<p>Anketni odbor Skupštine Crne Gore prihvatio je prijedlog zamjenika predsjednika ovog tijela <b>Milana Kneževića </b>(Demokratska narodna partija) da se saslušaju određene pritvorene osobe koje se dovede u vezu sa ubistvima kojima se bavi odbor.</p>
<p>Knežević je na sjednici Anketnog odbora koja se održala danas naveo Ivana Delića, Damira Mandića, Sašu Boreta i Ljuba Bigovića, koji se nalaze u spuškom zatvoru, a u kontekstu ubistva Duška Jovanovića, ali i drugih zločina. On će uputiti dopis Ministarstvu pravde.</p>
<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> predlažio je da se sasluša Milosav Senča Sekulić, policijski inspektor, Vladan Pavićević, zet pokojnog Duška Jovanovića, novinar Mladen Stojović, bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović, bivši direktor ZIKS-a Miljan Perović, službenici DB-a Milan Vujanović, Mihailo Pejović, Dragomir Ćalasan, Dejan Peruničić, Dragan Jovićević, Predrag Šuković, Ilija Asanović, tužiteljica Vesna Jovićević, Vesna Medenica, Željko Tomković, Mladen Nišavić i da se ponovo pozove na saslušanje bivši premijer Duško Marković.</p>
<p>Poslanik <b>Boris Mugoša</b> (SD) smatra da dovoditi ljude optužena za najveća krivična djela i tretirati ih kao kredibilne sagovornike nije u redu.</p>
<p>- Sve je to simpatično, možda ima utemeljenje, ali ipak ovo mora biti ozbiljna institucija i ipak neko doći posle nas. Nađite mi takav primjer u svijetu - navodi Mugoša.</p>
<p>Osvrnuo se na poeziju dobitnika Trinaestojulske nagrade <b>Bećira Vukovića</b>, koju je nazvao – mizernom.</p>
<p>- To je ogledalo ovog trenutka i ove parlamentarne većine - dodao je poslanik SD.</p>
<p>Predsjednik Anketnog odbora <b>Andrija Nikolić </b>(DPS) je kazao da ako bi ljude koji su optužene za najveća krivična djela i koji su u zatvoru zvali da odgovoraju na pitanja poslanika onda ne bi bili više poslanici.</p>
<p>- Ovo bi polako počelo da gubi karakter parlamenta. Apsolutno nijesam za tu inicijativu - rekao je Nikolić.</p>
<p>Knežević je kazao da će uputiti pomenutu inicijativu Ministarstvu pravde.</p>
<p>- Ako se ta inicijativa prihvati - da budete svi ovdje. Da se ne prepadne niko kada dođe neko iz zidina Spuža i kada vidi puške obezbjeđenja. Staviću potpis, ali da se obavežemo da ćemo svi doći, ja ću predsjedavati, nemam problem s tim. Ako nam je cilj istina, spreman sam kao Dante da se spuštim u pakao - poručuje Knežević.&nbsp;</p>
<p>Nikolić je rekao da će Knežević u ime poslanika većine uputiti dopis Ministarstvu pravde.</p>
<p>Podsjetimo, Anketni odbor, koji se pored politički motivisanih ubistava, bavi i slučajevima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „Crne trojke“, za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Anketni odbor prihvatio prijedlog Kneževića za saslušanje spuških pritvorenika, uputiće dopis Ministarstvu pravde

<p>Politička grupacija "Budva naš grad" saopštila je da osuđuje napad na predsjednika Opštine Budva, <b>Nikolu Jovanovića</b>, dodajući da je Jovanović napadnut od strane OKG "crne trojke" predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije <b>Andrije Mandića</b> – <b>Vidaka Mitrovića</b>, <b>Jova Mitrovića</b> i <b>Bata Mitrovića</b> uz taktičku podršku izvidnika <b>Željka Zejaka</b>.</p>
<p>- Sa ogorčenjem i dubokom zabrinutošću obavještavamo javnost da je predsjednik Opštine Budva i član grupe građana 'Budva naš grad', Nikola Jovanović, koji je bio u društvu odbornika Srđana Pribilovića, brutalno fizički napadnut od strane OKG 'crne trojke' Andrije Mandića (predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije) – Vidaka Mitrovića, Jova Mitrovića i Bata Mitrovića uz taktičku podršku izvidnika Željka Zejaka. Sva trojica su BIL lica po SOCTA dokumentu Uprave policije i funkcioneri su NSD, spoj kriminala i politike. Ovaj kukavički čin nasilja, motivisan isključivo političkim razlozima, predstavlja napad ne samo na našeg predsjednika, već i na temelje demokratije, slobode izražavanja i političkog djelovanja u našem gradu", navodi se u saopštenju te politčke grupacije - navodi se u saopštenju NSD-a.&nbsp;</p>
<p>Oni su kazali da su njihovom kolegi i prijatelju nanesene teške tjelesne povrede.</p>
<p>- Izražavamo punu solidarnost i bezrezervnu podršku njemu i njegovoj porodici u ovim teškim trenucima. Očekujemo njegov što brži oporavak i povratak u svakodnevne dužnosti - kazali su.</p>
<p>Iz grupacije "Budva naš grad" čiju je listu na prošlogodišnjim lokalnim izborima u Budvi predvodio Jovanović su dodali da ovaj sramni napad ne smije proći nekažnjeno.</p>
<p>- Pozivamo nadležne državne organe – policiju, tužilaštvo i sudstvo – da hitno preduzmu sve zakonske mjere, identifikuju i procesuiraju počinioce, te ih najstrože kazne u skladu sa zakonom. Svako odugovlačenje ili pokušaj relativizacije ovog slučaja biće direktan udar na pravni poredak i podstrek daljoj eskalaciji političkog nasilja u Crnoj Gori. Grupa građana Budva naš grad ostaje dosljedna principima nenasilne borbe, zakonitosti i demokratskih vrijednosti. Nećemo dozvoliti da strah, prijetnje i fizičko nasilje zamijene politički dijalog i volju građana iskazanu na izborima. Ovo nije samo napad na jednog čovjeka – ovo je napad na sve nas koji vjerujemo u bolju, slobodniju i pravedniju Budvu. Naš odgovor će biti jedinstvo, odlučnost i još snažnija borba za interese građana. Budva neće pokleknuti pred nasiljem. Pravda mora biti zadovoljena - zaključuje se u saopštenju političke grupacije "Budva naš grad".</p>
<p>Jovanović je pretučen jutros u Budvi.</p>
<p>On je ispričao policiji da su ga napala braća Jovo i Vidak Mitrović i još dvije osobe.</p>

1250x600

1084x550

Budva naš grad: Jovanović fizički napadnut od strane OKG "crne trojke" Andrije Mandića

<p>Nekadašnji pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice <b>Brajuško Brajušković </b>optužio je bivšeg premijera i šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) <b>Duška Markovića</b> da je formirao tzv. "crne trojke", iako, kako sam priznaje, nema čim da potkrijepi izrečeno.</p>
<p>- Mogu da kažem ime za koje mislim da je iznad bivšeg šefa policije <b>Veselina Veljovića</b>, ali nikad lično nisam imao uvid u to. Mislim da je to Duško Marković. Toliko je vješto izbjegavao odgovore na Anketnom odboru. Zavlačio je crnogorsku javnost koja zna istinu. Ne mogu proći na poligraf sto posto, ali sam siguran da je on stajao iza Veljovića - rekao je Brajušković za TV A plus.</p>
<p>Brajušković, koji je prema sopstvenom svjedočenju bio pripadnih tzv. "crnih trojki" zadužen za praćenje ubijenog direktora Dana Duška Jovanovića, kazao je 17. juna pred Anketnim odborom da o ubistvima zna koliko i poslanici - iz štampe. Rekao je da je "crne trojke" vodio tadašnji komandant Specijalne jedinice <b>Veselin Veljović</b>, ali da ih je formirao "neko ko je bio iznad njega".&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.1407%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbrajuskovic-danas-pred-anketnim-odborom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Brajušković je rekao i da su netačne informacije da je bilo stotine prebijanje, te da su mnogi neosnovano žalili da su ih prebile "crne trojke".</p>
<p>On za TV a plus tvrdi da je na Anketnom odboru govorio samo istinu.</p>
<p>- Ta istina možda nekom nije odgovarala. Sve što sam ispričao bilo je potpuno tačno i sve mogu da ponovim na poligrafu. Samo što sada znam da će DPS naći ljude za ove dvije godine, koliko će trajati odbor, da svu moju priču negiraju i demantuju - zaključio je Brajušković.</p>

Nagađanje pred kamerama: Brajušković optužuje Markovića, ali priznaje da nema dokaze

<p>Redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore <b>Dražen Cerović</b> reagovao je povodom njegove navodne izjave na temu takozvanih "crnih trojki" na portalu Javnog servisa u tekstu <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/721403/kad-ima-volje-ima-i-nacina-crne-trojke-ipak-mogu-kod-tuzioca.html">"Kad ima volje ima i načina: 'Crne trojke' ipak mogu kod tužioca?"</a>, ističući da nikakvu izjavu o ovoj temi ni jednom mediju nikada nije dao. Iz Portala RTCG su, u međuvremenu, uputili izvinjenje Ceroviću, navodeći da im je izjavu dao advokat <b>Dražen Ćorović</b>, kome su se takođe izvinili, kao i čitaocima.</p> <p>U tekstu sa Portala RTCG, koji je objavljen jutros oko 7 sati, pored ostalih kao sagovornik je naveden i Cerović i to o "crnim trojkama", temi koja je aktuelna na skupštinskom Anketnom odboru. U ovom tekstu se, pored ostalog, navodi stav Cerovića da mučenje "crnih trojki" ne može da zastari. Podsjećamo, portparol i tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu <b>Vukas Radonjić </b>saopštio je nedavno da je u slučaju "crnih trojki" nastupila zastara.</p> <p>Tekst sa portala Javnog servisa prenio je, pored ostalih, i Portal Borba - uz fotografiju profesora Cerovića i naslov <a href="https://borba.me/advokat-drazen-cerovic-mucenje-koje-su-pocinile-crne-trojke-ne-moze-da-zastara/">"Advokat Dražen Cerović: Mučenje koje su počinile 'crne trojke' ne može da zastara!"</a>. Nakon što se oglasio profesor Cerović reagovanjem, kao i iz Digitalnog forenzičkog centra, Portal Borba promijenio je fotografiju i prezime u tekstu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062114060_c9dcc2d9d7e75996def73ba36394e28ca7b17d951942410c3700c7e2ec44c857.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062114060_c9dcc2d9d7e75996def73ba36394e28ca7b17d951942410c3700c7e2ec44c857" data-rendition-name="original" width="1082" height="866" loading="lazy" alt="Portal Borba promijenio  fotografiju"> <figcaption>Portal Borba promijenio fotografiju<span></span></figcaption> </figure>  <p>Cerović je, u reagovanju, naveo da je u više medija danas objavljena njegova navodna izjava na temu takozvanih "crnih trojki".</p> <p>- Uz lažnu, odnosno izmišljenu izjavu objavljena je moja fotografija i potpis da sam po zanimanju advokat. Nikakvu izjavu nikada nijesam dao na pomenutu temu ni jednom mediju niti sam ikad bilo gdje u javnosti davao izjave na tu temu - naveo je Cerović.</p> <p>Javne izjave, kako dodaje, daje rijetko, a kad to čini tiču se oblasti prava koja je njegova uža struka.</p> <p>- Po zanimanju nijesam advokat nego redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na kojem radim već dvadeset i pet godina - istakao je Cerović.</p> <p>Iz Digitalnog forenzičkog centra su, na mreži Iks (X), kazali da u registru Advokatske komore Crne Gore ne postoji advokat pod imenom Dražen Cerović, što dodatno dovodi u pitanje identitet sagovornika iz originalne objave. &nbsp;</p> <p>- Portal Borba je prenio tu informaciju, ali je uz tekst objavio fotografiju prof. dr Dražena Cerovića, redovnog profesora Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dovodeći čitaoce u zabludu da je on autor izjave. Digitalni forenzički centar (DFC) ovim putem jasno ističe: Prof. dr Dražen Cerović nije dao izjavu objavljenu na RTCG portalu, niti bilo kojem drugom mediju, a koja se odnosi na tzv. “crne trojke” - ističu iz DFC-a.&nbsp;</p> <p>Ocjenjuju da ovaj slučaj predstavlja ozbiljan primjer medijske nepažnje i manipulacije identitetom.</p> <p>- Pozivamo medije da provjeravaju informacije koje plasiraju u javnost - poručili su iz DFC-a.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdfcmedotme%2Fstatus%2F1936374819458572493&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Iz Portala RTCG su kazali da je u tekstu o "crnim trojkama", koji su jutros objavili, tipografskom greškom napisano da je izjavu na ovu temu dao Dražen Cerović.</p> <p>- Izjava je zapravo uzeta od advokata Dražena Ćorovića, međutim, prilikom unosa teksta došlo je do permutacije. Cerović je redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Portal RTCG izvinjava se zbog nenamjerne greške gospodinu Ceroviću, Ćoroviću i čitaocima - <a href="https://rtcg.me/hronika/721521/advokat-drazen-corovic-komentarisao-crne-trojke.html">poručili su iz portala Javnog servisa.</a></p>

Cerović: Nikakvu izjavu nikada nijesam dao na temu "crnih trojki"; DFC: Ozbiljan primjer medijske nepažnje i manipulacije identitetom

<p>Koalicija “Za budućnost Crne Gore” neće podržati Izvještaj o radu Tužilaštva za prethodnu godinu, pošto je specijalni tužilac <b>Vukas Radonjić</b> izjavio da slučajevi takozvanih “crnih trojki” zastarjeli.</p>
<p>Ovo je saopštio predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević</b>, gostujući na A plus televiziji.</p>
<p>- To će biti jasan pokazatelj da mi insistiramo na vetingu, i u Tužilaštvu i u sudstvu. Prije vetinga u tužilaštvu, nećemo im podržati povećanje plata pošto misle da rade spektakularan posao - kazao je Knežević.</p>
<p>Knežević je kazao da, ukoliko tužilaštvo ostane pri stavu Radonjića da su slučajevi “crnih trojki” zastarjeli, onda je ono direktni saučesnik u zataškavanju državnog terora i zločina protiv čovječnosti.</p>
<p>- Očigledno je da Tužilaštvu ne odgovara formiranje Anketnog odbora. Na ove dvije sjednice odbora urađeno je više nego što je tužilaštvo radilo za 20 godina. Ako smatraju da su ovi slučajevi zastarjeli, treba da prođu ozbiljan veting jer otkrivaju sumnju da su pojedini učesnici, a neki i saučesnici u prikrivanju ovog zločina. To samo znači da Tužilaštvo nije odmaklo od<b> Milivoja Katnića</b> - rekao je Knežević u emisiji “Klub A plus”.</p>
<p>Knežević je kazao da je frapiran Radonjićevim iskazom.</p>
<p>- Radonjić je na ovakav način demonstrirao nepodnošljivu lakoću nepoznavanja krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku - ocijenio je Knežević.</p>
<p>Prema riječima Kneževića, ukoliko Anketni odbor dokaže da je država organizovala “crne trojke”, kako bi se obračunavala sa političkim neistomišljenicima, protivnicima režima i novinarima, tu se radi o zločinu protiv čovječnosti.</p>
<p>- Takvi zločini ne zastarijevaju. Poznajem Krivični zakonik najbolje u Crnoj Gori jer sam ga izučavao u zatvoru, a ne na seminarima i NVO seansama. Ako kriminalna organizacija i dalje postoji, zločin protiv čovječnosti ne može da zastari - ocjenjuje Knežević.</p>

Knežević: ZBCG neće podržati Izvještaj o radu tužilaštva, frapiran sam Radonjićevim iskazom

Tamara Klikovac

Jasmina Beharovic

Brajušković: "Crne trojke" vodio Veljović, Nikolić: Siguran sam da država nije naređivala i izvršavala ubistva, Knežević: Marković i Novović saučesnici ako ne pozovu na saslušanje

<p>Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević reagovao je na izjavu specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića da je slučaj "crnih trojki" zastario poručujući da je ta tvrdnja neodrživa.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-u-slucaju-batinaskih-odreda-nastupila-zastara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Opšte je poznato i više puta dokazano da sam najbolji poznavalac ZKP-a i KZ-a u Crnoj Gori, jer sam svoje dugogodišnje pravno iskustvo sticao na robiji, kućnom pritvoru, protivustavnom stavljanju u zatvor, i na preko 300 ročišta gdje mi se sudilo u Osnovnom, Višem i Apelacionom sudu. Zato imam potrebu da polemišem sa stavom specijalnog tužioca Vukasa Radonjića da je u slučaju „crnih trojki „ kojima se bavi Anektni odbor došlo do zastare. Ova Radonjićeva tvrdnja je neodrživa i neutemeljena jer se zasniva na pogrešnim članovima Krivičnog zakonika - ocijenio je Knežević, prenosi Pobjeda.&nbsp;</p>
<p>Naime, ako se, navodi Knežević, "kroz saslušanja relevantnih bivših i sadašnjih državnih funkcionera iz sektora bezbjednosti utvrdi na Anketnom odboru da je država bila nalogodavac, oranizator i izvršilac aktivnosti crnih trojki "onda nema zastare jer se radi o zločinu protiv čovječnosti."</p>
<p>- Nakon iskaza visokog policijskog funkcionera Milana Paunovića jasno je da su prebijanja vršena po nalogu države, i to od strane pripadnika tadašnjeg MUP-a i SDB-a, i da su ta prebijanja imala sve elemente mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja kroz zloupotrebu službenog položaja, a u cilju političkog progona - kaže Knežević.</p>
<p>Država, to jeste, njeni pravosudni organi imaju, ističe on, "obavezu da sprovedu djelotvornu istragu i sankcionišu odgovorne bez obzira na protok vremena."</p>
<p>- Tako da ne postoji nijedan izgovor od strane nadležnih institucija da se radi o zastari, već je ovdje osnovno pitanje da li postoji institucionalna volja i hrabrost da se država suoči sa sopstvenom prošlošću i zločinima koje je počinila. Još jednom želim da ponovim, više je Anketni odbor uradio na jednom saslušanju nego sva tužilaštva i sudovi u ovih dvadeset pet godina. Zato nam je danas više nego ikad potreban veting u tužilaštvu i sudovima, makar nakon toga bili prinuđeni da pristupimo opštem reizboru tužilaca i sudija - zaključuje Knežević.</p>

Knežević: Radonjićeva tvrdnja neodrživa, nema zastare u slučaju crnih trojki

<p>Portparol i tužilac Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) <b>Vukas Radonjić </b>večeras je rekao da postoji trajna procesna nemogućnost da se pokrenu neki postupci povodom navoda <b>Milana Paunovića </b>na Anketnom odboru.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.6714%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpocela-cetvrta-sjednica-paunovic-pred-anketnim-odborom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Taj predmet (o batinaškim odredima, tkz. crnim trojkama) bio u radu 2013. u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i riješen je od strane tadašnjeg obrađivača predmeta. Svakako, ako ste dobro slušali njegovo izlaganje: on je govorio o periodu od 1996. do 2001, eventualno 2002. godine. Ovo je 2025. godina. Svakako samim tim, zbog tog protoka vremena, postoji trajna procesna nemogućnost da se pokrenu neki postupci u vezi toga - rekao je on gostujući na Televiziji Vijesti, a odgovarajući na pitanje hoće li Paunovića saslušati.</p>
<p>Na dodatno pitanje je li došlo do relativne ili apsolutne zastare, Radonjić je odgovorio potvrdno.</p>
<p>- Tako je - dodao je on.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fmilan-paunovic-lazni-svjedok-pravednik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radonjić: U slučaju „batinaških odreda“ nastupila zastara

<p>Današnje svjedočenje <b>Milana Paunovića,</b> službenika MUP-a, ne odgovara istini i činjenicama - povodom tvrdnje da je nekadašnji komandant SAJ-a <b>Veselin Veljović</b> formirao i organizovao “crne trojke“ koje su se navodno obračunavale sa političkim neistomišljenicima - poručio je pravni zastupnik Veljovića, <b>Mihailo Volkov</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.6714%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpocela-cetvrta-sjednica-paunovic-pred-anketnim-odborom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Povodom sličnih teza i pretpostavki sprovođene su, ističe on, policijsko tužilačke aktivnosti u kojim nijesu potvrđena takva saznanja.</p>
<p>- Dolaskom g. Veljovića na čelo UP imenovani je razriješen dužnosti pomoćnika direktora za granicu i očigledno ima lične motive netrpeljivosti i moguće osvete. Povodom danas saopštene izjave pokrenućemo postupak pred nadležnim sudskim organima - naveo je Volkov.</p>
<p>Postavlja se, kaže, pitanje sa kojih razloga gospodin Paunović nikada ta i takva saznanja nije podijelio sa nadležnim tužilaštvom - već sada u jednoj političkoj režiji iznosi takve tvrdnje.</p>
<p>- Zaključak je valjda više nego jasan. Na kraju, zašto gospodin Paunović nije govorio i o tome, između ostalog, da je taj komadant SAJ-a bio napadnut pocetkom 1998. godine, nakon odbrane zgrade Vlade od rušilačkih demonstracija, o čemu su izvještavali domaći i regionalni mediji, i to postavljanjem eksplozivne naprave pod njegovo vozilo - zaključio je Volkov.</p>

Volkov: Svjedočenje Paunovića ne odgovara istini, pitanje je zašto nikad nije podijelio saznanja sa tužilaštvom nego to sad radi u političkoj režiji

Anja Ivanović

Paunović na pitanje zašto saznanja nije prijavio ranije: Vladao je strah, što sam mogao da učinim?

<p>U emisiji Srećan dan govorimo o suicidu kod mladih. Sa <b>Biljanom Andrijašević</b>, psihološkinjom i psihoterapeutkinjom, razgovaramo o znacima upozorenja koje ne smijemo ignorisati, načinima pružanja podrške i ulozi porodice, škole i društva u prevenciji.&nbsp;</p>
<p>Donosimo i priču o Teatru iskrenosti. <b>Stefan Simić</b>, pisac, govori o snazi riječi, autentičnosti i hrabrosti da se emocije pretoče u umjetnost koja prepoznaje i liječi.</p>
<p>A u segmentu Srećni AI pitamo se: Svi žele iskrenost – ali zašto se često naljutimo kada je dobijemo?</p>
<p>Lajk ili istina? Razmišljamo o granicama otvorenosti u digitalnom dobu.</p>
<p>Gledajte Srećan dan, od 9 do 11 sati na Televiziji E.</p>

"Srećan dan" na TV E: Sa psihološkinjom Biljanom Andrijašević o suicidu kod mladih, s piscem Stefanom Simićem o autentičnosti...

<p>U Budilniku na Televiziji E analiziramo Međuvladinu konferenciju u Briselu, na kojoj Crna Gora zatvara pet pregovaračkih poglavlja kao važan korak na evropskom putu.&nbsp;</p>
<p>Dok se, zahvaljujući diplomatskim pregovorima, zatvaraju poglavlja iz sektora poljoprivrede, iz Poljoprivrednog klastera najaviljuju protest ispred Vlade za 17. decembar - saznajemo koji su njihovi zahtjevi?</p>
<p>Pitamo i da li akcija "limitirane cijene" donosi rezultate? Pored osnovnih životnih namirnica koje gotovo svakodnevno poskupljuju, uskoro i nove cijene plastičnih kesa - hoće li to natjerati građane da ih konačno izbace iz upotrebe.&nbsp;</p>
<p>Za kraj, donosimo i zanimljivu priču zabiljezenu u šumi - snimljen ris u Parku prirode Piva pa pitamo šta to znači za očuvanje biodiverziteta Crne Gore?&nbsp;</p>

Budilnik na TV E: O zatvaranju pet poglavlja, protestu poljoprivrednika, akciji "limitirane cijene"

<p>Kako ruska invazija velikih razmjera ulazi u četvrtu godinu, grad Lviv suočava se s sumornom novom stvarnošću: Ponestaje prostora za ukop poginulih vojnika.</p>
<p>Ove sedmice, prvi put od 2022. godine, ukrajinski vojnici poginuli u sukobu biće sahranjeni na novom grobljanskom prostoru unutar istorijskog Ličakiv groblja u gradu.</p>
<p>Postojeće "Polje časti" – uspostavljeno ubrzo nakon početka invazije – dostiglo je svoj kapacitet. Gradsko vijeće navodi da će uskoro biti najavljena još jedna lokacija za ukop, budući da Ukrajina i dalje ne zna koliko je vojnika nestalo, koliko tijela čeka identifikaciju ili koliko će ih Rusija eventualno vratiti.</p>
<p>Prva tijela poginulih vojnika vraćena su u Lvivu nekoliko sedmica nakon ruskog napada.</p>
<p>U martu 2022. grad je počeo sahranjivati vojnike na "Polju časti" na zemljištu koje je ranije bilo poznato kao "Polje Marsa", mjestu koje su nekada posjećivali lokalni simpatizeri sovjetske nostalgije. Istorijski zapisi pokazuju da su, uz vojnike Crvene armije koji su umrli u ratnim bolnicama, tu sahranjeni i pripadnici sovjetske tajne policije – neki od njih uključeni u represiju nad lokalnim zajednicama.</p>
<p>Kako bi se stvorilo spomen-obilježje za današnje ukrajinske vojnike, grad je ekshumirao i premjestio ranije posmrtne ostatke, uspostavljajući prostor namijenjen onima koji su poginuli u ratu protiv Rusije. U to vrijeme činilo se da je dovoljno velik, ali sada više nije.</p>
<p>Za mnoge porodice ovo je postalo bolno i poznato mjesto.</p>
<p>Ana Karašetska gotovo svakodnevno posjećuje grob svog jedinog sina, 25-godišnjeg padobranca Mihajla. Branio je Kijev, Irpin i Buču u prvim danima rata. Jednom ranjen, vratio se u jedinicu prije nego što je poginuo. Sahranjen je u junu 2022.</p>
<p>- Kad je moj sin sahranjen, mislila sam da će rat uskoro završiti i da ćemo pobijediti - kaže Karašetska.</p>
<p>Tada je ovo mjesto, kak opisuje, izgledalo malo, samo dva sektora.&nbsp;</p>
<p>- Sada se grobovi protežu u nedogled. Znam lice i priču gotovo svakog vojnika ovdje - priča Karašetska.</p>
<p>"Polje časti", kaže Svitlana Miskiv, još jedna majka poginulog vojnika, postalo je groblje mladih: s portretima zdravih, mladih vojnika koji gledaju s nadgrobnih ploča.</p>
<p>Svitlana dodaje da je osjetila strah kad je saznala da je groblje dostiglo svoje granice.&nbsp;</p>
<p>- To je zastrašujuće… Nadala sam se da će sve ovo uskoro završiti, ali ima još mnogo onih koje treba sahraniti - kaže ona.</p>
<p>Snimci iz vazduha i fotografije snimljene tokom protekle godine pokazuju koliko su se brzo proširila groblja. Službeni broj poginulih ukrajinskih vojnika ostaje tajna, ali u Lvivu su razmjeri gubitaka vidljivi red po red.</p>
<p>Zvaničnici kažu da su predvidjeli potrebu za proširenjem i identificikovali još jedno područje na nekadašnjem "Brdu slave", koje je takođe dio Ličakivskog groblja.</p>
<p>Nekada sovjetsko spomen-obilježje, sadržavalo je posmrtne ostatke vojnika Crvene armije, partizana i pripadnika sovjetske tajne policije. Gradska uprava je u međuvremenu uklonila sovjetske spomenike, a ekshumirani ostaci su ponovo sahranjeni na drugim lokacijama.</p>
<p>- Uklonili smo svaki kamen koji bi mogao podsjećati ljude na totalitarnu okupaciju Lviva - kaže Jevgen Bojko, šef kabineta gradske uprave Lviva. Novo očišćeno područje sada je spremno za ukop ukrajinskih vojnika, dodaje, nazivajući to nužnim "taktičkim" rješenjem.</p>
<p>Prva sahrana na novoj lokaciji obavljena je 11. decembra, kada je kapetan Andrij Kirizjuk, rođen 1991. godine, položen u grob.</p>
<p>Ali grad se priprema i za dugoročno rješenje.</p>
<p>- Radimo na strateškom rješenju: mnogo većem groblju za zajednicu Svako ko je dao svoj život, zdravlje ili snagu za Ukrajinu zaslužuje da bude dostojno nagrađen poštovanjem, ne samo sada, nego i u budućnosti - kaže Bojko.</p>

Lviv otvara novo groblje zbog velikog broja poginulih vojnika

<p>Privredna komora Crne Gore, u okviru projekta AZA4ICE – Odabrane zone za cirkularnu akvakulturu u cilju podsticanja tranzicije ka inkluzivnoj i cirkularnoj ekonomiji u sektoru akvakulture, stimulisanja novih poslovnih prilika i podizanja ekološke svijesti društva, koji se sprovodi kroz program prekogranične saradnje Euro-MED, organizovala je treći sastanak ekosistema odgovornih istraživačkih inovacija (LiRRIE).</p>
<p>Sastanak je bio namijenjen akterima iz oblasti akvakulture, poljoprivrede, zaštite životne sredine i srodnih sektora, sa ciljem zajedničkog definisanja održivih rješenja za razvoj Šaskog jezera u Ulcinju, zasnovanih na principima cirkularne ekonomije.</p>
<p>Cilj je da se uvede model cirkularne ekonomije u sektoru ribarstva i akvakulture, na primjeru Šaskog jezera. Ovaj sistem je prvobitno razvijen u lagunarna ali smo mi odabrali da ga pilotoramo na Šaskom jezeru zbog geografskih karakteristika naše zemlje.&nbsp;</p>
<p>- Lagune su najproduktivniji ekosistemi u Mediteranu. Ako u moru po hektaru imate produkciju stotinjak kilograma ribe, vi u tim lagunama imate prirodnu produkciju ribe čak i do 200 kilograma po jednom hektaru. Te vode su pune nutrijenata i algi, te su izuzetno dobre za rast i razvoj ribe- pojasnio je dr <b>Danilo Mrdak</b>, ekspert za metodologiju AZA4ICE.</p>
<p>Mrdak je na današnjem sastanku predstavio rezultate mjerenja karakteristika jezera, izvršenih u skladu sa zahtjevima projekta za pilot područje Šaskog jezera.&nbsp;</p>
<p>- Rezultati istraživanja su pokazali da je ovaj model moguće sprovesti na Šaskom jezeru ali uz neophodnu podršku institucija i biznisa. Najvažnije je da ova vizija bude prepoznata od strane svih relevantnih aktera. Bitno je da ove ideje ne ostanu samo na papiru, već da se što više promovišu i budu dostupne donosiocima odluka i biznisu- poručio je Mrdak.</p>
<p>Ukazao je na velike prednosti ovog projekta.</p>
<p>- Prednosti su u tome što vi sa jedne strane čuvate životnu sredinu a sa druge uvećavate profit. Ja mislim da ne može bolje od toga. Teorija i praksa su saglasne da je to moguće. Ako možemo da povećamo zaradu investitora a istovremeno da olakšamo upravljanje životnom sredinom u smislu da se smanji stepen zagađenja, onda imamo win-win situaciju- istakao je Mrdak.</p>
<p>Dr <b>Radoje Laušević,</b> ekspert za LiRRIE, predstavio je prvi nacrt akcionog plana projekta AZA4ICE za Crnu Goru.&nbsp;</p>
<p>- Crna Gora ima mogućnost da iskoristi konkretne rezultate ovog projekta koji daje teoretske osnove za uspostavljanje cirkularne akvakulture na modelu Šaskog jezera. Osim teoretskih razmatranja, radimo i akcioni plan koji bi omogućio zainteresovanim mikro, malim i srednjim preduzećima i državnim institucijama da investiraju u uspostavljanje takve cirkularne akvakulture koja bi, uz predložene model-organizme – šarana i trsku, uspostavila jedan takav sistem koji bi imao i direktne ekonomske benefite. Ukoliko to dođe u realizaciju i ukoliko se pokaže kao ekonomski isplativo, može služiti kao model za uspostavljanje sličnih sistema cirkularne akvakulture i na drugim sistemima u Crnoj Gori, na drugim jezerima a kasnije i u Jadranskom moru. Cirkularna akvakultura je i u lagunama u svijetu i Evropi vrlo ekonomski isplativa- rekao je on.</p>
<p>Laušević je pojasnio da su odlučili da Šasko jezero bude pilot područje upravo zato što je po svojim ekološkim karakteristikama najpribližnije modelima laguna u kojima su uspostavljeni sistemi cirkularne akvakulture u Evropi i u svijetu.</p>
<p>Projektna koordinatorka u Privrednoj komori mr <b>Sandra Perić </b>ukazala je da su za sada na projektu sprovedene tri vrste aktivnosti.&nbsp;</p>
<p>- Prva vrsta aktivnosti bila je usmjerena na mjerenja fizičkih karakteristika jezera da bi se vidjelo da li vrste koje smo odabrali za cirkularnu akvakulturu uopšte mogu da budu uzgajane na taj način. Drugi bitan segment rada na našem projektu su sastanci ekosistema odgovornih istraživačkih inovacija (LiRRIE), a koji su svojevrsne radne grupe jer obuhvataju zainteresovane strane petostruke spirale – javna uprava, privreda, akademija, civilni sektor i zaštita životne sredine. Tokom sastanaka smo; definisali viziju za Šasko jezero, realizovali obuke o cirkularnim praksama uzgoja ribe, razmatrali regulatorni okvir iz ove oblasti. Današnji sastanak bio je povod za diskusiju o akcionom planu koji bi obezbijedio održivost projektnih rezultata i mogućnost transponovanja na neke druge sektore. Treći segment aktivnosti je možda i najinteresantniji zato što je bio usmjeren ka široj javnosti i obuhvatio je akciju čišćenja zaleđa Velike plaže. Pripremamo i društvenu igru i strip na temu cirkularne akvakulture i zaštite životne sredine koje ćemo predstaviti đacima u osnovnim i srednjim školama- saopštila je Perić.</p>
<p>Perić je izrazila nadu da će značaj ovog projekta biti prepoznat, te da će rezultati istraživanja pomoći da cirkularna akvakultura u Šaskom jezeru bude sprovedena u djelo.</p>
<p>Projekat AZA4ICE se bavi izazovima održivosti akvakulture u evro-mediteranskoj oblasti kroz promovisanje inkluzivnih i cirkularnih praksi. AZA4ICE se oslanja na transnacionalnu saradnju i prekograničnu razmjenu znanja i ima za cilj da uvede cirkularno prostorno planiranje akvakulture koje bi predstavljalo nadogradnju postojećih praksi u priobalnom području, kao i da definiše i testira zone koje su određene za cirkularnu akvakulturu u morskim i slatkovodnim područjima. Kroz angažovanje zainteresovanih strana i razvoj akcionih planova, projekat podstiče dijalog i stvara nove poslovne prilike istovremeno gradeći ekološki svjesno društvo. Rezultati AZA4ICE će biti valorizovani od strane državnih institucija, privatnog sektora i akademske zajednice kako bi doprinjeli cjelokupnom društvu.</p>

Predstavljena ekološki održiva vizija ekonomskog razvoja Šaskog jezera

<p>Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka<b> Tanja Pavićević</b> na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog<b> </b>procesuiranja 35 osoba.</p> <p>Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija.</p> <p>- Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp;</p> <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> <p>Psiholog i komunikolog <b>Radoje Cetović</b> je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom.</p> <p>- Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp;</p> <p>Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade.</p> <p>Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza<b> Miloš Đuričković </b>i novinarka <b>Tanja Pavićević</b> uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu.</p> <p>Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac.</p> <p>Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela.</p> <p>Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi.</p> <p>Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima.</p> <p>U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja.</p> <p>Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije <span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  <p>Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećiru Vukoviću</b> za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama.</p> <p>Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, <b>Miloš Karadaglić</b> muzičar, a <b>Veljo Stanišić</b> grafičar.</p> <p>Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške <span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške <span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške <span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

<p>Advokat <b>Veselin Radulović </b>danas će Specijalnom državnom tužilašvu<b> </b>podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije <b>Borisa Bogdanovića</b> i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore<b> Tamare Vujović </b>zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja.</p> <p>Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom.</p> <p>Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva.</p> <h2><b>SPORNI RASKID</b></h2> <p>U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak.</p> <p>- U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave.</p> <p>Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta.</p> <p>- Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi.</p> <h2><b>PITANJA</b></h2> <p>Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović<span></span></figcaption> </figure>  <p>Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta.</p> <p>- Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi.</p> <p>Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.</p>

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

<p>Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.</p>
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
<p>Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.</p>
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
<p>U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.</p>
<p>I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.</p>
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
<p>Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.</p>
<p>Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.</p>
<p>Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.</p>
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
<p>Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.</p>
<p>U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.</p>
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
<p>Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.</p>
<p>U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.</p>
<p>Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.</p>
<p><b>Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.</b></p>

Tag: crne-trojke