oni počinju da gube strpljenje kada i javno upiru prst u onoga koga vide kao krivca za određene procese, a to je nešto o čemu se već dugo govori i na zatvorenim sastancima - ukazuje Uljarević.
Kako pojašnjava, nije u pitanju samo situacija oko Botuna, iako je to pitanje sada najaktuelnije.
- I gospodin Vajc dolazi iz grupacije Zelenih, pa je naravno i njegov fokus bio na ovom - napominje Uljarević.
Podvlači da je simptomatično što PES-u, iako formalno najjačem poslaničkom klubu treba toliko pritiska i ohrabrenja sa strane, da bi se oglasili u znak odbrane osnovnih principa i strateških projekata od državnog značaja, koji, podsjeća naša sagovornica, vodi njihov kadar, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
- To pokazuje da se unutar PES-a gradi naizgled jedna kultura ćutanja, a u stvari se prikriva da nemaju snage ni političke volje da se otvoreno suprotstave onome što im svakodnevno diktiraju Mandić i Knežević. Pritom, dosadašnja praksa pokazuje da su Mandić i Knežević gotovo svaku rundu dobili, ili direktnim ostvarivanjem svojih ciljeva, ili kroz kompenzacije koje su bile i izdašnije od prvobitno traženog - naglašava sagovornica Antene M.
To je, dodaje, postao obrazac funkcionisanja vlasti, koji obesmišljava svaku priču o evropskim vrijednostima, principima i standardima i svodi je na puki paravan iza kojeg se vodi politika klijentelizma i održanja fotelja po svaku cijenu.
- To naravno kompromituje i naš evropski put, ali i ogoljava činjenicu da je ova većina nesposobna da donese odluke u interesu države, dok se ključna pitanja, poput izbora sudija Ustavnog suda I zaštite državnog dostojanstva kalkulantski odlažu ili prepuštaju volji političkih partnera koji nas sve dublje guraju u onaj koncept Vučićevog sveta o kome smo govorili - izričita je direktorica CGO.
Naglašava i da se radi o većini, koja je, dok je bila u opoziciji, vrlo često glasno obećavala da će raditi na tome da profesionalizuje institucije i da neće više biti podobnih i nepodobnih.
- Oni koji su uopšte bili aktivni, jer imamo jedan broj ljudi koji su sada vaskrsli i koji se pokušavaju postaviti kao mjerilo nekadašnjeg opozicionarstva - ukazuje Uljarević.
U kontekstu izbora sudija Ustavnog suda, podsjeća na izjavu poslanika PES-a Uglješe Uroševića, kojem je, kako pretpostavlja nespretno izletjela formulacija da oni žele podobnog sudiju US. Podsjetimo, uredništvo televizije na kojoj je gostovao nakon partijskog reagovanja saopštilo je da je do omaške došlo usljed brzine prilikom prekucavanja teksta.
Uljarević ipak smatra da se ništa nije promijenilo kad je riječ o štetnim praksama koje su kritikovali civilni sector i opozicija.
- Nego sada imamo na vlasti one koji to još agresivnije, još ogoljenije žele da sprovode. Mislim da to svima postaje bjelodano jasno, a i oni su vjerovatno negdje svjesni da to nije dugoročno održivo i da je sad samo pitanje šta se može u nekom kratkom vremenskom periodu dobiti za lični i partijski interes - zaključuje Uljarević.

Uljarević: Prisustvo na Vučićevoj paradi jasna poruka evropskim partnerima, suštinski pravac ove većine povratak pod kišobran Beograda

To što na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore nije usvojen dnevni red, pa se nije raspravljalo o izboru Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda produbljuje krizu, pokazuje nepoštovanje prema predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ali i prema instituciji Ustavnog suda.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E rekla, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Ona je stava i da je to manipulativan odnos prema predsjedniku države, ali i prema instituciji kakava je Ustavni sud.&nbsp;
<h2>KALKULACIJE</h2>
Na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore, za predloženi dnevni red, osim opozicije, glasali su i poslanici Miodrag Laković i Maja Vučelić, ali to nije bilo dovoljno tačka o izboru Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda bude tema rasprave u parlamentu. Sutkinja Vučinić prijedlog je predsjednika države Jakova Milatovića.
Crna Gora je krajem decembra 2024. godine, odlukom parlamentarne većine da neustavno skrati mandat sutkinji Draganu Đuranović, upala u duboku ustavnu i institucionalnu krizu - koja bi se, ukoliko parlamentarna većina nastavi da opstruira izbor sudija ove najviše sudske instance, mogla produbiti do te mjere da Ustavni sud u potpunosti bude blokiran.
Slučaj neusvajanja dnevnog reda na vanrednoj sjednici Skupštine čije je sazivanje tražio Milatović, kako bi poslanici raspravljali o njegovom prijedlogu, ogolio je, kaže Uljarević, &nbsp;koliko je parlamentarna većina spremna da gazi svaku instituciju u kojoj ne može da obezbjedi apsolutnu većinu podobnih.
- A očito je da gospođa Vučinić iz nekog razloga nije percipirana kao podobna i da se sada ide u jednu vrstu planirane pojačane krize Ustavnog suda. On je i ovog trenutka nekompletan i sa jednom poteškoćom u odlučivanju, ali već krajem godine kad budemo došli u situaciju da treba da se bira dvoje sudija Ustavnog suda, možemo imati daleko veći problem. Radi se o tome da oni unaprijed kalkulišu koga i kako mogu dobiti i koliko ko može imati, uslovno rečeno svojih, umjesto da se jača ta ključna institucija koja nam je važna, kako zbog sistema vladavine prava, tako i zbog onoga što treba da bude stub zaštite građanki i građana - rekla je Uljarević.
Istovremeno, iz Pokreta Evropa sad su saopštili da se moraju poštovati odluke Venecijanske komisije, uz poziv ministru pravde Bojanu Božoviću, koji je iz redova te partije, da se uključi u posao.
Uljarević smatra da bi za tu partiju bilo bolje da se nije oglasila, jer način na koji su to uradili je, kaže, kontraproduktivan po njih same.
- Osim toga što prozivaju sopstvenog ministra za izostanak akcije, vjerujem nedovoljno promišljeno, oni naglašavaju i ko je odgovoran, odnosno neodgovoran kada je riječ o primjeni preporuka Venecijanske komisije. Međutim, nadam se da će ovo izazvati i jednu vrstu novog alarma i u samoj Evropskoj komisiji. Podsjetila bih da smo već imali jednu zabrinutost u institucijama Evropske unije kada smo prije dvije - tri godine jedva &nbsp;kompletirali Ustavni sud, da su dolazili specijalni izaslanici. Bojim se da ponovo ulazimo u tu situaciju i da ovoga puta vladajuća većina neće imati na koga da upre prstom sem na sebe - istakla je ona.
<h2>MANDIĆ NEDOSTOJAN</h2>
Komentarišući to što je predsjednik crnogorske Skupštine Andrija Mandić čestitao Dan srpskog jedinstva, koji se obilježava u susjednoj Srbiji i od nedavno u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, iako nije čestitao Dan nezavisnosti države čijim parlamentom predsjedava, Uljarević kaže da je riječ o licemjernom odnosu. Mandić, dodaje ona, je jedan od najviših zvaničnika koji ne poštuje državu, ali državne beneficije uredno koristi.
- Bilo da se radi o onome što su njegove nadoknade, ili svih onih koje je zapošljavao u sopstvenom kabinetu i onih drugih privilegija koje oni imaju. To je, naravno, i poniženje institucija i poniženje i države i on time iako misli da izražava osobitu lojalnost prema Beogradu i vlastima u Srbiji, u suštini pokazuje da je čovjek bez integriteta, jer ako može na takvoj poziciji da pokazuje tu vrstu nepoštovanja i ponižavanja u odnosu prema simbolima Crne Gore, a na drugoj strani idolopoklonstva prema onome što personifikuje neku drugu dŕžavu, on potvrđuje da nije dostojan obavljanja te funkcije - naglasila je Uljarević.
<h2>IMPROVIZOVANJE REKONSTRUKCIJE</h2>
Govoreći o izjavi premijera Milojka Spajića o “permanentnoj rekonstrukciji Vlade”, kaže da niko ne vidi tu rekonstrukciju i ne vjeruje da može doći do stvarne rekonstrukcije.
- Kako vrijeme odmiče vidimo da se tu radi o jednoj improvizaciji, o jednom nekontrolisanom haosu koji se u suštini održava na onome što je balans partikularnih i partijskih interesa, Spajić svakim danom postaje sve slabiji i gubi uticaj u toj Vladi, on jeste prvi čovjek u onom pokaznom dijelu, ali ne i onaj koji može sve svoje odluke da izgura - rekla je Uljarević.
<h2>PRIJETNJE SU JEFTINIJE</h2>
Osvrnula se i na slučaj izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda &nbsp;u Botunu i kontradiktorne stavove predsjednika DNP-a Milana Kneževića, koji je, kaže, spreman da ugrozi lokalnu vlast zbog kolektora, ali ne i da izađe iz Vlade. Prema njenim riječima jeftinije je zaprijetiti izlaskom iz vlasti na lokalnom nivou, nego gubiti poluge u Vladi.
- To je dobar primjer kako se populizam određenim političarima obija o glavu. Milan Knežević je godinama hranio taj otpor građana i građanki Botuna prema izgradnji kolektora, isključivi zbog toga što je taj projekat prvobitno bio lansiran od strane Vlade DPS-a. Danas vidimo da stručna ekološka javnost navodi da je to opravdan projekat i on sad gleda kako da se što jeftinije izvuče iz nečega u šta se sam upetljao - istakla je Uljarević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUjR2zxOzpKA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Očito da Vučinić nije percipirana kao podobna, ide se u vrstu planirane pojačane krize Ustavnog suda

Onaj ko argumentima dovede u pitanje odluke Demokrata dobija potpuno potrošeno i neučinkovito etiketiranje. Svako ko im se usprotivi je nekakav saradnik mafije, organizovanih kriminalnih grupa ili DPS-a koji im je i dalje krivac za sve. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, rekla izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
 
Kaže da civilni sektor u Crnoj Gori posjeduje jednu vrstu žilavosti koja omogućava djelovanje i opstajanje, te da je napad Demokrata na izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava (HRA) Teu Gorjanc Prelević pokazatelj kako vlasti doživljavaju civilni sektor.
 
- Civilni sektor je za njih dobar samo onoliko koliko je usklađen sa njihovom matricom i svjetonazorom. Sve što iskoči iz toga dobija ovu besprizornu kampanju kojoj je izložena koleginica Tea Gorjanc Prelević - rekla je Uljarević.
 
Smatra da je atak Demokrata na kritičare njihovog rada poruka da kritkovanje funkcionera i donosioca odluka iz te partije nije dozvoljeno.
- Pokušavaju da se beatifikuju, da se predstave kao nekakvi sveci. Interesantno je i sa stanovišta političke psihologije da u svakoj kriznoj situaciji, da kritike ne gledaju dobronamjerno, ne analiziraju ih niti argumentovano odgovaraju na njih. Uvijek idu sa ad hominem napadima i time pokazuju ne samo netrpeljivost i netoleranciju na kritiku, nego i opasno autoritarnu crtu. Ta opasnost je podvučena činjenicom da oni upravljaju bezbjednosnim sektorom i to je ono na šta je koleginica Tea Gorjanc Prelević ukazala - kome ona da se obrati za procjenu svoje bezbjednosti ako je napadaju upravo čelnici tog sektora- istakla je Uljarević.
Smatra da Demokrate pokazuju zlobu bez ikakvih granica, što zahtijeva hitnu reakciju premijera i drugih članova Vlade.
Komentarišući slučaj postavljanja i premještanja spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kaže da je riječ o svjedočanstvu o kukavičluku političkih donosilaca odluka.
- Isti oni koji se pokušavaju iživljavati nad civilnim sektorom, diskreditovati njegove ugledne članove nemaju hrabrosti da odgovore makar dvojici sveštenika. Zapazila sam te dvije izjave, a možda ih je bilo više, mislim na mitropolita Metodija Ostojića i na igumana manastira Đurđevi stupovi Danijela Romanova, koji su se javno podsmijevali bezbjednosnom sektoru. To je čelnici Demokrata otćutali. Da je to kojim slučajem rekao neko iz civilnog sektora imali bi kanonadu njihovih napada i uobičajene tastere iz te partije, kada je potrebno da se izlije nešto prema protivnicima - rekla je Uljarević.
Podsjeća da je Pavle Đurišić jedan od najvećih koljača u četničkom pokretu. Zbog toga je, vjeruje, i izabran kao neko sa kim se pokušava revidirati istorija i revitalizovati četnički pokret.&nbsp;
- Vidjeli smo i ko upravlja državom i ko upravlja političkim partijama pojedinačno. Niko od njih ne smije da usprotivi Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja je potpuno izašla iz onoga što je kanon i ponaša se kao jedna političko borbena formacija, jer simbolički pruža utočište zločincima. Uloga crkve podrazumijeva potpuno drugačiji odnos, ne samo prema istoriji, nego i prema građanima, prema patnji onih koji su bili žrtve četničkog pokreta- istakla je Uljarević.
Govoreći o potencijalnoj rekonstrukciji Vlade u kojoj neće biti mjesta za ministre iz Demokrata, ali ni opoziciju, kaže da je to još jedan pokazatelj koliko je premijer Milojko Spajić politički neuk.
- To je i pokazatelj da on nema smjelosti da izvrši ozbiljne i potrebne rezove kada je riječ o sastavu Vlade. Ostaje zarobljen između onih koji tu Vladu drže u mjestu, u smislu onoga šta bi ona trebalo da radi da se mi kao društvo demokratiziramo i evropeiziramo. U suštini to će biti jedna partijska raspodjela, jer je sve trgovina na najnižem nivou. Interesantno je da oni nijesu stali u odbranu nijednog svog ministra koji je bio spomenut kao mogući član Vlade koji će biti zamijenjen, kad kažem oni mislim na predsjednika te partije Aleksu Bečića, mislim na generalnog sekretara Borisa Bogdanovića. Nijednom nijesu rekli da neće dati da se žrtvuju Dragan Krapović, Tamara Vujović, ali i Momo Koprivica kao potpredsjednik Vlade, koji je već dugo u koliziji sa jednim dijelom rukovodstva - zaključila je Uljarević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK2JXThaSj-I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Iživljavaju se nad civilnim sektorom, a ne smiju odgovoriti dvojici sveštenika koji se javno podsmijavaju bezbjednosnom sektoru

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: daliborka-uljarevic