Crnogorsko udruženje poslodavaca pozvalo je poslanike u Parlamentu da dobro razmisle prije nego izglasaju Prijedlog zakona o izgradnji objekata o uređenju prostora u formi na koju je saglasnost dao nadležni skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu i prostorno planiranje, saopšteno je iz ovog udruženja.
Kako navode iz Crnogorskog udruženja poslodavaca, izglasavanjem ovog prijedloga zakona svaki poslanik ponaosob bi preuzeo na sebe ozbiljno breme odgovornosti za nenadoknadivu štetu koja bi crnogorskom turizmu, a time i, kako su kazali, crnogorskoj ekonomiji bila nanijeta imajući u vidu da je razvoj turizma od strateškog značaja za Crnu Goru.
- Naime, pomenuti odbor je, pored predloženog ukidanja dosadašnjeg stimulansa investitora u luksuzne hotele četiri i pet zvjezdica u vidu oslobađanja plaćanja naknade za komunalno opremanje, predložio dodatno restriktivan amandman , kojim se ukida i mogućnost davanja popusta do 100% na tu naknadu opštinama- poručili su iz CUP-a.
Obrazloženje je više nego bizarno: 'to ostavlja prostor za dogovore između investitora i predsjednika opština'. Da ironija bude veća govori se o realizovanju procesa decentralizacije – više vlasti opštinama u donošenju važnih odluka, &nbsp;piše u saopštenju CUP-a.
Podsjećaju da je prije uvođenja stimulativne mjere u vidu oslobađanja od komunalne naknade za opremanje zemljišta investitora u luksuzne hotele Crna Gora 2013. godine imala šest hotela sa pet zvjezdica a danas kao posljedica, dobrim dijelom, njenog uvođenja ima 240 hotela visoke kategorije četiri i pet zvjezdica.&nbsp;
- Tempo rasta je bio 40 hotela godišnje sa četiri i pet zvjezdica, a u zadnjih par godina zbog pogoršanja uslova poslovanja 20 hotela godišnje – prepolovljen rast“- kazali su oni.
Treba li, navode iz CUP-a, pominjati da hoteli sa pet zvjezdica drastično utiču na produženje sezone – rade u prosjeku 10.7 mjeseci – što je ključni problem i potreba crnogorskog turizma.&nbsp;
- Osim toga, samo preko ovog tipa hotela je moguće realizovati strategiju više elitene ili visoko elitne turističe destinacije, a ne masovne koja je dobro uhvatila maha i koja devastira turistički imidž i infrastrukturu Crne Gore. Uz to, naša konkurencija za razliku od nas, donosi podsticajne odluke. Oni uvode nove olakšiće i stimulanse za investitore u luksuzne hotele,a dodatno opterećuju one koji promovišu masovni turizam- saopštili su oni.
Konačno, na stranu to što se dobre odluke nikada ne donose u „eho sobi“ već, kako su kazali, sagledavajući relacije takozvanog „strateškog troula“: kupaca odnosno turista – konkurencije odnosno drugih destinacija i kompanija odnosno hotelskih brendova.
- Poštovana gospodo poslanici, razloge protiv možemo ređati u nedogled, ali za tim nema potrebe. Vjerujemo, ipak, i nadamo se da ćete svojim izborom spriječiti da se nanese trajna šteta našem turizmu i razvoju naše ekonomije jer ne treba imati dilemu: o tome je ovdje riječ-zaključuju u saopštenju iz CUP-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CUP: Poslanici da dobro razmisle prije nego izglasaju Zakon koji će nanijeti trajnu štetu crnogorskom turizmu

Bojkot je izraz nezadovoljstva građana, odnosno izraz nezadovoljstva potrošača, ali je taj bojkot adresiran pogrešno, kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, predsjednik Udrùženja crnogorskih poslodavaca prof.dr Vasilije Kostić.
- Bojkot je targetiran pogrešno, operacionalizovan &nbsp;pogrešno. Kad kažem adresiran, odnosno targetiran, mislim da treba biti jasno da je Vlada odgovorna za poslovni ambijent i za način poslovanja u jednoj ekonomiji, i da je Vlada ta koja ima mehanizme, odnosno koja kreira ili stimulativni, ili destimulativni poslovni ambijent, ili ambijent koga karakteriše inflacija, ili koga karakteriše niska inflacija, kako god. U svakom slučaju Vlada je ta koja je trebala biti adresa, a da kad kažem da je loša opcionalizacija ili artikulacija kroz bojkot, to je zbog toga što bojkot šteti domaćoj ekonomiji, bojkot šteti domaćim preduzećima. Moramo biti svjesni da bojkotući preduzeća koja posluju na ovom tržištu, bez obzira da li su to strana, ili su domaća, mi time obaljujemo njihov ukupni prihod, što znači da im potenciramo troškove, sa potenciranjem troškova utičemo na povećanje budućih cijena. Biznis se ne pravi zbog bilo koga, biznis se pravi zbog profita, biznis ima sui generis, nešto što je instinkt samoodrživosti, i kad krene u zonu poslovnih gubitaka, odnosno u zonu neodrživosti on se gasi. Bojkot iz tog razloga &nbsp;nikako nije dobar način, ali treba razumjeti da je bojkot izraz opravdanog nezadovoljstva građana, odnosno opravdanog nezadovoljstva potrošača - rekao je Kostić.
Vlada ni na koji način ne može da se distancira od inflacije, smatra Kostić, i da se premijer kao građanin slaže sa bojkotom a premijer je isključivo odgovoran za ekonomsku politiku.
- Ja bih malo karikirao pa bih rekao ne možete 8 do 16h biti premijer, a posle 16h biti građanin- poručio je Kostić.
U posljednje dvije godine, podsjeća Kostić, Vlada je optuživala trgovce da su odgovorni za rast cijena, &nbsp;što je apsolutni nonsens.
- Mediji su davali prostora takvim izjavama, i ne samo od onih koji su dolazili iz Vlade, već i od onih koji su često bili nekompetentni, jer mediji su, ne svi, oni koji se vode viješću da je čovjek ujeo psa, a ne da je &nbsp;pas ujeo &nbsp;čovjeka. Mediji žele nešto što pobuđuje pažnju, trguju pažnjom, i onda su davali prostor često nekompetentnim ljudima, koji nijesu ekonomske struke da iznose proizvoljne tvrdnje i to bez ikakvog ustezanja. To je sve zajedno stvorilo jednu atmosferu nezadovoljstva, akumuliranog. Moramo razumjeti da se narod ne bavi ekonomijom, i da ne moraju u krajnjem slučaju da se bave ekonomijom, ni da znaju otkud to dolazi, ali u svakom slučaju ih pogađa rast cijena, i onda se stvorilo jedno pogodno tle da se onda neko sjeti da treba bojkotovati crnogorsku trgovinu jer je ona kao odgovorna za rast inflacije - naglasio je Kostić.
Potupuno se skreće pažnja sa ključnih stvari, a to je na koji način preduprijediti takvo stanje, a ne baviti se post festum, i da se problemi samo produbljuju.
- Pravo stanje stvari jeste da, i to je već više puta dokazano raznim ekonomskim analizama, i to su provjerljive činjenice, nije stvar pogodbe, i nije stvar da li jeste ili nije, postoje egzaktne analize, cifre, koje govore da je crnogorske ekonomija upravo zato što je izuzetno, ekstremno, uvozno zavisna, ona je pogodna za prelivanje svakog povećanja cijena u Evropi - zaključio je Kostić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtWT56ZpxhBM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kostić: Bojkot šteti domaćoj ekonomiji, šteti domaćim preduzećima

Bojkotom sopstvene trgovine ne pomažemo nego odmažemo sebi, ocijenili su u Crnogorskom udruženju poslodavaca (CUP).
Navode da su im razumljivi motivi onih koji žele da poboljšaju životni standard građana pa makar i na način što pozivaju na bojkot trgovine u nadi da će trgovci smanjiti cijene.
- Takođe, ni ne sporimo pravo na takve akcije. Naprotiv, one su legitimno pravo potrošača kada smatraju da su njihovi interesi ugroženi. Međutim, neće biti prvi put da se iz plemenitih motiva, a u ime opšteg dobra nanosi šteta i postiže upravo suprotno od željenog - kažu iz CUP-a.
Ističu da neinformisanost ili neznanje tada nijesu opravdanje.
- Crnogorsko udruženje poslodavaca, stoga, shodno svojoj misiji unapređenja privrede, poslovnih i drugih odnosa u društvu upozorava da bi rezultat zagovaranog bojkota trgovine ( ili ovoj sličnih inicijativa), mogao biti samo šteta učinjena sopstvenoj trgovini, sopstvenoj privredi i u krajnjem standardu samih građana zbog čega se bojkot i pokreće. Dakle, upravo suprotno od željenog jer, treba li podsjećati, da su i zaposleni u tim preduzećima – naši građani - navode iz CUP-a.
Prema njihovim riječima, ono što naročito zabrinjava u čitavoj priči jeste da se, uprkos više puta objavljenim nalazima Analize stručnog tima profesora Ekonomskog fakulteta u Podgorici, povodom uzroka rasta cijena u trgovinama, a koji nalazi potpuno opovrgavaju tvrdnje da su za visoke cijene u trgovini krivi trgovci, ta činjenica apsolutno ignoriše i zanemaruje.
- Posljedice ovakve pojave mogu biti ozbiljne ne samo po privredu već po društvo u cjelini jer kada prestane da važi sila argumenata na scenu stupa argument sile, a to nikako ne može biti dobro za bilo koga -zaključuju u Crnogorskom udruženju poslodavaca.

1250x600

CUP: Bojkotom sopstvene trgovine ne pomažemo već odmažemo sebi

Crna Gora će se oko 2030. godine suočiti s ozbiljnim deficitom radne snage, zbog čega je neophodno što prije kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima i spriječile negativne posljedice po privredu države, saopšteno je na pres konferenciji Crnogorskog udruženja poslodavaca (CPU), prenosi PR Centar. Generalni sekretar CUP Raško Konjević kazao je da je deficit radne snage goruća tema danas. - Ukoliko ne preduzmemo nešto u narednom periodu, i to u što kraćem roku, vjerujem da će ova tema u dugom roku postati ne samo gorući problem, već galopirajuća kriza za poslodavce, koju neće moći riješiti samostalno - poručio je Konjević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151048_d4aa8121cf8f8115301fd91ee136a3a5d5fe21c564a00602486d3bd54cd6a2aa" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Raško Konjević"> </figure>  Autorka studije„Tržište rada – deficit radne snage i i analiza zapošljavanja stranaca“ i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici prof.dr Maja Baćović kazala je da je motiv za izradu ove studije bila činjenica da na tržištu radne snage Crne Gore, ali i mnogih evropskih zemalja, već duže vrijeme postoji deficit radne snage. - Taj deficit je naročito izražen u Crnoj Gori tokom ljetne turističke sezone, ali i u nekim drugim periodima. Crna Gora nije jedina država koja se suočava s ovim problemom – slična situacija prisutna je u velikom broju evropskih zemalja. Taj deficit može biti rezultat različitih faktora, uključujući ciklične promjene, ali i strukturne izazove koji utiču na tržište radne snage, poput opadanja demografskih faktora, neaktivnosti radne snage, nedostatka vještina, nepovoljnih uslova rada i izražene mobilnosti radnika - pojasnila je Baćović. Prema njenim riječima, podaci za prvi kvartal 2023. godine u EU pokazuju da je 28 odsto poslodavaca u proizvodnji i 31 odsto poslodavaca u drugim sektorima prijavilo poteškoće u pronalaženju adekvatne radne snage. - U takvoj situaciji, crnogorsko tržište radne snage gubi na konkurentnosti, a jedan od ključnih nedostataka su značajno niže prosječne zarade u odnosu na evropski prosjek. To je razlog zbog kojeg je Crna Gora prinuđena da se okrene tržištima manje razvijenih zemalja kako bi zadovoljila potrebe za radnom snagom - navela je Baćović. Ukazala je da, iako na crnogorskom tržištu postoje pozitivni trendovi u posljednjih 17-18 godina, kao što su rast zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti, i dalje postoje ozbiljni strukturni problemi. - Iako je nezaposlenost smanjena, mnogi nezaposleni su dugoročno nezaposleni zbog neusklađenosti između tražnje za radnom snagom i vještina koje nezaposleni posjeduju. Na primjer, 30 odsto nezaposlenih posao traži duže od pet godina, dok 46 odsto posao traži duže od tri godine - rekla je Baćović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241021151052_ebd6ba7d6b156ff14ead0ca667fd2599e075ee93ce40a8a1f362506f0624514e" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Maja Baćović"> </figure>  Pojasnila je da je radna snaga u Crnoj Gori uglavnom koncentrisana u uslužnom sektoru, gdje je zaposlena većina radnika (oko 77 odsto). - Sektori poput ugostiteljstva, trgovine i građevinarstva bilježe najveći rast zaposlenosti, ali i deficit radne snage, zbog čega Crna Gora uvozi radnu snagu iz drugih zemalja. Naša analiza pokazuje da Crna Gora već sada ima stvarni deficit radne snage, uprkos određenim kvantitativnim suficitima - istakla je Baćović. Kazala je da su posebno zabrinjavajuće demografske projekcije koje ukazuju na intenzivno starenje crnogorske populacije i smanjenje broja stanovni-ka u radno sposobnom uzrastu. &nbsp;„Projekcije pokazuju da će se ovaj trend nastaviti do kraja 21. vijeka, što će dodatno smanjiti ponudu radne snage. Naša studija se fokusirala na narednih 20 godina i pokazala je da će Crna Gora već oko 2030. godine suočiti sa ozbiljnim deficitom radne snage, čak i uz sadašnjih 30.000 nezaposlenih- rekla je Baćović. Ovaj deficit će se, kako je dodala, iz godine u godinu povećavati, što znači da će biti neophodno kreirati odgovarajuće politike i mjere kako bi se tržište radne snage prilagodilo ovim izazovima. - Bez odgovarajuće radne snage, neće biti moguće ostvariti dugoročni ekonomski rast. Radna snaga je, bez obzira na tehnološki napredak, uvijek bila i ostaje jedan od ključnih faktora proizvodnje i ekonomskog napretka - zaključila je Baćović. Autor studije i ekspert za pitanja migracija Bojan Bugarin kazao je da će Crna Gora problem sa deficitom radne snage morati da rješava dovođenjem strane radne snage. - Hrvatska je, prema podacima iz 2010. godine, izdala oko 2.500 radnih dozvola za strance, dok je prošle godine taj broj porastao na 130.000. Dakle, sa 2.500 na 130.000. To pokazuje da se ne samo Hrvatska, već i druge države članice Evropske unije suočavaju s ovim problemom. Samim tim će i Crnoj Gori biti sve teže pronaći radnike odgovarajućeg profila - rekao je Bugarin. Podsjetio je da smo u proteklom periodu, nedostajuću radnu snagu, uglavnom pronalazili u državama regiona, kao što su Srbija, Bosna i -Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo. &nbsp;„Međutim, sada je sve teže pronaći radnu snagu u ovim državama, jer radnici iz tih država u velikom broju odlaze u Hrvatsku, Njemačku i Austriju. Tako su crnogorski poslodavci primorani da sve više razmišljaju o alternativi dovođenja radnika iz azijskih i afričkih zemalja, posebno iz Indije - rekao je Bugarin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241021151052_a117ed2ae790a00415993509df2eadd78b2180905c70e33f324f33cf8e0d920d" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Bojan Bugarin"> </figure>  Istakao je da je proces dovođenja strane radne snage u Crnu Goru trenutno složen i komplikovan na administrativnom i institucionalnom nivou. - &nbsp;Da biste dobili stranog radnika, morate proći kroz proceduru kod najmanje četiri državna organa, što je veoma zahtjevno. Pored toga, poslodavci se susreću sa brojnim poteškoćama prilikom dovođenja stranih radnika. Proces izdavanja vize D je i dalje netransparentan, što stvara nesigurnost kod poslodavaca jer ne znaju kakva će sudbina biti njihovih aplikacija - naveo je Bugarin. Ukazao je da je još jedan značajan problem - neusaglašeno djelovanje nadležnih organa, kao i njihova elektronska neuvezanost, što otežava monitoring i praćenje stranih radnika u Crnoj Gori. - Takođe, Crna Gora nema dovoljno diplomatsko-konzularnih predstavništava u afričkim i azijskim zemljama, što dodatno komplikuje proceduru dovođenja radnika iz tih država. Poslodavci su često primorani koristiti diplomatsko-konzularne predstavnike Srbije, što povećava troškove i usložnjava proceduru - pojasnio je Bugarin. Prema njegovim riječima, troškovi dovođenja deset radnika iz Indije, bez troškova avionskog prevoza, smještaja i ishrane, mogu iznositi između 5.000 i 10.000 eura. - Dakle, poslodavac se suočava sa visokim troškovima i dodatnim administrativnim preprekama. Postoji potreba da se ove procedure olakšaju, posebno u pogledu produženja radnih dozvola i viza. Nakon što radnik već provede godinu ili dvije u Crnoj Gori, sve naknadne procedure bi trebalo da budu pojednostavljene, jer su ti radnici već prošli odgovarajuće provjere - rekao je Bugarin. Istakao je da bi Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova trebalo da razmotre opciju da se omogući podnošenje zahtjeva za izdavanje vize D direktno u prostorijama Ministarstva vanjskih poslova, što bi značajno olakšalo proceduru i smanjilo troškove. - Takođe, uvođenje elektronske prijave radnika putem veb portala, koji bi omogućio komunikaciju između državnih organa, olakšalo bi -cjelokupan proces i ubrzalo postupak - naveo je Bugarin. Predsjednik CUP, &nbsp;prof.dr Vasilije Kostić ukazao je da se toj asocijaciji u proteklom periodu žalio značajan broj poslodavaca na nedostatak radne snage ili na nedostatak adekvatne radne snage. - Ponukani time htjeli smo da javnosti, kao i onima koji kreiraju odluke, predstavimo trenutnu situaciju. Naime, suočavamo se sa dramatičnim trenutkom kada je riječ o demografskom starenju Crne Gore, koje sa sobom nosi negativne posljedice po radnu snagu i tržište rada, ali i šire, po ukupni društveno-ekonomski razvoj Crne Gore - rekao je Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> </figure>  Prema njegovim riječima, ovdje se više ne govori samo o činjenici da će Crna Gora imati deficit radne snage, koji je, kako je pojasnio, sada očigledan zbog strukturne nezaposlenosti ili nesklada između kvalifikacija radne snage i potreba tržišta. - Govorimo o eksponencijalnom rastu fizičkog nedostatka radne snage. Pitanje više nije samo kako ćemo nadoknaditi ovaj manjak, već kako ćemo se nositi sa ovim izazovom“, kazao je Kostić. Poručio je da ako se kreatori politika ne pobrinu na vrijeme da obezbijede potrebnu radnu snagu, koja je ključni resurs i najvažniji faktor proizvodnje, ne može se govoriti o smislenom ekonomskom ili društvenom razvoju. - Kreatori politika moraju razmišljati dugoročno i strateški, jer se ovdje već radi o globalnom problemu – hroničnom nedostatku radne snage. Zemlje koje su u razvoju ili nedovoljno razvijene biće emiteri radne snage, dok će one koje su ekonomski potentne postati atraktivna tržišta za radnike. Krajnje je vrijeme da se ovim pitanjem ozbiljno pozabavimo i to na strateški način - istakao je Kostić.

Kreatori politika što prije da definišu mjere za rješavajanje problema deficita radne snage

Potpredsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da odluka Centralne izborne komisije u Bosni i Hercegovini o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku nije samo pravno i politički sporna, već direktan napad na Republiku Srpsku, inače entitet Bosne i Hercegovine.
On je kazao da, ako danas mogu da smijene predsjednika izabranog na izborima, sjutra mogu da ukinu i samu Republiku Srpsku i poručio da srpski narod neće ćutati na nepravdu.
- Svako ko misli da ćemo na to gledati skrštenih ruku duboko se vara- rekao je Dačić.
On je agenciji Srna izjavio da je to najveći politički udar na srpski narod od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Tu se ne radi o Dodiku kao pojedincu, već o pokušaju da se obesmisle institucije Republike Srpske i poništi volja građana- ocijenio je Dačić.

Dačić: Ako danas mogu da smijene Dodika, sjutra mogu da ukinu i RS, srpski narod neće ćutati

Iz Opštine Tivat saopšteno je da će do kraja mjeseca biti raspisan tendera za izgradnju bulevara kroz Tivat.
- Uprava za saobraćaj Vlade Crne Gore u planu ima raspisivanje tendera za izvođenje radova na bulevaru kroz Tivat. Ovim je povodom na inicijativu predsjednika opštine Tivat Željka Komnenovića, danas organizovan sastanak svih institucija i preduzeća koji će biti uključeni u proces - navode u saopštenju.
Kako su kazali, cilj susreta bio je upoznavanje sa dinamikom planiranih administrativnih aktivnosti te usklađivanje zahtjeva kako bi bili implementirani u projekat i obuhvaćeni tenderskom dokumentacijom.
- Nema daljeg razvoja Tivta bez ovog projekta - istakao je Komnenović.
On je, kako se dodaje, podsjetio da su sredstva za izgradnju bulevara predviđena kapitalnim budžetom Vlade Crne Gore, te da će postupak izgradnje voditi Vladina Uprava za saobraćaj, uz punu podršku Opštine Tivat.
Posebno je naglasio potrebu da se u trup bulevara ugradi elektro-energetska mreža, kanalizacioni sistem ali i telekomunikacioni vodovi.
- Sastanku je prisustvovao direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović koji je tenderski postupak najavio već tokom avgusta, a očekivani početak radova za septembar naredne godine - naveli su u saopštenju.
Kako dalje piše u saopštenju, intencija Uprave je da se tender pripremi u formi “ključ u ruke”, da radovi teku fazno uz stalno obezbjeđivanje dvosmjernog saobraćaja na asfaltnoj podlozi, te da se unaprijed definišu zahtjevi svih zainteresovanih strana: Uprave za nekretnine, CEDIS-a, telekomunikacionih provajdera, Regionalnog vodovoda, lokalnog preduzeća “Vodovod i kanalaizacija”, Komunalnog preduzeća, uprave projekta Porto Montenegro i drugih.
- Intenzivna komunikacije na ovu temu biće nastavljena - zaključili su.

Do kraja mjeseca raspisivanje tendera za izgradnju bulevara kroz Tivat

Slovenija će postati prva evropska država koja će uvesti ekonomske sankcije protiv Izraela. Kako je objavio N1 Slovenija, očekuje se da će vlada na današnjoj sjednici usvojiti rezoluciju kojom se zabranjuje uvoz robe iz Izraela koja potiče iz ilegalnih naselja na okupiranim palestinskim teritorijama. Takođe se očekuje da će vlada donijeti odluku o pružanju dodatne materijalne pomoći Palestincima u Gazi.
Slovenija je prošle sedmice postala prva evropska zemlja koja je uvela embargo na izvoz, uvoz i tranzit oružja u i iz Izraela, a sada će biti prva koja uvodi i ekonomske sankcije.
Prema informacijama N1, na današnjoj sjednici vlade, koja bi trebalo da se završi rano popodne, raspravlja se o „polaznim osnovama za donošenje mjera u ekonomskoj oblasti u vezi sa situacijom na okupiranoj palestinskoj teritoriji“.
Kako nezvanično saznaje N1, očekuje se da će vlada usvojiti odluku o zabrani uvoza robe koja potiče iz ilegalnih izraelskih naselja na okupiranim teritorijama.
Takođe se očekuje da će vlada naložiti nadležnim ministarstvima da ispitaju mogućnost zabrane izvoza robe ka pomenutim područjima.
Slovenija je 2024. godine izvezla robu u Izrael u vrijednosti od 97 miliona eura, dok je iz Izraela uvezla robu u vrijednosti od 117 miliona eura. Ukupna trgovinska razmjena sa Izraelom prošle godine iznosila je 214 miliona eura. Prema podacima agencije Spirit, Izrael je prošle godine bio na 38. mjestu među najvažnijim trgovinskim partnerima Slovenije.
Dodatna pomoć za civilno stanovništvo Gaze
Kako navodi N1, vlada će na današnjoj sjednici donijeti i odluku o pružanju dodatne materijalne pomoći palestinskom civilnom stanovništvu u Gazi, koje se suočava s glađu usljed izraelskih ograničenja u pružanju humanitarne pomoći.
Uvođenje dodatnih sankcija protiv Izraela prethodno je najavio kabinet premijera Roberta Goloba, prilikom proglašenja embarga na trgovinu oružjem s Izraelom.
Zbog podsticanja nasilja i kršenja ljudskih prava Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali, slovenačka vlada je nedavno proglasila izraelskog ministra nacionalne bezbjednosti Itamara Ben-Gvira i ministra finansija Becalela Smotriča nepoželjnim osobama (persona non grata).

Slovenija prva evropska zemlja koja uvodi sankcije Izraelu

Krajnje je vrijeme da se pristupi izmjenama Zakona o zaštiti i spašavanju, da ljudi koji svakodnevno rizikuju svoje života, često zbog neodgovornog ponašanja pojedinaca budu za to adekvatno i nagrađeni, naveo je na mreži X poslanik SD i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić.
- Od “tapšanja po ramenu”, pređimo na sankcionisanje ovakvih pojava i uvedimo red posebno kada su u pitanju strani državljani koji u većini situacija ne poznaju teren koji posjećuju - ističe Nenezić.
Prema njegovim riječima, praksa koju imamo u zemljama u regionu, gdje oni koji svoj život stavljaju da bi “ispravljali” greške nečijih “ludorija” budu za to adekvatno i plaćeni.
- Pohvale za članove Službe zaštite opštine Bar i jedinice UPSUL-a na još jednoj u nizu akcija izvedenoj u teškim uslovima i kao i uvijek sa pozitivnom ishodom - zaključio je Nenezić.

Nenezić: Krajnje je vrijeme za izmjene Zakona o zaštiti i spašavanju, ljudi koji rizikuju svoje živote da budu nagrađeni

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

-Ako ikada iko priloži jedan dokaz da smo se vidjeli, razgovarali a kamoli dogovarali i sarađivali bilo sa Zvicerima, Vukotićima, Drešajima, Mićunovićima, bilo kim iz tog miljea, istog trena, nevezano je li ili nije krivično djelo u pitanju, napuštam ne politiku nego i Crnu Goru, zagrmio je iz skupštinske klupe lider Demokrata, potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti Aleksa Bečić, tokom skupštinskog ispitivanja njegovog partijskog kolege, ministra policije Danila Šaranovića. Baš kao i Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović, ni Bečić nije mogao sakriti nervozu. Djelovao je lično povrijeđen i, valjda u govorničkom zanosu, zarekao se da će napustiti i politiku i Crnu Goru – ako bude zabilježen ijedan kontakt njega, ili njegovih saradnika, sa nekim od članova kriminalnih klanova. Ili je pretjerao ili zahuktava novu mantru Demokrata koju je plasirao mlađani Momčilo Leković koji je nedavno ustvrdio da su sve Sky prepiske istinite, osim onih u kojima su njegove partijske kolege?! <h2>ZAKLETVA ,,POD MANOM“</h2> Problem sa Bečićevom zakletvom je – što nema vremensku odrednicu. Jer, do sada su već identikovani brojni pripadnici kriminalnih klanova koji su ostvarili kontakte ili direktno radili u korist Demokrata. Od škaljaraca Jovice Vukotića i Vladana Radomana, članova Budvanske grupe Ljubiše Kana i Ognjena Kažanegre, sve do Bobana Baćovića, specijalnog izaslanika Vučićevih kriminalnih krugova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7" data-rendition-name="original" width="1290" height="759" loading="lazy" alt="Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem"><figcaption>Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem</figcaption></figure>  Najkonkretniji je bio Ognjen Kažanegra, u iskazu uhvaćenom mjerama tajnog nadzora gdje govori kako je ogorčen na Demokrate jer, kako se čini, nijesu dovoljno sarađivali nakon što su im pripadnici kriminalnih struktura pomogli dolazak na vlast. -Sad ću ti ja samo reći nešto što oni ne kapiraju - Demokrate su najveće p...e. Evo neka slušaju, ako slušaju - Demokrate su najveće pi**.e. Jer njih samo interesuju njihove fotelje -, kaže Kažanegra očito nezadovoljan nastavkom saradnje. <h2>BARSKI ŠKALJARCI - ZA DEMOKRATE</h2> A Skaj prepiske u koje je Televizija E imala uvid otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića. Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOKTI kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c" data-rendition-name="original" width="1920" height="699" loading="lazy" alt="Sky Demokrate"></figure>  -To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb" data-rendition-name="original" width="1920" height="696" loading="lazy" alt="SKY Demokrate"></figure>  <h2>POLICIJSKI DOSJEI </h2> Imena Đurišića i Ulame i ranije su se pojavljivala u medijima, gdje su slovili upravo kao članovi kriminalne grupe koja je operisala uglavnom u Baru. Stevan Đurišić pominje kao član kriminalne grupe koja je, prema nalazima Specijalnog državnog tužilaštva, organizovala dvostruko ubistvo Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića na Cetinju. I Vladimir Ulama je bio vrlo često u medijima: prvo ga je Više tužilaštvo optužilo da je bio saučesnik u ubistvu Nemanje Medina 2016. godine, da bi na kraju Apelacioni sud potvrdio presudu Višeg suda koji je zbog nedostatka dokaza oslobodilo optužbe Vladimira Ulamu. Prema navodima iz Skaj prepiske ova dva pripadnika škaljarskog kriminalnog klana bila su, osam dana prije izbora, vrlo angažovana na lobiranju za Demokrate. Đurišić se hvalio da je postao i član Demokratske Crne Gore. <h2>NOVI ČLANOVI PARTIJE</h2> -Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović - piše Đurišić Ulami u presretnutim Sky prepiskama. Iz priloženih komunikacija se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crna Gora, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše, zvanog Kan, visokopozicioniranog člana OKG Budvanska, dijela Škaljarskog klana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940" data-rendition-name="original" width="1920" height="774" loading="lazy" alt="SKY Demokrate 3"></figure>  Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu. Skaj komunikacije u kojima se naslućuje da su pripadnici kriminalih grupa avgusta 2020. godine pomagale Demokrate Alekse Bečića, treći su posredni dokaz da je ta politička stranka imala naklonost ljudi iz kriminalnog miljea. <h2>OSTAJE LI BEČIĆ U CRNOJ GORI?</h2> Istini za volju, nema dokaza o direktnoj komunikaciji Alekse Bečića ili Danila Šaranovića. Ali je više nego izvjesno da su postojale - moguće i sada postoje - konekcije između Demokrata i nekih istaknutih članova organizovanih kriminalnih grupa. Zato bi valjalo da se Aleksa Bečić izjasni: ostaje li kod obećanja da će napustiti politiku, pa i Crnu Goru, ukoliko se otkrije veza sa kriminalom. Istina, nije direktna komunikacija sa Zvicerom ili sada pokojnim Vukotićem, ali ni imena Baćovića, Ulame, Kana ili Kažanegre ne zvuče baš kao saradnja sa predstavnicima Evropske unije.

Hoće li Aleksa Bečić održati riječ?

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.

Ministarka u Luj Vitonu i Šanelu, sezona u minisu

Karneval je bio, tako su barem zvanično saopštili. &nbsp;Ali, čravi karneval, pa i ne baš. Tačnije: nije bio samo karneval. U subotu veče je u Kotoru - mimo zvaničnog programa - viđen je politički cirkus bez šatre, parada državnog nemorala i brutalna zloupotreba policije. &nbsp; I sve to zbog jedne maškare, zbog jedne karnevalske procesije! I jedne bahate zamisli: da silom vlasti, snagom državne moći, Mandićeva Nova srpska demokratija naredi, a poslušne Bečićeve Demokrate odmah skoče da zloupotrijebe policijske službenike i zaštite lik i djelo Slavena Radunovića, da ministar urbanizma ne trpi duševne boli... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250804190856_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250804190856_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='KAD ŠEF PARTIJE ŠTITI ,,SVOG MINISTRA": Andrja Mandić i Slaven Radunović (lijevo na slici)'> <figcaption>KAD ŠEF PARTIJE ŠTITI ,,SVOG MINISTRA": Andrja Mandić i Slaven Radunović (lijevo na slici)(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Da, Radunovićeva sujeta bila je, izgleda, dovoljan razlog da se u subotu veče upregnu i ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović, da se odmah na noge digne sva kotorska policija da - zaštiti Slavena Radunovića od maskenbalskih furešti. &nbsp; I da se, prvi put u istoriji, međunarodni karneval prekine. &nbsp; UDAR NA ,,KRALJEVINU SVETA VRAČA” I to kako! &nbsp; Saobraćajna policija je puštila saobraćaj skoro sat ranije, a prethodno su naredili da vatrogasna kola blokiraju ulicu... Baš u času kada je 24 grupa, &nbsp;posljednja i najbrojnija karnevalska ekipa, ,,Kraljevina Sveta Vrača“, trebalo da predstavi svoju masku na kotorskom karnavalu. &nbsp; Maska, nazvana Bokeški referendum, prikazuje maketu katedrale Svetog Tripuna koja je – naravno, nakon pada zaštite Uneska po zamisli minsitra Radunovića - pretvorena u, kako piše na plakatu, ,,objekat kolektivnog stanovanja sa bazenom i podzemnom garažom“. &nbsp; Ta je kotorska satirična priča postala, makar za državnu vlast, neka vrsta terorističkog pokušaja, opasnost koja može da ugrozi vladavinu parlamentarne većine. &nbsp; Pa su se angažovale sve snage, sve to samo zbog jednog, jedinog, cilja. Da se spase poruge ministar urbanizma Radunović, koji se prethodno nije libio da Bokeljima bezočno predloži da oni svoju kulturu, da svoje nasljeđe zaborave, da se svega odreknu da bi ministrovi investitori mogli - da betoniraju Boku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080420080_02098a0bb1c119681d04088f8fec7da46dc938754947dec8502d3156b245c1ee.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080420080_02098a0bb1c119681d04088f8fec7da46dc938754947dec8502d3156b245c1ee" data-rendition-name="original" width="1179" height="737" loading="lazy" alt='BUDUĆNOST PO SLAVENU: Dio ,,Radunlenda" po ideji karnevalske grupe ,,Kraljevina Sveta Vrača"'> <figcaption>BUDUĆNOST PO SLAVENU: Dio ,,Radunlenda" po ideji karnevalske grupe ,,Kraljevina Sveta Vrača"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  SKIDANJE MASKI &nbsp; Tako je jedna maska razotkrila pravo lice jedne vlasti. &nbsp; Bahate, beskrupulozne vlasti koja uvijek stavlja lični ili uskopartijski interes ispred društvenog ili državnog. I nije čudo što puna dva dana nakon prekida kotorskog karnevala odgovorni ćute, što se kotorska policija ne glaska, što niko iz vrha Uprave policije ne reaguje. &nbsp; A bio bi red da se makar zna ko je to iz policije prekoračio ovlašćenja, ko su civili &nbsp;koji su izašli iz policijskog golfa i počeli da bahato viču i prijete hapšenjima. Kako se zove junak, policajac u civilu, koji je, kod crkve Sveti Nikola, psovao majku jednoj članici grupe ,,Kraljevina Sveta Vrača”? Mnogo pitanja na koja država, ako ćemo istinu govoriti, i nije potrebno čekati odgovore. Jer odgovori se znaju: jedna kotorska maska zbacila sve maske sa lica vlasti u Crnoj Gori, pokazala što zaista misle ovdašnji vlastodršci kad nešto predlažu građanima. &nbsp; REVIZIJA ISTORIJE ZA ,,NOVU BUDUĆNOST” Razotkriva se - svakog dana sve više - prava, ključna agenda ove i ovakve vlasti, iznikle nakon 30. avgusta iz litija Srpske pravoslavne crkve. &nbsp;&nbsp; Jer, nije slučajnost što mnogi političari na vlasti, iznikli iz srpsko-ruskog pravoslavnog šinjela - od Andrije Mandića do mitropolita padobranca Metodija Ostojića, sve zaključno sa mitropolitom-ponavljačem Joanikijem Mićovićem - iz godine u godinu falsifikuju istoriju i glorifikuju ratne zločince Pavla Đurišića ili Dražu Mihailovića. &nbsp;&nbsp; Revizija istorije je neophodna da bi se u budućnosti gradila neka nova Crna Gora. &nbsp; Sasvim drugačija od one koja je izglasana 21. maja 2006. godine. I zato ideja ministra urbanizma Slavena Radunovića nije bila skaredna samo zbog namjere da se investitorima za novac prepusti prirodni dragulj Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080420084_30fc2c7e278d8da71a3c0e7b62c242b971ee8d241a07e2ed68c20c5bdf279f79.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080420084_30fc2c7e278d8da71a3c0e7b62c242b971ee8d241a07e2ed68c20c5bdf279f79" data-rendition-name="original" width="5152" height="3864" loading="lazy" alt='NA METI ,,SRPSKOG SVETA": Mauzolej na Lovćenu '> <figcaption>NA METI ,,SRPSKOG SVETA": Mauzolej na Lovćenu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MRAČNI MOZAIK &nbsp; Ne, priča o izlasku Boke iz plašta zaštite samo je jedan kamenčić u mračnom mozaiku vlasti iznikle iz litijaškog pokreta i naslonjenoj na ideje velikosrpske države iz vremena Ilije Garašanina. &nbsp;&nbsp; ,,Posavgustovski oslobodioci” bi umjesto drevne Boke Kotorske, gradili ,,stariji i ljepši” Radunlend; u parku prirode ulcinjske Velike plaže željeli bi da nikne neki mali Beograd na vodi; a umjesto Meštrovićevog Mauzoleja na Lovćenu, podignutog u čast Njegoša – sanja se obnova one Karađorđevića kapele, posvećene malom Petru, sinu Ace palikuće... &nbsp; To je suštinska politička agenda većine u aktuelnoj parlamentarnoj većini. Da bi na kraju ponudili ono što jedino i može ova i ovakva vlast: da takva promijenja Crna Gora postane intergalni dio ,,srpskog sveta”. &nbsp; Ako to nekome nije bilo jasno avgusta 2020, mora mu biti kristalno jasno avgusta 2025. I strankama manje brojnih naroda koje na taj način saučestvuju u velikosrpskom državnom projektu, kao i opoziciji koja misli da se iz fotelja, bez prolivenog znoja, može braniti i odbraniti građanska Crna Gora. &nbsp; Zato karnevalski incident nije bio slučajnost već prirodna posljedica politike koju zastupa većina u parlamentarnoj većini. Ako ćutanje postane jedini odgovor građanske Crne Gore – valja očekivati da se čitava Crna Gora počne ličiti na jedan veliki politički cirkus. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Ili, što bi rekli, neki ,,karnevalci” - &nbsp;puki objekat kolektivnog stanovanja, bez crnogorskog identiteta.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: crnogorsko-udruzenje-poslodavaca