Crnogorska košarkaška reprezentacija napredovala je za jednu poziciju na FIBA rang listi i sada zauzima 16. mjesto.
Napredak na svjetskoj rang listi ekipi Boška Radovića donijela su dva trijumfa nad Bugarskom u novembarskom ciklusu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
U prvih 10, inače, nije bilo promjena. Prvo mjesto je i dalje drže Sjedinjene Američke Države, dok je Srbija na drugoj poziciji, a treće mjesto zauzima aktuelni prvak svijeta i naredni rival Crne Gore u kvalifikacijama za Eurobasket, Njemačka. U 10 najboljih nalaze se još Francuska, Kanada, Španija, Australija, Argentina, Letonija i Litvanija.
Kada su u pitanju ostale države bivše Jugoslavije Slovenija je na 12. mjestu, Hrvatska na 32, Bosna i Hercegovina na 41, a Sjeverna Makedonija na 57. poziciji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorska košarkaška reprezentacija sada 16. na FIBA rang listi

Košarkaška reprezentacija Crne Gore pobijedila je večeras u Podgorici selekciju Bugarske 85:62, u utakmici trećeg kola D grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. 
 
Izabranici selektora Boška Radovića ubjedljivim trijumfom napravili su značajan korak ka Eurobasketu. 
 
Crnogorska selekcija je od početka vodila, samo jednom bila je u minusu (10:9), a ključnu prednost stekla je u drugoj četvrtini, kada je nakon serije 15:3 povela 36:23. 
 
Imala je Crna Gora na poluvremenu 17 poena prednosti (44:27), ali su gosti u trećoj i četvrtoj četvrtini u nekoliko navrata prilazili na minus devet. 
 
Posljednji put je bilo 67:58, a tada je kapiten Bojan Dubljević pogodio trojku, Crna Gora je povela 70:58, da bi tačku na utakmicu stavio Radončić kada je pogodio za 79:60. 
 
Poslije novih poena Simonovića, Crna Gora je imala plus 23 i slavlje je moglo da počne. 
 
Najefikasniji u pobjedničkoj selekciji bio je Kendrik Peri sa 18, Nikola Ivanović i Nemanja Radović dodali su po 12, a Marko Simonović deset poena. 
 
U drugom meču te grupe Švedska je u Stokholmu savladala Njemačku 73:72. 
 
Crna Gora i Bugarska biće rivali i u pondjeljak u Botevgradu.

Ubjedljiv trijumf naših košarkaša: Crna Gora pobjedila selekciju Bugarske

Vojvoda od Saseksa, Princ Hari, stigao je u iznenadnu posjetu Ukrajini, tokom koje je obišao bolnicu u kojoj se liječe vojnici i civili koji su zadobili teške povrede u ratu, prenosi BBC.
On je posjetio Superhumans Cnetar u Lavovu, gdje je razgovarao sa osobljem bolnice i sa pacijentima.
S ozbirom na to da je grad Lavov česta meta ruskih projektila i gađanja, posjeta princa Harija nije bila najavljena, niti je javnosti saopšteno sve dok princ nije napustio Ukrajinu.

Princ Hari u iznenadnoj posjeti Ukrajini: Obišao žrtve rata u bolnici

Članica Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Marijana Camović Veličković svjedočila je pred Osnovnim sudom da je imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora ove medijske kuće sprovedeno uprkos pravosnažnoj sudskoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa ili izbor među preostalim kandidatima.
Camović Veličković je navela da je sjednica Savjeta na kojoj se odlučivalo o ovom pitanju održana uz prisustvo pravnih savjetnika i advokata, te da je više puta upozorila da bi imenovanje Raonića bilo suprotno zakonu. Prema njenim riječima, Savjet je imao jasnu informaciju o pravosnažnosti sudske odluke, ali je odlučio da je ignoriše.
- Rekla sam da je presuda obavezujuća, da se konkurs mora poništiti ili birati između preostalih kandidata. I pored toga, odlučili su da se glasa za Raonića - kazala je ona.&nbsp;
Dodala je da su pojedini članovi Savjeta i pravni savjetnici bili svjesni mogućih krivičnopravnih posljedica, ali da su ipak nastavili sa procedurom.
Ona je svjedočila da je na konsultativnom sastanku dan uoči sjednice sjednice na kojoj je reizabran u junu 2023. godine sugerisao članovima Savjeta da se, i pored presude, konkurs iz 2021. godine ne poništi, te &nbsp;da on može biti ponovo biran na čelnu poziciju Javnog servisa, ali i joj u jednom trenutku došapnuo "i sama znaš da će biti tako".
Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv presjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića i članova Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, koji se terete da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.
Camović-Veličković je kazala i da je Raonić na tom konsultativnom sastanku predsjedniku Savjeta Veselinu Drljeviću diktirao dnevni red za predstojeću sjednicu.
- Bilo je jasno da je proces unaprijed usmjeren ka njegovom izboru, bez obzira na zakonske prepreke - rekla je Camović Veličković.
Tokom sjednice Savjeta, kako je navela, bilo je pauza u više navrata, a pokušaji da se kandidati još jednom predstave ili da se dodatno konsultuje pravna služba nijesu uvaženi.
- Zamolila sam da se pročita ko su kandidati, što nije urađeno. Kad je došlo do glasanja, ja sam napustila sjednicu - istakla je Camović Veličković.
Drljević je prigovorio na njene tvrdnje da mu je Raonić diktirao dnevni red i kazao da je on sam &nbsp;"znao što treba da radi".
Kazao je i da su Savjet i RTCG uspješni baš zbog toga što sarađuju i dogovaraju se.
Advokati odbrane, osim branioca Predraga Miranovića, su u prigovorima na svjedočenje Camović-Veličković osporavili njen kredibiltitet kao svjedoka insistirajući na tezi da se protiv RTCG vodi hajka.
Svjedokinka Milica Špajak, takođe članica Savjeta, kazala je da nije učestvovala u glasanju Savjeta za reizbor Raonića, te da je njen stav bio da se mora raspisati novi konkurs.
- Na sjednici održanoj u junu 2023. godine iznijela sam mišljenje da treba raspisati novi konkurs i izabrati vršioca dužnosti, jer je to jedini ispravan način da Savjet postupi - kazala je Špajak.
Međutim, kako je kazala u odgovoru na pitanje tužioca Igora Šćekića, taj njen prijedlog nije usvojen.
Špajak je kazala da tokom glasanja nije preuzela glasački listić i da, iako je do kraja sjednice bila prisutna, u samom glasanju nije učestvovala.
U svjedočenju je navela i da je dan uoči sjednice održan konsultativni sastanak u prostorijama RTCG-a, kojem su prisustvovali svi članovi Savjeta koji su sada obuhvaćeni tužilačkom istragom, kao i pravna služba i advokatica Zorica Đukanović i advokat Danilo Mićović. Prema riječima Špajak, tada im je izložena presuda i moguće pravne opcije.
- Stav pravne službe bio je da nema prepreka da se glasa po listi iz 2021. godine, kao i da članovi Savjeta ne bi snosili odgovornost ukoliko odluče da glasaju po toj listi - rekla je ona.
Špajak je dodala da je na tom sastanku postavila pitanja u vezi sa eventualnom krivičnom odgovornošću članova Savjeta, te da joj je rečeno da takva odgovornost „nije izvjesna“.
Na samoj sjednici, podržala je prijedlog da ona bude zatvorena za javnost, ističući da je zbog malog prostora i velikog prisustva novinara postojao veliki pritisak.
Prema njenim riječima, tokom diskusije na sjednici ona je ponovila stav da treba raspisati novi konkurs i da je izbor vršioca dužnosti, na maksimalno šest mjeseci kako predviđa Statut RTCG-a, jedino ispravno rješenje.
Bojan Baća, bivši član Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), koji je ostavku na tu funkciju dao prije sporne sjednice, kazao je da je njegova odluka da podnese ostavku bila posljedica nesuglasica vezanih za pravne i proceduralne aspekte.
Baća je iznoseći detalje o toku sastanka kazao da je ključna tačka spora bila - kako interpretirati pravne smjernice u izboru kandidata za generalnog direktora.&nbsp;
- Postojala je zbunjenost oko tumačenja presude, a bilo je i različitih stavova među članovima Savjeta. Na kraju, pravna služba je dala mišljenje da nema osnovanih razloga za krivičnu odgovornost - rekao je Baća.

Camović Veličković: Imenovanje Raonića sprovedeno uprkos pravosnažnoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa; Špajak: Tražila sam novi konkurs

Svi koraci koje je Prijestonica preduzela nakon dva tragična događaja koja su se dogodila na Cetinju bili su pokušaj da se odgovori na nezamislive tragedije. Međutim, da bi se zaista stvorio sistem otpornosti potrebna je snaga institucija i jasan odgovor države koji će osigurati da se glas Cetinja čuje i poštuje i da zaključci Skupštine Prijestonice ne ostanu mrtvo slovo na papiru - poručio je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković u obraćanju na vanrednoj sjednici Skupštine posvećenoj dinamici realizacije zaključaka donesenih povodom tragičnih događaja.
Podsjetio je da je Skupština Prijestonice nakon tragičnog događaja početkom ove godine donijela niz zaključaka sa jasnim ciljem da se slična tragedija nikada više ne ponovi i da se obnovi povjerenje građana u institucije koje imaju obavezu da ih zaštite. Nažalost, kako kaže, uprkos odlučnosti zahtjeva, odgovor dijela državnih organa je izostao, kao i reakcija koja bi makar simbolično priznala težinu situacije.
- Umjesto institucionalnog odgovora, uslijedila je tišina, a umjesto odgovornosti – ćutanje. Zato sam, kao gradonačelnik Prijestonice Cetinje, odlučio da zatražim sazivanje još jedne vanredne sjednice Skupštine Prijestonice, ne iz političkih pobuda, već iz osjećaja moralne obaveze prema svima koji su stradali, prema njihovim porodicama i prema svakom građaninu ovog grada koji zaslužuje da zna što smo uradili i gdje stojimo danas. Zbog svih građanki i građana Cetinja koji svakodnevno protestuju i svih onih koji su danima protestovali širom Crne Gore. Hvala im na istrajnosti i odlučnosti - kazao je Đurašković.
On je istakao da u trenucima kada odgovori nijesu stizali od onih od kojih su se najviše očekivali, kada su dopisi, zahtjevi i javni apeli upućeni nadležnim državnim organima ostajali bez odgovora ili konkretne reakcije, gradska uprava Prijestonice Cetinje je, u okviru svojih nadležnosti, preduzela konkretne i sadržajne korake usmjerene ka oporavku grada.
- Formirali smo Operativni tim za unapređenje psihosocijalne podrške, sastavljen od predstavnika svih relevantnih institucija, sa ciljem unapređenja mentalnog zdravlja naših sugrađana, gdje su razmatrani programi kontinuirane podrške svim kategorijama stanovništva i mjere za dugoročno praćenje i zaštitu mentalnog zdravlja. U skladu sa donesenim Zaključcima Skupštine Prijestonice, pokrenuli smo projekat uspostavljanja savremenog sistema video nadzora. Nakon formiranja radne grupe i održanih sastanaka sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka, slijedi izrada sporazuma sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, te definisanje lokacija i priprema projektne dokumentacije nakon ispunjenja svih tehničkih preduslova - istakao je Đurašković.
Podsjetio je da je Prijestonica, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, svim vaspitno-obrazovnim ustanovama na Cetinju obezbijedila zaštitare.
- Ova mjera ima za cilj da pruži dodatnu podršku školama i vrtićima, da pojača osjećaj sigurnosti među djecom, roditeljima i zaposlenima, te da se preventivno djeluje u slučaju bilo kog oblika nasilja. Pored toga, predviđeno je angažovanje psihologa u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama, kao i dodatno angažovanje psihijatara, psihologa i socijalnog radnika u Domu zdravlja Cetinje, kako bi se obezbijedio širi i dostupniji sistem podrške, ne samo za djecu i mlade, već i za sve naše sugrađanke i sugrađane kojima je potrebna stručna pomoć u procesima suočavanja i oporavka - kazao je Đurašković.
Prijestonica je osnovala i Kuću zdravlja, koja će biti centar za pružanje usluga psihosocijalne podrške pojedincima, porodicama i grupama, kao i za savjetodavne i druge usluge iz oblasti zdravstva, socijalne i dječije zaštite.
- Kroz aktivnosti sekretarijata, ustanova i službi Prijestonice organizovane su brojne radionice, predstave i tribine za više od 1000 učenika, sa ciljem promocije mentalnog zdravlja i pružanja sigurnog prostora za izražavanje i učenje. Vođeni su i brojni razgovori sa predstavnicima kulturnih i obrazovnih institucija, akademija, kao i međunarodnim partnerima, kako bismo kroz zajedničke programske aktivnosti dodatno osnažili duh zajedništva i solidarnosti među svim stanovnicima Prijestonice - dodao je Đurašković.
Zaključio je da je Cetinje bilo i ostalo grad prkosa i ponosa, ali i grad koji zna da nosi bol sa dostojanstvom. Stoga, poručuje da je njihov zadatak nije samo da se sjećaju, već da stvaraju uslove da se ovakva tragedija nikada ne ponovi.
Nezavisni odbornik Stefan Vuletić kazao je da niko nije snosio odgovornost, te da je ćutanje institucija drugi oblik nasilja.
- Ovakva ćutnja je neprihvatljiva. Pozivam na odgovornost ne kao političar već kao čovjek, kao sugrađanin. Cetinje to zaslužuje - kazao je Vuletić.
Nezavisni odbornik Ivan Popivoda rekao je da ima mnogo razloga za nezavisnom međunarodnom istragom, postavljajući pitanja na koja, kako kaže, još uvijek nemaju odgovor.
- Još uvijek nijesmo dobli odgovore na mnoga pitnja. Da li postoji iko ko vjeruje da se radi o situacionom događaju? Kako i od koga je ubica nabavio oružje? Zašto je tražena obdukcija žrtava a ne i obdukcija ubice - pitao je Popivoda.
Zahvalio se neformalnoj grupi Kamo śutra na njihovom djelovanju nakon tragedije na Cetinju.
Odbornik Demokratske partije socijalista Oskar Huter istakao je da je saglasan sa izlaganjima svojih prethodnika.
- Na inicijativu DPS-a zasijedanje se prenosi na Parlamentarni kanal. Mi smo u ovom Parlamentu predstavnici građana Cetinja - kazao je Huter, podsjećajući na zahtjeve Prijestonice.&nbsp;
Ističe da je poražavajuća bezdušnost, nevaspitanje koju demonstriraju donosioci najviših funkcija.
- Mjesto je da se traži odgovornost zbog urušenog bezbjednosnog sektora. Imali smo prilike da se uvjerimo da oni ne rade za živote naše đece i građana, vjerotano su sa adresa dobili instrukcije da ne odgovaraju i da će se Cetinje svakako vratiti svojim obavezama. Ovaj grad je emotivno pokošen. Slomiti ovaj grad znači slomiti srce Crne Gore, to je razlog zašto ne stiže odgovornost i zašto je neće ni biti - naglasio je Huter.
Odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Janković kazao je da se o Cetinju ne može govoriti kroz pojedince.
Ponovo za riječ se javio poslanik DPS-a Oskar Huter ističući da ne smiju ostati nedorečeni i da nakon ove sjednice ne smije ostati "Dako nam se ovo više ne ponovi".
- To ne smije biti zaključak sjednice - kategoričan je on.
Nakon toga je nezavisni odbornik Stefan Vuletić poručio donosiocima odluka sa državnog vrha: "Gospodo, sram vas bilo! Ako vi ne preuzmete odgovornost, mi hoćemo, ako to ne uradite javnost će vas pamtiti po sramoti".
Odbornik Borislav Pravilović naglasio je da mora postojati detaljan izvještaj cijele tragedije zbog, kako kaže, građana Cetinja i posebno porodica žrtava.
Nikola Đurašković u završnom izlaganju kazao je da "nažalost ni ova sjednica nije mogla bez politike".
- Uvijek stojim iza onoga što postavim kao zahtjev. Sve diplomate koje su bile moji gosti su upoznati sa zahtjevima, a to je bio slučaj i tokom prve posjete premijera Spajića, a koji je imao drugu tematiku, međutim ticao se i ovoga. VDT vodi istragu, ne može Prijestonica uzimati nadležnosti Tužilaštva - rekao je Đurašković.&nbsp;
Na izlaganje Đuraškovića reagovao je Huter, pitajući šta je bio odgovor premijera Milojka Spajića na zaključke na koje mu je ukazao.
- Gospodine Huter obratite pažnju na terminologiju, ja ne ćaskam sa premijerom nego vodim ozbiljan razgovor. Dobar dio odgovora na pitanja koja ste sad postavili ste dobili od Lazara Šćepanovića. Nego, danas su kamere uključene. Ni gospodin Spajić, ni ja ne možemo mimo stava VDT-a preduzimati radnje, vi biste to trebali da znate - kazao je Đurašković Huteru.
Nakon što je Huter ponovo zamolio za riječ, Đurašković je napustio salu.

Đurašković: Cetinje traži odgovore i odgovornost; Huter: Zaključak ne smije biti "Dako nam se ovo više ne ponovi"; Vuletić: Ako ne preuzmete odgovornost javnost će vas pamtiti po sramoti

Podgorička knjižara Karver proslavlja 20 godina postojanja, a za tu priliku pripremljen je bogat repertoar, poručili su iz Karvera i pozvali publiku da dođe i isprati program danas i sjutra na platou ispred knjižare.
Program ispred Karvera počeće večeras u 18:45 časova, a otvoriće ga dječiji hor Zvjezdice pod rukovodstvom Ane Klepić.
Nakon toga publici će se obratiti Varja Đukić, osnivač i menadžerka knjižare Karver, a zatim će uslijediti obraćanje Ambasadorke Republike Francuske u Crnoj Gori An-Mari Maskaj.
Večeras u 19 sati, u Banja sali u Karveru, biće predstavljen program ''Svjetska književna republika'' Paskal Kazanova, na kojem će učestvovati dr Žizel Sapiro, sociološkinja književnosti iz Francuske, prevoditeljka dr Vanda Mikšić i Branko Čegec iz Hrvatske, dr Jasna Tatar Anđelić kao moderatorka, i prevodilac dr Miloš Avramović.
Program Svjetska književna republika organizuju u saradnji sa Francuskim &nbsp;institutom u Podgorici, Ambasadom Republike Francuske u Crnoj Gori i &nbsp;FCJK.
Program Svjetska književna republika namijenjen je: Univerzitetima – &nbsp;prof. kadar studija društvenih nauka, teorije umjetnosti i književnosti, &nbsp;jezika i književnosti, političkih nauka, Ministarstvu kulture i medija, &nbsp;Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, studentima, javnosti. &nbsp;Knjižara Karver u povodu jubileja 20 godina od osnivanja knjige Svjetska &nbsp;književna republika poklanja Univerzitetu Crne Gore, Univerzitetu Donja &nbsp;Gorica i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
U 20:00h biće održan razgovor o knjizi ''Svjetska književna republika'', Paskal Kazanova.
Učestvuju: Žizel Sapiro, moderatori prof. dr Jasna Tatar Anđelić/ &nbsp;docent Jasmina Nikčević, profesorica francuskoj jezika na Univerzitetu &nbsp;Crne Gore, mr Vasko Raičević, pisac, saradnik u nastavi na FCJK, &nbsp;prevodilac Miloš Avramović.
Sjutra će program na platou ispred knjižare Karver početi u 10 sati, promocijom knjige ''Sociologija književnosti'', Žizel Sapiro, na kojoj će, pored autorke, učestvovati dr Mirna Sindičić Sabljo, prevoditeljka knjige, i profesorka na Sveučilištu u Zadru, a moderatori će biti Jasna Tatar Anđelić i Miloš Avramović.
U 18 časova održaće se tribina ''Povijest budućnosti- Crna Gora i Češka, istorija kultura'', u saradnji sa Ambasadom Republike Češke u Crnoj Gori i Maticom crnogorskom.
U programu će učestvovati NJ. E. Janina Hrebičkova, amabasadorka Republike Češke u Crnoj Gori, dr František Šistek, istoričar, Ivan Sršen, izdavač iz Hrvatske, a moderiraće istoričar dr Adnan Prekić.
U 19:30 časova biće organizovan program ''Izvan koridora- 20 godina knjižare Karver'', u kojem će učestvovati Varja Đukić, Božo Koprivica, Dino Mustafić, Ivan Sršen, Ivan Jovović, Branko Čegec, Fruk Šehić, Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić, Vladimir Arsenijević, Miroslav Minić...

Knjižara Karver uz bogat program proslavlja 20 godina postojanja

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.