Nacrt povelje američke administracije o osnivanju "Odbora za mir", zadužen za primjenu mira i obnovu Gaze, poslat je na adrese oko 60 država, a ukoliko te zemlje žele da njihovo članstvo traje duže od tri godine, potrebno je da doprinesu sa milijardu dolara u gotovini, objavio je Rojters pozivajući se na dokument u koji je imao uvid.
Svaka država članica imaće mandat u trajanju od tri godine od dana kada Povelja stupi na snagu, navedeno je u dokumentu.
- Trogodišnje članstvo neće se primjenjivati na one države članice koje doprinesu sa milijardu dolara u gotovini fondu Odbora za mir u prvoj godini kada Povelja stupi na snagu - dodaje se u tekstu.
Bijela kuća objavila je formiranje dva nova odbora za nadzor uprave u Gazi tokom prelaznog perioda, a "Odborom za mir" predsjedava američki šef države Donald Tramp.
Među članovima su američki državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof, bivši britanski premijer Toni Bler i Trampov zet Džared Kušner.
Premijer Albanije Edi Rama rekao je da je dobio od Trampa pozivnicu da Albanija učestvuje u Odboru za mir kao jedna od država osnivača. Mediji su objavili da je isti poziv dobila i Rumunija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Članstvo u Trampovom Odboru za mir u Gazi košta milijardu dolara

„Članstvo bez prava glasa“ je loša ideja koja nije potekla od Evropske komisije i Evropske unije - ocijenio je šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
On je, gostujući na Televiziji Crne Gore, poručio da postoje neke stvari koje će biti u ugovoru za pristupanju, te da se to prilagođava određenoj zemlji.
- Isto će se desiti sa Crnom Gorom, to će se desiti, ali ne i da se mijenjaju temeljne stvari, kao na primjer glasačka prava. To se ne može staviti u ugovor jer to bi bilo protiv ugovora o EU koji kaže da su sve članice jednake. Morali biste da promijenite temeljni ugovor EU, što se neće desiti - izjavio je Satler.
On je kazao da je „tim Crna Gora“ uradio dobar posao što je rezultiralo dobrim izvještajem Evropske komisije.
- Ovo je timski rad i svaka čast, ovo je bila dobra poruka. Ali, rekao sam - nemojte se opuštati, najteže tek slijedi - kazao je Satler.
Na pitanje da li je moguće da se za 14 mjeseci zatvore sva poglavlja, Satler odgovara da moramo održati fokus.
- Želimo da vidimo i brzinu, ali i kvalitet - rekao je šef delegacije EU u Crnoj Gori i dodao da žele Crnu goru u EU, ali "Crnu Goru koja je dobro pripremljena".
<h2>„Ogroman problem ako niste u stanju da tretirate otpadne vode“</h2>
Kada je riječ o izgradnji kolektora u Botunu, on je kazao da bi to trebalo pomatrati sa aspekta zdravlja. Istakao je da je riječ o velikom ekološkom problemu.
- Vlast je potpisala ugovore prije nekoliko godina i ukoliko ne počnete sa izgradnjom moraćete da platite kazne. Postoji i aspekt poglavlja 27. Ukoliko niste u stanju da tretirate otpadne vode u glavnom gradu gdje živi više od polovine stanovnika, to je ogroman problem i članice će to primijetiti - istakao je Satler.
Sve su to, poručuje on, aspekti koji jasno zagovaraju da se nastavi sa izgradnjom.&nbsp;
- Optimističan sam - poručio je šef delegacije EU.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Satler: „Članstvo bez prava glasa“ loša ideja koja nije potekla od EU

Kredibilno članstvo u NATO, učanjenje u Evropsku uniju (EU) i jačanje dobrosusjedskih odnosa u fokusu su Vlade i svaki progres na tom planu doprinosi prosperitetu i stabilnosti Crne Gore i regiona, kazao je ministar odbrane Dragan Krapović. 
 
On je to rekao na sastanku sa ambasadorkom Kanade u Crnoj Gori Mišel Kameron, koja je posjetila Ministarstvo odbrane. 
 
Krapović je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, upoznao Kameron sa spoljnopolitičkim prioritetima Vlade, kao i prioritetima odbrambenog sektora. 
 
- On je istakao da su kredibilno članstvo u NATO, punopravno članstvo u EU i jačanje dobrosusjedskih odnosa u fokusu aktuelne Vlade i da svaki progres na ovom planu doprinosi prosperitetu i stabilnosti Crne Gore, kao i cijelog regiona - dodaje se u saopštenju.
Navodi se da je na sastanku razgovarano o novim geopolitičkim okolnostima, koje uslovljavaju povećanje ulaganja u odbranu. 
 
Krapović je informisao Kameron o planiranom odbrambenom budžetu za tekuću godinu, ističući je da je modernizacija kapaciteta Vojske Crne Gore visoko na listi prioriteta Ministarstva odbrane. 
 
On je ukazao na značaj saradnje sa Kanadom u procesu modernizacije vazduhoplovnih kapaciteta. 
 
Krapović je istakao da je važan nastavak zajedničkog doprinosa jačanju istočnog krila Alijanse, kroz angažovanje pripadnika odbrambenih snaga u borbenoj grupi u Letoniji. 
 
Kameron je rekla da integrisano savezničko djelovanje mora biti imperativ, kada je sistem održavanja mira i sigurnosti urušen nizom narastajućih bezbjednosnih izazova. 
 
Ona je navela da je zadovoljna što je Crna Gora posvećena poštovanju demokratskih vrijednosti, promociji mira i aktivnom doprinosu kolektivnom sistemu bezbjednosti. 
 
Kameron je poručila da će Kanada nastaviti da pruža podršku proevropskoj Crnoj Gori. 
 
- Sagovornici su kazali da su spremni za nastavak kvalitetnih odnosa u oblasti odbrane, kao i za identifikovanje novih modaliteta saradnje od obostranog interesa - zaključili su u MOD.

Krapović: Kredibilno članstvo u NATO i EU u fokusu Vlade

Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine, poručeno je drugog dana Minhenske bezbjednosne konferencije kojoj prisustvuje potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović je učestvovao u nizu panel diskusija posvećenih aktuelnim globalnim i regionalnim krizama, jačanju transatlantskog partnerstva, ulozi Evrope i EU u svijetu, kao i Ukrajini i sukobu na Bliskom istoku.&nbsp; Održan je i sastanak lidera Zapadnog Balkana, fokusiran na evropsku perspektivu i dalji put regiona ka članstvu u EU, na kojem su uvodni govornici bili Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, i ambasador Volfgang Išinger, predsjednik Savjeta fondacije Minhenske bezbjednosne konferencije.&nbsp; U diskusiji, pored ministra Ibrahimovića, učestvovali predstavnici država regiona: Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, Edi Rama, premijer Albanije, Timčo Mucunski, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije Srbije i Peter Grk, generalni sekretar Bledskog strateškog foruma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Istaknuta je snažna podrška Evropske komisije procesu proširenja, te ocijenjeno da članstvo u EU predstavlja ključni faktor stabilnosti i razvoja regiona, koji bi značajno doprinio dugoročnom miru, ekonomskom razvoju i jačanju otpornosti na geopolitičke izazove. - Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Ocijenjeno je da, uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine. U tom kontekstu, istaknuta je potreba za kredibilnom i dosljednom politikom proširenja EU, koja bi državama kandidatima pružila jasne smjernice i omogućila postepeno pidruživanje, zasnovano na individualnim zaslugama - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Ibrahimović je, na marginama konferencije, razgovarao sa komesarkom Martom Kos. Naglasio je da je Crna Gora u potpunosti posvećena evropskom putu i da je neophodno staviti fokus na ubrzanje integracije Zapadnog Balkana.&nbsp; Kos je ocijenila da Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak, te ukazala na važnost dodatnog intenziviranja reformi, u cilju što skorijeg članstva u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Ministar se, drugog dana konferenije u Minhenu, sastao i sa državnim sekretarom u Ministarstvu vanjskih poslova Države Katar Mohamedom Al-Khulaifijem.&nbsp; Obostrano je ocijenjeno da postoji interes dvije države za jačanje političkog dijaloga i unaprjeđenje bilateralne saradnje, naročito u oblastima ekonomije, turizma, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije.&nbsp; Bilo je riječi i o intenziviranju kontakata i saradnje između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Katara.&nbsp; Pored toga, ministar je imao kraće razgovore sa kolegama, šefovima diplomatija Slovenije Tanjom Fajon, Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i BiH Elmedinom Konakovićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Grlić Radman i Ibrahimović"> </figure>  - Učešćem na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ministar Ibrahimović potvrdio je posvećenost Crne Gore evropskim i evroatlantskim vrijednostima, jačanju stabilnosti i saradnje na Zapadnom Balkanu, kao i proaktivnom doprinosu globalnoj bezbjednosti i sigurnosti - zaključeno je u saopštenju.

Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: Uz uspješne reforme, članstvo Crne Gore do 2028. dostižan cilj

Evropska komisija objavila je izvještaj o napretku kandidata za članstvo u Evropskoj uniji na putu ispunjavanja svih potrebnih kriterijuma, piše agencija Reuters koja navodi da pregovori o pristupanju mogu trajati deceniju ili duže.
U nastavku je lista država koje se nadaju da će jednog dana postati članice EU-a, a britanska agencija analizira njihov formalni status.
<h2>Ukrajina (kandidat od 2022.)</h2>
Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU nekoliko dana nakon što ju je napala Rusija u februaru 2022. godine, a status kandidata dobila je u junu te godine. U decembru 2023. čelnici Unije su odlučili da započnu pristupne pregovore sa Kijevom, a pregovori o članstvu otvoreni su u junu 2024.
Odnosi EU-a i Ukrajine sežu unazad gotovo 30 godina – EU je potpisala Sporazum o partnerstvu i saradnji s Ukrajinom 1994. godine, a on je stupio na snagu 1998. godine. Godine 2004. Ukrajina je postala prioritetni partner EU-a nakon što je “Narandžasta revolucija”, protiv izborne prevare i korupcije, signalizirala da je na putu prema integraciji s Unijom.
Proruski predsjednik Viktor Janukovič odbio je 2014. da potpiše sporazum o pridruživanju i trgovini s EU-om, što je izazvalo Majdan revoluciju nakon koje je uslijedila ruska aneksija Krima. Sporazum o pridruživanju i trgovini s EU stupio je na snagu 2017.
Ukrajina je pojačala svoju težnju ka članstvu u EU od ruske invazije koja je počela u februaru 2022.
<h2>Moldavija (kandidat od 2022.)</h2>
Evropska unija ima sporazum o pridruživanju sa Moldavijom, uključujući duboku i sveobuhvatnu zonu slobodne trgovine, od 2016. godine. Kišinjev je podnio zahtjev za članstvo u Uniji u martu 2022.
Kako bi napredovala do početka pristupnih pregovora, Evropska komisija zatražila je od Moldavije da reformira svoje pravosuđe, suzbije mito i organizirani kriminal, riješi se oligarha, reformiše javnu upravu i finansije, uključi u odlučivanje civilno društvo i potakne zaštitu ljudskih prava.
Čelnici EU-a odlučili su da počnu pristupne pregovore s Moldavijom u decembru 2023. godine, a pregovori o članstvu započeli su u junu ove godine.
<h2>Turska (kandidat od 1999.)</h2>
Dok je još uvijek bila zvanična država kandidatkinja, Turska je prije mnogo godina doživjela zamrzavanje pregovora o pristupanju, uglavnom zbog problema koji se odnose na ljudska prava i vladavinu.
Ulazak Turske u EU, države od 85 miliona ljudi, trenutno nije dio političke rasprave.
Ankara je podnijela zahtjev za članstvo u Uniji još u aprilu 1987, postala je država kandidat u decembru 1999, da bi pregovori o članstvu bili otvoreni u oktobru 2005.
<h2>Sjeverna Makedonija (kandidat od 2005.)</h2>
Ova balkanska država je na putu ka EU od 2003. i ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – individualno prilagođeni okvir za odnose – od 2004. godine.
Podnijela je zahtjev za članstvo u EU u martu 2004, da bi postala država kandidatkinja u decembru 2005. godine.
Pregovori o članstvu otvoreni su u martu 2022. nakon što je promijenila ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija kako bi zadovoljila grčku osjetljivost. Međutim, razgovori tek treba ozbiljnije da počnu zbog prigovora susjedne Bugarske zbog istorije i jezika.
<h2>Crna Gora (kandidat od 2010.)</h2>
Mala jadranska država podnijela je zahtjev za članstvo u EU u decembru 2008.
Pristupni pregovori započeli su u junu 2012. i od tada su otvorena 33 od ukupno 35 poglavlja pregovora – područja u kojima se kandidat treba ujednačiti sa zakonima EU – od kojih su tri privremeno dovršena.
<h2>Srbija (kandidat od 2010.)</h2>
Najveća država Zapadnog Balkana identifikovana je kao potencijalni kandidat 2003. godine, a od 2013. ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU.
Zahtjev za članstvo u EU podnijela je u decembru 2008. i postala kandidatkinja u decembru 2010.
Pristupni pregovori započeli su 2012. Ukupno 22 od 35 poglavlja pregovora su otvorena, a dva su završena.
<h2>Albanija (kandidat od 2014.)</h2>
Albanija je prepoznata kao potencijalni kandidat 2003. godine, dok je u aprilu 2009. podnijela zahtjev za članstvo u EU. Status kandidata dobila je 2014. godine
Pregovori o pristupanju zvanično su počeli u julu 2022. nakon što je Tirana ispunila uslove o promjenama u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, obavještajnim službama i javnoj upravi. Međutim, njeni pregovori tek treba da započnu ozbiljnije jer je EU spojila kandidaturu Albanije za članstvo s kandidaturom Sjeverne Makedonije, što zapravo znači da oboje zadržava Bugarska.
<h2>Bosna i Hercegovina (kandidat od 2022.)</h2>
Bosna i Hercegovina je identifikovana kao potencijalni kandidat 2003. godine i ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU od 2015. Zahtjev za članstvo u EU podnijela je u februaru 2016. godine.
Kako bi počela pregovore o pristupanju, Bosna i Hercegovina mora da sprovede 14 prioriteta koje je postavila Komisija 2019. godine, a koji su fokusirani na demokratiju i funkcionalnost države, vladavinu prava, temeljna prava i reformu javne uprave.
U decembru 2023. čelnici EU-a odlučili su da će otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potreban nivo usklađenosti s kriterijumima za članstvo.
<h2>Gruzija (kandidat od 2023.)</h2>
Gruzija je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u u martu 2022. godine, da bi Vlade EU dodijelile ovoj državi status kandidata u decembru 2023.
Od 2016. EU i Gruzija imaju sporazum o pridruživanju koji pokriva trgovinu.
<h2>Država koja čeka status kandidata Kosovo (podnijeli zahtjev za članstvo u EU 2022.)</h2>
Brisel je od 2005. godine isticao prilike za EU perspektivu za Kosovo, čak i prije proglašenja nezavisnosti ove države od Srbije 2008. godine.
Ipak, ne priznaju sve države članice EU-a Kosovo kao nezavisnu državu. Od 2016. EU ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Prištinom koji služi kao temelj za pristupni put.

Deset država čeka na članstvo u EU, pregovori sa nekima mogu trajati deceniju i duže

Bivši engleski princ Endrju Mauntbaten-Vindzor pušten je iz pritvora, nakon što je ranije danas uhapšen zbog sumnje da se nedolično ponašao na javnoj funkciji. On je i dalje pod istragom za nedolično ponašanje zbog otkrića u dosijeima Džefrija Epstina, a pretrage u njegovom domu Norfolku su završene.
To su saopštili iz policije. Ispitivanje bivšeg princa trajalo je skoro dvanaest sati, a Endrju Mauntbaten-Vindzor od početka je negirao sve optužbe.
On je optužen da je imao seksualni odnos s jednom od Epstinovih žrtava dok je bila maloljetna. Iako je to negirao, on je 2019. povučen sa javnih dužnosti, a 2022. van suda postigao nagodbu sa ženom koja ga je tužila.
Engleski kralj Čarls Treći izjavio je danas da je sa najdubljom zabrinutošću primio vijest o hapšenju svog brata navodeći i da sada slijedi proces kojim će cijeli slučaj biti istražen na odgovarajući način.

Bivši princ Endrju pušten iz pritvora, ali je pod istragom

Možda je ova "jedna mala barka" i najbolja personifikacija države posle 2020. godine - naveo je na mreži Iks (X) zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkod-hvara-nas-brod-trideseti-avgust-ostao-bez-pogona-remorker-iz-ploca-upucen-u-pomoc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema njegovim riječima, motori države otkazali, strah da bi se mogli nasukati, ali i potonuti.
- Slično je i sa "Rukom pravde", i kada je u pitanju država (sektor bezbjednosti) i kada je u pitanju trajekt! Remont je neophodan, ali je teško stići do odredišta a da ne otkažu svi motori, posada nemoćna - zaključio je Odžić.

Odžić: Možda je ova "jedna mala barka" i najbolja personifikacija države posle 2020.

'Oće slučajni predsjednik CG Jakov Milatović da pokuša dati aboliciju za Vesnu Bratić. Bruka i sramota - objavio je na mreži X istoričar i pravnik Novak Adžić. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F2024565054998270028&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tako je, dodaje on, mogao zahtijevati da se po hitnom postupku aboliraju svi krivično gonjeni za kriminalna djela, kršenje zakona rukama i nogama i štetnici po državni budžet.
- Je li to vladavina prava? Neee. Slučajni predsjednik Crne Gore bez državničkog integriteta i bez pravnog znanja, ako ima i trunke svijesti o pravu i pravdi, a očito nema, recimo, zašto nije po istom principu u slučaju Vesne Bratić tražio od ministra pravde da pokrene postupak abolacije Milivoja Katnića, itd... - ističe Adžić u objavi.
Podsjeća i da je Bratić posljednjeg dana ministarskog mandata, bez konkursa, dala 90.000 eura Crkvi Srbije.

Adžić: Milatović pokušava dati aboliciju za Bratić, bruka i sramota

Predsjednik ima ingerencije da pomilovanjem oslobodi pravosnažno osuđena lica od izvršenja zatvorske kazne, dok ne može nikoga abolirati od krivičnog postupka, jer je to u nadležnosti Skupštine Crne Gore - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zahtijeva reakciju Ministarstva pravde u slučaju bivše ministarke Vesne Bratić pozivajući se na Zakon o pomilovanju, iako je riječ o postupku koji je u toku pa bi bila riječ o aboliciji, a ne pomilovanju.&nbsp;
Kada god se radi o pomilovanju ili aboliciji, kaže Radulović, uvijek iza takve odluke stoje politički razlozi, a u slučaju bivše ministarke Vesne Bratić zahtjev za pomilovanjem djeluje pravno besmislen.
- Pomilovanje je pojedinačni akt milosti predsjednika koje on može da određenim slučajevima, licima koja su pravosnažno osuđena i on može da ih oslobodi izvršenja kazne koja je utvrđena u pravosnažnom postupku - pravosnažnom sudskim presudom. Mi u ovom slučaju imamo na početku krivičnog postupka i možemo govoriti o nekoj vrsti abolicije i oslobađanja od krivičnog gonjenja, ali to nije u nadležnosti predsjednika, to je u nadležnosti parlamenta - naveo je Radulović.&nbsp;
Skupština Crne Gore, kako dodaje, ima nadležnost da u formi zakona da aboliciju nekim licima, te ističe da smo te slučajeve imali u praksi.&nbsp;
- Jako je čudno, ili možda nije čudno što se to sada priča samo u kontekstu ovoga slučaja gospođe Bratić. Ovaj slučaj je pokazao ono što smo svi možda i znali, a to je da političari tretiraju pravosuđe kao neku alatku u njihovim rukama - ocijenio je Radulović.
Smatra da se hapšenja koja su usmjerena protiv njihovih političkih ili ideoloških protivnika, onda se ta hapšenja pozdravljaju i to se prikazuje kao istorijski rezultat u borbi protiv kriminala.&nbsp;
- Međutim, kada se pokuca na vrata nekog od njihovih partijskih drugova onda se to doživljava kao progon na partijskoj, nacionalnoj ili ne znam kojoj osnovi. I jedno i drugo je jako loše, i jedno i drugo ozbiljno narušava integritet pravosuđa i tužilaštva ukupno, i jedno i drugo šalje poruku da je tužilaštvo i pravosuđe pod političkim uticajem - istakao je Radulović.
<h2>Opasne poruke&nbsp;</h2>
Smatra da je zahtjev koji je uputio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ka Ministarstvu pravde ništa drugo do iskorištavanje pozicije gdje se na neprimjeren način komentariše postupak koji je na samom početku.&nbsp;
- Predsjednik je dio izvršne vlasti, Vlada je ključni dio izvršne vlasti, parlament je zakonodavna vlast, a mi smo prethodnih dana vidjeli sa tih adresa jako opasne poruke koje se moraju tumačiti jedino kao pritisak i pokušaj uticaja na pravosuđe. To nije dobro - kategoričan je Radulović.
Oni su ti koji treba pravosuđu da obezbijede uslove i ambijent u kome pravosuđe mora i treba da funkcioniše profesionalno i u skladu sa zakonom.
- Oni to ne rade godinama. Oni rade ovo čemu svjedočimo prethodnih dana, samo pokušavaju da ostvare svoj politički uticaj na tužilaštvo i na pravosuđe u cijelosti i to nikada nije dobro. Čak i neki pozitivni pomaci koje možemo možda konstatovati u radu pravosuđa ostaju u sjenci toga, jer uvijek ostaje taj teret i pritisak i hipoteka koju političari njima nametnu - kazao je Radulović.
Dobro je u ovom slučaju, prema njegovim riječima, što je prije nekoliko dana Viši sud izašao sa saopštenjem u kome je jasno kazao da neće dozvoliti bilo kakve pritiske na rad suda.&nbsp;
- Nijesmo imali prilike u nekim sličnim situacijama ranije da to vidimo i želio bih da vidim da sud osim toga saopštenja to pokaže i u praksi - rekao je Radulović.
<h2>Neko izvrgava ruglu bezbjednosni sektor</h2>
Kaže da u slučaju odbjeglog Miloša Medenice vlast šalje poruku da postoji potpuno i nedopustivo odsustvo bilo kakve odgovornosti u Crnoj Gori, a naročito u bezbjednosnom sektoru.
Smatra da ima i mnogo propusta u radu pravosuđa, ali je neprihvatljivo da se propusti u bezbjednosnom sektoru pokušavaju prikriti i sakriti iza, kako kaže, institucionalnih slabosti sudstva ili tužilaštva.&nbsp;
- Danima se govori o snimcima (Miloša Medenice), da li su oni proizvod vještačke inteligencije ili su realni, odnosno stvarni. To je najmanje bitno u ovoj priči, da li bili vještački, da li bili stvarni, činjenica je da se neko preko snimaka "sprda", žargonski rečeno, sa bezbjednosnim sektorom. Možda je to najopasnija i najznačajnija poruka - neko izvrgava ruglu bezbjednosni sektor, a ja bih rekao sa pravom - naveo je Radulović.
Bezbjednosni sektor je, dodaje, zakazao - i to ne prvi put.
- Ako se osvrnemo samo na prošlu godinu, samog onog tragičnog početka prošle godine i drugog masakra na Cetinju koji je prošao bez bilo kakve odgovornosti, ako se prisjetimo onih ubistava po Podgorici samo koja se desila, ono u Staroj varoši, iz drugog pokušaja kada je lice ubijeno, ako se prisjetimo isto samo na par stotina metara od zgrade Uprave policije, ako se prisjetimo nasilnih protesta koje je policija obezbjeđivala umjesto da ih prekine i procesuira odgovorne, ako se prisjetimo reakcije policije prilikom protesta pod Goricom i naknadno procesuiranje 35 lica koja su mirno koristila svoja prava i izražavali protest o jednom pitanju koje je par excellence od javnog interesa. Ako sve to povežemo i niz drugih slučajeva možemo zaključiti da tim sektorom rukovode potpuno nesposobni ljudi i nije možda ključni problem što su oni nesposobni, veći je problem što oni imaju loše namjere i nijesu spremni da prihvate ni minimum odgovornosti - naglasio je Radulović.
Naprotiv, kako dodaje, u slučaju kada neko ukaže na ove njihove propuste oni odgovornost prebacuju na druge, a kritičare predstavljaju kao saradnike kriminalnih organizacija i bivšeg režima.
<h2>Neophodni odgovori</h2>
Osvrnuvši se na slučaj takođe odbjegle specijalne tužiteljke Lidije Mitrović advokat kaže da je ona bila dio sistema, a osuđena je za ozbiljno krivično djelo.&nbsp;
Smatra da to što dolazi iz sistema dovodi poprilično u pitanje vjerodostojnost njenih sadašnjih optužbi u vezi glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, iako te optužbe jesu ozbiljne, poručuje on, i zahtijevaju davanje jasnih odgovora.&nbsp;
- Ona je neko ko je te optužbe iznio u momentu kada je postala pravosnažno osuđeno lice, kada je postala bjegunac. To prilično dovodi u pitanje vjerodostojnost tih optužbi, ali naravno ne umanjuje njihovu težinu i ne umanjuje potrebu da se na njih odgovoriti. Očekujem da tužilaštvo, prvenstveno Specijalno tužilaštvo, iako je djelimično odgorilo u jednom saopštenju na prve te optužbe, raspravi ta pitanja do nivoa koji neće biti sporan za bilo kog građanina što je jako važno - naveo je Radulović.
Smatra da ako imate u sistemu takve slučajeve da dolaze optužbe nekoga ko je bio dio toga sistema, to zahtijeva ozbiljno razmatranje čitavog tog slučaja i davanje odgovora koji će u jednom momentu javnost ubijediti da ne postoji nikakva sumnja u to što se tamo dešavalo i šta se desilo.
<h2>Nesposobni ljudi i loše namjere</h2>
U prošloj godini je dupliran broj zabilježenih kršenja slobode medija u odnosu na 2024.godinu, a advokat smatra da taj odnos dolazi od činjenice da ključnim institucijama rukovode, kako tvrdi, nesposobni ljudi sa lošim namjerama koji na kritike odgovaraju progonom.&nbsp;
- Kada imate direktora Uprave policije koji je spreman da u javnom nastupu pred TV kamerama prijeti procesuiranjem novinaru, bez obzira na to iz koje on medijske kuće dolazio, bez obzira na to da li se njemu ili bilo kome sviđalo ta uređivačka politika ili način kako neki novinar radi svoj posao, način na koji postavlja pitanja, ako imate direktora policije koji je na vrhu tog represivnog državnog aparata i koji je spreman javno da izgovori takvu rečenicu i da zaprijeti procesuiranjem novinaru, a nakon sedam dana sa iste pozicije govori ministar unutrašnjih poslova i nakon toga imamo odvođenje toga novinara, gospodina (Petra) Komnenića, u policiju da da izjavu, onda je to jasna poruka i za sve one druge - ocijenio je Radulović.
Dodaje da kada država postupa tako prema novinarima, prema medijima to je jasan signal i za sve one druge kojima se ne sviđa uređivačka politika da im je dozvoljeno da tu svoju "pravdu" ostvare na taj način i to je jako loše".
<h2>Targetiranje medija</h2>
Komentarišući slučaj targetiranja medija, pozivanja na saslušanje &nbsp;urednika i novinara zbog uhapšenog Aleksandra Mijajlović, advokat kaže da ni njemu nije jasan u tom slučaju osnov postupanja Specijalnog državnog tužilaštva.
- Pokušali su da prikažu jedan od elemenata postojanja krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije, odnosno organizovanog kriminala, takozvani uticaj na sredstva javnog informisanja. Taj termin koristi i Krivični zakonik, iako djeluje malo rigidno i zastarjelo, ali je upravo takva formulacija. Nije formulacija toliko ni važna, ali ako se radi o tome i ako tužilaštvo smatra da postoji uticaj na sredstva javnog informisanja ili na medije teško je logično objasniti da onda ne smatra da su i ti mediji na neki način dio tih kriminalnih struktura i tih kriminalnih organizacija - naveo je Radulović.&nbsp;
Nijesmo, prema njegovim riječima, imali prilike da vidimo takve optužbe, ali je na jedan prilično ružan i neprimjeren način dio medija, uključujući i Televiziju E, predstavljen kao neko ko je u javnosti mogao da se prepozna kao saradnik kriminalnih organizacija.
- To nikada nije dobro. Vidimo i slučajeve da se urednici određenih medija pozivaju u svojstvu građanina ili u svojstvu svjedoka. Nije sporno, obaveza je svakog da se odazove na poziv državnog organa, ali mislim da bi sa više senzibiliteta i opreznosti morali da postupaju državni organi, prvenstveno državno tužilaštvo kada izlazi sa takvim optužbama, jer one nose određeni teret, one nose ozbiljnu stigmatizaciju u &nbsp;društvu - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfigLH_gvZPs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: clanstvo