<p><b>Mihailo Mandić,</b> suosnivač Crnogorske etničke zajednice Australije i član novinarskog udruženja MEAA, jedan je od najistaknutijih pojedinaca u crnogorskoj dijaspori. Decenijama se zalaže za očuvanje nacionalnog identiteta i promociju Crne Gore širom svijeta. Njegov životni put vodio je iz rodnog Jastreba, preko Sarajeva, tadašnjeg Titograda, Beograda i Italije, sve do Australije, gdje danas živi i aktivno djeluje.</p>
<p>Gostujući u nedjeljnom jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E, Mandić je podijelio detalje iz svog života i poručio mladima da se okrenu inovacijama i idejama, a ne sigurnom poslu.</p>
<p>- Put od Crne Gore do Australije nije bio lagan- kaže Mandić.&nbsp;</p>
<p>Nakon rada u sarajevskom Energoinvestu i života u Sarajevu, za koji kaže da je „postavio temelj njegovom karakteru“, uslijedile su velike promjene.</p>
<p>- Kada je počelo 'oslobađanje' od prijatelja, od društva, od posla, našli smo se u Podgorici – Titogradu, gdje je narod bio totalno zaluđen i mi smo vidjeli da nam nema mjesta ovdje, od onih pitanja 'kako pobjegoste od Turaka', kako ovo, kako ono, što je bilo suprotno istini. Pošli smo do Beograda – tamo još luđi, vidjeli smo da nam nema opstanka ovdje i onda smo krenuli u Italiju. A u Italiji je bilo izuzetno teško za školovane ljude – meni je supruga stomatolog, ja sam diplomirani elektro inženjer – puno izbjeglica sa svih strana i jednostavno ne možete da se snađete u tom prostoru. Svi vas tapšu po ramenima, hrabre, a vi morate da radite bilo kakve fizičke poslove da biste kupili nešto. Tu smo za jedan vrlo kratak period naišli na jednu poznatu glumicu koja nas je pomogla, ali to je samo jedan djelić dobroga što se desilo- prisjeća se Mandić.</p>
<p>Mandić otkriva i da su pokušali da emigriraju u Sjedinjene Američke Države, ali da u tom trenutku američki programi pomoći nisu obuhvatali njihovu vjersku zajednicu.</p>
<p>- Tražili smo da idemo u SAD-e, međutim, u tom trenutku su oni imali program samo za naše ljude islamske vjere, zbog situacije na ratištu, i onda su nam ponudili Australiju. Mi nijesmo imali izbora, pošli smo u Sidnej. U početku vas bodre – 'samo malo naučite jezik i vi ćete stati na svoje noge'- prisjeća se Mandić.</p>
<p>Dolazak u novu sredinu nosio je brojne izazove. Mandićeva supruga, stomatolog, učila je engleski jezik punih pet godina kako bi dobila licencu za rad, dok je njegova diploma odmah bila priznata. Ipak, jezička barijera i manjak lokalnog iskustva spriječili su ga da se zaposli u struci, pa je neko vrijeme radio kao taksista.</p>
<p>- Naša ćerka je završila i magistraturu, postala doktor filozofije u US Media Communication and Productions, dobila je bebu i čekali su je godinu dana da počne da radi na jednom od deset najboljih univerziteta na svijetu, i to je na neki način zaokružilo moj put u pozitivnom smislu- ističe Mandić.</p>
<p>U Australiji se, kako kaže, suočavao i s izazovima vezanim za crnogorski identitet.</p>
<p>- U Australiji je izuzetno veliki uticaj crkve Srbije, jer narod većinom nije edukovan, pa do našeg dolaska na popisima u Australiji se uopšte nije moglo izjasniti kao Crnogorac. Prvi put se bojažljivo, kaže on, pojavilo 390 osoba koji su se izjasnili kao Crnogorci, da bi ih danas bilo oko 3.000- istakao je Mandić.</p>
<p>Važnu ulogu u povezivanju crnogorske zajednice u dijaspori odigrao je i web sajt koji je Mandić osnovao.</p>
<p>- Pokušavali su na sve načine da nas pridobiju. Ja sam vidio našu šansu u nekom osnivanju web sajta koji bi okupljao naše građane i to smo i uspjeli. To je web sajt koji ima preko 20.000 fajlova – puno istorije, puno priče, puno prezimena, aktuelnih događaja – tako da je to jedan od, ako ne najbolji, sigurno najobimniji sajt našeg iseljeništva- zaključio je Mandić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt-NwKeTXSsA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mandić: Crnogorska etnička zajednica Australije nastala kao odgovor na pokušaj crkve Srbije da asimilira Crnogorce u Australiji

<p>Lazar Vulević, koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo u Nikšiću, uhapšen je u Baru.</p>
<p>- Naime, osumnjičeni za teško ubistvo, Lazar Vulević je, od strane policijskih službenika uz upotrebu službenog psa, u veoma kratkom roku lociran u jednom izolovanom objektu u Baru i lišen slobode - saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>On će uz krivičnu prijavu u zakonskom roku biti priveden tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.</p>
<p>Iz Uprave policije je ranije saopšteno da su tijela M.P. i M.V. pronađena u stanu u Nikšiću, te da je počinilac identifikovan i da se intenzivno radi na njegovom lociranju i hapšenju.</p>
<p>Kako su precizirali u saopštenju, sinoć ih je oko 19.20 sati član porodice saopštio da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nijesu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.</p>
<p>- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M.P, kao i tijelo M.V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M.V, - dodali su u policiji.</p>
<p>Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;</p>
<p>- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.</p>
<p>Oni su ranije objavili fotografije Lazara Vulevića radi lakšeg prepoznavanja i prijavljivanja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flazar-vulevic-se-potrazuje-zbog-dvostrukog-ubistva-u-niksicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lazar Vulević uhapšen u Baru zbog sumnje da je ubio dvije osobe u Nikšiću

<p>Sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) saopšteno je da najoštrije osuđuju sramno i opasno procesuiranje 35 građana, među kojima su i dekan njihovog Fakulteta prof. dr Aleksandar Radoman, mirovna i feministička aktivistkinja Aida Petrović i jedan od istaknutih opozicionih poslanika Oskar Huter, zbog protesta 13. jula povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću - za knjigu koja u tom trenutku nije ni postojala.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Povodom takve odluke Ministarstva kulture, donešene bez ikakvih kriterijuma, a koja predstavlja grubo poniženje crnogorske književnosti i kulture, građani su mirno izrazili revolt, a država im je odgovorila nasiljem. Umjesto da štite građane, policijski službenici su ih prskali biber sprejom, gurali i zastrašivali. Nekoliko mjeseci kasnije, umjesto izvinjenja, uslijedila je odmazda. Nakon što je Osnovno tužilaštvo odbacilo prijave, policija je podnijela prekršajne prijave zbog “ometanja i omalovažavanja” policijskih službenika - naveli su na FCJK podvlačeći da smatraju neprihvatljivim i duboko zabrinjavajućim da Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova pokazuju zavidnu efikasnost kad treba da se obračunaju s građanima koji brane dostojanstvo svoje države, dok su istovremeno nijemo posmatrali kako su danima po Crnoj Gori defilovali akteri srpskih obavještajnih struktura koji su zastrašivali strane državljane i svakoga ko im se suprotstavi, šireći govor mržnje po ulicama glavnog grada.</p>
<p>Policija, kako su kazali, nije podnijela nijednu prijavu protiv učesnika tih skupova.</p>
<p>- Nije pronašla ni one koji su, prije više od pet mjeseci, nasilno prekinuli projekciju filma na albanskom jeziku u centru Podgorice. Svjedoci smo da danima ne interveniše ni povodom onemogućavanja realizacije infrastrukturnog projekta bez kojeg Crna Gora ne može zatvoriti ključna poglavlja na putu ka EU. Ali kao ultimativnu prijetnju javnom redu i miru vidi transparente protiv dodjele najvišeg državnog priznanja stihoklepcu i kleptomanu Bećiru Vukoviću - naveli su na FCJK.</p>
<p>Dokazana, kako su naglasili, selektivna i politički motivisana primjena zakona nije ni slučajna ni neutralna.</p>
<p>- Riječ je o sistematskom tolerisanju i podsticanju nasilja kada ono dolazi od aktera bliskih velikosrpskoj ideologiji i parapolitičkim strukturama, dok se istovremeno brutalno suzbija svaki oblik građanske hrabrosti, antifašističkog otpora i borbe za istinu. Današnje procesuiranje građana koji su štitili čast crnogorske kulture jeste poruka da je bunt dozvoljen samo kad ga režira neko iz Beograda - ocijenili su na FCJK.</p>
<p>Fakultet za crnogorski jezik i književnost poručuje javnosti da neće ćutati pred ovim pokušajem zastrašivanja, i da će stati uz svakog pojedinca koji je na tom skupu 13. jula branio javni interes, istinu i dostojanstvo.&nbsp;</p>
<p>- Nemamo iluziju da će Ministarstvo kulture, koje se uporno trudi da kulturu ponizi i obesmisli, odgovoriti na bilo koje pitanje u vezi s kršenjem zakona i sramnom dodjelom Trinaestojulske nagrade. Ne očekujemo ni da će Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije kazniti one koji su danima širili mržnju po ulicama, prijetili stranim državljanima, vrijeđali manjinske narode i sabotirali evropski put – jer znamo da ih ne žele viđeti - jasni su oni.&nbsp;</p>
<p>Ali, poručuju, neće ćutati kad se procesuiraju oni koji su digli glas protiv unižavanja države.</p>
<p>&nbsp;-Nećemo se praviti da je normalno da se građani vuku po sudovima jer su odbili da pristanu na laž. Nećemo se navikavati da se represija zove red, a poniženje nagrada. Crna Gora neće postati zemlja u kojoj se ovakve stvari dešavaju bez otpora. I zato nećemo prestati da govorimo ono što bi u pristojnoj zemlji morala da kaže svaka institucija koja drži do sebe. A batinaši režima, kao uvijek kroz istoriju, završiće među sramnima i zaboravljenima - zaključili su u saopštenju.</p>

FCJK: Procesuiranje građana koji su štitili čast crnogorske kulture je poruka da je bunt dozvoljen samo kad ga režira neko iz Beograda

<p>Sjednica skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj će se raspravljati o Prijedlogu zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu biće održana 17. i 18. decembra.</p>
<p>Na dnevnom redu sjednice je i Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kao i Nacrt programa ekonomskih reformi Crne Gore za period od naredne do 2028. godine.</p>
<p>Sjednica će se, kako je saopšteno iz Skupštine, održati u dva dijela.&nbsp;</p>
<p>- Prvog dana sjednice, 17. decembra, Odbor će razmatrati Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu, a u skladu sa članom Poslovnika Skupštine, pored ovlašćenih predstavnika predlagača zakona, na sjednicu Odbora, u skladu sa dobrom praksom, pozvan je po jedan predstavnik: Centralne banke, Državne revizorske institucije, Privredne komore, Unije poslodavaca, Saveza sindikata, Unije slobodnih sindikata, Asocijacije menadžera Crne Gore, Zajednice opština, Crnogorskog udruženja poslodavaca, Američke privredne komore u Crnoj Gori, Savjeta stranih investitora, Fidelity Consulting-a, Instituta Alternativa i Društva statističara i demografa - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Odbor će drugog dana sjednice, 18. decembra, nastaviti raspravu o Prijedlogu zakona o budžetu za narednu godinu i o ostalim tačkama dnevnog reda, u prisustvu ovlašćenih predstavnika predlagača.</p>
<p>Predloženi budžet za narednu godinu planiran je u iznosu od 3,79 milijardi eura, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3,08 milijardi eura - odnosno 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).</p>
<p>Kapitalni budžet za narednu godinu iznosi 305 miliona eura, što je 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi eura.</p>
<p>Budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2 odsto BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a.</p>
<p>Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u narednoj godini planiran je iznos do 710 miliona eura. Kada je riječ o otplati duga, u narednoj godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona eura.</p>

Odbor iduće sedmice razmatra Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu

<p>U Podgorici je danas održana zvanična objava rezultata TIMSS 2023 Longitudinal testiranja koje predstavlja jedno od najvažnijih međunarodnih mehanizama za procjenu nivoa znanja učenika iz matematike i prirodnih nauka, a rezultati testiranja koje se sprovodilo od 1. aprila do 31. maja 2024. godine pokazuju da su naši učenici značajno napredovali u odnosu na testiranje 2023. i 2019. godine.</p>
<p>To je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).</p>
<p>- Istraživanjem, čiji su domaćini bili Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ispitni centar, a organizator IEA, bili su obuhvaćeni učenici V razreda, koji su u IV razredu testirani u TIMSS 2023 istraživanju. Upravo zbog činjenice da pozicioniranje Crne Gore na međunarodnim testiranjima nije na željenom nivou, Strategijom reforeme obrazovanja 2025- 2035. je planiran set aktivnosti čijom će se realizacijom ostvariti postavljeni ciljevi kada su u pitanju sva međunarodna testiranja - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.</p>
<p>Oni naglašavaju da je najveći dio posla tek pred njima, ali da ohrabruju trendovi kada je u pitanju ovo testiranje.</p>
<p>- Učenici petog razreda iz matematike su u prosjeku postigli 17 poena više u poređenju sa rezultatom iz 2023. godine, dok je rezultat veći za 41 poen u odnosu na 2019. godinu. Rezultati iz prirodne grupe predmeta pokazuju da su naši učenici V razreda postigli bolji rezultat u prosjeku za 18 poena u odnosu na 2023. godinu, odnosno 26 poena bolji u odnosu na 2019. godinu - naglasili su u MPNI.</p>
<p>Na događaju povodom predstavljanja rezltata testiranja obratili su se prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, mr Miloš Trivić, direktor Ispitnog centra i dr Christian Christrup Kjeldsen, predsjedavajući Međunarodne asocijacije za evaluaciju obrazovnih postignuća (International Association for the Evaluation of Educational Achievement – IEA).</p>
<p>Ministarka Jakšić-Stojanović je istakla da je svojom posvećenošću, visokim standardima, nezavisnošću i metodološkom preciznošću, Ispitni centar zauzeo jednu od ključnih uloga u našem obrazovnom sistemu.&nbsp;</p>
<p>- Studije kao što su TIMSS i PIRLS su alati od velike važnosti koji omogućavaju da se obrazovne politike grade na činjenicama, temeljnim i studioznim analizama, kao i mjerljivim pokazateljima, a ne na pretpostavkama - poručila je ona i zahvalila IEA na podršci koju pružaju Crnoj Gori.</p>
<p>Trivić je ukazao na važnost TIMSS istraživanja istakavši da ostvareni rezultati u longitudinalnoj studiji ohrabruju.</p>
<p>- Zabilježili smo napredak kod učenika, i to je važna poruka za sve koji su uključeni u obrazovni sistem - za nastavnike, škole, kreatore politika, ali i za učenike. Ovi rezultati su detaljno obrađeni u nacionalnom izvještaju koji je pripremio Ispitni centar, a koji će predstavljati vrijednu osnovu za dalje analize i preporuke - naveo je on.</p>
<p>U nastavku programa, prof. Matthias von Davier, izvršni direktor za TIMSS i PIRLS sa Boston koledža, predstavio je međunaronde rezultate i istakao važnost longitudinalne studije, nakon čega je uslijedila panel diskusija i predstavljanje rezultata. Učesnici panela - predstanici Evropske komisije, Švedske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, podijelili su zapažanja, primjere dobre prakse i preporuke za dalji razvoj programa.</p>
<p>TIMSS Longitudinal je istraživanje postignuća učenika iz matematike i prirode, godinu dana starijih. Testiranje je u digitalnom formatu sprovedeno u 141 osnovnoj školi, a obuhvaćeno je oko 4300 učenika petog razreda. Testiranjem je koordinirala TIMSS Nacionalna koordinatorka i rukovoditeljka odjeljenja za međunarodnu saradnju, istraživanja i testiranja, Marina Radović.</p>

MPNI: Crna Gora bilježi napredak u međunarodnom testiranju TIMSS Longitudinal

<p>Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar<b> Dario Vraneš</b> automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.</p>
<p>- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...</p>
<p>Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.</p>
<p>Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.</p>
<p>Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...</p>
<p>Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.</p>
<p>Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...</p>
<p>U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...</p>
<p>Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.</p>
<p>Turke, u objavi, nije pominjao.</p>
<p>Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Od domaćina skupa <b>Alena Sulejmanovića </b>pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.</p>
<p>Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.</p>

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

<p>Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, <b>Vesna Pejović,</b> nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.</p>
<p>Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.</p>
<p>- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.</p>
<p>Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.</p>
<p>- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.</p>
<p>Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.</p>
<p>- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.</p>

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

<p>Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.</p>
<p>Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.</p>
<p>- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;</p>
<p>- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

<p>U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: <b>Dario Vraneš u</b> Pljevljima i <b>Milan Knežević</b> u Botunu. &nbsp;</p> <p>Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp;</p> <p>Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p><b>VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA</b></p> <p>A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp;</p> <p>Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp;</p> <p>Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, <b>Milojko Spajić</b>. Glasa nije puštio predsjednik <b>Jakov Milatović.</b> <b>Andrija Mandić,</b> predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku <b>Milku Tadić Mijović. &nbsp;</b></p> <p>I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja?</p> <p>A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp;</p> <p>Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp;</p> <p><b>BUNA U BOTUNU&nbsp;</b></p> <p>U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp;</p> <p>Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika <b>Saše Mujovića</b>, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu...</p> <p>I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp;</p> <p>Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp;</p> <p>Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp;</p> <p><b>IGRE BEZ GRANICA&nbsp;</b></p> <p>Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p>Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp;</p> <p>Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp;</p> <p>Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p><b>CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI</b></p> <p>Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp;</p> <p>Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp;</p> <p>I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp;</p> <p>Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp;</p> <p>Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp;</p> <p>Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp;</p> <p>Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tag: crnogorska-etnicka-zajednica-australije

Mandić: Crnogorska etnička zajednica Australije nastala kao odgovor na pokušaj crkve Srbije da asimilira Crnogorce u Australiji

Lazar Vulević uhapšen u Baru zbog sumnje da je ubio dvije osobe u Nikšiću

FCJK: Procesuiranje građana koji su štitili čast crnogorske kulture je poruka da je bunt dozvoljen samo kad ga režira neko iz Beograda

Odbor iduće sedmice razmatra Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu

MPNI: Crna Gora bilježi napredak u međunarodnom testiranju TIMSS Longitudinal

PRATITE TVe UŽIVO