Očekujemo i zahtijevamo da se Milivoje Katnić, poslije šestomjesečnog maltretiranja i nehumanog odosa - boravak u samici, nedostupna i/ili onemogućena medicinska zaštita, medijska šikana i hajka od nosilaca političke moći - brani sa slobode, pošto ne postoji niti jedan opravdani razlog za produženje njegovog privora i nehumani tretman kojem je izložen - navodi se u Deklaraciji koju su usvojili učesnici Međunarodne konferencije "Politički zatvorenici i progon novinara i pisaca u Croj Gori".
Novinarka Tamara Nikčević, koja je pročitala tekst deklaracije nakon panela "Proces" i "Hajka" na konferenciji koju su organizovali Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, kazala je da su ovaj dokument potpisali pisci, novinari, advokati, intelektualaci iz Ukrajine, Turske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbjelorusija-na-jadranu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U nastavku je Deklaracija:
"Pozivamo Tužilastvo Crne Gore da prestane sa nezakonitim postupanjem prema građanin Milivoju Katniću, da poštuje Ustav i zakone Crne Gore, kao i međunarodne konvencije koje su dio crnogorskog prava.
Slučaj Milivoja Katnića predstavija flagrantno i besprizorno kršenje ljudskih prava. Arbitrarno, selektivno i revanšističko postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uključujući i samog glavnog specijalnog tužioca, vrhovnog državnog tužioca, kao i Tužilačkog savjeta, predstavlja negaciju svih postulata i principa zakonitog, profesionalnog i nepristrasnog postupanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.2309%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcirgic-nema-nijednog-kriticara-vlasti-koji-nije-zrtva-besprizornih-demonizujucih-tekstova-u-medijima-koje-kontrolise-vlast&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očekujemo i zahtijevamo da se Milivoje Katnić, poslije šestomjesečnog maltretiranja i nehumanog odosa - boravak u samici, nedostupna i/ili onemogućena medicinska zaštita, medijska šikana i hajka od strane nosilaca političke moći - brani sa slobode, pošto ne postoji niti jedan opravdani razlog za produženje njegovog privora i nehumani tretman kojem je izložen.
Očekujemo i zahtijevamo da se protiv Milivoja Katnića konačno podigne optužnica, ukoliko je SDT uopšte u stanju da to učini, ili da se konačno odustane od ovog postupka, koji ima sve karakteristike politički montiranog procesa, sa motivima koji ukazuju i na revanšizam i ličnu osvetu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5874%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlahovic-zahtjev-soskica-iskaz-nezakonitog-odnosa-sdt-a-prema-medijima-korac-u-slucaju-katnica-ima-psihicke-torture&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očekujemo, takođe, i zahtijevamo da SDT prestane sa targetiranjem i žigosanjem novinara, pisaca i javnih djelatnika koji izvještavaju o ovom slučaju i o nezakonitom postupanju SDT. Slobodno i kritičko sagledavanje i komentarisanje rada crnogorskog tužilaštva i pravosuđa doprinosi vladavini prava i pomaže izgradnji pravne države. Hajka na novinare i medije od strane tužilaca ukazuje na ozbiljne anomalije, sa teškim i opasnim posljedicama po državu Crnu Goru i sve njene građane."

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

"Katnića pustiti da se brani sa slobode, SDT konačno da podigne optužnicu ukoliko je uopšte u stanju da to učini"

Optužnica protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića poslije šest mjeseci još nije podignuta, što govori o najgrubljem kršenju njegovih osnovnih ljudskih prava - istakao je predsjednik Crnogorskog helšinskog odbora Miodrag Vlahović.
On je, na panelu "Hajka" na Međunarodnoj konferenciji „Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“, koju organizuju Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, rekao i da je zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića prema Pobjedi, kojim traži da se dostavi spisak svih tekstova koji su vezani za Zorana Lazovića i Katnića u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, iskaz neprofesionalnog i nezakonitog odnosa SDT-a prema medijima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Takva komunikacija nije takva da se dobiju podaci, nego se radi o eklatantnom pokušaju da se zastraši, da se targetira, da se izvrši brutalni pritisak na slobodu javne riječi, na medije i istraživačke novinare koji bi mogli doći na "suludu ideju" da pišu o ovom slučaju. Ta vrsta intervencija SDT-a je sve samo nije profesionalna, sve samo ne zakonita, nema nikakve veze sa postupkom i procesom kao takvim - rekao je Vlahović.
CHO će, kako je dodao, nastaviti svoju misiju direktnog, javnog, neposrednog bavljenja ovim slučajem zato što, kako je istakao, nije vezan samo za ličnost Katnića, već je paradigmatičan za odnos prema svima koji se korektno, odgovorno i pošteno bave svojim poslom, a "na ovaj ili onaj način" su se zamjerili novoj vlasti.
Predsjednik hrvatskog PEN centra Tomica Bajsić rekao je da je ovo što se dešava u Crnoj Gori, ali i u Bosni i Hercegovini pokušajem odvajanja entiteta Republika Srpska, opasno za sve zemlje bivše Jugoslavije za koje, prema njegovim riječima, neće biti mira dok ne uđu u Evropu sa svojim granicama.
<h2>"'Državni udar' bio organizovani puč"</h2>
Srpski političar i psiholog prof. dr Žarko Korać ocijenio je da u slučaju Katnića ima psihičke torture.
- Katnić ima svoju profesionalnu biografiju, ali nema nikakve sumnje da će njegovo suđenje za pokušaj puča 2016. godine biti centralni dio njegove biografije zato što je to jedan od odlučujućih trenutaka u istoriji Crne Gore - rekao je Korać.
On smatra da to jeste bio organizovani puč.
- U njemu jeste učestvovala ruska obavještajna služba i u njemu je učestvovao i dio ljudi iz Srbije. Sasvim je druga tema što se u jednom trenutku pokazalo da je to batina koja ima dva kraja - kazao je Korać.
Dodaje da Katnića ne ganjaju kao ličnost, nego kao simbol predmeta iz kog je jedan od optuženih sada predsjednik Skupštine Crne Gore.
- U ovom slučaju Katnića imate jedan od najružnijih motiva - osvetu. Ne radi se samo o emocijama ovih na vlasti, nego o strahu da bi se prethodnici mogli vratiti na vlast - naveo je Korać.
Komentarišući to što se dio prijedloga za produženje pritvora odnosi na to što je Katnić razgovarao sa eminentnim novinarima upitao je je li on rob.
- Sloboda govora je osnovno ljudsko pravo. Ljudi u zatvoru koji su optuženi imaju pravo da pričaju sa kim god žele, a protiv njega čak nije podginuta ni optužnica. Ovo što se dešava je ubjedljivi dokaz da Crna Gora ne ide u dobrom pravcu, ali to je na građanima da odgovore sebi na to pitanje - istakao je Korać.
U Crnoj Gori će se, prema njegovim riječima, pokazati da imamo kukavičku i jako slabu vlast.
- Kao na vjetru, da li će ostati, neće, koja se boji da će stara vlast da se vrati, pa će preko Katnića da pokažu kako je prethodna vlast kriminalna. Od toga neće biti nikakve koristi, ali na ovakav način pokušavati da ostvariš političke poente, ali i ovoliko se bojati da ćeš i ti sići s vlasti, a ovo ostavljaš kao političko nasljeđe, nije pametno - zaključio je Korać i dodao da je "jako opasno igrati se s ljudskim dostojanstvom".
<h2>Politička i identitetska kriza</h2>
Hrvatski novinar Vlado Vurušić ocijenio je da se Crna Gora, nažalost, ponovo nalazi u velikoj političkoj i identitetskoj krizi kroz kakve je već prolazila, posebno u posljednjih sto godina.
- Crna Gora je sada pod velikom udarom otvoreno prosprskih i proruskih opcija koje joj rade o glavi i koje, ako već od nje ne mogu stvoriti "Srbiju na moru", pa onda od nje da naprave srpsku Bjelorusiju - naveo je Vurušić.
Crna Gora malo više liči na ono što se događa u Gruziji, odnosno da Vučić prema Putinovom receptu u toj državi želi Crnu Goru izolovati od evroatlantskih integracija, izolovati je od saveznika i susjeda koji bi joj mogli pomoći na putu prema Evropi, gdje Crna Gora, kako je naveo, sigurno pripada.
- Nažalost, Crna Gora je zapravo na neki način Gruziji najsličnija zahvaljujući sadašnjoj vlasti, jer imamo situaciju da u Crnoj Gori postoji politički progon neistomišljenika, što potvrđuje da je Crna Gora pod velikim udarom i da je njen opstanak kao države i nacije u pitanju - istakao je Vurušić.
<h2>Sloboda</h2>
Srpski političar Nenad Čanak kazao je da je pendrek na kome piše pravda ono o čemu danas razgovaraju.
- Sloboda, a to je riječ koja se stalno pominje, nije besplatna, nije jeftina, može da bude skupa toliko da je nikad ne dočekamo, ali je nikad neće biti ako na njoj ne radimo - rekao je Čanak.
Novinar, pjesnik, prevodilac i prozaist Ahmed Burić naveo je da se zahvaljujući Katniću 2016. nije desio puč.
- Na Balkanu ne postoji dobro djelo koje neće biti kažnjeno. Tehnički gledano, vanjska politika srpske hegemonije napravila je veliki broj grešaka u prethodnih 30 godina. U Hrvatskoj su od 12 odsto Srba pali na ispod tri odsto,. U BiH su izgubili tamo gdje su bili glavni i tamo gdje je bilo najbolje, a to su dolina Neretve i Sarajeva, a jedina stvar gdje su profitirali, zbog nesposobnosti BiH da se odupre, jeste da su dobili polovinu Bosne - Republiku Srpsku. To je jedina teritorija u Evropi gdje ulice, škole, trgovi i obdaništa možete nazivati imenima ratnih zločinaca i da vam zbog toga ne spadne dlaka s glave - istakao je Burić.
Smatra da ako Katnića zadrže u ovom statusu, bez mogućnosti imanja normalnih uslova suđenja i validne optužnice, biće to uvod u završetak procesa kojim je Crnoj Gori namijenjena sudbina Republike Srpske.
<h2>Od heroja do mučenika</h2>
Crnogorski novinar, pisac, scenarista, režiser, producent, antiratni aktivista i borac za ljudska prava Šeki Radončić kaže da svi znaju da je hajka na Katnića krenula 2016. kada je spriječio puč.
- Do tada je on bio heroj kada je procesuirao Svetozara Marovića. On je u tom trenutku slavljen i hvaljen, od Zapada, nevladinog sektora i medija. No nakon 2016. počinje brutalna hajka i princijepelni Katnić postaje meta zapadnog faktora, srpske i ruske propagande, medija i nevladinog sektora. To je taj puta od heroja da mučenika - rekao je Radončić.

Radončić: Hajka na Katnića krenula 2016. godine; Vurušić: Crna Gora pod velikim udarom

Na potpunu ogoljenost vlasti da se brutalno obračunaju sa svojim kritičarima, ta vlast odgovara demogoškim diskursom o približavanju Crne Gore Evropskoj unije, o boljem standardu, evropskim vrijednostima i tako dalje, dok na čelu jedinoga državnoga univerziteta u Crnoj Gori, na sramotu crnogorske akademske zajednice, stoji čovjek koji je prije nekoliko godina javno izlagao o potencijalu Srpske pravoslavne crkve za širenje malignog ruskog uticaja i utapanju Crne Gore u sferu Putinovog uticaja - ocijenio je predsjednik crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić.
On je, na panelu "Proces" na Međunarodnoj konferenciji „Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“, koju organizuju Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, kazao da crnogorske institucije, prije svega univerziteti i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, nijesu njegovale ni kritičko mišljenje, niti razvijale svijest o evropskim vrijednostima kojima je stremila Crna Gora.
- Mogao bi PEN centar kao druge institucije da zažmuri na povampireni fašizam u kojem se guši crnogorsko društvo i ograničiti svoj rad samo na promociju knjiga i pisaca. Time bi kolaborantski ignorisali stvarnost koju živimo. Međutim, crnogorski PEN centar osnovan je devedestih godina kao odgovor grupe pisaca i intelektualaca na šovinističku politiku Slobodana Miloševića, a onda se u postreferendumsko doba obonovljenih evropskih vrijednosti aktivnosti PEN-a prilično uglasle, jer se u obnovljenoj državi očekivali da će dotadašnji neformalni emancipatorski rad nastaviti novoosnovane ili kadrovski obnovljene institucije.Zato je u jeku litijaškog pokreta obnovljen rad crnogorskog PEN centra kako bi nadomjestio umukli glas crnogorskih institucija koje su četiri godine upregnute u šovnističku politiku Beograda i Mosvke - naveo je Čirgić.
<h2>Zaštita slobode govora</h2>
Jedan od osnovnih ciljeva je zaštita slobode govore i zato su, kako je kazao, među organizatorima susreta. Posljednjih godina, koliko god ograničen bio rad jednog PEN centra, trude se da ukažu na brutalno kršenje ljudskih prava ne samo njihovih članova, nego i javnih djelatnika koji su meta vlasti zbog javne kritike te vlasti.
- Tako je bivši premijer Dritan Abazović sa skupštinske govornice mahao fotografijom uglednog pisca Milorada Popovića pred kamerama prije dvije godine, zbog bunta na Cetinju prijetilo se višemjesečnom robiju potpredsjedniku PEN-a Sretenu Vujoviću, tužiteljka je pokrenula postupak pred sudom protiv Bobana Batrićevića zbog citiranja skaradnih izjava velikodostojnika SPC kojima se veliča Putinova Rusija i slave ratni zločinci iz Drugoga svjetskoga rata, lutka sa likom Andreja Nikolaidisa spaljena je na hercegnovskom karnevalu i to zato što je kritičar vlasti - rekao je Čirgić.
Nema nijednog kritičara vlasti koji, kako je istakao, nije u kontinuitetu žrtva besprizornih, demonizujućih tekstova u medijima koje kontroliše vlast.
- U pronalaženju osnova za produženje pritvora Katniću, uslužno tužilaštvo koristi se neviđenim mjerama, pa mu se na teret stavlja i to što je komunicirao sa uglednim crnogorskim novinarima i piscima, koji se i sami tako sofisticirano optužuju za veze sa navodnim kriminalcima - rekao je Čirgić.
Osnivačica i predsjednica Helšinskog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da je nova vlast za vrlo kratko vrijeme uspjela da promijeni krvnu sliku Crne Gore i da zarobi cijelo društvo.&nbsp;
- U tome je učestvovala partija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i posebno Srpska pravoslavna crkva. Najupečatljiviji primjer je svakako tužilac Katnić koji se već duže vrijeme bez pravnog osnova drži u pritvoru. Glavni je razlog je što je osudio sve oni koji su bili involvirani u državni puč 2016. Može se s razlogom tvrditi da je on svojevrsni politički zatvorenik čija su elementarna ljudska prava dovedena u pitanje - istakla je Biserko.
U ovome su, kako dodaje, stradali i mnogi novinari koji su se kritički odnosili prema vlasti.
- Oni su izloženi različitim medijskim kampanjama. Većina medija u Crnoj Gori je pod kontrolom Beograda, tu stradavaju ljudi koji glasno postavljaju pitanja i čiji zdrav razum iziskuje otpor takvoj vlasti. Posljednji izbori u Podgorici i Kotoru pokazuju da se taj otpor mijenja i da je pitanje vremena kada će se Crna Gora vratiti na put kojim je krenula - ka Evropi - smatra Biserko.
<h2>Hibridni rat</h2>
Srpski političar i advokat Aleksandar Olenik rekao je da u Srbiji nema ovoliko vidljive političke protivnike, ali da ima puno aktivista koji rade strašno značajne stvari na terenu.
- Oni se optužuju za napad na ustavno uređenje, jer pozivaju na protest, a onda slijedi oduzimanje telefona, pritvaranje, pretresanje. Suštinski to je isto što se dešava u Crnoj Gori, samo na drugi način. Crvena linija podjele je članstvo Crne Gore u NATO-u i to je cilj nas manjine u Srbiji da ako želi da opstane i postane moderno društvo mora prvo da postane članica NATO-a, pa onda Evropske unije, jer nam je bezbjednost ugrožena - rekao je Olenik.
U ovom trenutku, prema njegovim riječima, nije ugrožen teritorijalni integritet, baš zbog NATO-a, ali je suverenitet Crne Gore u velikoj količini doveden u pitanje, jer se, kako je kazao, najvažnije odluke ne donose u državnim organima u Crnoj Gori nego u Beogradu.
- Jer oni koji vladaju ovdje idu po mišljenje u Beograd i u Srpsku pravoslavnu crkvu - naveo je Olenik.
Kosovski političar i advokat Azem Vlasi poručio je učesnicima konferencije da dok bude ljudi poput njih, dok bude slobodnih intelektualaca, novinara, onih koji dižu glas protiv nepravde, pritisaka koji se vrše sa strane ili iznutra na suverenitet, nezavisnost, dostojanstvo i integritet Crne Gore, ima nade za Crnu Gori i za sve njene građane.
- Očigledno je, svi to vidimo i sa strane, da se protiv Crne Gore vodi svojesvrstan hibridni rat. Crna Gora je pod pritiscima svega spolja i iznutr akoji bi da je devastiraju, da dovode u pitanje njenu bezavisnost i integritet. Maltretiranje ljudi poput ovoga što se čini Milivoju Katniću, pritisak na slobodne novinare da oni ućute, kampanja protiv ljudi iz politike koji su bitno doprinijeli obnovi nezavisnosti i državnog suvereniteta Crne Gore.. Nadam se da dok bude ljudi poput vas, a ima i ih i u regiji, takve snage neće uspjeti u svojim nakanama. Mi na Kosovu pažljivo pratimo što se događa u nama prijateljskoj Crnoj Gori - rekao je Vlasi.
<h2>Zajednički cilj - odgovornost</h2>
Humanitarni aktivista Vlado Bogdanić rekao je da mu je jako važno izraziti solidarnost i poštovanje uz rečenicu koju dijeli sa ljudima u nevoljama ovog tipa.
- Mislim pritom na ono što se dešava u Bjelorusiji. Dio ovoga što ću reći posvećujem Mariji Kalasnikovoj, koja je bez legitimnog procesa osuđena na 10 godina robije u toj državi. Parafraziraću Albera Kamija koji je rekao da se bijeda ovog vijeka ogleda u tome da je do juče trebalo opravdavati nedjela, da od danas dobra djela - naveo je Bogdanić.
Dodaje da kad god se ljudi okupljaju oko neke istinite, važne situacije, ali kad se krene onda se ne smije samo početi nego izgurati stvari do kraja.
- Biti sa vama je privilegija, ali izboriti se za ono što je zajednički cilj - a to je odgovornost - lako je početi, a puno teže nastaviti - kazao je Bogdanić.
Obećao je da će sa svoje strane sve što zna staviti na raspolaganje svima i posebno najugroženijima.
- Ovo što će se okončati deklaracijom ne smije ostati unutar ovog kruga, ovo je par ekselans evropski događaj. Nema dvojbe da je ovo što se događa u Crnoj Gori direktan atak na evropske vrijednosti - ocijenio je Bogdanić.
Smatra da je ovo ozbiljna nevolja s obzirom na odnos snaga, vrijeme i kontekst i to da "veliki vrlo često gledaju na ovo kako gledaju".
- Važno je vrlo ono što ljudi sami naprave. Važno je onome što ćemo mi učiniti. To me naučilo proteklih 50 godina. Ako se sam postaviš kreativno, duhovito, angažirano, dugačije će te cijeniti - kazao je Bogdanić.
Hrvatski advokat Ante Nobilo rekao je da je, nakon što je dublje ušao u kazneni postupak protiv Katnića, njegov čvrsti zaključak da se radi o montaži tužilaštva i da ne raspolažu bilo kakvim dokazima protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca.
- Što reći o postupku u kom nijedan svjedok koje je tužilaštvo predložilo i saslušalo ne tereti Katnića. Ne ulazeći u analizu samog predmeta, kao ilustraciju koja odlično ocrtava karakter ovog kaznenog postupka, ispričaću vam razloga zbog kojeg se drži u pritvoru - opasnost od bijega i opasnost od dovršenja krivičnog djela. Kod prvog razloga navodi se da je Katnić povezan sa Zvicerom, šefom kavačkog kriminalnog klana, koji je i sam u bijegu, koji ima logistiku i koji bi Katniću mogao pomoći u njegovom bijegu iz Crne Gore. Kod drugog razloga navodi se da je Katnić prijetio tom istom Zviceru da će ga ubiti ako on ubije jednog njegovog policajca, pa je zbog sprečavanja ubistva Zvicera njega potrebno držati u zatvoru - naveo je Nobilo.
<h2>"U avgustu 2020. smo imali moždani udar"</h2>
Crnogorski advokat Nikola Martinović kazao je da je gungla koja se danas zakotrljala biti lavina u sljedećem periodu, koja će prekinuti u budućnosti mogućnost da se u Crnoj Gori dešavaju postupci kakvi se danas vode protiv Milivoja Katnića i Zorana Lazovića.&nbsp;
- Kako sam pravnik i moje obrazovanje je pravničko, moj um je struktuiran da misli pravnički, reći ću da pravo i pravda su uvijek odraz društva, a ovi postupci protiv Katnića i Lazovića govore da smo mi danas društvo bez slobode i zato nemamo predstavnika ni vlasti ni institucija, jer se oni za svoje karijere boje. A bojati se za svoju karijeru je i odraz ličnosti i situacije u kojoj se nalazite - ocijneio je Martinović.
Protiv Katnića se, prema njegovim riječima, ne vodi postupak zbog onoga što je napisano u narebdi za sprovođenje istrage.
- Mozaik događaja od 2016, od čuvenog pokšaja državnog udara, pokazuje da su korijeni tog postupka u 2016. godini. Svi pravnici koji se bave krivičnim pravom znaju da državni udar nije krivično djelo. Pokušaj državnog udara je krivično djelo, a ako državni udar uspije onda su zavjerenici vlasti i niko sebe ne goni. Pokušaj državnog udara kada je spriječen predstavlja krivično djelo, kada je završen on je onda najčešće oslobođenje, kako ga državna vlast predstavi - rekao je Martinović.
U avgustu 2020. smo, prema njegovim riječima, moždani udar od kojeg se Crna Gora još nije oporavila jer svi vide što radi vladajuća većina.
- Mi smo država u kojoj je premijer bio Dritan Abazović za kojeg postoji pravosnažna odluka da je u vrijeme kada je bio predsjednik Vlade vršio diskrimaciju osoba koje se osumnjičene za neko krivično djelo. Nemate premijera u Evropi za kojeg je insitucija sistema rekla da diskriminiše ljude - kazao je Martinović.
Govoreći o formalnoj otpužbi protiv Katnića naveo je da mu se na teret stavlja da je dozvolio, sa Lazovićem, da dvije osobe za koje se smatra da imaju kriminalne aktivnosti - Belivuk i Miljković - dolaze u Crnu Goru i da oni to dozvoljavaju.
- Zaboravlja se i previđa se da je zbog tog događaja protiv Katnića i Lazovića bila podnijeta krivična prijava, da je razmatrana i da je nadležni tužilac iz tužilaštva, žena je bila tužilac, odbacio to. Prijava je išla po kontroli u Vrhovno državno tužilaštvo i tamo je potvrđeno. Odluka je jednom raspravljena i to na način da tu nema kriminalnog djela. Žena koja je takvu odluku donijela bila je pod pritiskom, hrabro je dala iskaz i nije odstupila od svog stava, i sada svako treba da se pita o čemu se tu radi. Oni koji su donijeli odluku da nema krivičnog djela stoje pri tome, te institucije su i dalje na neki način žive, ali se njihove odluke ne poštuju. Tužilac Šoškić iako ima odluku Vrhovnog državnog tužilaštva i svoje koleginice o istom slučaju, bez novih dokaza, vodi istragu i tamniči i Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Svemu tome uzrok je njihova aktivnost oko slučaja "državni udar" - istakao je Martinović.
<h2>"Istina ne može biti isključena"</h2>
Treba, prema njegovim riječima, imati na umu da tužilaštvo ne posjeduje nijedan dokaz da su Miljković ili Belivuk izvršili za vrijeme boravka u Crnoj Gori bilo kakvo krivično djelo.
- Naprotiv, za cijelo vrijeme boravka u Crnoj Gori bili su opservirani od crnogorske policije i u tom trenutku, gle čuda, na njih je spreman atentat. Crnogorska policija je u to vrijeme uhapsila osobe koje današnje tužilaštvo takože goni za namjeru ubistva Belivuka i Miljkovića. Ne treba zanemariti kontekst vremena u kom su njih dvojica boravili u Crnoj Gori. Oni dolaze iz Beograda, Beograd ih ne zadržava iako su na popisu bezbjednosno-interesantnih lica, ali u vrijeme kada dolaze u Crnu Goru niko u Srbiji ne pokreće postupak protiv Belivuka za krivična djela za koja je danas osumnjičen - naveo je Martinović.
Smatra da je Belivuk iz Beograda poslat u Crnu Goru kako bi ovdje bio likvidiran, kako mu se ne bi sudilo u Srbiji za ono za šta mu se danas sudi, a to su vrlo teški zločini.
- Suđenje nije problematično, problematično je ono što Belivuk govori, a on iznosi ozbiljne optužbe protiv vlasti u Srbiji. On govori o sprezi navijačkih grupa i vlasti. Ničega od toga ne bi bilo da je Belivuk tada kada je došao u Crnu Goru likvidiran. Naravno da bi bilo manje nevolja za srpsku vlast. Sve ovo može voditi zaključku da je dio uticaja i želje da se Katnić skloni iz društvenog života, a očigledno i sa lica zemlje, dirigovan iz Beograda. Nemojte zaboraviti da je protiv Katnića pokrenuta hajka prije krivičnog postupka - ocijenio je Martinović.
Njegovo vjerovanje je da istina može biti zanemarena, ali da ne može biti isključena.
- Istina o kojoj sam vam govorio doći će na naplatu. Oni koji to danas to ne vide osjetiće u budućnosti. Kao što Slobodan Milošević ili Radovan Karadžić nikada nisu mogli vjerovati da će završiti u Hagu, a završili su tamo. Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u Crnoj Gori od 1948. godine - zaključio je Martinović.
Hrabrost, kako dodaje, treba da bude dio svakoga od nas.
- Treba da kažemo istinu, ma koliko u nekom trenutku to bilo teško - poručio je Martinović.
<h2>Pozornost međunarodne zajednice</h2>
Dobitnica Nobelove nagrade za mir i advokatica za ljudska prava u Ukrajini Oleksandra Vjačeslavivna Matvičuk rekla je da međunarodna zajednica pomno prati slučaj Katnića.
Predstavnica Amnesti internešenala Elifa Kriještorac ocijenila da nema ništa plemenitije od sastajanja u ime zaštite ljudskih prava i stati iza čovjeka kome su ta ljudska prava osporena.
- Ljudskim pravima, pa iako jasno definisana, još nedostaju neki elementi koji u pravnom smislu nisu baš adekvatni ili su definisani kao apstrakcija - navela je Kriještorac.

Martinović: Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u CG od 1948; Bogdanić: Nema dvojbe da je ovo što se događa u Crnoj Gori direktan atak na evropske vrijednosti

Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar će 9. oktobra organizovati međunarodnu konferenciju pod nazivom "Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori”, u PR Centru.
Događaj se može pratiti <a href=" https://youtube.com/live/kwh5yB-n7-g?feature=share">uživo</a>.

Portal ETV

1084x550

Međunarodna konferencija "Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori" u srijedu

Završnim riječima danas je okončano suđenje Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i telohraniteljima Ljubišu Dukiću i Mladenu Mijatoviću zbog napada na novinarku Pobjede i saradnicu televizije E Anu Raičković, njenog sina i vjerenika. Presudu će 24. aprila izreći sudija Osnovnog suda Ilija Radulović.
Tužiteljka Romina Vlahović je u završnoj riječi kazala da je nesumnjivo utvrđeno da su Zoran Bećirović, njegov sin Luka Bećirović, Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić napali Raičković, njenog sina i vjerenika.
Tužiteljka Vlahović je tokom današnjeg ročišta istakla da je odbrana optuženih sračunata na izbegavanju krivice. Ona je predložila da Bećiroviće i Mijatovića sud oglasi krivim na po godinu i po zatvora, a Dukiću na dvije i po godine.
Advokat Miloš Vuksanović koji zastupa Raičković kazao je da Dukića nije bilo posljedice ovog događaja bi bilo mnogo veće.
Nakon analize svih dokaza, oštećena strana, kako je rekao, smatra da Dukić treba da bude oslobođen jer je spriječio da ovaj događaj krene u mnogo gorem pravcu i sa težim posljedicama.
- Stav naš je da je uloga Ljuba Dukića bila ljudska i pravog muškarca - kazao je Vuksanović.&nbsp;
Dodao je da snimak predstavlja ključni dokaz što se sve desilo.
- Mislim da bi kazna trebalo da bude nešto veća. Ja je neću predlagati - kazao je Vuksanović.
Advokat Vuksanović je istakao da je jasno da je Raičković napadnuta kao novinarka.
Ana Raičković je rekla da ostaje pri svemu što je njen advokat Vuksanović naveo.
Branilac optuženih, advokat Danilo Mićović kazao je da se zahvaljuje kolegi Vuksanoviću za stav prema Dukiću.
Mićović je ukazao da Vuksanović, ipak, hipotetički gleda " što bi bilo kad bi bilo".
On je rekao da smatra da se radi o klasičnoj zamjeni tezi.
- U spisima predmeta nema dokaza da su moji branjenici počinili krivična djela - kazao je Mićović.
On je dodao da su odbrane njegovih klijenata potvrđene i iskazima svjedoka.
- Iskazi oštećenih su puni kontradiktornosti - rekao je Mićović.
Prema njegovim riječima, Raičković je nezakonito snimala njegove klijente i njen iskaz je "pun nelogičnosti".
Advokat Mićović se ponovo pozvao na detalje iz medicinske dokumentacije Ane Raičković.
- Nju niko nije udarao, napao, vukao za kosu, davio. Raičković je dala kontradiktone iskaze kako bi abolirala svog sina Uroša Gagovića - kazao je Mićović.
Prema njegovim riječima, kvalifikacija nasilničko ponašanje ne može da opstane. Eventualno se, kako je kazao, može govoriti o narušavanju javnog reda i mira sa obje strane.
Mićović je kazao i da je Gagović "jedini koji je počinio nasilje i da ga je na to podstrekla njegova majka".
- Predlažem da sud oslobodi optužene i ukine im pritvor - kazao je Mićović.
Dodao je da je " predmetni događaj sticaj nekih nesrećnih okolnosti" i da nema nikakve veze sa poslom Raičković.
I advokatica Marta Šćepanović kazala je da je nepravedan postupak prema njenim klijentima.
Ona je kategorična bila da njeni branjenici nijesu počinili krivično djelo.
Optuženi Zoran Bećirović kazao je da prihvata završne riječi svojih advokata ali da će dodati nešto.
On je rekao da bi se "zadovoljio dio medija tužiteljka podnosi optužni prijedlog".
- Silu na sramotu bez dokaza podiže optužni prijedlog - kazao je Bećirović.
On je dodao da je Raičković dozvoljeno da "krši zakon, kako ona tako i njen sin".
- Iako je očigledan, brutalan napad na Mijatovića od sina Raičković niko ništa od nadležnih nije preduzeo povodom toga - kazao je Bećirović.
Nakon što je optuženi upozoren od suda da završnu riječ treba da daje sa osvrtom na događaj, dokaze i na ono što mu se stavlja na teret i da završna riječ ne može predstavljati naširoko opservaciju ne samo događaja nego i ostalih učesnika u postupku i da završna riječ treba da bude jasna.
Advokat Mićović je rekao da njegov branjenik može da iznosi završnu riječ do sjutra govoreći "nastavi Zorane da iznosiš završne".
Sudija Ilija Radulović je opomenuo advokata Mićovića da ne može on davati nekom riječ u sudnici.
Bećirović je u nastavku rekao da se na snimku čuje kako ih Raičković provocira i da bez straha prilazi stolu.
- Iz snimka se vidi da me je isprovocirala - kazao je Bećirović.
On je rekao da se novinari moraju rukovoditi istinom i da moraju biti nezavisni.
- Da li je Ana Raičković novinarka? Pojedini mediji su pratili korektno što god mislio o njima jer su objavili cijeli snimak - kazao je Bećirović.
On rekao da je na pretresu čuo da je "Raičković trgovinska tehničarka i da ona ovaj događaj koristi za svoju ličnu promociju".
- Ja i moj sin smo žrtva napada - kazao je Bećirović.
On je rekao da se i sud plaši pojedinih medija.
- Zamislite da Ana Raičković ne piše tekstove za Pobjedu, ko bi onda sjedio na optuženičkoj klupi - kazao je Bećirović.
On je analizirao iskaze Raičković, njenog sina i vjerenika pred sudom i tužiteljkom i kazao da je imaju brojne nelogičnosti i kontradiktornosti.
Bećirović je rekao i da se na snimku vidi ko je agresivan.
On je podsjetio i na izjavu predsjednicu Vrhovnog sud Valentine Pavličić da je preglasna politika uništila sudski sistem.
Optuženi Mijatović, Luka Bećirović i Dukić kazali su da nemaju što da dodaju i da prihvataju završne riječi advokata.&nbsp;
Presuda će biti izrečena 24. aprila u 14 sati.

Presuda Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu i tjelohraniteljima 24. aprila

- Obavještavamo posjetioce Nacionalnih parkova Lovćen, Durmitor, Prokletije i Biogradska gora da je dolaskom proljeća i toplijeg vremena došlo i do povećane aktivnosti životinja u potrazi za hranom, te je mogućnost njihovog prisustva i susreta s ljudima u prirodi povećana - poručiili su iz NPCG, &nbsp;uz video snimak medvjeda koji šeta planinom.&nbsp;
Oni pojašnjavaju da su, ored toga što su najaktivnije, životinje su u ovom periodu osjetljive na uznemiravanje.&nbsp;
- Molimo sve izletnike, planinare, šetače i ostale posjetioce da budu oprezni prilikom boravka u šumskim i planinskim predjelima - naveli su iz NPCG.&nbsp;
Onii su dodali i nekoliko savjeta.&nbsp;
- Krećite se u grupama obilježenim stazama. Ne ostavljajte ostatke hrane i smeće u prirodi. Brinimo o svojoj sigurnosti i očuvanju prirode - &nbsp;zaključuju iz NPCG.&nbsp;

NPCG: Molimo posjetioce Nacionalnih parkova Lovćen, Durmitor, Prokletije i Biogradska gora da budu oprezni

Tužilaštvo Specijalnog suda u Hagu danas je saopštilo da je zvanično okončalo dokazni postupak protiv bivšeg vođe OVK Hašima Tačija i saoptuženih za zločina protiv čovječnosti i ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.
Za zlodjela, koja uključuju više od 100 ubistava i mučenje, nad Albancima, Srbima i Romima u 40 ilegalnih pritvora OVK optuženi su, zajedno sa Tačijem, još Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.
Tokom rata na Kosovu, svi optuženi bili su vodeći članovi Glavnog štaba OVK, a od februara 1999. i samoproglašene Privremene vlade Kosova.
Suđenje Tačiju i saoptuženima pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu počelo je 3. aprila 2023. godine.
Raspravno vijeće, kojim predsjedava američki sudija Čarls Smit (Charles Smith), od tada je u sudnici saslušalo iskaze 125 svjedoka optužbe.
Izjave desetina drugih svjedoka, tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.
Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
U procesu učestvuje više od 150 žrtava, koje imaju pravo na odštetu ukoliko optuženi budu proglašeni krivim i osuđeni.
Pravila suda predviđaju da, po okončanju izvođenja dokaza tužilaštva, optuženi imaju pravo da podnesu zahtjev za oslobađanje na polovini suđenja, zasnovan na ocjeni da tužioci nijesu dokazali njihovu krivicu.
Ukoliko sudije odbiju taj zahtjev, uslijediće izvođenje dokaza odbrane četvorice optuženih.
Sljedeću fazu postupka, sudsko vijeće će sa tužiocima i braniocima razmotriti na zasijedanju zakazanom za 23. april.
Glavna tužiteljka Kimberli Vest (Kimberly West) odala je, u današnjoj pisanoj izjavi, priznanje svjedocima i žrtvama koje su svjedočile na suđenju u protekle dvije godine.
- Spremnost svjedoka da svjedoče je bila izuzetno važna i ja im odajem priznanje zbog hrabrosti da svjedoče u sudnici - naglasila je Vest.
Tužiteljka je podvukla da se „zločinima poput ubistva i mučenja mora stati na put“.
- Od suštinske važnosti za Kosovo je da se poštuju vladavina prava i pravosudni proces pred ovim sudom kako bi se očuvali integritet i pravičnost postupka i utvrdila istina - izjavila je Vest.
Specijalizovana veća Kosova osnovala je 2015. Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.
Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima, sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).
Navedene zločine, pripadnici OVK pod komandom optuženih počinili su, po optužnici, nad Albancima, proglašenim za „kolaboracioniste“, Srbima i Romima u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji.
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999, piše u optužnici.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala „protivnicima“.
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nijesu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.

Tužilaštvo u Hagu okončalo dokazni postupak protiv Tačija i saoptuženih

Na magistralnom putu Cetinje–Podgorica, u mjestu Belveder, danas je došlo do požara na putničkom automobilu stranih registarskih oznaka.&nbsp;
U nesreći nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena veća materijalna šteta, kazao je za RTV Cetinje komandir Službe zaštite i spašavanja Cetinje, Miloš Ćećanović.
- Na lice mjesta su upućena dva vozila i pet vatrogasaca, koji su brzom intervencijom lokalizovali požar i spriječili njegovo dalje širenje – kazao je za RTV Cetinje Ćećanović.

Kod Belvedera ugašen požar na vozilu – povrijeđenih nije bilo

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: crnogorski-helsinski-odbor-za-ljudska-prava