Priče o „nasilnoj asimilaciji“ zbog crnogorskog jezika nijesu ništa drugo do jeftina politička manipulacija i svjesna provokacija, ocijenila je članica Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Jovana Vuković.
Vuković je reagovala na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".
- Učiti djecu službenom jeziku države u kojoj žive nije nasilje, već civilizacijski minimum svake suverene i demokratske države. Pokušaji da se crnogorski jezik predstavi kao prijetnja predstavljaju direktan napad na ustavni poredak i državnost Crne Gore, ovaj put upakovan u navodnu brigu za djecu. Ne bori se poslanik Bojović ni za kakva prava, već nastavlja ideološki rat protiv države, po već svima znanoj matrici - navela je Vuković u saopštenju za javnost.
Ovakvi narativi, ističe ona, služe kao dimna zavjesa za Botun i ekološku katastrofu u Pljevljima, kao i nastavak napora da se sputa evropski put Crne Gore.&nbsp;
- Ovakve i slične manipulacije poslanika Bojovića i struktura kojima pripada neće sakriti istinu, niti zaustaviti građane da odlučno traže odgovornost i konkretna rješenja za stvarne probleme države. A što se tiče jezika, crnogorski jezik nije pitanje diskusije već ustavna realnost koju niko ne može izbrisati - poručila je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuković: Bojović manipulacijama o jeziku skriva odgovornost vlasti za Botun i Pljevlja

Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter.
Huter se na današnjoj sjednici parlamenta osvrnuo na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5735%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-jezik-u-skolama-vidi-kao-nasilnu-asimilaciju-omladini-nametnuto-da-govore-crnogorskim&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Poslanik DPS-a je istakao da je jedino nepobitno da su danas diskirminisani Crnogorci koji govore crnogorskim jezikom.&nbsp;
- Za takve nema mjesta u državnoj administraciji, takvi se proganjaju kao politički protivnici - istakao je on.
Kako je kazao, desetine je takvih primjera. Posljednji je, podsjeća Huter, vezan za smjenu direktorice Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragice Lompar koja je, kako je istakao, digla glas prtiv sramotnog unižavanja najvažnijeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade.
- Danas možete biti što god poželite, osim Crnogorac lojalan svojoj državi. Za takve u ovoj Crnoj Gori nema mjesta i zato je priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika vrhunska hipokrizija - poručio je Huter.
T.K.

Huter: Priča o diskriminaciji Srba i srpskog jezika je vrhunska hipokrizija

Za poslanika Demokratske narodne partije Dragana Bojovića naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja "politički motivisan pritisak" i "pokušaj nasilne asimilacije".
Bojović je, prilikom rasprave u parlamentu u okviru rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, kazao da se takvom praksom krše osnovna građanska i ljudska prava.
- Najveći oblik diskriminacije što se dešava u školama. Tamo je naveden crnogorski, pa tire bosanski, hrvatski, albanski, španski, portugalski i tako dalje. Očekuje se da moja djeca, koja govore srpskim jezikom, dođu iz škole i kažu da govore tim jezikom, a svuda im je nametnuto da govore crnogorskim. To je oblik političke manipulacije, pokušaj nasilne asimilacije i primjer ugrožavanja svih građanskih i ljudskih prava. Vi namećete cijeloj omladini da govore ono što ste vi politički projektovali da tako treba da bude. Ako ste htjeli stvarno ravnopravnost i građansku državu mogli ste makar da ga nazovete maternji jezik, pa da djeca sama odlučuju - poručio je Bojović, obraćajući se poslanicima Demokratske partije socijalista (DPS).
On je stava da o ovim pitanja treba razgovarati i naći, kako je rekao, valjana, a ne prislina rješenja.
- Sa takvim vidom diskriminacije ne možemo da ulazimo u Evropsku uniju, jer to nema ni u jednoj državi svijeta, kamoli u demokratskim državama. Mora da se uvede jasna ravnopravnost, a posebno da se uvaži činjenica da većina građana jasno iz popisa u popis izjašnjava kojim jezikom govori. I to treba da se konstatuje pravno - zaključio je Bojović.
T.K.

Bojović jezik u školama vidi kao "nasilnu asimilaciju": Omladini nametnuto da govore crnogorskim

Ukoliko želite da urušite jednu državu, ukoliko želite da iz temelja da poljuljate njeno postojanje, onda udarate upravo na obrazovanje, na kulturu, na istoriju i tradiciju, rekla je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Zoja Bojanić Lalović.
Atribut crnogorski je nešto što, kako kaže, vladajuća većina konstantno negira, pa je takav njihov odnos prema crnogorskoj državi, crkvi i jeziku. U tom kontekstu, dodaje, ne iznenađuje retorika poslanice Nove srpske demokratije Jelene Božović na račun crnogorskog jezika.
- Ne iznenađuje, ali zgražava činjenica da neko ko je mlad i ko sebe naziva svršenim profesorom srpskog jezika, uopšte ima odnos prema jeziku na ovaj način. Ohrabruje činjenica da mladi ljudi danas, zanemaruju takve nazadne odnose prema pitanju onoga što je stvarnost, a to je postojanje crnogorskog jezika, pa danas imamo na dvije katedre za crnogorski jezik na Cetinju i u Nikšiću 80, a na katedri za srpski jezik i književnost 20 odsto studenata. Brojke prosto ovakav jedan odnos prema crnogorskom jeziku negiraju. Sigurna sam da mladi ljudi na ovakve izjave gledaju sa prezirom i da su svjesni činjenice da je Crna Gora građanska država i da je njen službeni jezik crnogorski - rekla je Bojanić Lalović.
<h2>Nagrada Vukoviću mora da se preispita</h2>
Osvrćući se na dodjelu Trinaestojulske nagrade pjesniku Bećiru Vukoviću, koju će uručiti predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, Bojanić Lalović kaže, da su svi svjesni da će nagrada biti uručena, jer oni koji to žele, državu Crnu Goru doživljaju samo kroz funkcije i pozicije i materijalni dio nagrade, koji se podrazumijeva, dok ih duhovni ne dotiče.&nbsp;
- Nagrada Trinaesti jul je za Crnu Goru simbol antifašizma, simbol slobode i simbol dostojanstva i ponosa Crne Gore, u konačnom. Ove godine ta nagrada je dodijeljena nekom ko Crnu Goru ne priznaje, ne samo da je ne priznaje, nego je sklon i da je vrijeđa, da njenu državnost vrijeđa, da je naziva jednom istorijskom ironijom, da je smatra greškom komunizma, a od te iste države uzima nagradu, koja je zapravo nagrada od izuzetnog značaja i jedna od najvrijednijih nagrada za Crnu Goru kao državu - navodi Bojanić Lalović.
Dodjeljivanje nagrade Bećiru Vukoviću je i formalno pravno sporno, objašnjava ona, jer je, prema mišljenju pravnika, prekršen član 17 stav 3 Zakona u kom se navodi da ne mogu biti dodijeljene tri nagrade iz iste oblasti.
- Vidjeli smo danas da ta knjiga “Kuća beskućnika” ne postoji nigdje, to je još jedan razlog da se ova nagrada preispita. Mi smo iz Skupštine kao klub reagovali zato što je to naša zakonska obaveza, jer kao što znate žiri imenuje administrativni odbor kao skupštinski odbor, tako da postoje evo i formalno pravni razlozi. Ne smijemo dozvoliti da ovo bude jedan instrument kojim će urušiti dostojanstvo Crne Gore, jer ako vi dozvolite da se upravo ova nagrada koristi na ovaj način, onda ćete zapravo urušiti i istoriju i &nbsp;kulturu Crne Gore, i to više nije politička borba, već je to moralna obaveza svih nas koji se borimo za građansku Crnu Goru i kojima je stalo do ponosa Crne Gore - poručila je Bojanić Lalović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYa8CT-BEx8c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bojanić Lalović: Mladi ljudi su svjesni da je Crna Gora građanska država i da je službeni jezik crnogorski

Nije nakaradan crnogorski jezik, nego izjava Jelene Božović, ocjenjuju sagovornici Televizije E komentarišući izjavu poslanice koalicije "Za budućnost Crne Gore.
Božović je juče u parlamentu rekla da je crnogorski jezik nakaradan i da da je "na osnovu dva slova dobio status zvaničnog jezika".
Univerzitetska profesorica Jasna Tatar Anđelić kaže da je sa stručnog aspekta teško komentarisati izjavu poslanice ZBCG.
- Teško je prokomentarisati ono što smo mogli čuti, a zadržati elementarnu stručnu a i građansku pristojnost, imajući u vidu odabrani vokabular i karakteristike koje je poslanica upotrijebila. Više to možemo komentarisati kao neku vrstu govora mržnje - ocijenila je ona.
Ona je poručila da Božović ne može ugroziti crnogorski jezik "koji živi i živjeće dok god ima svoje govornice i govornike, kao i kulturu i književnost".
Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković kazao je da stav Jelene Božović o crnogorskom jeziku ne bi trebalo da zabrine Crnogorce i ljude koji njima služe. Smatra da sa izjavom da je crnogorski jezik nakaradan treba prije svega da se suoči ljudi iz srpskog korpusa u Crnoj Gori.
Ova izjava, kako objašnjava, pokazuje stanje svijesti koje ih svodi na samo jednu dimenziju - kao da nemaju drugih svojstava, osim nacionalne pripadnosti u šta on, kako kaže, ne želi da vjeruje.
- Nije crnogorski jezik nakaradan, nego izjava poslanice Božović, a najnakaradnija je šira slika svijesti koja produkuje tu izjavu. Ta izjava je posljedica jedne bolesne mržnje prema svemu crnogorskom, svakoj naznaci, a kamoli simbolu nosećeg crnogorskog identiteta kao što je crnogorski jezik - ocijenio je Šuković.
Tatar Anđelić smatra da se diskurs Jelene Božović, aktuelan 90-ih prošlog vijeka, ponovo vraća.
- To je jedna politička, populistička matrica koju poslanica baštini i plasira u parlamentu, s tim što je izbor termina i način na koji ona to govori ukazuje da se ona obraća publici koja, nažalost, nema ni dovoljno obrazovanja, ni znanja da može kritički posmatrati jednu takvu izjavu - kazala je ona.
Sagovornici Televizije E ocjenjuje da je najbolji pokazatelj reakcije društva na ovu i slične izjave činjenica da se 80 odsto brucoša od ukupnog broja koji je odlučio da studira srpski ili crnogorski jezik opredijelio za crnogoski.
- Nije istina da Crnogorci u Crnoj Gori imaju problem sa ljudima te vrste zato što su Srbi, već zbog vrijednosti koje isijavaju, zbog patološke mržnje prema Crnoj Gori koja bi, da je sreće, trebalo da bude njihova koliko i naša i zbog želje da svaku naznaku crnogorskog identiteta ponište, unište i ponize - kazao je Šuković.
Na pokušaj poniženja ćute crnogorske institucije. To ne čudi, imajući u vidu da su ćutale i 2021. kada je Božović prijetila organizovanjem paravojnih formacija.
T.K.

Sagovornici TV E: Nije nakaradan crnogorski jezik, nego izjava Jelene Božović, najbolji odgovor je broj brucoša

Radio Televizija Crne Gore reagovala je povodom, kako su naveli, netačnih i tendencioznih navoda objavljenih u tekstu autora Aleksandra Radomana pod naslovom "Na koji to jezik Raonić titluje crnogorski".
U reagovanju, koje većim dijelom sadrži implicitne političke i lične diskvalifikacije autora sa kojim polemišu, pa eventualno zainteresovane i za taj dio saopštenja upućujemo na portal RTCG, ovako objašnjavaju fenomen na koji je ukazao dr Aleksandar Radoman. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fna-koji-to-jezik-raonic-titluje-crnogorski&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Tvrdnje da se na RTCG-u „prevodi“ crnogorski jezik predstavljaju neutemeljenu i besmislenu konstrukciju kojom se tehnička praksa pokušava predstaviti kao politički čin.
Titlovi na video sadržajima na društvenim mrežama nijesu nikakvo „prevođenje“, već standardna praksa u digitalnim medijima nastala iz potrebe prilagođavanja većini korisnika koja prati sadržaj bez uključivanja tona. Ovdje valja znati i da RTCG koristi AI softver za automatsku transkripciju govora, bez ikakve jezičke, a kamoli nekakve zamišljene političke intervencije. Shodno tome, sve što je prikazano, ostaje u okvirima crnogorskog jezika.
RTCG ostaje dosljedan svom zadatku – da radi profesionalno, savremeno i u javnom interesu - navodi se u reagovanju.

RTCG: Titlovi na video sadržajima nijesu prevođenje crnogorskog jezika, već standardna praksa u digitalnim medijima

Crnogorski naučnik Aleksandar Kapisoda, koji više od 20 godina živi u Njemačkoj i bavi se jezičkim i semantičkim modelima baziranim na vještačkoj inteligenciji, gostujući u "Drugačijoj radio vezi" rekao je da je potreba za prepoznavanjem crnogorskog jezika u digitalnom svijetu bila ključni razlog zbog kojeg je kreirao jezički model "MontenegroGPT" i asistenta na bazi vještačke inteligencije (AI) "Vladimir Dukljanski".
Motiv da pokrene ovaj projekat bio je i u tome što je, kada je prvi put probao da koristi ChatGPT, primijetio da crnogorski jezik nije prepoznat, jer ovaj jezički model zasnovan na vještačkoj inteligenciji nije poznavao njegovu strukturu, niti je pravilno koristio slova ś i ź. Još jači motiv bila je potreba da se stane na put negiranju crnogorskog jezika.
Kapisoda naglašava da je motivacija bila višestruka.
- Dugo se bavim upravljanjem znanjimaa i prikupljanjem informacija – profesionalno radim na tome već više od 20 godina. To je tehnički dio priče - naglasio je.
Drugi razlog, kako je dodao, vezan je za problem sa Wikipedijom, jer ovo pitanje, kako je istakao, ni prethodna vlast u Crnoj Gori nije shvatila dovoljno ozbiljno.
- Crnogorski jezik nije ozbiljno shvaćen na toj platformi i, jednostavno, crnogorska verzija Wikipedije ne postoji - istakao je Kapisoda. 
Jedan od razloga koji su ga motivisali takođe bilo je i uočavanje da jezički model zasnovan na vještačkoj inteligenciji ChatGPT nije prilagođen crnogorskom jeziku.
- Treći ključni trenutak desio se 2022. godine, kada sam vidio da dolazi ChatGPT i shvatio njegov kvalitet. To je bio "gejm čendžer", digitalna revolucija slična onoj industrijskoj iz 1890-ih godina. Kada sam prvi put probao ChatGPT, primijetio sam da crnogorski jezik nije prepoznat – nije poznavao njegovu strukturu, niti je pravilno koristio slova, a ni danas ne poznaje u potpunosti. To je bio moj motiv da pokrenem ovaj projekat -rekao je on.
Međutim, pored tehničkih, razloge za rad na projektu MontenegroGPT Kapisoda je vidio i u sveri kulturološkog prepoznavanja.
- Četvrti aspekt, koji neki mogu smatrati političkim, ali ja ga vidim kao nacionalno pitanje, jeste negiranje crnogorskog jezika. U Crnoj Gori se to često svodi na političku raspravu, ali ja ne želim da ulazim u politiku. Cilj mi je bio da eliminišem to negiranje kroz MontenegroGPT - istakao je Kapisoda, dodavši da se sada kroz njega jasno može vidjeti razlika između crnogorskog, hrvatskog, bosanskog i srpskog jezika, a razlike nijesu samo u slovima i riječima, već i u strukturi rečenica i gramatici.
Komentarišući činjenicu da, zarazliku od velikih svjetskih jezika kojima je ChatGPT u velikoj mjeri prilagođen, jer koristi ogromnu bazu publikacija i sajtova koje su dostupne na internetu, što kada je u pitanju crnogorski jezik to nije bilo moguće, budući da ne postoje toliko velike tekstualne baze na našem jeziku, Kapisoda ističe da je to i bio jedan od najvećih izazova.
- Tražio sam sve što je bilo dostupno na internetu. Naravno, poštovao sam autorska prava i koristio metode poput web crawlinga da prikupim javno dostupne podatke. Tehnički detalji su posebna tema, ali su zahtijevali mnogo rada i eksperimentisanja. Konsultovao sam se s više advokata i utvrdio da je materijal koji sam koristio potpuno validan i u skladu s regulativama - naglasio je naš sagovornik.
Komentarišući činjenicu da kod jezičkih modela baziranih na vještačkoj inteligenciji nerijetko dolazi do tzv. “halucinacija”, odnosno da chatbot u nekim situacijama “izmisli” odgovor koji nije baziran na činjenicama, Kapisoda je rekao da mu je upravo bio cilj da MontenegroGPT oslobodi takvih grešaka.
- Napravio sam nešto drugačije – samostalno sam uzeo te materijale i razvio program. Postavio sam pitanje zašto 79-80 odsto korisnika ChatGPT-a, odnosno obični korisnici, najčešće koriste model za postavljanje i odgovaranje na pitanja. Na osnovu toga, u prvom koraku uzeo sam kompletan tekst s interneta i zatražio da mi izvuče sva pitanja i odgovore iz tog teksta. Nakon što sam pročitao te odgovore, validirao sam ih i dodatno ih unio u jezični model. Time sam omogućio da odgovori budu precizniji i smanjio pojavu tzv. ‘halucinacija’ – situacija u kojoj jezični modeli izmišljaju informacije kada nijesu sigurni ili kada je pitanje nejasno - naglasio je, dodavši da su zahvaljujući procesu validacije odgovora, značajno smanjene greške i dezinformacije koje se često pojavljuju kod drugih jezičnih modela.
U tom smislu, može se reći da je Montenegro GPT napredniji model u odnosu na ono što je OpenAI ponudio kroz ChatGPT. Informacija da postoji jezični model koji ne pravi greške u odgovorima proširila se kroz AI zajednicu.
- Kada je objavljeno da postoji model koji minimizira te greške, interesovanje je bilo ogromno. Dobio sam više od 30.000 mejlova izvan Crne Gore, a iz same Crne Gore čak 120.000 poruka. Iskreno se izvinjavam svima kojima još nijesam odgovorio – trudim se da to postepeno učinim... Ljudi su bili zainteresovani da saznaju zašto sam kreirao Montenegro GPT i šta me je motivisalo. Kao što sam ranije rekao, crnogorski jezik nije bio u fokusu istraživača koji su trenirali OpenAI modele od 2019. do 2022. godine. Oni jednostavno nijesu imali taj jezik u vidu - pojasnio je.
Kapisoda podsjeća i da je i na AI festivalu u Kanu, na kojem je učestvovao zbog svog redovnog posla, takođe bilo komentara i pitanja vezanih za MontenegroGPT, jer su tehnike koje je razvio mogle biti primijenjene i u kompaniji u kojoj radi, posebno u domenu validiranja odgovora na pitanja.
- Iskustvo u Kanu bilo je zaista nevjerovatno – ljudi su me prepoznali i počeli da razgovaraju sa mnom o modelu. Bilo mi je fascinantno da je nešto što sam razvio samostalno izazvalo toliku pažnju u AI zajednici -ispričao je Kapisoda.
Dodatnu motivaciju je, kako je naglasio, imao i zbog toga što spada u one Crnogorce u inostranstvu koji u svakodnevnom životu nemaju mnogo prilika da govore crnogorskim jezikom.
- Možda je upravo to što živim van Crne Gore bila dodatna motivacija da doprinesem crnogorskoj zajednici na ovaj način. Crna Gora zaslužuje da ima snažan jezični model, i ponosan sam što sam to ostvario. Ljudi su bili impresionirani ne samo tehničkim aspektima modela, već i mojom ličnom motivacijom - kazao je on, dodavši da je jedan od načina da crnogorski jezik opstane u digitalnom svijetu upravo Montenegro GPT.
Pored činjenice da je u ovom jezičkom modelu eliminisana pojava AI “halucinacija”, MontenegroGPT takođe ima još jednu važnu karakteristiku o kojoj se razmišljalo prilikom kreiranja, a to je zaštita privatnosti korisnika i njihovih podataka.
- Montenegro GPT je razvijen uz poštovanje evropskog AI akta, koji stupa na snagu naredne godine. Već u julu ove godine biće predstavljen kodeks koji će regulisati način na koji se AI programira i koristi, a upravo te regulative bile su mi vodilja. Ključno pitanje jeste – gdje se nalazi model? Na kojim serverima? Da li je smješten u Evropskoj uniji, kao što je to slučaj sa mnogim evropskim modelima, ili u Kini, poput DeepSeeka, ili možda koristi infrastrukturu OpenAI-a, koji svoje servere ima širom svijeta? Mi, kao i druge kompanije, koristimo različite infrastrukturne partnere, ali osnovno pravilo jeste da serveri moraju biti u skladu s GDPR regulativom i pravilima zaštite podataka. To je prva ključna stvar - istakao je Kapisoda.
Druga bitna razlika Montenegro GPT-a u odnosu na OpenAI jeste način upravljanja podacima.
- OpenAI prikuplja određene informacije kako bi spriječio zloupotrebe – na primjer, ako korisnik pokuša da generiše nezakonit sadržaj, OpenAI može privremeno da zadrži podatke do 30 dana radi kontrole. To je legitimna praksa. Međutim, moj pristup je drugačiji. Montenegro GPT koristi sistem monitoringa, ali bez direktnog povezivanja podataka s identitetom korisnika. Umjesto toga, postoji nezavisna komisija u Austriji koja procjenjuje da li je određeni sadržaj problematičan. Ako postoji potreba za daljom istragom, tek tada se pristupa IP adresama i relevantnim pravnim procedurama. Ovaj sistem omogućava neophodnu kontrolu, ali uz poštovanje privatnosti korisnika - dodao je Kapisoda.
On je naglasio da, dok se čeka početak zvanične primjene AI akta sljedeće godine, ovo rješenje predstavlja prelazno, ali efikasno sredstvo zaštite podataka.
Dodao je i da je Montenegro GPT sertifikovan kao prvi crnogorski digitalni AI model. To znači da će od sljedećeg mjeseca postojati mogućnost procjene usklađenosti drugih AI modela u Crnoj Gori s evropskim regulativama. Ako neka kompanija želi da implementira AI rješenja, moći će provjeriti da li ispunjava sve standarde privatnosti i etike.
- Zamislimo situaciju u kojoj kineska kompanija razvije revolucionarni AI model. Korisnici bi trebalo da se zapitaju – da li bi željeli da se njihova pitanja, postavljena nekom AI modelu, kasnije koriste i monetizuju bez njihovog znanja - upitao je Kapisoda, naglasivši da je regulatorni okvir u Kini potpuno drugačiji, da ne štiti korisničke podatke i da zbog toga nikada ne bi koristio jezički model DeepSeek, jer, kako je precizirao, to jednog dana može postati jako opasno, ne samo zbog pojedinaca kao korisnika tih platformi, nego i zbog države i nacionalne sigurnosti.
Kapisoda je najavio da će u budućnosti predstaviti i druge. 
Kapisoda je naglasio da je MontenegroGPT tek početak njegovog rada na primjeni vještačke inteligencije u svrhu zaštite crnogorske jezičke i kulturne baštine, najavivši da će naredni projekat o ovoj oblasti biti "NjegošGPT", koji će na osnovu djela ovog crnogorskog pjesnika i vladara pronići u njegov način razmišljanja i omogućiti da saznamo kako bi Petar II Petrović Njegoš danas odgovorio na neka pitanja ili reagovao na informacije koje bi saznao.

Kapisoda: Cilj mi je bio da spriječim negiranje crnogorskog jezika kroz MontenegroGPT

Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj dio je političkog establišmenta koji predvodi četnički vojvoda Andrija Mandić - ustvrdio je prodekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čigrić u izjavi za Antenu M. U tom kontekstu, kako je ocijenio, bi trebalo posmatrati i izjavu Camaja koji je za Radio Crne Gore poručio da Crnoj Gori ne bi štetilo da ima više službenih jezika kao što i ne šteti Švajcarskoj koja ima tri službena jezika.
- Poređenje Crne Gore sa Švajcarskom motivisano je demagogijom Nikole Camaja koji očito nastoji prikriti stvarne motive Andrije Mandića. Cilj je jasan - obesmisliti Crnu Goru najprije kao građansku državu, u čemu je vladajuća elita već postigla krupne korake, a onda je obesmisliti i kao državu kroz etno-nacionalistička čerečenja. Etnofederalizacija Crne Gore zapravo je samo instrument za nestanak Crne Gore i Crnogoraca. Što se tiče jezika koji se u Crnoj Gori izvorno govore, nauka poznaje samo dva. To su crnogorski jezik, kojim faktički govori većina stanovništva u Crnoj Gori - bez obzira na to kako ga imenuju jer nacionalni samoiskaz ovđe nema odraza u jeziku, i albanski jezik kao jezik albanske autohtone manjine u Crnoj Gori. Što se tiče ustavne definicije jezika, ona je u Crnoj Gori fleksibilnija od ijedne druge države na Balkanu i nije zasnovana na naučnim no na političkim faktima - kazao je profesor na FCJK.
Čirgić podsjeća da službeni status u Crnoj Gori pored crnogorskog imaju i albanski, bosanski, hrvatski i srpski jezik. Ističe da je definicija srpskog jezika u Ustavu Crne Gore ista kao u Ustavu Srbije - to je jezik u službenoj upotrebi.
- Ne vjerujem da ima više ikog ko je nesvjestan deplasiranosti Mandićeve tobožnje argumentacije o podređenom položaju srpskog jezika u Crnoj Gori. I ne samo Mandićeve no i Mandićevih političkih partnera koji su zaboravili krvavu baštinu Mandićeve politike iza koje stoje etnička čišćenja onih čija nacionalna prava danas tobože zastupa Nikola Camaj, Ervin Ibrahimović i njima slični - navodi Čirgić.
Na pitanje kakav bi bio status crnogorskog u slučaju uvođenja više službenih jezika, Čirgić odgovara da crnogorski jezik više ne bi bio državni jezik Crne Gore, nego samo jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine u Crnoj Gori jer bi Crnogorci to i postali usvajanjem najavljenih dvojnih državljanstava.
- Tome na ruku idu i zahtjevi bošnjačkih nacionalnih predstavnika u Crnoj Gori koji bosanski jezik, kao jezik bosanske države kojim suštinski govore stanovnici Bosne - bez obzira na različito nacionalno deklarisanje, žele tumačiti kao bošnjački jezik, što je dio velikosrpske strategije još od momenta kad je s početka 90-ih godina taj jezik standardizovan i taj naziv (bosanski) vraćen u opticaj. Glavni politički cilj Andrije Mandića jeste obnova onoga što su njegovi ideološki preci bili postigli 1918. Zato je svaka njegova inicijativa s tim ciljem skopčana. To ne može zamagliti ni činjenica da se ovoga puta taj cilj sprovodi uz asistenciju dijela albanskih i bošnjačkih političara u Crnoj Gori - kazao je Čirgić.&nbsp;

Čirgić: Camaj dio Mandićevog političkog establišmenta, crnogorski bi postao jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine

Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski po Ustavu i potrebama suverene države, kojoj odražava suverenitet upravo on.
Kako je crnogorski jezik, kao i sve ono drugo što predstavlja crnogorski identitet, tu mislim naravno na državotvornu crkvu i autokefalnost, kao i na ono što je kičma države Crne Gore, a to je crnogorski narod tri vjere- na udaru je odavno.
Urađeno je sve da se obesmisli, omalovaži i ogadi svaki segment koji predstavlja državotvornost i odraz je suvereniteta.&nbsp;
Tu smo đe smo jer sve ovo o čemu govorim ne dešava se od tridesetog augusta, već od povrata nezavisnosti Crne Gore.
Po pitanju Crnogorskog jezika na snazi je protivustavno djelovanje, a od 2013. godine nepoštovanje presude Ustavnog suda države Crne Gore i to po ovako važnom pitanju, službenom jeziku koji je odraz suvereniteta.&nbsp;
Na udaru i prije i sad svaki pojedinac ili grupacija koja je radila na osnaživanju crnogorskog identiteta.
Popis jasno fingiran proces i dogovor upravo na štetu jezika. &nbsp;Ponosna sam na svoje izdvojeno mišljenje zbog kog trpim već mnogo, trpjeću i dalje ali ostaću odana Ustavu Crne Gore i biću uvijek prva koja će mu stati u odbranu dok god je meta, a Crna Gora je vječna meta.
I prije nekoliko dana je Andrija Mandić poručio konkretno šta misli po ovim pitanjima, a niko se od opozicije ne oglasi oko toga, konkretno da zaštiti jedini službeni Crnogorski jezik jer da hoće i mogu i to je pametnome dosta.
Dobro jutro Crna Goro,&nbsp;
dobro jutro rujne zore,
dobro jutro vječna meto,
patriotski neprebole.&nbsp;
Odana dok živim, trenutno kao takva i izdvojena, označena,&nbsp;
ali svoja i tako tvoja domovino - Crnogorka na braniku do posljednjeg daha štitila sam oduvijek i nastaviću da štitim ugrožena ljudska prava svakog pojedinca uvažavajući sve razlike, ali sad najugroženije jeste sve ono što održava i čuva državu Crnu Goru i to je crnogorski identitet i zaštitnica sam mu spremna ga braniti svim demokratskim sredstvima i znam da nijesam sama i da ima još patriota koji ovu državu vole dušom crnogorskom, a ne kroz eure, pozicije ili bilo kakve druge interese.
Vječna je dok god je živ ili živa poslednji Crnogorac/ka koga ne mogu ućutkati ili kupiti.
Koliko je takvih u Crnoj Gori ja lično znaću uskoro i znam da znate da mi je životno načelo istina, a hrabrost da je saopštim potreba.&nbsp;
Ja sam doma, ako ga ko napada kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga. Dom mi je kuća, svetinja mi je porodica, nemam posao, imam petoro đece koje bih branila i životom da zatreba, pritisci su ogromni, crtaju mi mi metu, nečasnih je previše, lažnih najviše jer kupljeni su istim načinom kako je i Kosovo prodato.
Shvatiće i ko nije mislio da će, da ima i nepotkupljivih. I onih neustrašivih. Ima još i onih koji se ne pokoravaju nikad i nikome.
Zato je opstala Crna Gora, zatirali su je, ubijali, osvajali porobljavali, izdavali, ali nijesu mogli zatrijeti śeme crnogorsko i neće nikad uspjeti. Sokolica rađa tiće- Crne gore vazda biće! Zato sve prolazi- samo je Crna Gora vječna!&nbsp;
Meni basta da citiram Njegoša onako gordo kao Crnogorka:
,,Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga ali zube polomi!"&nbsp;
Orah sam metaforički, a sama i žena koja trpi, jer kroz vene mi protiče krv na koju se uvijek moglo računati, zadojena ljubavlju, ne umijem da mrzim ili ugrozim, ali instinktivno djelujem u odbrani i zaštiti ugroženog, bez razmišljanja.
Ako bude polomljenih zuba o orah, neće biti do mene.
Postojaće Crna Gora- dok je Lovćena i Durmitora!

Marković: Ja sam doma, ako ga ko napada, kao i Crnogorke kroz vjekove, braniću ga

Ministar kulture Srbije Nikola Selaković pokušao je da negira crnogorski jezik, navodeći da nemali broj ljudi "tvrdi da govori tim jezikom".
Selaković je to rekao u kontekstu juče usvojene deklaracije o Vojvodini koja, kako kaže, a govori o tome da je ona nastala, sa željom, sa mišlju i sa ciljem da bude Srbija.
- Priča o vojvođanskom jeziku, identitetu, broju nisu smiješne. Neko se smijao početkom 90-ih o crnogorskom jeziku, a danas imate nemali broj ljudi koji tvrdi da govori tim jezikom. Imate obrazovni sistem iz kojeg su još u Đukanovićevo doba izbačeni i Duško Radović, Desanka Maksimović, Jovan Jovanović Zmaj, iz kog su izbačeni klasici srpske književnosti. Taj neki jezik je kodifikovan. Nemojte zanemariti, živimo u doba informatičkih tehnologija na vrhuncu postojanja. Vrijeme protiče mnogo brže. Danas se nacija kao kulturni, a poslije toga politički entitet stvara i režira mnogo brže. Zato je važno što je donijeta deklaracija - da nikome ne padne na pamet da se bavi oko tog broja, stvaranja vojvođanske nacije, jezika ili crkve - ocijenio je Selaković za TV Prva.
Deklaracija će, smatra on, biti povod i razlog više da se napada i ruši Srbija.
- Čak i glasila mejnstrim autonomaške priče kažu da je najveća pepreka onome što žele Aleksandar Vučić. Zašto je najveći problem Vučić? Pogledajte u prethodnih nekoliko godina. Oni traže da mi pristanemo i kažemo da smo genocidan naroda, da pristanemo da je Kosovo posebna nezavisna država, da odustanemeo od Republike Srpske, da se uvedu sankcije Rusiji. Oni će vam ponovo stati u red podrške Đukanoviću i dukljanskim snagama koje su rasrbljavali Crnu Goru - istakao je Selaković.
Ovo nije prvi problematični istup srpskog ministra. Nedavno je “prisvojio” slavnog crnogorskog slikara savremene umjetnosti 20. vijeka Miodraga Dada Đurića.
- Prisustvovao sam otvaranju fantastične prve retrospektivne izložbe "Dado: Istorija prirode 1953-2000", autorke Amarant Zidon, ćerke našeg proslavljenog slikara, koji je začetak svog stvaralaštva i studentske dane proveo u Beogradu - naveo je Selaković u objavi.
Za razliku od ministra Selakovića, koji je u svojoj objavi Đurića proglasio srpskim slikarom, srpski mediji su izbjegli da prisvoje umjetnika koji se uvijek izjašnjavao kao Crnogorac.

Tamara Klikovac

Selaković: Ponovo će stati u red podrške Đukanoviću i dukljanskim snagama koje su rasrbljavale Crnu Goru

Izglasavanje pravosudnih zakona u Skupštini Srbije, kojima se ograničava nezavisnost pravosuđa, predstavlja ozbiljan korak unazad na evropskom putu Srbije, ocijenila je evorpska komesarka za proširenje Marta Kos.
Skupština Srbije danas je usvojila izmjene više pravosudnih zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić.
Kos je u objavi na mreži Iks navela da u vrijeme velikog napretka u proširenju, kada Crna Gora i Albanija brzo napreduju, Srbija rizikuje da krene u suprotnom smjeru.
- To nije ono što želimo - rekla je Kos.
I predstavnici opozicionih stranaka kritikovali su amandmane Mrđića navodeći da je suština izmjena da vlast ostvari veću kontrolu nad pravosuđem i smanji objektivnost u funkcionisanju javnih tužilaštava.
Poslanici vlasti branili su izmjene i dopune pravosudnih zakona tvrdeći da će doprinijeti efikasnosti i pravičnosti u radu sudskih instanci.

Kos: Izglasavanje pravosudnih zakona ozbiljan korak unazad na putu Srbije ka EU

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević komentarisao je odluku o ukidanju neradne nedjelje.
- Pozivam crnogorsku privredu da, bez obzira na odluku Ustavnog suda, ne mijenja način funkcionisanja i zaposlenima obezbijedi neradnu nedjelju - kazao je Zirojević na mreži X.
Kad već nemamo sposobnu i odgovornu Vladu i većinu u Parlamentu, piše Zirojević, neka se bar neko pokaže takvim.

Zirojević: Kad nemamo sposobnu Vladu, crnogorska privreda da obezbijedi neradnu nedjelju

Tužilački savjet na prvoj sjednici, koja je održana danas, donio je odluku o izboru i raspoređivanju devet kandidata za državne tužioce u osnovnim državnim tužilaštvima, na vrijeme od četiri godine, i to: Vanja Janović – u Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru; Gordana Trajković – u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama; Milena Radonjić – u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, Luka Dabović – u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, Miloš Pipović – u Osnovno državno tužilaštvu u Cetinju; Miloš Ljumović, Osnovno državno tužilaštvu u Cetinju; Kenan Muzurović – u Osnovno državno tužilaštvo u Baru, Đorđije Cmiljanić – u Osnovno državno tužilaštvu u Bijelom Polju i Haris Ćeman – u Osnovno državno tužillaštvo u Rožajama.
- Savjet je razmatrao i usvojio Komunikacionu strategiju za Državno tužilaštvo i Tužilački savjet 2026 -2028. godinu. Donijet je Plan rada Tužilačkog savjeta za period januar – decembar 2026. godine, kao i Plan održavanja redovnih sjednica Tužilačkog savjeta za 2026. godinu - navode u saopštenju.&nbsp;
Na sjednici su razmatrane pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada, od kojih je za tri pritužbe dao mišljenje da su neosnovane.
- Savjet se upoznao sa obraćanjem građanina Voja Lakovića i isto je cijenio kao pritužbu u pogledu zakonitosti rada u konkretnom predmetu iz kojeg razloga će se započeti proceduru, u skladu sa zakonom - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Savjet izabrao devet kandidata za državne tužioce u ODT

The President of Montenegro Jakov Milatović has sent a letter to the European Union Commissioner for Enlargement Marta Kos, highlighting the problems faced by professional freight transport operators due to the implementation of the ETIAS Regulation and the Schengen Entry/Exit System (EES), and emphasizing the need to find pragmatic solutions within the existing Schengen framework, particularly in light of blockades at border crossings and the Port of Bar in Montenegro.
As stated in the announcement, Milatović informed Commissioner Kos that professional freight transporters have expressed serious concerns regarding the practical application of the EES system, especially in relation to the 90-day stay limitation within a 180-day period.
He also pointed out that blockades of border crossings and the Port of Bar have been ongoing in Montenegro for several days, organized by freight transporters with the aim of achieving an adequate and sustainable solution to this issue.
- Milatović emphasized that Montenegro, as a frontrunner in the EU enlargement process and a country strongly committed to European Union membership, fully supports Schengen standards, as well as the importance of secure and efficient management of the EU’s external borders. At the same time, he drew attention to the concrete challenges faced by professional freight transporters from Montenegro, given the nature of their work, which involves frequent cross-border movements and may result in serious practical limitations - the statement explained.
Milatović stressed that it is the responsibility of institutions to ensure that the specific, day-to-day operational needs of Montenegrin freight transporters are adequately taken into account when applying the existing rules.
- In this context, Milatović expressed readiness to continue constructive dialogue with the European Commission and EU Member States, with the aim of defining practical arrangements that would be in line with the Schengen acquis while being fair to all interested parties. As he noted, this issue is closely linked to broader efforts to strengthen the economic integration of Montenegro and the Western Balkans with the European Union, which is a shared interest - the statement said.
As noted, Milatović expressed confidence that there is room to find a balanced approach that would preserve the European Union’s high standards while at the same time reducing unnecessary burdens on legitimate transport activities.
- In this regard, open and constructive dialogue with the European Commission and Member States was assessed as key to preserving the integrity of the Schengen system and ensuring the unhindered functioning of professional transport - the statement added.
Milatović emphasized that Montenegro remains fully committed to its European path and ready to actively contribute to finding sustainable and mutually acceptable solutions, both on this issue and on all other matters important to the country’s European integration process.

Tag: crnogorski-jezik