Kroz tribinu pod nazivom „Crnogorska pravoslavna crkva i Sveta Stolica u XVII vijeku“, koja je održana sinoć u Baru u organizaciji tamošnjeg Ogranka Matice crnogorske u saradnji sa Centrom za kulturu iz Bara, objektivizovane su prilike iz srednjovjekovnog perioda i ukazano je na razloge zbog kojih su gotovo idilični odnosi između pravoslavaca i katolika u nekom trenutku narušeni.&nbsp;
Prostorom današnje Crne Gore kroz vjekove smjenjivali su se uticaji svih moćnih imperija Mediterana, istakao je profesor i publicista Neđeljko Đurović i objasnio da je u tim sukobima za prestiž i dominaciju veoma značaj uticaj dva središta hrišćanstva – Rima i Konstantinopolja.&nbsp;
- Budući da se ovaj naš kutak Sredozemlja nalazi na ekvidistanci između ova dva duhovna centra, njihovi uticaju kroz vrijeme bili su isprepletani kroz pravoslavno zaleđe koje je bilo naslonjeno na primorske, urbane i katoličke centre u Baru i Kotoru – rekao je Đurović. &nbsp;
On je istakao da je odnos međusobno anatemisanih crkava tokom srednjeg vijeka uveliko poprimio različita poimanja svijeta i života koja su se prvobitno ogledala u dubokim teološkim i kulturološkim razlikama, pa i međusobnim sukobima.&nbsp;
- Osvajanjem Carigrada od strane Osmanlija i snaženjem uticaja islama odnos između zapadnog i istočnog hrišćanstva poprimiće nove i složene dimenzije. Na ovim prostorima spajanje tri religijske sfere ipak je imalo svoje specifičnosti koje su često odstupale od namjere moćnih i koje su nastajale kao produkt zrelog promišljanja i egzistencijalnog pragmatizma naroda ovog prostora. Jedna od ovih autentičnosti, koja je u konkretnom slučaju nastojala zbližiti i ojačati hrišćansko jedinstvo u zenitu vladavine Orijenta nad ovim dijelom Balkana, vezana je i za pokušaj osnaživanja veze između pravoslavja i katoličanstva na prostoru tadašnje Crne Gore. Ovo zbližavanje crkava zapravo je predstavljalo nastojanje koje je u narodu već imalo svoje određeno postojanje i čije svojevrsno zajedništvo je opstalo do današnjih dana. Valja istaći da se radi o još jednom istorijskom fenomenu po kojem se prepoznaje autentična i vjekovna potreba crnogorskog bića za samobitnošću – rekao je Đurović u uvodnom izlaganju.&nbsp;
Iako najavljen kao jedan od govornika, predsjednik Matice crnogoske Ivan Jovović nije prisustvovao tribini, ali je pročitan dio njegovog govora u kome se ističe da se na pozivnici za predavanje nalazi dio faksimila dokumenta iz 1666. godine u kojem iguman Nikodin iz manastira Prečista Krajinska poziva svog „brata u Hristu“, skadarskog i barskog biskupa Petra Bogdanovića, kako je nazivan u ćiriličnim spisima, odnosno Petra Bogdania u spisima ispisnim latiničnim pismom. Jovović je ukazao da je Petar Bogdani služio zajedničke, božje službe i po ostalim manastirima na Skadarskom jezeru, dok je zahavljujući njemu manastir Vranjina dobio pomoć u crkvenom mobilijaru od Svete stolice. Ovaj navod moguće potvrđuje činjenica, odnosno latinična gravura na zvonu ovog manastira koje možda potiče iz ranijeg 15. vijeka.
U manastiru Prečiste Krajinske sredinom 15. vijeka bilo je sjedište unijatske zetske pravoslavne arhiepiskopije, ukazao je Jovović i uputio na moguću okolnost zbog koje je ovo pravoslavno svetilište i bilo razoreno od strane Osmanlija jer su njegovi igumani prihvatili uniju sa Svetom stolicom, što je uostalom i bio slučaj sa svim katoličkim crkvama i samostanima iz toga perioda.
Narodno-crkvene proslave pravoslavnih i katolika imale su skoro pa identičnu manifestacionu formu koja se ogledala u proslavi krsnih slava, nalaganju badnjaka, međusobnim brojnim orođavanjima, pobratimstvima i kumstvima, dok su odlasci pravoslavaca na misna slavlja i uzvratne posjete katolika liturgijskim obredima bile uobičajena pojava.&nbsp;
Publicista Stevo Vučinić koji je bio gost tribine objasnio je da je motivaciju za bavljenje ovom tematikom pronašao u svakodnevici u kojoj su ljudi smatrali uvredom ako bi neko pretpostavio da su neke druge osim pravoslavne vjere, što se od osamdesetih naovamo produbljivalo.&nbsp;
- Politika je stvorila zastrašujući odnos između Latina i Grka što bismo rekli, stvarajući jedan strašan, duboki jaz, posebno poslije 1828. godine jer je te godine patentom cara Franca kompletno primorje od Spiča do Herceg Novog izuzeto crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i predato na upravu Karlovačkoj mitropoliji, budućem karlovačkom čuvenom patrijarhu Rajačiću. Od tog trenutka Cetinje više nije imalo kompetencije, a kako nije imalo kompetencije, daleko od očiju daleko od srca, polako je krenuo proces koji je te ljude identifikovao kroz srpsku crkvu a onda ih je pretvorio u političke protivnike Crne Gore - rekao je Vučinić.&nbsp;
Vučinić se osvrnuo i na fenomen dvooltarskih crkava kojih je bilo 17 na prostoru Crne Gore, a danas su u cjelosti očuvane samo dvije u Sutomoru.&nbsp;
- Kad je bio Kandijski rat 1657. godine došlo je tri hiljade pravoslavnog življa i naselilo se na današnjoj teritoriji Grblja. Grbalj inače naseljava sa 80 i nešto procenata doseljenika i svi su oni došli iz Katunske nahije. Današnja njihova konfesionalna pripadnost i nacionalna je posljedica nekih drugih okolnosti. U svakom slučaju oni su Katunjani većinom, Ljubotinjani i Crmničani i tako dalje. Te godine su dvije crkve katolici dali pravoslavnima. To je crkva svetog Save u Budvi i crkva svetog Luke u Kotoru. To je bilo takvo vrijeme i nije bilo problema, ali ti odnosi od tada ne mogu da se presele u današnje odnose i relacije; ljudi su se tada nalazili pod pritiskom Osmanske imperije koju su doživljavali kao jednu imperiju koja direktno utiče kulturno i nacionalno i njima taj odnos biti katolik ili pravoslavac nije imalo taj smisao kako se danas predstavlja, tako da su te crkve bile prirodne - objasnio je Vučinić.&nbsp;
Takav odnos međusobnog poštovanja i suživota Vučinić smatra obavezujućim za sve građane Crne Gore.&nbsp;
- Dužni smo prema svim vjerama i konfesijama, jer su to sve naši i mi njima pripadamo i ne smijemo dozvoliti da neko kopa duboke jendeke između muslimana, pravoslavaca i katolika na tlu Crne Gore i da nas pretvara u instrumente za ostvarivanje velikodržavnih ideja i da stvara sopstvenu teritoriju koja će da posluži za političke razračune - zaključio je Vučinić. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

O istočnom i zapadnom hrišćanstvu u crnogorskoj duhovnoj tradiciji

Večeras se dogodio udes na putnom pravcu Podgorica - Cetinje, u mjestu Carev laz, potvrđeno je iz OKC-a.&nbsp;
U udesu su povrijeđene tri osobe. Transportovane su u Klinički centar Crne Gore, potvrdio je za Portal Analitika komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice, Zdravko Blečić.&nbsp;
Kako &nbsp;je kazao Blečić, u udesu su učestvovala tri vozila.&nbsp;
Zbog nezgode je, kako navode, u prekidu saobraćaj.&nbsp;
Iz OKC-a ističu da nemaju informaciju o broju vozila niti da li ima povrijeđenih.&nbsp;
Na putu Podgorica - Cetinje &nbsp;formirale su se velike kolone.&nbsp;

Tri osobe povrijeđene u udesu na putu Podgorica-Cetinje, transportovane u KCCG

Nakon besprizornog, udruženog i nadasve neutemeljenog napada tokom posljednje debate na RTCG-u, koji su koordinisano sproveli Marko Kovačević, Nemanja Vuković i njihovi proksiji, uputio sam im otvoren poziv na sučeljavanje – kako bismo građanima predstavili ono što zbog vremenskog ograničenja u studiju nijesmo uspjeli, kazao je nosilac liste Evropskog saveza na izborima u Nikšiću, Ivan Radojičić.
&nbsp;- S obzirom na to da se služe podmetačinama, neistinama i raznim manipulacijama – kako to njima i dolikuje – predložio sam fer i otvorenu debatu u kojoj bismo pred građanima Nikšića razjasnili sve dileme i pokazali ko zaista ima plan, viziju i odgovornost da vodi ovaj grad naprijed- pojašnjava Radojičić i dodaje da je Marko Kovačević &nbsp;taj poziv odbio, čime je i javno pokazao da iza njegovih napada ne stoje ni argumenti, ni istina – već isključivo goli strah od suočavanja sa realnošću i od fotelje koja mu se izmiče.
 
 
&nbsp;Jasno je, ističe nosilac liste ES, da je nezaustavljivi rast podrške Evropskom savezu, o čemu govore i svi relevantni podaci koji su poznati i aktuelnoj vlasti, ozbiljno uzdrmao njihove političke pozicije. I sada, u panici i strahu, posežu za provjerenim metodama – lažima, spinovima i prljavom kampanjom. Ali uzalud.
 
 
&nbsp;- Uzalud, jer građani Nikšića prepoznaju razliku – između onih koji nude razvoj, evropske vrijednosti i stabilnost, i onih koji se drže matrice iz devedesetih, politike podjela, konflikta i zaostajanja- kazao je Radojičić.
&nbsp;Poručio je da će im građani 13. aprila i presuditi. Presudiće politici mraka, bahatosti i nezakonitosti. A potvrdiće da je Nikšić spreman za budućnost – za politiku koja okuplja, stvara i poštuje svakog čovjeka.
&nbsp;
- Za nas, odbijanje sučeljavanja od strane Marka Kovačevića nije iznenađenje. Ali sada je čitavoj crnogorskoj javnosti jasno da nema ni hrabrosti, ni kapaciteta da se suoči – ne sa mnom, nego sa istinom, činjenicama i voljom slobodnih građana Nikšića- dodaje Radojičić.
Na kraju, za trenutnog predsjednika opštine Nikšić i ponovnog kandidata, Radojičić je imao poruku.
- I zato mu poručujemo – ne bježi, jer nemaš kud. Bježeći od sučeljavanja, bježiš od građana. A 13. aprila, baš ti građani će presuditi vašoj destruktivnoj politici – i pokazati pravu snagu građanskog i proevropskog Nikšića i Crne Gore- zaključuje u saopštenju Radojičić.

Radojičić: Kovačević pobjegao od sučeljavanja sa mnom, izbori će pokazati snagu Evropskog saveza i građanskog Nikšića

U jučerašnjem napadu Rusije na Ukrajinu ispaljivanjem balističke rakete na stambeno naselje u Krivom Rihu poginulo je 18 osoba, od toga 9 djece, a povrijeđeno je šezdeset dvoje. Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova zbog današnjeg napada na civile, optužuje Rusiju za ratni zločin i teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Iz ukrajinskog MVP-a su istakli da je ovo granatiranje šokiralo je Ukrajinu i svijet posebnom svirepošću, jer je ruska balistička raketa, koja je gađala obične stambene zgrade, dječja igrališta i drugu civilnu infrastrukturu, bila opremljena kasetnom bojevom glavom s ciljem da se izazove što veći broj žrtava.
- Kategorički odbacujemo ruske laži o navodnim vojnim ciljevima ovog napada. Činjenice sa mjesta zločina jasno pokazuju da nije bilo nikakvih vojnih objekata. Cilj Rusije bio je namjerni teror nad civilnim stanovništvom. Ovaj napad predstavlja još jedan ratni zločin i teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava- poručuje ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Ovim varvarskim napadom na ukrajinske civile i djecu, kako dodaju iz ukrajinskog MVP-a, Rusija pokazuje potpuno nepoštovanje međunarodnih mirovnih napora pod vođstvom predsjednika SAD Donalda Trampa.&nbsp;
- Ovo je signal Moskve Vašingtonu da će Putin nastaviti da vodi rat i ubija Ukrajince sve dok ne osjeti drugačiji nivo pritiska i sile. Ukrajina je bila i ostaje posvećena miroljubivim naporima i preduzela je konkretne korake ka postizanju mira, za razliku od Rusije, koja nastavlja da odugovlači i čini zvjerstva- kazali su.
Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine već je informisalo sve partnere i međunarodne organizacije o detaljima ruskog napada na Krivi Rih 4. aprila, o tipu korišćene rakete i posljedicama ovog zločina.
- Pozivamo na jasne javne reakcije, osudu ruskih zvjerstava i konkretne korake za povećanje pritiska na Moskvu i jačanje Ukrajine, uključujući ojačavanje naše protivvazdušne odbrane i obezbjeđenje dodatne vojne pomoći za zaštitu života Ukrajinaca. Zahvalni smo našim partnerima koji su već reagovali, jasno osudili postupke ruskih zločinaca i obezbjeđuju konkretnu pomoć - poručuju Ukrajinci.
Pored toga, ukrajinska strana je već pokrenula inicijativu za sazivanje sastanaka više međunarodnih organizacija radi adekvatne reakcije na rusko granatiranje Krivog Riha i stalne napade na stambena područja u drugim ukrajinskim gradovima.
- Ukrajina, zajedno sa svojim međunarodnim partnerima, nastavlja dokumentovanje ruskih zločina i radi na tome da ruski zločinci budu izvedeni pred lice pravde za sva zvjerstva počinjena protiv Ukrajine i njenih građana- zaključuje u saopštenju MVP Ukrajine.

Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova optužuje Rusiju za ratni zločin i teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik predložio je u danas na proširenoj sjednici Vlade RS, da taj bosanskohercegovački entitet zatraži statusni prijem u okviru bezbjednosnog sporazuma između Srbije i Mađarske.
Istakao je kako Republika Srpska na to "ima pravo", te da "već danas može, imajući u vidu da raspolaže sa značajnim policijskim kapacitetima, podržati" taj sporazum.
- Kad kažem statusni prijem, možemo biti posmatrači, možemo biti članice, možemo biti samo saradnici u okviru policijskih ili nekih drugih obavještajnih pitanja, ali u svakom slučaju Republika Srpska ima i može da ima pravo na to- rekao je Dodik na sjednici Vlade RS posvećenoj političkoj i ekonomskoj situaciji.
Dodik je na sjednici najavio i da će RS zatražiti od Srbije i Hrvatske zaštitu Dejtonskog mirovnog sporazuma, imajući, kako je rekao "u vidu ukupno stanje vezano za rušenje" tog sporazuma.
Najavio je i da će isti zahtjev biti upućen i Rusiji, SAD i Francuskoj kao "garantima Dejtonskog sporazuma".
Dodik, koji se nalazi na centralnoj potjernici u BiH, zbog narušavanja ustavnog poretka zemlje čija vlast je donijela niz antiustavnih i secesionističkih odluka, najavio je i razgovore o mogućem sporazumu o specijalnim vezama sa Mađarskom.
Ministri odbrana Mađarske i Srbije, u Beogradu su u 1. aprila potpisali dokument kojim se konkretizuje sporazum o strateškoj saradnji Mađarske i Srbije u oblasti odbrane iz 2023.
Saopšteno je da su u 2025. Budimpešta i Beograd dogovorili 79 odbrambenih aktivnosti u koje spadaju zajedničke obuke, helikopterske i druge vježbe, te saradnja u sektorima namjenskih industrija, sajber bezbjednosti, mirovnih operacija, vojnog obrazovanja i medicine.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, entiteti nemaju nadležnosti za vođenje vanjske i vojne politike, za šta su nadležne isključivo institucije BiH.
Državni Ustav takođe predviđa da svaki entitet može sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koja može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna.
Takođe, entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, ali u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
Mađarska vlada, predvođena Orbanom, godinama je svoju pažnju usmjeravala na Republiku Srpsku, a ne na cijelu BiH. Dodikovoj vlasti je pomagala i kreditom mađarske državne banke.
Orban, njegova stranka i dužnosnici su se do 2019. godine sastajali isključivo, sa državnim zvaničnicima u BiH.
Prvi sastanak Dodika i Orbana u junu 2019. otvorio je teren "direktnim vezama Mađarske i entiteta RS", kako ih je nazvao mađarski premijer, koje su kasnije prerasle u program ekonomske suradnje.
Orban je spriječio 2021. godine njemačku inicijativu da se Dodiku uvedu evropske sankcije zbog potkopavanja institucija BiH zbog čega je, uz optužbe za korupciju, sa članovima porodice i vrhom entitetske vlasti na "crnoj listi" SAD-a.
Mađarska je jedina država članica EU koja se u Opštoj skupštini UN-a svrstala uz stav Srbije i vlasti RS, te glasala protiv usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u maju 2024. godine.

Dodik želi da Republika Srpska pristupi bezbjednosnom sporazumu Srbije i Mađarske

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: crnogorska-pravoslavna-crkva-i-sveta-stolica-u-xvii-vijeku

O istočnom i zapadnom hrišćanstvu u crnogorskoj duhovnoj tradiciji

Tri osobe povrijeđene u udesu na putu Podgorica-Cetinje, transportovane u KCCG

Radojičić: Kovačević pobjegao od sučeljavanja sa mnom, izbori će pokazati snagu Evropskog saveza i građanskog Nikšića

Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova optužuje Rusiju za ratni zločin i teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava

Dodik želi da Republika Srpska pristupi bezbjednosnom sporazumu Srbije i Mađarske

PRATITE TVe UŽIVO