<h3>Dečić – Sileks 2-0: Jandrić donio evropski šmek&nbsp;</h3>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080724_0001342fd2b17b7102f382e29fbb48dd16158fc79181ffaa5a6651dc6b0be21c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712080724_0001342fd2b17b7102f382e29fbb48dd16158fc79181ffaa5a6651dc6b0be21c" data-rendition-name="original" width="1046" height="518" loading="lazy" alt="3-4-3 formacija i sastav Dečića (v Sileks)"> <figcaption>3-4-3 formacija i sastav Dečića (v Sileks)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Dečić je protiv Sileksa odigrao stameno i dominantno cijelu utakmicu. Lepršav prvi gol nikako nije slučajnost, jer novi trener Dečića Nebojša Jandrić teži povezanoj igri po zemlji. Evropski šmek igri Dečića davala je najviše 3-4-3 formacija, sa kvartetom Božanović-Bajović-Sekulović-Radusinović u sredini. Na ovaj raspored se prelazilo samo tokom napada, dok se Dečić branio u sistemu 4-5-1. Ovakva transformacija odlika je savremenih evropskih ekipa i dokaz da za napredne ideje u igri (koje istovremeno donose i rezultat) nisu potrebni infrastruktura i finansijska sredstva (vazda ih bilo) već malo više umne gipkosti. <h3>Noa – Budućnost 1-0: Lakše se mijenja</h3>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080724_91f68438c98de9934163f786acb27b7434415dade8cc75982dda2c8c5e6a8131.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712080724_91f68438c98de9934163f786acb27b7434415dade8cc75982dda2c8c5e6a8131" data-rendition-name="original" width="1046" height="518" loading="lazy" alt="5-4-1 formacija i sastav Budućnosti (v Noa)"> <figcaption>5-4-1 formacija i sastav Budućnosti (v Noa)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;Raduje što se Nenad Lalatović lako odlučio da, konkretno za ovu utakmicu, promijeni i primijeni 5-4-1 sistem igre. Iako promjena jeste defanzivna, znamo da promjene formacija, u kojem god smjeru išle, nisu do sad bile manir crnogorskih trenera u evropskim mečevima. Sa druge strane, Budućnost se makar u prvom poluvremenu, predstavila kao svojevrsna klupska verzija San Marina (uz dužno poštovanje), ne toliko zbog defanzive, koliko zbog totalne bezidejnosti u napadu, đe su pojedini igrači možda par puta dotakli loptu. Jasno je i Lalatoviću da je za uspjeh na duže staze potrebno više stvaralaštva. <h3>Sutjeska – Dinamo Brest 1-2: Teorije da, prakse niđe</h3>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080724_6836dc9492fc65f25a76ce6fb78386748e768562e4cf6a7a27fd8f097877f745.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250712080724_6836dc9492fc65f25a76ce6fb78386748e768562e4cf6a7a27fd8f097877f745" data-rendition-name="original" width="1046" height="518" loading="lazy" alt="4-3-3 formacija i sastav Sutjeske (v Dinamo Brest)"> <figcaption>4-3-3 formacija i sastav Sutjeske (v Dinamo Brest)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako me je trener Sutjeske i uvaženi kolega Milija Savović obavijestio, ofanzivno, plan je bio napasti Dinamo preko krila stvarajući mini-odnose 2v1. S obzirom da su Bjelorusi igrali u 5-2-1-2 formaciji, tj. imali samo po jednog igrača u krajnje bočnim zonama, a Sutjeska u formaciji 4-3-3 po dva (bek + krilo), plan je bio teoretski potpuno utemeljen i logičan. U praksi, napad Sutjeske se sveo na Giljenove degažmane, koje je tokom ove utakmice zaista dobro izvježbao. Plan, da bi uspio, mora se primjenjivati svjesno, dugotrajno i uporno, inače ostaje samo plan. <h2>Strani treneri, nove ideje</h2> Dva novopridošla trenera iz Srbije su za kratko vrijeme izvukli možda i maksimum iz situacija u kojima su se našli. Iako je Lalatovićeva Budućnost igrala više na rezultat, a Jandrić sa Dečićem pristupio stvaralački, obojica su pokazali potencijal da, u taktičkom smislu, pruže novi kvalitet i dimenziju crnogorskom fudbalu. Jer, bu'mo realni, formacije 3-4-3 i 5-4-1, da su i jednu i drugu ekipu vodili crnogorski treneri, bismo viđeli O'Kukovo ljeto. Neka mi se ne naljuti niko, ali na uzorku od preko petnaest godina cg-fudbala i desetina evropskih utakmica, teško je imat drugačiju teoriju. Sa nestrpljenjem čekamo da ponovo vidimo Dečić; od Budućnosti se očekuje da zadrži taktiku, a pruži više u napadu, dok je Sutjeskoj potreban znatno radikalniji plan igre ili makar njegova dosljednija primjena. Da evropska ljeta postanu evropske jeseni. Sportski pozdrav.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Analiza igre crnogorskih timova u Evropi: Imalo se što viđet'

Vi u Evropskoj uniji (EU) ne morate brinuti, uskoro će kraj mog mandata, pa će doći neko šarmantniji - poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Njihov strateški put je, kaže, evropski put - do izbora.
- Ne znam gdje bismo drugo išli. Mi smo u težoj poziciji nego drugi - istakao je Vučić dodajući da će u pogledu reformi "dati sve od sebe".
Šef delegacije EU u Beogradu Andreas fon Bekerat poručio je danas da Srbija deklarisanje svog strateškog cilja za pridruživanje Uniji mora pokazati Briselu vidljivim učinkom, pobrojivši preuzete obveze koje stoje pred službenim Beogradom. On je Vučiću uručio posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za pristupanje Uniji, a na zajedničkoj konferenciji za medije konstatovao je da Srbija "i dalje nastavlja deklarisati članstvo u EU-u kao strateški cilj i to EU ozbiljno uzima".
Pregovore o pristupanju Uniji Srbija je započela 2014. i u proteklih 11 godina pregovaranja otvorila je samo 22 poglavlja, od kojih su dva zatvorena. U posljednje gotovo četiri godine Srbija nije napravila nikakav pomak u pregovorima, zadnji klaster otvoren je u decembru 2021. godine. Srbija je i jedina od država kandidata koja nije usklađena sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU-a u pogledu odnosa s Rusijom.
Od Srbije se, poručio je danas Fon Bekerat, očekuje da prevlada zastoj u područjima pravosuđa, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i da pod hitno preokrene nazadovanje u pogledu slobode izražavanja i erozije akademskih sloboda. Istaknuo je da sve to podrazumijeva i veću usklađenost sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a.
Predsjednik Srbije Vučić ponovio je da članstvo u EU-u ostaje strateški cilj Srbije.
- Uzećemo izvještaj (Evropske komisije) na veoma ozbiljan način u razmatranje, vidjećemo što možemo ispraviti - rekao je Vučić.
Na pitanje postoji li, poslije tri i po godine, mogućnost promjene politika prema sankcijama Rusiji, Vučić je ukazao na odluke Vijeća za nacionalnu bezbjednost donesene na početku rata u Ukrajini.
- I u Vijeću za nacionalnu bezbjednost i u vladi Srbije ljudi mogu tu odluku promijeniti. Vlada ima ovlašćenja da tu odluku promijeni - rekao je Vučić.

Vučić: Uskoro će kraj mog mandata pa će doći neko šarmantniji

Bjelopoljac R.F. uhapšen je i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je prijetio novinarki Vijesti Alisi Hajdarpašić.
- Postupajući po prijavi oštećene, koju je podnijela putem e mail-a, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su odmah reagovalii ostvarivši komunikaciju sa tužiocem, te su nakon pravne kvalifikacije djela locirali R.F, lišili ga slobode i isti će u zakonom predviđenom roku biti sproveden postupajućem tužiocu - saopšteno je iz Uprave policije.
R.F. je na portalu „Vijesti iz Bijelog Polja”, napisao prijeteći komentar, što je kod Hajdarpašić izazvalo osjećaj straha i ugroženosti.&nbsp;
- Službenici Uprave policije će u okviru svojih nadležnosti nastaviti sa preduzimanjem prioritetnih aktivnosti na osiguranju bezbjednog ambijenta za slobodno i objektivno istraživanje, izvještavanje, život i rad zaposlenih u medijima i dati puni doprinos na podizanju nivoa bezbjednosti svih građana i vladavine prava - poručili su iz policije.

Bjelopoljac uhapšen zbog prijetnji novinarki Hajdarpašić

Vlasnici automobila u Njemačkoj moći će saobraćajnu dozvolu koja je u obliku kartice zamijeniti aplikacijom na svom mobilnom telefonu, u planu da se to isto i sa vozačkom dozvolom.
Policija već prepoznaje digitalnu verziju, rekli su ministri saobraćaja i digitalne infrastrukture (BMVI) Patrik Šnajder i Karsten Vildberger na konferenciji za novinare s šefom Kancelarije za motorna vozila (KBA) Ričardom Daumom, prenose Nezavisne novine.
Od sada građani mogu prenijeti svoju potvrdu o registraciji vozila u aplikaciju na svom pametnom telefonu i praktično joj pristupiti u bilo kojem trenutku.
<h2>Pojednostavljuje svakodnevni život ljudi</h2>
S ovom inovacijom, potvrda o registraciji vozila više ne mora biti u papirnom obliku prilikom vožnje automobila ili motocikla.
Ova inovacija pojednostavljuje svakodnevni život ljudi i modernizuje administraciju dokumenata za vozilo.
Aplikaciju su razvili Savezna uprava za motorni saobraćaj i Bundesdruckerei GmbH u ime Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture.
Digitalizacija dozvole olakšava svakodnevni život vozačima i pojednostavljuje postupak za administraciju.
Za prelazak na digitalnu dozvolu korisnici treba da preuzmui aplikaciju i-Kfz na svoj uređaj.
Aplikacija je dostupna u iOS i Android verzijama.
<h2>Vozačke dozvole</h2>
Vlasnici vozila tada trebaju samo da ispune polja za registracijski broj vozila ili, još brže, skeniranjem QR koda na saobraćajnoj dozvoli, a zatim da potvrde svoj identitet skeniranjem ili brojem lične karte.
Savezno ministarstvo saobraćaja i digitalne infrastrukture intenzivno provodi digitalizaciju dokumenata vezanih za vozače i vozila.
Digitalizacija vozačkih dozvola je trenutno u toku.
- Plan je da se ponudi digitalna vozačka dozvola, takođe u obliku aplikacije, vjerovatno do kraja 2026. godine. Oba dokumenta (potvrda o registraciji vozila i vozačka dozvola) trebalo bi da budu dostupna u jednoj aplikaciji - navode iz Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture.

Saobraćajnu dozvolu u Njemačkoj zamijeniće aplikacija na mobilnom

Sve ulaznice za predstave u okviru Međunarodnog festivala pozorišne režije „Jagoš Marković“ rasprodate su nakon samo jednog dana.
To, poručuju u Gradskom pozorištu, svjedoči ogromnom interesovanju publike i potvrđuje značaj koji ovo novo festivalsko izdanje već ima na kulturnoj sceni Podgorice i regiona.
Prvo izdanje festivala biće održano od 1. do 6. decembra, a okupiće šest predstava iz Crne Gore i regiona koje je režirao jedan od najznačajnijih reditelja našeg prostora - Jagoš Marković.
Ovogodišnji festival otvoriće predstava „Ćelava pjevačica“ Centra za kulturu Tivat. Drugog dana festivala publika će imati priliku da pogleda predstavu „Filomena Marturano“, rađenu u koprodukciji Gradskog pozorišta Podgorica i Centra za kulturu Tivat.
U srijedu, 3. decembra, Narodno pozorište iz Beograda izvešće komad „Hasanaginica“, a dan kasnije Beogradsko dramsko pozorište predstavu „Sumrak bogova“.
Narodno pozorište Sombor će pred podgoričkom publikom izvesti kultni komad „Sumnjivo lice“, dok će festival biti zatvoren predstavom „Čarobnjak iz Oza“ sa Dramske scene za djecu Gradskog pozorišta Podgorica.
Međunarodni festival pozorišne režije „Jagoš Marković“ ima višestruki značaj za crnogorsku i regionalnu kulturnu scenu. Osim što čuva sjećanje na jednog od najistaknutijih reditelja, festival aktivno doprinosi razvoju savremenog pozorišta kroz inovativne pristupe, naročito u oblasti režije.
Glavni fokus festivala, kažu u pozorištu, jes pozorišna režija kao ključna karika u stvaranju scenskog djela.
- Pored pregleda izuzetnih predstava, festival će omogućiti analizu rediteljskih pristupa, njihovu ulogu i uticaj u oblikovanju savremene pozorišne estetike - istakli su u Gradskom pozorištu.
Kroz panel-diskusije, razgovore sa umjetnicima i tribine, festival će imati i edukativnu dimenziju.
- Stvarajući prostor za studente, mlade reditelje i publiku koja želi da razumije pozorište ne samo kao gotov proizvod, već i kao proces umjetničkog izraza - naveli su oni.
Ovogodišnje izdanje festivala ima revijalni karakter, dok će od naredne godine festival dobiti takmičarski format, čime će dodatno afirmisati rediteljsku umjetnost i podstaći saradnju između pozorišnih stvaralaca iz zemlje i regiona.

Sve ulaznice za šest predstava Jagoša Markovića rasprodate za dan

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Dok se Evropska unija trudi dokazati da je proces proširenja još uvijek živ, Crna Gora se našla na raskršću između evropeizacije i političkog upliva koji prijeti da zemlju vrati unazad. Hrvatski analitičar i dobar poznavalac prilika u Crnoj Gori, Davor Đenero, u razgovoru za portal ETV daje oštar uvid u trenutno stanje i upozorava da bi političke igre unutar vladajuće koalicije mogle ozbiljno ugroziti put države prema članstvu u Evropskoj uniji. - Što se Evropske unije tiče, Crna Gora je trenutno dijete sreće. Za Uniju je važno da dokaže kako je proces proširenja živ - kaže Đenero, ističući da se to vidi i po činjenici da „neugodne nacionalističke ispade protiv državljana Turske i Azerbejdžana niko ne spominje“, iako se, kako upozorava, radi o ozbiljnom alarmu koji pokazuje nivo regresije crnogorskog društva nakon 30. avgusta 2020. godine. Analitičar napominje da se „niko ne osvrće na činjenicu da proces pristupanja ozbiljno ugrožavaju protivevropski elementi unutar vladajuće koalicije“, kao ni na to da je „vlast, sada posredstvom Demokrata, ugrozila bezbjedbosni sistem države, koji je "izbušen" uticajem BIA i ruske obavještajne službe SVR (Služba vanjske obavještajne djelatnosti Ruske Federacije).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323160316_df3843f0f137008bc4a65d2a1c7aa5eedeb64b130526264857cd8939ac60ea86" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Davor Đenero"> <figcaption>Davor Đenero(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, ako bi „brzo došlo do rekonstrukcije koalicije i isključivanja iz vlasti onih koji ugrožavaju evropeizaciju Crne Gore“, zemlja bi „iduće godine mogla završiti pregovore, a do kraja 2028. postati članica Europske unije“. Ipak, Đenero upozorava da to „nije scenario koji je poželjan ekipi koju kontrolše ključni igrač Vučićevog režima u Crnoj Gori, Andrija Mandić, nosilac svojevrsne veto vlasti u zemlji“. - Pristupanje Uniji definitivno bi onemogućilo da se Crnu Goru gura u takozvani "srpski svijet" - zaključuje Đenero, dodajući da to „Vučićevi spavači u okruženju Jakova Milatovića i Milojka Spajića neće dopustiti“.

Tag: crnogorski-timovi

Analiza igre crnogorskih timova u Evropi: Imalo se što viđet'

Vučić: Uskoro će kraj mog mandata pa će doći neko šarmantniji

Bjelopoljac uhapšen zbog prijetnji novinarki Hajdarpašić

Saobraćajnu dozvolu u Njemačkoj zamijeniće aplikacija na mobilnom

Sve ulaznice za šest predstava Jagoša Markovića rasprodate za dan

PRATITE TVe UŽIVO