Nacionalni centralni biro Interpola Podgorica saopštio je aktuelne podatke o potrazi za čak 121 crnogorskim državljaninom na međunarodnim potjernicama, uključujući najtraženije bjegunce sa crvenih potjernica kao i nestale osobe za kojima je raspisana žuta potjernica.
U saradnji s Interpolom i Europolom, crnogorski NCB Interpol neumorno prati kretanje članova kriminalnih grupa i počinilaca najtežih zločina—od teških ubistava, krijumčarenja narkotika i pranja novca, do stvaranja kriminalnih organizacija.&nbsp;
Potraga obuhvata i nestale osobe, ukradena vozila i dragocjenosti, u pokušaju da pravda sustigne bjegunce koji već godinama izmiču zakonu.
Na međunarodnom nivou, potražuje se 121 crnogorski državljanin.
- Riječ je o podatku koji varira u zavisnosti od toga da li je država koja potražuje lice insertovala podatak da je u pitanju državljanin Crne Gore. Najčešće je riječ o zemljama Evropske unije - navode iz Nacionalnog centralnog biroa Interpola za Standard.
U isto vrijeme, kako su saopštili iz NBC Interpola, Crna Gora očekuje izručenje 81 stranca.
- Do 23. oktobra 2024. godine ukupno 81 lice očekuje izručenje iz Crne Gore. Najčešće su to osobe koje dolaze iz Republike Turske i Republike Albanije - pojašnjavaju iz NCB Interpola Podgorica.
Aktivnosti praćenja i potrage za osobama od bezbjednosnog interesa odvijaju se putem saradnje sa Interpolom, Europolom i drugim policijskim jedinicama, sa fokusom na slučajeve koji su privukli pažnju međunarodne javnosti.
Na sajtu Interpola nalaze se četiri crvene potjernice, raspisane po zahtjevu Crne Gore, riječ je o Adrović Satku, Samadžić Božidaru, Čpajak Komnen i Popović Bogdanu. Među onima koji se traže su i neki koji su počinili najmonstruoznija ubistva u našoj zemlji, a sva nedjela ti bjegunci napravili su između 1992. i 2006. godine.
Pedesetsedmogodišnjeg Komnena Čpajak iz Brdareva, Interpolov zahtjev preko Crvene potjernice traži zbog dvostrukog ubistva za koje je pravosnažno osuđen na 30 godina zatvora. On je 25.06.2006 u Budvi s predomišljajem ubio Lazara Draškovića i Mladenku Jaković. Na sajtu Interpola nalaze se četiri crvene potjernice, raspisane po zahtjevu Crne Gore.
Crnogorska policija potražuje i četrdesepetogodišnjeg nikšićanina Božidara Samardžića koji je zbog ubistva osuđen na 20 godina zatvora. Ovaj bjegunac je u ranijem period lociran i uhapšen u Sloveniji, međutim potjernica za njim će biti skinuta sa sajta Interpola tek kad bude izručen crnogorskim policijskim organima.
Na sajtu Interpola crvenom bojom označen je i pedesetsedmogodišnji Bogdan Popović koji je osuđen na 15 godina zbog ubistva počinjenog 1992 godine.
Četvrta crvena potjernica naslovljena je na pedesetdevetogodišnjeg Satka Adrovića osuđenog na 10 godina zatvora zbograzbojništva i razbojničke krađe.
Takođe, na sajtu se može naći podatak da se na Interpolovoj potjernici nalaze i četiri crnogorska državljanina. Prema javno dostupnim podacima sa sajta INTERPOL RED NOTICE, među crnogorskim državljanima za kojima je izdata ova potjernica nalaze se Alen Velović, Goran Milašinović, Adrović Satko i Božidar Samardžić.
Kipar potražuje Gorana Milašinovića koji je u Crnoj Gori nepravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog sumnje da je sredinom marta 2012. godine sa M.B. i F.M. opljačkao beransku filijalu Prve banke odakle je otuđeno 161.036 eura.
Na crvenoj potjernici, kako smo već naveli nalazi Božidar Samardžić, koji je uhapšen u Sloveniji 2018. nakon 19 godina bjekstva, ali neće biti izručen našoj zemlji, nakon što je slučaj, prema slovenačkom zakonu, zastario.
Baranina Alena Velovića zbog oružane pljačke potražuje Slovačka.
Interpol u Podgorici vodi i međunarodnu potragu za 31 nestalom osobom, koristeći sistem žutih potjernica, kojima se označava nestanak osoba.
- Postupanje po žutoj potjernici mogu biti lociranje i pronalazak osoba čiji je nestanak prijavljen, ali i za osobama kojima je sud oduzeo poslovnu slobodnost i odredio obaveznu mjeru liječenja - saošteno je portal Standard iz NCB Interpola.
Crna Gora u ratu protiv krađe vozila: Kako Interpol vraća ukradene automobile i umjetnine
Pored osoba i kriminalnih grupa, posebna pažnja posvećena je i suzbijanju krađa vozila i povratku ukradenih predmeta.
- Nakon prijave krađe, odnosno otuđenja vozila Uprava policije (za vozila koja se otuđe na teritoriji naše države) posredstvom Interpola vrši provjere o kretanju vozila, lociranju i oduzimanju vozila. Crna Gora zahvaljujući svom FIND sistemu koji posjeduje svaki granični prelaz u samom vrhu po broju oduzetih vozila. Po međunarodnim potragama godišnje se u Crnoj Gori oduzme oko 60 vozila - precizirali su iz NCB Interpola Podgorica.
Slučajevi ukradenih umjetničkih djela i vrijednih predmeta takođe su u fokusu crnogorskog Interpola, koji djeluje po domaćim i međunarodnim zahtjevima, uz podršku Generalnog sekretarijata Interpola u Lionu.
Organizovane kriminalne grupe sa crnogorske teritorije, koje se nalaze na listama međunarodnih potjernica, predstavljaju prioritet u radu Nacionalnog centralnog biroa Interpol Podgorica.
- U saradnji sa Interpol-om se svakodnevno vrši razmjena operativnih i drugih informacija u cilju lociranja i hapšenja tih osoba - navode iz NBC-a.
Intenzivna saradnja s Europolom kroz EMPACT aktivnosti omogućava razmjenu informacija i lociranje članova ovih grupa u što kraćem roku.
NCB Interpol Podgorica stavlja prioritet na stalnu komunikaciju s međunarodnim partnerima, koristeći Interpolove kanale veze dostupne 24 sata dnevno.
- Saradnja je ključna u prikupljanju i dijeljenju podataka o potjernicama i nestalim osobama - ističu oni,dodajući da su za svaki važan predmet formirani zajednički istražni timovi koji obezbjeđuju razmjenu svih relevantnih informacija.
Jačanje međunarodne saradnje: Ključni faktor u borbi protiv transnacionalnog kriminala
Bezbjednosni stručnjaci naglašavaju važnost međunarodne saradnje, objašnjavajući da brzina razmjene obavještajnih podataka često može biti presudna u istrazi.
- Međunarodna operativna policijska saradnja nudi najbržiji i najefikasniji način razmjene operativnih, obavještajnih i policijskih informacija i podataka. Izazovi su novi trendovi kriminala, sa kojim se susrijeću istražitelji u svim državama koje su članice međunarodnih kriminalističkih policija - poručili su iz NCB Interpola Podgorica.
Međutim, izazovi rastu s promjenama u kriminalnim trendovima, koje policijske jedinice širom svijeta moraju brzo prepoznavati i pratiti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Interpol: Na međunarodnoj potjernici 121 crnogorski državljanin

Prema rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 44.017 državljana Crne Gore radi, školuje se ili boravi u inostranstvu, od čega ih je najviše, preko 10.400 u Njemačkoj.
Kao razlog odlaska iz Crne Gore najviše popisanih građana je navelo ekonomiju - 21.449, dok je zbog porodičnih razloga u inostranstvu 10.735 crnogorskih građana, a na školovanju njih 8.230.
- Najveći broj popisanih državljana Crne Gore radi, školuje se ili boravi u Njemačkoj i to 10.413. Najveći broj popisanih lica koji rade, školuju se u inostranstvu je iz Podgorice i to njih 6.384 - prenosi RTCG podatke Monstata.
Podaci popisa su pokazali da u Srbiji boravi 7.346 naših državljana, u Sjedinjenim Američkim Državama 6.428, Luksemburgu je njih 3.578, do je u Švajcarskoj 1.987 državljana Crne Gore.
Pored toga, podaci sa popisa pokazuju i da je u Švedskoj 1.408 naših državljana, dok je u Francuskoj njih 1.381.
Kako se navodi u objavi Monstata na rad, školovanje ili borava u inostranstvo 2023. otišlo je 6.930 crnogorskih građana, 2022. to je učinilo njih 3.394, godinu ranije 2.786, a 2020. godine van Crne Gore je otišlo 2.396 naših građana.
Prema godini odlaska u inostranstvo podaci pokazuju da je od 2015. do 2019. to učinilo 8.499 državljana Crne Gore, a od 2010. do 2014. iz Crne Gore je otišli 4.180 naših državljana.
Popisani državljani Crne Gore na radu, školovanju ili boravku van Crne Gore prema nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti izjasnili su se na sljedeći način: Bošnjaci - 15.486, Srbi - 11.789, Crnogorci - 8.790, Albanci - 4.938, Muslimani - 1.628...

1084x550

U Njemačkoj 10.400 naših državljana, odselili uglavnom zbog ekonomije

Troje crnogorskih državljana koji su boravili u Libanu obratili su se za pomoć i napustili tu državu uz pomoć počasnog konzula Crne Gore u Bejrutu.
To je Portalu ETV saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova.
- Prema trenutno raspoloživim informacijama, nema povrijeđenih &nbsp;crnogorskih državljana - kazali su nam oni.
Do sada, kažu, nije bilo obraćanja crnogorskih državljana sa zahtjevima za pružanje pomoći ili interesovanjem za povratak u Crnu Goru iz Izraela. &nbsp;
- Ministarstvo vanjskih poslova s pažnjom prati razvoj situacije i u komunikaciji smo sa partnerskim državama i saveznicama, kao i sa počasnim konzulima Crne Gore u navedenim područjima - naglasili su u MVP.
Crnogorskim državljanima su, kažu, na raspolaganju za sve potrebne informacije i pružanje konzularne pomoći putem dežurnog broja telefona +382 67 17 17 77, mejl adrese &nbsp;arhiva.konzularno@mfa.gov.me i fiksne linije +382 20 416 382.
- Dodatno, za informacije i/ili konzularnu pomoć crnogorski državljani koji se nalaze u Libanu ili Izraelu mogu se obratiti: Konzulatu na čelu s počasnim konzulom Nimrodom Rinotom u Tel Avivu telefon + 972-9-8987781 i mejl: rinot.nimrod@montenegroisrael-consulate.com Konzulatu na čelu s počasnim konzulom u Libanu Kebeom Marvanom, telefon: (+961) 9 222 314 5 mejl: info@montenegroconsulate-lb.org - dodali su MVP.
Od početka rata u Gazi, nakon 7. oktobra 2023. i napada Hamasa, kojeg su SAD i EU označile za terorističku grupu, produbljivao se konflikt između Izraela i Hezbolaha.
Hezbolah je libanska šiitska politička partija i paravojna grupa osnovana 1982. kako bi se borila protiv invazije Izraela na Liban. Grupu su formirali muslimanski vjerski zvaničnici uz podršku Irana.
Neprijateljstva Izraela i Hezbolaha su ozbiljnije eskalirala od 17. septembra i eksplozije pejdžera kada je u Libanu povrijeđeno oko 2.800 ljudi. Najmanje devetoro je poginulo, od kojih je troje djece.
Nakon ubistva lidera Hezbolaha Hasana Nasralaha, ključnog saveznika Teherana, u vazdušnim napadima na Liban 27. septembra, eskalacija je prerasla u rat.

Anja Ivanović

Među povrijeđenima u Libanu nema crnogorskih državljana, troje napustilo tu državu

Skupština Crne Gore danas odlučuje o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva.
Poslanik DNP-a Milan Knežević kazao je da njegova partija neće glasati za predloženu rekonstrukciju Vlade.
- Nama data riječ nema cijenu. Nema cijenu, niti se na kantar može staviti bilo kakva fotelja ili pozicija u odnosu na srpski jezik, državljanstvo, trobojku, himnu i sve za šta smo dobili glasove kako bi predstavljali građane u parlamentu. Ako bi se odrekli onoga za šta smo se borili, poslali bi poruku da nikad iskreno vjerovali u ono što smo saopštavali građanima, u našu neprekidnu borbu i da nismo iskreno vjerovali u same sebe jer smo poklekli pred prvom privilegijom - naveo je Knežević.
Od njih se traži, navodi on, da zaborave na sprski jezik dok se ide ka EU.
- Volio bih da mi premijer objasni što podrazumijeva sveopšti konsenzus. Jer prije će šumski miš, mrav u polju i vuk u gori podržati naše pravo da govorimo srpskim jezikom, nego neki političari kojima siu puna usta EU, međunarodnih standarda, Betovenove ode radosti... Srpski jezik koji je decenijama gažen i ponižavan sad treba da čeka sveopšti konsenzus ljudi, biljaka i životinja da bi bio normiran u Ustavu. Šta treba da čekaju desetine hiljada ljudi koji žive u bratskoj Srbiji, a kojih se Crna Gora odrekla kao da se radi o nekim duhovima i utvarama iz prošlosti? Da li su to evropski standardi i da li svi drugi narodi u Crnoj Gori imaju pravo da kažu da imaju dvije majke - zapadnoevropsku i crnogorsku - naveo je Knežević.
Kako je rekao, sve što je saopštio javnosti rekao je i Spajiću.
- U oči sam mu rekao da će DNP podržati rekonstruciju Vlade ukoliko dobijemo vremenski okvir za otpolčinjanje dijaloga na temu pozicioniranja i normiranja sprskog kao službenog jezika u Ustavu. Podržaćemo rekonstrukciju ako dogovorimo vremenski okvir za dijalog o izmjeni Zakona o državljanstvu. Pitanje sprskog jezika, državljanstva, trobojke i himne zaslužuje najveću žrtvu koju može podnijeti čovjek koji se izjašnjava kao Srbin u Crnoj Gori - rekao je Knežević.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković podsjetio je Kneževića da je stavio potpis na sporazum o formiranju parlamentarne većine i 44. Vlade Crne Gore.
- Ne sjećam se da se u tom sporazumu pominje zastava, himna, dvojno državljanstvo... Mi smo se okupili oko vrijednosti koje smo potpisali u sporazumu. Rekao sam, ako ste redefinisali prioritete i ako ono u sporazumu nijesu Vaši prioriteti onda ih jasno saopštite i zauzmite stav o učešću u 44. Vladi - naglasio je Laković.
Knežević je odgovorio da se Laković dobro reformisao iz policijske pozicije DPS funkcionera do čovjeka koji dijeli evropske lekcije.
- Ako sam doprinio tome - srećan sam zbog Vašeg novog evropskog imidža. Međutim, sve ovo što govorite je potvrda onoga što sam rekao u diskusiji. Nađite mi jednu državu u EU u kojoj većinski jezik nije službeni, gdje ne postoji fleksibilan Zakon o državljanstvu... Sve što sam saopštio u potpunosti je u skladu sa postulatima EU koja nam je donijela veliki broj glasova u Nikšiću - naveo je Knežević.
On je pšoručio Lekoviću da DNP neće napuštati Vladi.
- A vi preko premijera imate sve mehanizme da me sa DPS-om izbacite iz Vlade. Da uz Betovena, Šopena otplešete sve evropske plesove... vi sve vrijeme patite za DPS-om i evo vam prilike da preko mog "evropaskog političkog leša", pređete kod Danijela Živkovića i "congratulation" - poručio je Knežević.
<h2>Spajić: Broj članova Vlade ostaje isti, budžet neće biti dodatno opterećen</h2>
Premijer Milojko Spajić se na početku sjednice zahvalio poslanicima što su došli u velikom broju nakon lokalnih izbora u Nikšiću. On je rekao da broj članova Vlade ostaje isti i da budžet neće imati dodatno opterećenje zbog rekonstrukcije.
On je istakao da je Crnoj Gori potrebno ubrzano donošenje odluka.
- Do sada naš biznis model, odnosno povećanje standarda se baziralo na smanjenju sive ekonomije i korupcije. Od sada mora da se dodata investiciona komponenta. Potreban je novi investicioni bum koji treba da se desi. Bez njega nema velikog ekonomskog rasta. Te velike investicije ne smiju doći na način kao do sada. Nema prodaje zemljišta više ikada u Crnoj Gori. Država će isključivo ići na model suvlasništva i koinvestiranja sa stranim investitorima - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora će 2028. godine postati most saradnje između Evropske unije i Zapadnog Balkana.
- Energetika će prva napraviti tu saradnju. Nadam se da će ministar Šahmanović iskoristiti tu priliku, naći zajednički jezik i da ćemo zajedno moći zajednički da radimo na zdravoj budućnosti Crne Gore i velikim investiucijama u energetici - poručio je Spajić.
Podsjećamo, Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova.
Adžović je do sada obavljala funkciju državne sekretarke u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Rekonstruisanu Vladu, predvođenu premijerom Milojkom Spajićem sa 26 ministarstava i sedam potpredsjednika, podržala je skoro dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore 23. jula prošle godine.&nbsp;
Raspodjelom pozicija političkim subjektima koji su tom prilikom ušli u izvršnu vlast pripalo je - strankama iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, a Bošnjačkoj stranci potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.
S populacijom od 663.000 stanovnika, Crna Gora trenutno ima najbrojniju Vladu u Evropi.

Knežević neće podržati rekonstrukciju, ali ni napustiti Vladu: Pitanje srpskog jezika, državljanstva, trobojke i himne zaslužuje najveću žrtvu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je Deklaraciju o proglašenju „Međunarodnog dana kratošije“, koju je inicirao zajedno sa redom vinskih vitezova Crne Gore OEVE, Legatura Crna Gora., saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Milatović je, kako see navodi u saopštenju, &nbsp;istakao da današnji događaj predstavlja prvi korak ka okupljanju svih društvenih aktera oko ideje da Crna Gora bude prepoznata kao zemlja vina.
Naglasio je da su Crnoj Gori potrebne ideje poput ove, jer uključuju teme koje nas spajaju. Naveo je da je neophodan zajednički doprinos svih društvenih činilaca i donosilaca odluka, jer samo udruženim snagama možemo Crnou Goru ponovo pozicionirati kao zemlju vina, ali i obnoviti stare tradicije, unaprijediti kvalitet i prepoznatljivost crnogorskih vina, te ih plasirati na domaće i međunarodno tržište kao autentičan proizvod naše zemlje.
Predsjednik Milatović je zahvalio Redu vitezova vina na saradnji i zajedničkom radu na inicijativi koju, kako je kazao, treba njegovati, uz nastavak čuvanja i razvoja vinske tradicije i u budućnosti.
U danas potpisanoj Deklaraciji se navodi da, uvažavajući kratošiju kao ključnu sortu vinogradarskog pedigrea Crne Gore i njen izuzetan značaj u istorijskom razvoju i evoluciji sortimenta vinove loze, kao i doprinos svjetskoj vinskoj baštini, potpisnici izražavaju uvjerenje da će proglašenje jednog dana u godini za „Međunarodni dan kratošije“ i njegovo uvođenje u društveni, kulturni, ekonomski i turistički život Crne Gore doprinijeti razvoju i promociji autentičnih crnogorskih vina na domaćoj i međunarodnoj vinskoj sceni.
Takođe, potpisnici Deklaracije su predložili 24. april kao naprikladniji datum za obilježavanje ovog dana, kao izraz posvećenosti očuvanju, proučavanju i promociji kratošije kao crnogorske autohtone sorte vinove loze.
Obavezali su se da će, samostalno i u saradnji sa ostalim potpisnicima Deklaracije i drugim istomišljenicima, raditi na promociji „Međunarodnog dana kratošije“ kroz podsticanje i organizaciju prigodnih događaja.
Pored predsjednika Milatovića, dodaje se u saopštenju, Deklaraciju su potpisali i predstavnik OEVE, Legatura Crna Gora Ljubiša Krgović, ministar finansija Novica Vuković, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić, predstavnik kompanije “ 13 jul Plantaže” Nikola Tripković, predstavnica Udruženja somelijera Crne Gore Danijela Radeč, kao i Rade Rajković u ime Udruženja vinogradara i vinara Crne Gore.
Kako navode, svečano obilježavanje Međunarodnog dana kratošije održaće se 24. aprila, pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore, a u organizaciji Evropskog reda vinskih vitezova OEVE, Legatura Crna Gora, u saradnji sa kompanijom „13. jul Plantaže“ AD i Biotehničkim fakultetom, Univerziteta Crne Gore.
- Događaj će okupiti predstavnike diplomatskog kora i ambasada u Crnoj Gori, državne zvaničnike, renomirane vinske stručnjake, goste iz regiona i šire, a sve u cilju promovisanja sorte kratošije i Crne Gore kao izuzetne vinske destinacije- zaključuje seu saopštenju.

Milatović: Zajedno da doprinesemo da Crna Gora bude zemlja vina

Bivša vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković danas je na suđenju saopštila da se njena takođe bivša koleginica Vesna Medenica interesovala za status tri predmeta - Cijevna komerc, Carine i Port of Adria ali da od nje nikada ništa nezakonito nije tražila.
- Niko nije vršio pritisak na mene. Da je neko mogao da vrši pritisak na mene i klimam glavom i danas bih bila ovdje - kazala je Vučković.
Osim Vesne Medenice sudi se i njenom sinu Milošu Medenici koje se, prema navodima SDT, tereti da je bio organizator višečlane grupe.
Sutkinja Vesna Kovačević konstatovala je da je &nbsp;svjedokinja Vučković dva puta saslušavana u SDT- u i da je 2024. godine izjavila da je iz interesovanja Vesne Medenice " zaključila da se zalaže za donošenje odluke u korist Cijevne komerc".
Vučković je danas u sudnici objasnila da je tačno da se Medenica interesovala za predmet Cijevne komerc, ali ne u koristi ili na štetu bilo koje stranke.
- Možda je moja greška što nijesam pročitala svaku riječ koja je unijeta u zapisnik. Medenica se nije zalagala da se donese presuda u koristi nekoga, niti me pitala za odluku u slučaju Carina već se samo interesovalo za taj predmet- navela je Vučković.
Sutkinja Kovačević je ponovo upitala za razlike na što je svjedokinja rekla da se " radi najverovatnije o " igri riječi".
- Bila sam razočarana ono što sam doživjela posle 38 godina sudijske funkcije. Moguće da je bila igra riječi, moguće je da sam iz tog nekog revolta ispričala to- kazala je Vučković.
Na današnje ročište odbrana Vesne Medenice ukazala je da nemaju CD na kojima su komunikacije njihove klijentkinje. Sutkinja Kovačević potvrdila je da odbrani nije dostavljen taj CD.
Jedan od branilaca Medenice, advokat Zdenko Tomanović kazao je da su podnosili nekoliko urgencija ali bezuspješno, a da su razgovori i poruke njihove klijentkinje punili novinske stupce.
Sutkinja Kovačević je naložila SDT-u da u roku od osam dana izdvoji samo komunikacije koje se odnose na konkretan predmet, kako ne bilo povrijeđeno pravo na privatnost.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka.
Na optužnici &nbsp;su Miloš i Vesna Medenica ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Vučković: Medenica od mene ništa nije tražila nezakonito

Grupacija vinara i vinogradara konstituisana je pri Odboru udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore, saopšteno je iz PKCG.&nbsp;
Kako navode, za predsjednika Grupacije izabran je Radosav Brnović iz vinarije Patrimonio, a za njegovog zamjenika izabran je Simo Knežević iz vinarije Knežević.
- Na konstitutivnoj sjednici verifikovani su mandati dvadestet i sedam članova Grupacije koja okuplja najznačajnije kompanije iz ovg privrednog sektora. Sekretarka Odbora Lidija Rmuš upoznala je članove sa Poslovnikom o radu Grupacije koji uređuje organizaciju, način rada i odlučivanje ovog tijela - ističe se u saopštenju.
Kako dodaju iz PKCG, djelokrug rada i aktivnosti Grupacije biće usmjerene na razmatranje najvažnijih izazova sa kojima se u svom radu susrijeću vinari i vinogradari kao što su: visoka akciza na mirna vina i negativne efekte koje će ona imati na poslovanje kao i na pojavu prodaje vina van legalnih tokova, visoki porezi na nepokretnosti, duge procedure odobravanja IPARD sredstava, pozicioniranje domaćih vina u marketima i ugostiteljskim objektima, zajednički nastupi na sajmovima, kao i obilazak međunarodnih sajmova vina.

PKCG: Konstituisana Grupacija vinara i vinogradara

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: crnogorski-drzavljani