Predstava „M kao Morinj“ otvara prostor za hrabro i odgovorno suočavanje crnogorskog društva sa zločinom u logoru Morinj, spajajući umjetnost, dokumentaciju i psihološki rad kako bi podstakla razumijevanje, empatiju i iscjeljenje, kao i spriječila ponavljanje sličnih događaja.
To je saopšteno na pres konferenciji povodom premijere predstave koja će biti izvedena 6. decembra u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, a koja se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“, koji sprovode nevladine organizacije (NVO) Juventas i Atak.
Programski direktor NVO Juventas, Jovan Bojović, rekao je da projekat, kako mu i naziv nagovještava, ima za cilj da kroz više segmenata ukaže na važnost suočavanja sa prošlošću i potrebu za pomirenjem u Crnoj Gori.
- Kroz umjetnički segment realizujemo predstavu „M kao Morin“, koja na nesvakidašnji način spaja umjetnički izraz sa onim što smo kao tim prikupili tokom pripreme, istorijskim činjenicama, svjedočenjima pojedinaca koji su dali svoj doprinos, kao i studijama i analizama svih dostupnih informacija. Sve to, naravno, upotpunjeno je ključnim elementom, umjetničkim pristupom koji sve ove sadržaje objedinjavan u jedinstvenu cjelinu - kazao je Bojović.
Bojović je iskazao zahvalnost Crnogorskom narodnom pozorištu koje je kao nacionalni teatar prepoznalo značaj ovoga projekta i u kojem će se realizovati premijera 6.decembra sa početkom u 20h, kao i CZK „Vojislav Bulatović Strunjo“ u Bijelom Polju, gdje je igranje predstave zakazano za 16. decembar. Istakao je značaj podrške koju je pružio KIC Budo Tomović u kojem je naš tim realizovao pripremu predstave.
&nbsp;- Očekivali smo da će centri za kulturu iz Boke prepoznati značaj ove teme i podržati premijerno ili drugo izvođenje predstave. Međutim, bilo zbog popunjenosti repertoara ili nedostatka hrabrosti da se javno otvori ova tema, ta podrška je izostala. Neka o tome sudi javnost - zaključio je Bojović.
Dramaturškinja i predstavnica ATAK-a Dragana Tripković smatra da na predstavu neće doći oni koji su odgovorni za zločine u Morinju.
- Oni koji su pozvani da odgovore — izostaće. Neće nas kritikovati oni iz pozorišta, kritika će doći doći sa drugih adresa, iz onih krugova koji se i dalje plaše istine. Kritika i cenzura dolaze od onih koji u sebi nose težinu nedovršenih odgovora I krivice. A naše je — umjetnički, moralno, ljudski — da kažemo ono što jeste, bez manevrisanja i bez straha - istakla je Tripković.
Kazala je da su od februara ove godine počeli intenzivno istraživanje: dokumentacija, sudski spisi, literatura, razgovori sa aktivistima, istoričarima, svjedocima i onima koji su lično pogođeni onim što se u Morinju dogodilo.
- Iz tog složenog, potresnog materijala izdvojila se građa predstave: koncept kao osnova dokumentarističkog pozorišnog jezika koji je osmislio reditelj; moja dramska poema kao način da se istina izgovori umjetnički, pozorišno i bez patetike; i konstelacije kao psihološki alat za direktno suočavanje s onim što se godinama izbjegavalo - pojasnila je Tripković.
Ukazala je i da je Crnogorsko narodno pozorište prepoznalo motive, širinu i neophodnost ove teme i otvorilo vrata kao institucionalni partner.
- Time je jedna državna kulturna institucija pokazala spremnost da se uključi u procese suočavanja sa prošlošću — ne deklarativno, nego djelom. Taj gest je omogućio da naša predstava dobije svoj puni scenski okvir, nakon štro su nas odbili u Kotoru I Tivtu,ali i da CNP potvrdi ulogu ozbiljnog i hrabrog aktera u kulturnom životu Crne Gore - navela je Tripković.
Reditelj Filip Grinvald smatra da pozorište po svojoj prirodi voli da se bavi užasom i da na njega odgovara igrom.
- Međutim, ovdje mi se učinilo da taj užas prevazilazi uobičajene okvire pozorišta. Dragana i ja smo danima razgovarali o tome kako da mu odgovorimo. Smatrali smo da linearna, realistička dramska forma nije dovoljna, posebno zato što su, o čemu će kasnije biti više riječi, i počinitelji i egzekutori, i žrtve i nalogodavci, komšije, majke, svi oni koji su u toj priči učestvovali ili bili zahvaćeni, i dalje među nama. To je i dalje otvorena priča kojoj se ne nazire kraj. Veliko je pitanje kako joj pozorište uopšte može odgovoriti - naveo je Grinvald.
Kazao je da je proces bio neizmjerno bolan, navodeći da vjeruje da će u svom ishodištu biti oslobađajući i iscjeljujući.
- To nam je i bila namjera - dodao je Grinvald.
Glumica Jelena Nenezić kazala je da je proces rada na predstavi bio težak i ljekovit.
- To ćemo znati tek kada sve podijelimo sa publikom i čujemo njihova iskustva. Težak je bio jer smo se suočavali sa traumom koja se prelama kroz čitave generacije. Ljekovit možda zato što nas je podsjetio da se istina ne može graditi bez empatije, razboritosti i međusobnog povjerenja - rekla je Nenezić
Govoreći o predstavi, istakla je da ona istražuje složenu dinamiku odnosa počinitelja, žrtava i svjedoka — ne da bi presuđivala, već da bi pokazala koliko su te uloge promjenjive, međusobno uslovljene i duboko ljudske.
- Ponekad se granica među njima zamagljuje, a ponekad bolno jasno ukazuje na ćutanje koje traje godinama. Naš cilj nije da ponudimo jednostavan odgovor, nego da otvorimo prostor da se o tim ulogama konačno progovori - pojasnila je Nenezić.
Dodala je da predstava ne traži od publike da se svrstava, niti da prihvati unaprijed ponuđeno tumačenje.
- Svako ko tokom gledanja osjeti da se nešto lično odnosi na njega, to čini isključivo na sopstvenu odgovornost. Nadam se da će publika osjetiti tu složenost ne kao teret, već kao priliku za razumijevanje - zaključila je Nenezić.
Glumica Jelena V. Đukić kazala je da sve što poznajemo u životu, i dobro i loše, nekada bilo samo ideja, samo misao, kao da neke misli mogu biti opasne već i u toj početnoj formi.
- Pročitaću jednu od misli koje me, zapravo, najviše plaše. Šta je držalo u stezi krvoločne zvijeri koje se nazivaju ljudima? Taj strah danas dijelim sa vama. A na kraju, dijelim i vjeru da je ovo ipak samo misao koja nije opasna i da se neće pretočiti u ideju - navela je Đukić.
Glumica Azra Mehonjić smatra da se svjetlija budućnost može graditi samo kroz zajedničko suočavanje sa prošlošću, navodeći da pojedinačne države nemaju održiv put ako su dio šire strukture eksploatacije.
- Moramo shvatiti da smo kolonijalizovani, da smo jedna od mnogih država globalnog juga čiji se resursi i ljudi eksploatišu, i da je logor bio dio tog sistema - navela je Mehonjić.
Ukazala je da se neke stvari osjećaju na nesvjesnom nivou.
- Ne treba da osuđujemo iz pozicije sigurnosti i da mislimo kako bismo mi postupili drugačije. Treba da razmišljamo o tome da i danas, pred nasiljem koje nam je pred očima, često ne reagujemo. Ono je uvijek tu, čak i kad se čini dalekim, godinama ili kilometrima - rekla je Mehonjić.
Tijana Vuković, koja je u predstavi bila zadužena za sistemske konstelacije kazala je da je ta metoda najdjelotvorniji pristup za rad sa kolektivnom i transgeneracijskom traumom.
Vuković je objasnila da je u ovaj rad ušla iz svog naučnog interesovanja za raspad bivše Jugoslavije, tražeći terapijske metode koje bi mogle pomoći u obradi kolektivnih tema.
- Dugo se bavim time kako se institucije kulture odnose prema tim traumama i da li umjetnost može biti prostor u kojem terapijske metode dobijaju svoje mjesto. Mnogo se o tome govori, ali je vrlo malo projekata koji to zaista realizuju. Zato smatram da je ovo nešto jedinstveno - navela je Vuković.
Naglasila je da se rad na predstavi ne zasniva samo na faktografiji i svjedočanstvima, pojašnjavajući da se ovdje radi o dubljim procesima.
- Svako od nas nosi ove teme u svojim porodičnim i političkim sistemima. Ne možemo ni zamisliti šta se sve može pokrenuti u pojedincu dok radi s ovakvim sadržajem, pogotovo kada to treba sažeti u sat ili dva scenskog vremena - rekla je Vuković.
Producent Edin Jašarović naglasio je da u društvu postoji diferencijacija koja se prepoznaje na političkom nivou, ali da predstava ne postavlja dihotomiju umjetnost naspram politike, niti ulazi u označavanje progonjenog i progonitelja.
- Ova predstava je priča o umjetnosti i moralu. O tome kako se zločin sprovodi, ko ga omogućava i kakav je to sistem koji bi ga, bez ikakvog problema, mogao ponovo omogućiti - pojasnio je Jašarović.
Smatra da, u odsustvu bilo kakve javne politike u ovoj oblasti, postoji opasnost da se društvo „ponovo i bez većeg otpora“ nađe u sličnim obrascima.
Predstava se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društveni dijalog“, koji sprovode Juventas i Atak. Projekat se realizuje uz podršku regionalne inicijative „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koju finansira Evropska unija a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj predstave isključiva je odgovornost realizatora i ne odražava nužno stavove finansijera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Predstava „M kao Morinj“ otvara prostor za hrabro i odgovorno suočavanje crnogorskog društva sa zločinom u logoru Morinj

Decembarski repertoar Crnogorskog narodnog pozorišta otvoren je sinoć izvođenjem predstave „Bladi Mun“ s prevodom na znakovni jezik, prilagođeno gluvim i nagluvim osobama, saopšteno je iz nacionalnog taetra, a prema riječima direktora CNP-a Ilije Subotića, ova aktivnost potvrđuje opredijeljenost nacionalnog teatra ka inkluzivnoj kulturi i omogućavanju pristupa umjetnosti svim građanima.
- Za predstavu Bladi Mun večeras je bio obezbijeđen prevod na znakovni jezik u cilju pristupačnosti osobama s oštećenjem sluha. Ovo izvođenje smo realizovali u saradnji sa Savezom gluvih i nagluvih Crne Gore, nakon što smo prošlog mjeseca predstavu Princeza Ksenija od Crne Gore prilagodili slijepim i slabovidim licima obezbjeđivanjem audiodeskripcije- kazao je Subotić.
On je dodao da će i predstava Bladi Mun, u okviru daljeg razvoja inkluzivnih praksi CNP-a, početkom naredne godine biti izvedena s audiodeskripcijom.
Direktor Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore Darko Mijušković istakao je značaj ovog događaja za zajednicu gluvih, naglašavajući da je riječ o istorijskom iskoraku u pristupačnosti pozorišnog stvaralaštva.
- Ovo je veoma važno za našu zajednicu. Ovo je prvi put u istoriji da se u pozorištu obezbijedi prevodilac za znakovni jezik. Osjećaj je potpuno novi, potpuno drugačiji. Stvarno, osjećali smo se ispunjeno. Hvala od srca Crnogorskom narodnom pozorištu na ovoj inicijativi i na ideji da naprave da mi gluvi budemo jednaki sa čujućima- kazao je on.
Prevoditeljka na znakovni jezik Tijana Mijušković istakla je da je rad na predstavi bio posebno inspirativan i emotivan, naglasivši da je najvažnije bilo omogućiti publici da u potpunosti doživi scenski događaj.
- Osjećaj je fantastičan. Nije bilo naporno i bilo je uzbudljivo. Prije svega, namjera nam je bila da gluve i nagluve osobe koje su prisustvovale predstavi budu zadovoljne, da im se izvedba dopadne, jer mislim da je mnogima ovo zapravo bio prvi put u pozorištu i prvi put da im je predstava prilagođena- rekla je ona.
Mijušković je dodala da su prethodile i detaljne pripreme, objašnjavajući da su ona i druga prevoditeljka na znakovni jezik unaprijed dobile tekst predstave i da su jednom već prisustvovale izvođenju, što im je omogućilo da se lakše usklade sa ritmom i tempom same radnje. Istakla je takođe da je proces pripreme iziskivao posebnu pažnju kako bi svaki pokret i svaka radnja bili jasno i adekvatno preneseni publici.
Svetlana Pajković, jedna od mnogih zadovoljnih u publici, kojoj je ovo ujedno bio i prvi put da gleda predstavu prilagođenu gluvim osobama, poručila je da joj je veče u CNP-u donijelo posebno i dirljivo iskustvo. Istakla je koliko joj je značilo što je prvi put mogla u potpunosti da prati i doživi pozorišnu predstavu.
- Predstava i glumci su bili predivni. Nijesam očekivala ovako nešto i mnogo mi se svidjelo. Do sada nijesam imala priliku da prisustvujem predstavi prilagođenoj gluvim osobama, tako da mi je ovo jedno predivno iskustvo. Nadam se da će ovakvih predstava ubuduće biti još više- kazala je Pajković.
Inicijativa Crnogorskog narodnog pozorišta da omogući prevod na znakovni jezik i time otvori vrata pozorišta publici koja je decenijama bila uskraćena za ovaj vid umjetničkog iskustva predstavlja važan i istorijski iskorak ka inkluziji. Pozitivne reakcije publike potvrđuju da je riječ o velikom i potrebnom koraku. CNP najavljuje nastavak ovakvih programa i dalje širenje pristupačnosti, čime pozorište sve snažnije postaje prostor jednakih mogućnosti za sve građane.

1250x600

Istorijski iskorak: U CNP-u izvedena predstava sa prevodom na znakovni jezik

Predstava „Ibzen mašina“ biće izvedena sjutra (četvrtak, 27. novembra) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.
Režiju potpisuje Ana Vukotić koja je, s dramaturškinjom Željkom Udovičić-Pleština, u „Ibzen Mašinu“ objedinila četiri djela čuvenog norveškog dramskog pisca Henrika Ibzena.
Uloge tumače: Simo Trebješanin, Jelena Minić, Žana Gardašević-Bulatović, Miloš Pejović, Ana Vujošević, Dejan Ivanić, Luka Stanković, Radmila Škuletić, Lazar Đurđević, Jovan Dabović i Ana Vučković.
Naša Mašina, kako kaže Udovičić-Pleština, uzima za okvir „Stubove društva“, ali koristi kao svoje pogonsko gorivo i motive, teme iz „Narodnog neprijatelja“, „Hede Gabler“ i „Nore“. I govori o svijetu u kojem su sve mane i slabosti ne samo dozvoljene nego čak i poželjne.
„Kompaktna konzervativna većina, liberalni mediji nerijetko proglašavaju vlasnike tih osobina uspješnima, pa su ti stubovi društva; koje vodi želja za moći i profitom – prečesto smatrani nedodirljivima. Kao i uvijek, konflikt je između morala i interesa, između istine i ekonomije. Unaprijed znamo da u društvu koje zagovara samo profit istina teško pronalazi put. Zašto? Jer svjedočimo beznađu koje nas proždire, urušavanju javnog morala, pretvaranju medijskog prostora u duhovnu kaljužu, bešćutnosti liberalnog kapatalizma, demokratiji koja se prometnula u demokraturu. Zato naša Mašina ne može i ne smije ostaviti krivce nekažnjenima. Ona ipak otvara prostor nade. U bolje. Sjutra“, zapisala je Udovičić-Pleština.
Drame, po kojima je predstava rađena, prevela je Anka Katušić-Balen. Za scenografiju i dizajn plakata je zaslužan Vanja Magić, za kostime Lina Leković, dok su koreografija i scenski pokret djelo Sonje Vukićević. Dizajn svijetla Ana Vukotić i Vanja Magić, dok je rediteljka Vukotić potpisala i izbor muzike. Asistentkinja režije je Nataša Milićević, a za kostimografiju i scenografiju Mia Đurović i Jelena Ivančević. Izvršna producentkinja predstave je Janja Ražnatović.

CNP: „Ibzen mašina“ sjutra na Velikoj sceni

Predstava „Šćeri moja“, po tekstu Maje Todorović, u adaptaciji i režiji Ane Vukotić, biće izvedena sjutra (subota, 22. novembar) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, uz obezbijeđen engleski titl.
Drama „Šćeri moja“ u središte postavlja položaj žene u savremenom društvu i odnos prema ženskom djetetu, kroz istorijski okvir koji otvara prostor za univerzalna pitanja rodne ravnopravnosti. Priča prati odrastanje knjeginje Zorke Petrović – od djevojčice koja se igra loptom, do odrasle žene udate za Petra I Karađorđevića. Kroz njen razvoj, predstava oslikava društvo u kojem, uprkos istorijskom odmaku, žene i dalje nijesu ravnopravno tretirane.
Uloge tumače: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Autorski tim čine: scenograf Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, kompozitor Aleksandar Radunović Popaj, koreografkinja Sonja Vukićević, saradnik na dramaturgiji Balša Poček, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Drama „Šćeri moja“ nagrađena je kao najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta, a premijerno je izvedena 17. maja 2016. godine.
Ulaznice su dostupne na sajtu www.cnp.me
&nbsp;i na biletarnici pozorišta. Publika sve informacije o aktuelnim programima može pratiti i putem zvaničnih Facebook, Instagram i Viber kanala CNP-a.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

CNP: „Šćeri moja“ sjutra na Velikoj sceni

Predstava „Predmet Medeja“, nastala u koprodukciji Crnogorskog narodnog pozorišta i Kulturnog centra Bar, biće izvedena večeras u 20 sati u Nikšićkom pozorištu, u okviru takmičarske selekcije 21. Međunarodnog festivala glumca.
Odlukom selektora Miloša Latinovića, u ovogodišnjem takmičarskom programu nalazi se pet predstava. Pored CNP-a, publici su se predstavila i Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, Hrvatsko narodno kazalište iz Varaždina, Narodno pozorište Sarajevo i Scena MESS, kao i Zvezdara teatar iz Beograda.
Festival, koji se održava pod sloganom „Svako je sjena sebe samoga“, počeo je 16. novembra, a završava se sjutra veče dodjelom nagrada i kabareom „Dobra stara vremena“ u čast nagrađenih.
„Predmet Medeja“ donosi savremen, gotovo forenzički pogled na Euripidovu junakinju, otvarajući pitanja krivice, nasilja i granica ćutanja unutar intimnih odnosa i društvenih očekivanja.
Uloge tumače: Nada Vukčević, prvakinja drame CNP-a, Jovan Dabović, Luka Stanković, Ivona Raković i Jelena V. Đukić.
Režiju potpisuje Diego de Brea, koji je zadužen i za idejno rješenje i dizajn svjetla (uz Dejana Kalezića i Sretena Miloševića). Dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, dok su asistenti Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obradu zvuka potpisuje Filip Radević, video i foto materijal Duško Miljanić i Vukša Vujošević, za scenski govor zadužena je Dubravka Drakić, a izvršni producent je Danilo Milatović.

CNP: „Predmet Medeja“ večeras na Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću

Povodom 13. novembra – Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) biće izvedena predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ u utorak, 11. novembra, i srijedu, 12. novembra, sa početkom u 20 sati.
Jedna od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta, „Princeza Ksenija od Crne Gore“, donosi emotivnu priču o sudbini crnogorske princeze. Komad je premijerno izveden u Zetskom domu na Cetinju 1994. godine, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici 1997. godine.
Nova inscenacija ove antologijske predstave donosi nastupe izuzetne glumačke ekipe: Varje Đukić, Ane Vučković, Dejana Ivanića, Izudina Bajrovića, Gorane Marković, Aleksandra Radulovića, Jelene Laban, Slobodana Marunovića, Dušana Kovačevića, Ane Vujošević i Lazara Đurđevića.
Predstava je urađena u saradnji sa Kraljevskim pozorištem „Zetski dom“, a dramaturg je Božo Koprivica. Kostimograf je Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, dok je asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović.
Izvršni producenti su Danilo Milatović i Vukosava Tomović, urednik kataloga je Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.
Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ još jednom će, u čast Njegoševog dana, podsjetiti publiku na slavno kulturno i istorijsko nasljeđe Crne Gore, kroz priču o jednoj od njenih najznačajnijih i najintrigantnijih ličnosti.

CNP: Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ povodom Njegoševog dana

Predstava „Ja sam ona koja nisam“, rađena po tekstu Mata Matišića, u režiji Vita Taufera, biće izvedena večeras (ponedjeljak, 10. novembar) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).
Riječ je o komadu koji se sastoji od tri jednočinke, od kojih svaka na svoj način promišlja žensko pitanje – od mladosti i porodičnog nasljeđa, preko zrelosti i životnih odluka, do kasnijih godina i suočavanja sa sopstvenim izborima i prolaznošću. Tri žene, tri različita pogleda na život i borbu u muškom svijetu, čine okosnicu ove intrigantne dramske cjeline.
Uloge tumače:
I čin – Anđela Marunović, Nikola Vasiljević, Gorana Dragašević, Srđan Grahovac, Žaklina Oštir, Jelena Nenezić, Dejan Đonović, Lazar Dragojević, Predrag Pavićević, Marko Kažić, kao i studentkinje glume FDU Cetinje: Mina Mićović, Andrea Drašković, Radmila Škuletić i Kristina Mrkić.
II čin – Ana Vučković, Zoran Vujović, Lazar Dragojević i Davor Dragojević.
III čin – Varja Đukić, Izudin Bajrović, Lazar Đurđević, Ana Vučković, Anđela Marunović i Srđan Grahovac.
Autorski tim čine: Stefan Bošković (dramaturg), Lazar Bodroža (scenograf), Lina Leković (kostimografkinja), Mate Matišić (muzika), Julija Milačić-Petrović Njegoš (koreografkinja) i Nela Otašević (izvršna producentkinja).
Ulaznice su dostupne na biletarnici CNP-a i putem sajta www.cnp.me
.Publika sve informacije o repertoaru i aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može pratiti i na Facebooku, Instagramu i Viber kanalu.

CNP: Predstava „Ja sam ona koja nisam“ večeras na Velikoj sceni

Na velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta sinoć je izvedena predstava Princeza Ksenija od Crne Gore, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, prilagođena slijepim i slabovidim osobama.
Time je nacionalni teatar još jednom potvrdio svoju posvećenost stvaranju inkluzivnog kulturnog prostora. Ova izvedba realizovana je u okviru regionalnog projekta Pozorište za sve, koji CNP sprovodi u saradnji s Narodnim pozorištem Beograd i Narodnim pozorištem Republike Srpske, uz podršku Fonda za Zapadni Balkan, saopšteno je iz CNP-a.
Govoreći o značaju ovog projekta, direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić istakao je da je ovaj korak tek početak dugoročnog puta ka većoj dostupnosti umjetnosti za sve građane.
„Stvaranje uslova za povećanje dostupnosti programa i projekata slijepim i slabovidim licima jedan je od najvećih prioriteta nacionalnog teatra. Radujemo se što smo večeras imali priliku da realizujemo predstavu s audio-deskripcijom, dok je publika u Crnogorskom narodnom pozorištu prvi put ikada imala na raspolaganju katalog predstave na Brajevom pismu. Nacionalni teatar će stvarati uslove da u kontinuitetu imamo repertoarsku ponudu koja podrazumijeva i izvođenje predstava s audio-deskripcijom“, rekao je Subotić.
Predstavnica Narodnog pozorišta Republike Srpske Slobodanka Purišić, istakla je da je inicijativa „Pozorište za sve“ mnogo više od kulturnog programa – to je zajednički poduhvat u izgradnji društva jednakih mogućnosti.
„Naš cilj nije samo da sada realizujemo nekoliko prilagođenih predstava, već da i u budućnosti nastavimo sa prilagođavanjem programa i omogućimo da osobe s invaliditetom mogu redovno posjećivati naša pozorišta, kao i pozorišta naših partnera“, rekla je ona.
O važnosti umjetnosti koja ruši barijere i povezuje ljude govorila je i Žana Gardašević-Bulatović, glumica Crnogorskog narodnog pozorišta, koja je u predstavi Princeza Ksenija od Crne Gore bila zadužena za audio-deskripciju.
„Vjerujem da je izuzetno značajno što se Crnogorsko narodno pozorište otvorilo za ovakvu vrstu inkluzivnosti i pristupa ranjivim kategorijama društva, u ovom slučaju osobama koje su slabovide ili slijepe. Takva otvorenost nas svrstava rame uz rame sa pozorištima izvan regiona. Publika koja je koristila slušalice reagovala je divno i bili su zadovoljni. Vjerujem da sam uspjela da im prenesem pravu sliku onoga što se dešava na sceni.“, kazala je Gardašević-Bulatović.
„Ovo iskustvo za mene je bilo izuzetno posebno. Prvi put sam imala priliku da u potpunosti doživim predstavu i da razumijem sve što se događa na sceni. Jako mi se dopala predstava“, kazala je Janković.
Izvedbom predstave Princeza Ksenija od Crne Gore prilagođene osobama s oštećenim vidom, Crnogorsko narodno pozorište još jednom je potvrdilo da inkluzivnost nije samo dio njegove umjetničke misije, već trajno opredjeljenje ka stvaranju pozorišta otvorenog za sve.
Katalog na Brajevom pismu pripremljen je uz podršku Biblioteke za slijepe Crne Gore.
Ponosni prijatelj CNP-a u 2025. godini – Crnogorska komercijalna banka.

CNP širi inkluzivnu pozorišnu misiju: Princeza Ksenija izvedena s audio-deskripcijom

Povodom Dana Crnogorskog narodnog pozorišta, danas su u toj kući uručene godišnje nagrade ipriznanja članovima kolektiva, saradnicima i partnerskim institucijama.
Velika nagrada za najznačajniji umjetnički rezultat u godini od važnosti za visok umjetnički renome i podizanje ugleda CNP-a ravnopravno je dodijeljena Aleksandru Raduloviću, glumcu – za glavnu ulogu u predstavi „Naličje“ i Borisu Liješeviću za režiju istoimene predstave.&nbsp;
Godišnje nagrade CNP-a za izuzetne umjetničke rezultate dodijeljene su glumcima Ani Vujošević, Nadi Vukčević, Milivoju Mišu Obradoviću, Kristini Obradović i Ani Vučković.
Za izuzetne rezultate i zasluge u svim oblastima poslovanja nagrađeni su Predrag Radulović, vozač-kurir, Predrag Pavićević, rekviziter, Dragan Rašović, scenski dekorater, Mira Đurđević, higijeničarka, Miloš Vukić, zaštitar lica i imovine, Ana Markuš, materijalni knjigovođa, Stefan Radivojević, šanker-konobar, Dragoljub Janković, poslovni sekretar, Danilo Milatović, izvršni producent i Milica Caušević, biletarka.
Status počasnog člana CNP-a, koji, između ostalog, mogu steći istaknuti stvaraoci i saradnici pozorišta za značajan rad i rezultate rada postignute u oblasti kulture, dodijeljen je glumcima Svetozaru Cvetkoviću iz Beograda i Izudinu Bajroviću iz Sarajeva.
Stipendiju „Velibor - Bucko Radonjić“ koja se dodjeljuje za izuzetne rezultate iz oblasti pozorišne scenografije, kostimografije i likovne umjetnosti ove godine dobila je Maša Mirković, kostimografkinja iz Podgorice.
Zahvalnica za doprinos afirmaciji CNP-a dodijeljena je Redakciji za kulturu Televizije Crne Gore i Crnogorskoj komercijalnoj banci.
Takođe, na svečanosti je uručena i nagrada književnici Barbari Delać, čiji je dramski tekst „Zidovi – recimo izložba“ pobijedio na ovogodišnjem konkursu nacionalnog teatra za najbolji savremeni domaći dramski tekst.

CNP: Veliku nagradu ravnopravno podijelili Radulović i Liješević, Cvetkoviću i Bajroviću status počasnih članova

Višestruko nagrađivana predstava „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, biće izvedena sjutra (srijeda, 29. oktobar) na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta sa početkom u 19 časova.
„‘Naličje’ je priča o vremenu čiji je bog postao novac, a molitva — sticanje. O vremenu koje ne bira sredstva; o iscrpljivanju dužnika do posljednjeg centa. O čovjeku koji više ne vidi čovjeka i zaboravlja na postojanje. Priča o vremenu koje je izgubilo lice i ne razlikuje lice od naličja“, kazao je reditelj Boris Liješević.
U predstavi igraju:
Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Mirjana Spaić, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Sanja Vujisić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
„Naličje“ je tokom prethodnih mjeseci ovjenčano brojnim priznanjima širom regiona. Na 70. Sterijinom pozorju Aleksandar Radulović dobio je Sterijinu nagradu za glumačko ostvarenje za ulogu Vuka, dok je Sterijina nagrada za režiju pripala Borisu Liješeviću. Na 65. MESS-u u Sarajevu nagradu „Rejhan Demirdžić“ za najbolje mlade glumce ponijeli su Lazar Đurđević i Anđela Marunović. Na 27. Teatar festu „Petar Kočić“ u Banjoj Luci predstava je nagrađena Specijalnom nagradom za vizuelni identitet (scenografija i kostim), a žiri RTV RS dodijelio joj je nagradu „Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini.
Autorski tim čine: dramaturzi Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent je Danilo Milatović.

„Naličje“ sjutra na Velikoj sceni CNP-a u 19 sati

Moldavski operater za prenos električne energije Moldelektrika ima velike teškoće zbog ruskih napada prošle noći na energetski sistem susjedne Ukrajine i tražio je pomoć Rumunije u struji.
- Velika elektrana je isključena, a međusobne veze se približavaju svom limitu. Zbog prekoračenja planiranog protoka, Moldelektrika je tražila hitnu pomoć Rumunije - piše u saopštenju, prenio je pariski list Mond (Le Monde).
Rusija je prošle noći napala energetsku infrastrukturu u Černigovskoj, Zaporoškoj, Lavovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, po njenim podacima.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike je saopštilo da je nekoliko oblasti (Kijev, Černigov, Lavov, Odesa, Zaporoško, Dnjepropetrovsk i Nikolajev) pogođeno napadima, koji su izazvali nestanak struje.
Rusko Ministarstvo odbrane je navelo da su napadnute kompanije "ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa i energetske infrastrukture koja podržava njegovo funkcionisanje", kao i lučki objekti koji se koriste "u interesu ukrajinskih oružanih snaga".

U Moldaviji problemi sa strujom zbog ruskih napada na Ukrajinu

Američki i ukrajinski zvaničnici počeće treći dan razgovora u Majamiju 6. decembra, nakon što je Rusija pokrenula veliki napad raketama i dronovima na ukrajinsku infrastrukturu i elektrane.
Noćni udari uslijedili su nakon što su visoki ukrajinski i američki pregovarači zajednički saopštili u petak poslije dva dana razgovora na Floridi da "pravi napredak" zavisi od želje Moskve da okonča rat.
- Obje strane su se složile da pravi napredak ka bilo kakvom sporazumu zavisi od spremnosti Rusije da pokaže ozbiljnu posvećenost dugoročnom miru, uključujući korake ka deeskalaciji i prestanku ubijanja - navodi se u američkom sažetku razgovora objavljenom kasno u petak.
Saopštenje su izdali specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof i sekretar ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i vodeći pregovarač Rustem Umerov, nešto prije nego što su u velikom ruskom napadu dronovima i raketama oštećena energetska postrojenja u osam ukrajinskih regiona.
Napadu su izazvali nestanak struje i primorali nuklearne elektrane, uključujući ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje, koja je pod ruskom kontrolom, da smanje proizvodnju električne energije, saopštili su u subotu ukrajinski zvaničnici i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Agencija navodi da od tada nema struje u elektrani Zaporožje.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage pokrenule "masovan udar" tokom noći kao odgovor na, kako je navelo, ukrajinske napade na civilne mete.
Napad je uslijedio poslije dvodnevnih razgovora za koje su američki i ukrajinski zvaničnici ocijenili da su bile "konstruktivne diskusije" u jeku obnovljenih napora SAD da se postigne mirovni sporazum kojim bi se okončao skoro četvorogodišnji rat.
Tokom razgovora kojima prisustvuju i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, te načelnik Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga Andrej Hnatov, ukrajinski pregovarački tim obaviješten je o razgovorima koji su početkom nedjelje u Moskvi vodili Vitkof i Kušner s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Specijalni izaslanik SAD je navodno razgovarao sa Putinom skoro pet sati 2. decembra u Kremlju, ali su ruski zvaničnici rekli da "nije postignut nikakav kompromis".
<h2>Stanje mirovnih razgovora</h2>
Nedavna užurbana diplomatska aktivnost oko okončanja rata pokrenuta je kada je američki mirovni plan od 28 tačaka procurio u medije u novembru. Taj prvobitni prijedlog je izgleda u velikoj mjeri bio naklonjen Rusiji, iako je od tada pretrpio nekoliko izmjena kako bi se više uzele u obzir zabrinutosti Kijeva.
Posljednja verzija prijedloga nije javno objavljena.
Poslije razgovora u Rusiji, Putin je rekao da je spreman da nastavi da se sastaje s Amerikancima "koliko god puta bude potrebno".
Kasnije je ruski predsjednik zauzeo prkosniji ton, rekavši za indijske medije u petak tokom posjete Nju Delhiju da ukrajinske trupe treba da u potpunosti napuste područje Donbasa na istoku Ukrajine ove nedjelje ili će Rusija "osloboditi te teritorije silom".
Ukrajina i njeni saveznici u Evropi doveli su u pitanje posvećenost Kremlja okončanju rata i nedavno saopštenje SAD izgleda da pomijera naglasak na spremnost Rusije na kompromis.
Glavne tačke spora između dvije strane ostaju, uključujući i one oko pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma i teritorijalnih ustupaka.
Rusija trenutno kontroliše oko petinu teritorija Ukrajine, uključujući velike djelove Donbasa koji se sastoji od Donjecke i Luganske oblasti.
<h2>Napadi na ukrajinske gradove i željeznice</h2>
Rusija je posljednjih nedjelja intenzivirala udare na ukrajinski energetski sektor i infrastrukturu, napadajući elektrane i željeznička čvorišta dok pred dolazak zime padaju temperature.
Ukrajinska vojska je u subotu saopštila da je Rusija tokom noći lansirala 653 drona i 51 raketu, od čega je oboreno 585 dronova i 30 raketa.
Postrojenja za proizvodnju električne energije i toplote u Černigovskoj, Zaporiškoj, Lavovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti bila su glavne mete, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo za razvoj zajednica i teritorija, dodajući da je 9.500 potrošača bilo bez grijanja, a 34.000 bez vodosnabdijevanja u južnoj Odeskoj oblasti u subotu ujutru.
Meta napada takođe je bio željeznički čvor blizu Kijeva, gdje su oštećeni depo i željeznički vagoni, saopštila je ukrajinska državna željeznička kompanija Ukrzaliznica.
Željeznica nije prijavila da je bilo žrtava u napadu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je protivvazdušna odbrana oborila 116 ukrajinskih dronova iznad ruske teritorije tokom noći, dok snimci koji su kružili ruskim Telegram kanalima izgleda prikazuju ukrajinski napad na rusku rafineriju nafte u Rjazanju.
RSE nije bio u mogućnosti da nezavisno potvrdi snimak.
Ukrajinska vojska je saopštila da je gađala rafineriju kako bi smanjila "sposobnosti ruskih oružanih snaga", navodeći da je taj objekat "jedna od najvećih rafinerija nafte u Rusiji".
Pavel Malkov, regionalni guverner Rjazanja, rekao je da je stambena zgrada oštećena u napadu dronom i da su ostaci drona pali na teren "industrijskog objekta", ali nije pomenuo rafineriju.
Ukrajinska vojska je takođe saopštila da je pogodila metalurški kombinat Alčevsk u Luganskoj oblasti koju je okupirala Rusija. Navela je da se postrojenje koristi za proizvodnju komponenti koje se koriste u granatama koje se ispaljuju na ukrajinske gradove.

Rusija izvela napad pred treći dan razgovora SAD i Ukrajine

Male stvari, učinjene s velikom ljubavlju, mijenjaju svijet - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj danas na Međunarodnom diplomatskom humanitarnom bazaru.
- Niko ne smije biti sam u svojim teškoćama. Danas još jednom potvrđujemo da nas milosrđe može samo oplemeniti, a nikako osiromašiti - istakao je Dukaj.
Ministarstvo je, kako se navodi u saopštenju, svoje učešće označilo motom: "Humanost na djelu, osmijeh u srcu".
- Ovaj događaj imao je za cilj prikupljanje sredstava za podršku humanitarnim projektima i inicijativama koje pomažu najugroženijim kategorijama stanovništva. Učestvovale su ambasade velikog broja zemalja u Crnoj Gori, kao i mnogobrojne ustanove i institucije. To je, osim humanitarne poruke, da jedni druge ne ostavljamo u uzazovima, bila prilika za druženje i razmjenu dobre energije - ističu iz Ministarstva javne uprave.
Zaposleni u ovom resoru su angažovanjem pokazali da humanost, zajedništvo i entuzijazam daju posebnu inspiraciju i podstrek. &nbsp;
- Učešće na ovom bazaru je bila prilika da pokažemo našu posvećenost humanitarnim vrijednostima i solidarnosti sa onima kojima je pomoć najpotrebnija - zaključili su u saopštenju.

Dukaj: Male stvari, učinjene s velikom ljubavlju, mijenjaju svijet

Napadač plavskog Jezera Đorđe Maksimović sa devet golova zauzima prvo mjesto na listi strijelaca Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige, u takmičenju za Trofej Radija Crne Gore.
Gol manje, nakon 18. kola, ima Balša Sekulić iz barskog Mornara, golgeter Petrovca Adnan Bašić upisao je šest, a po gol manje njegov klupski drug Žarko Popović, Andrija Ražnatović iz Sutjeske i Asmir Kajević iz Dečića.
Po četiri puta u listu strijelaca upisali su se Armin Bošnjak iz Arsenala, igrači Mladosti Lazar Knežević, Anđelko Jovanović i Balša Mrvaljević, Balša Radusinović iz Dečića, Lazar Mijović i Danilo Vukanić iz Budućnosti, Milivoje Raičević i Ognjen Rolović iz Jezera, Savo Arambašić iz Petrovca, Stefan Denković iz Mornara i Žarko Korać iz Jedinstva.
Prvi trofej Radija Crne Gore, u sezoni 2013/14, osvojio je Stefan Mugoša u dresu Mladosti.&nbsp;
U narednih 11 godina zaslužili su ga golgeteri Sutjeske Goran Vujović, Igor Ivanović, Marko Ćetković, Božo Marković i Tajron Konrad, igrači Mladosti Marko Šćepanović i Zoran Petrović, napadač Zete Nikola Krstović, Adnan Bašić iz Petrovca i Žarko Korać iz Jedinstva.&nbsp;

Maksimović na čelu liste strijelaca

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno postupajući tužioci su, shodno nekim svojim vremenskim mogućnostima obavili saslušanje predloženih svjedoka predmetu okrivljenih i na taj način dali su mogučnost sudijama za istragu Višeg suda da donesu rješenje kojim se ova lica puštaju na slobodu, što je legitimno i zakonito, kazao je advokat odbrane Nikola Ivanović komentarišući današnju odluku Višeg suda u Podgorici da ukine pritvor biznismenima &nbsp;Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
- Smatram, prije svega, da uopšte nije bilo razloga za određivanjem pritvora ovim licima, niti da se razmatra ili uzima u obzir samo njihovo pritvaranje. Smatram da ne postoji osnovana sumnja da su izvršili neko krivično djelo, posebno ne ovo, ali biće prilike da se o tome razmatra u sudnici kada za to dođe vrijeme i ukoliko do toga dođe- kazao je advokat Ivanović.
Komentarišući saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da je ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću &nbsp;bilo nezakonito, advokat je kazao da je iznenađen jer je ovo zakonski i praksa i nepisano pravilo u sličnim predmetima.&nbsp;
Nije želio dalje da komentariše saopštenje SDT-a navodeći da je odluka potpuno osnovana i zakonita, te da će ona biti predmet provjere ukoliko SDT uloži žalbu na nju.
- Ostaje da se vidi koje mišljenje će imati neke više instance vezano za ovo. Zakon propisuje takvu mogućnost. Ovo saopštenje me čudi, ali ostajemo otvoreni, i neke više instance će dati odgovor na to- poručio je Ivanović.

Tag: cnp