Fond za aktivno građanstvo (fAKT) objavio je imena dobitnika godišnjih nagrada i priznanja za filantropiju „Iskra“. Žiri za dodjelu je odlučio da za 2025. godinu dodijeli dvije nagrade - za individualni doprinos Petru Ivanoviću i za doprinos na nacionalnom nivou Crnogorskoj komercijalnoj banci.
Specijalno priznanje za životno djelo pripalo je Miloradu Midu Drekaloviću, za građanski doprinos opštem dobru porodici Milodarke i Mikana Zorića i Aleksandru Dragićeviću, za mlade filantrope Đuliji Kardović, a za 150 godina humanosti Crvenom krstu Crne Gore.
Specijalno priznanje za doprinos lokalnoj zajednici dodijeljeno je Megaprometu Budva, a za medijski doprinos razvoju zajednice Glasu Zabjela
Dobitnik nagrade za individualni doprinos je Petar Ivanović, mladić koji je nedavno skočio sa Visećeg mosta u nabujalu Moraču i spasao život sugrađanki.
Hrabri podvig 23-godišnjeg Podgoričanina, podsjetnik je kojim vrijednostima treba da težimo i dokaz da superheroji nisu samo dio fantastike - oni su tu, među nama. Petar je rizikovao sopstveni život, ne razmišljajući nijednog trenutka da li će hladna Morača biti milostiva te noći.&nbsp;
- Uradio sam ono što bi svako trebalo da uradi - kazao je Petar, ne želeći da sebi daje na značaju, jer skromnost govori jezikom ispruženih ruku. Svojim herojskim činom pokazao je kako iskra može obasjati mrak i ispisati nove stranice čojstva i junašta - besmrtnog svjedoka jednog vremena.
Nagradu za doprinos na nacionalnom nivou, namijenjenu poslovnom sektoru, dobila je Crnogorska komercijalna banka.&nbsp;
- Strateški i sistemski pristup korporativnoj filantropiji predstavlja sastavni dio organizacione kulture i identiteta banke, koja svoje društveno odgovorne aktivnosti realizuje kroz finansijske i materijalne donacije, strateška partnerstva, i uz aktivno učešće zaposlenih u okviru Volonterskog kluba banke. Klub okuplja zaposlene spremne da dio svog vremena i znanja posvete društveno korisnim akcijama, kako bi pristup filantropiji postao dio svakodnevne kulture. Dajući podršku razvoju kulture, sporta, obrazovanja, zdravstva, društvene inkluzije i zaštiti životne sredine, CKB je tokom 2025. godine realizovala i podržala desetine projekata, institucija, ustanova i organizacija, uključujući i Paraolimpijski komitet, Crveni krst Crne Gore i Dom zdravlja Cetinje, i za svoje društveno odgovorno poslovanje u ovoj godini dobila nekoliko priznanja - navedeno je u saopštenju Fonda za aktivno građanstvo.
Specijalno priznanje za životno djelo dobio je Milorad Mido Drekalović, čovjek čija humanost nema granica i koji je sinonim za nikšićku organizaciju Crvenog krsta. Teško je pobrojati sve akcije koje je organizovao, ljude kojima je pomogao, ali dovoljno je reći da je devedesetih godina stan ustupio izbjeglicama, a on se sa porodicom preselio u porodičnu kuću; da je njegov sin djelio krevet sa dječakom koji je u ratnom vihoru ostao siroče, a kćerke sa djevojkom koja je pobjegla iz ratom zahvaćene Bosne. Pomogao je da nekoliko stotina sugrađana dobije invalidska kolica i druga pomagala, dok su hrana, odjeća, obuća i higijenski paketi stigli do hiljade onih kojima je pomoć bila potrebna. Njegovim stopama uspješno ide i kćerka Ana.
Porodica Milodarke i Mikana Zorića iz Nikšića je dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru. U vremenu opšte zauzetosti, vjeru u bolje sjutra vraćaju Zorići, porodica koja njeguje prave vrijednosti, širi dobročinstvo, njeguje empatiju i dobrovoljno davalaštvo krvi. Oni ne čekaju da ih drugi pozovu da se priključe nekoj humanitarnoj akciji, već ih sami organizuju, a svi članovi porodice uključeni su u humanitarnu misiju koju Zorići šire decenijma. Osim Milodarke i Mikana, dobrovoljni davaoci krvi su i njihova djeca, i svi su članovi humanitarnih grupa. Porodičnu kuću su ustupili djeci porodice koja živi u udaljenom selu i nije u mogućnosti da im priušti stanovanje u gradu tokom školovanja, dok njihova djeca sa svojim porodicama žive kao podstanari; za vrijeme pandemije korona virusa, Milodarka je sa koleginicima iz krojačkog salona organizovala besplatno šivenje i podjelu maski. Sa prijateljima je prošle godine pokrenula akciju obilaska osnovnih škola u udaljenim seoskim područjima, a u akciju su uključeni svi članovi porodice Zorić.
Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je i Aleksandar Dragićević, &nbsp;građanski i ekološki aktivista, koji je postao simbol borbe za ekološku pravdu u Crnoj Gori. Njegov &nbsp;svakodnevni angažman, kako na terenu, tako i u medijima, značajno je doprinio podizanju svijesti o ekološkim problemima i motivaciji građana da se aktivnije uključe u zaštitu prirode. Dragićević je inicirao rješavanje više važnih društvenih pitanja i problema, poput nelegalne eksploatacije šljunka, bespravne gradnje i nelegalne sječe, i svojim djelovanjem pokazuje da aktivan i odgovoran građanin može učiniti mnogo. Vjeruje da „samo građani mogu odbraniti životnu sredinu i učiniti Crnu Goru ljepšim i boljim mjestom za život”.
Đulija Kardović je dobitnica specijalnog priznanja za mlade filantrope. Rođena Rožajka, „u duši i po srcu“ građanska aktivistkinja Đulija, iako mlada, već je poznata je po humanitarnom radu i angažovanju u lokalnoj zajednici. Pomoć migrantima, beskućnicima, izgradnja i renoviranje stambenih objekata, prikupljanje pomoći u vidu hrane, higijene, odjeće, školskog pribora, ekološke akcije, te javni apeli za solidarnost i humanost, prvenstveno putem FB stranice „Daruj Rožaje“, samo su neka od brojnih djelovanja ove mlade Rožajke. Teško je pobrojati sva Đulijina interesovanja i angažovanja, koja istovremeno uspješno radi kao frizerka u svom salonu: &nbsp;jedna je od dobitnica priznanja Eko ambasador, članica je neformalnog pokreta „Očistimo Rožaje“, a pobjednica je i konkursa „Vrijednosti Evrope - pogledi iz Crne Gore", gdje je kroz fotografiju prikazala svoj rodni grad. Đulija Kardović je dokaz kako pojedinac može pokrenuti zajednicu i unijeti promjene kroz humanost i empatiju, a njeno angažovanje da se ljubav prema ljudima i prirodi može pretočiti u konkretna djela, koja mijenjaju živote.
Crveni krst Crne Gore dobitnik je specijalnog priznanja za 150 godina humanosti. Sve je počelo davne 1875. godine na Cetinju, gdje je organizacija osnovana kao prvo društvo Crvenog krsta na Balkanu, a 22. u svijetu. Tokom vijeka i po humanosti, Crveni krst Crne Gore pratio je najteže istorijske trenutke: od zbrinjavanja izbjeglica 1875. godine, djelovanja tokom balkanskih i svjetskih ratova, pomoći poslije zemljotresa 1979, do podrške tokom izbjegličke krize 90-ih godina, velikih poplava, snjegova i pandemije korona virusa. Crveni krst učestvuje u zbrinjavanju ugroženog stanovništva, prikupljanju i raspoređivanju humanitarne pomoći, osposobljava ekipe za djelovanje u vanrednim situacijama, podrška je porodicama i pojedincima u stanu socijalne potrebe, migrantima, tražiocima azila, a sve to zahvaljujući brojnim volonterima iz 23 lokalne jedinice, koji su ključni nosioci svih aktivnosti organizacije i njena najveća snaga, a među kojima je sve više mladih. Glavna uloga Crvenog krsta je stvaranje boljeg društva kroz promociju ljudskih vrijednosti i poštovanje principa humanosti.&nbsp;
Specijalno priznanje za doprinos lokalnoj zajednici pripalo je kompaniji Megapromet iz Budve. Kroz podršku brojnim humanitarnim akcijama, kulturnim i sportskim događajima, ustanovama i udruženjima, Megapromet pokazuje brigu za dobrobit zajednice. Posebno se ističe njihova humanost i dugogodišnje djelovanje u okviru akcija namijenjenih starijim osobama, osobama sa invaliditetom i drugim ranjivim kategorijama, dok se u godini za nama izdvaja donacija Megaprometa u vrijednosti od 45,000 eura budvanskoj Službi zaštite i spašavanja, kada je svakom od 90 vatrogasaca dodijeljen novčani iznos od po 500 eura. Pored podrške zajednici u kojoj posluju, krajem prošle godine su uručuli donaciju i Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, zahvaljujući kojoj je urodinamski kabinet opremljen najmodernijom opremom. „Biti human nije teško, dovoljno je samo obratiti pažnju na ljude oko sebe i slušati pažljivo njihove potrebe. Biti human nije izbor, to je način života“, princip je kojim se vode u Megaprometu.
Dobitnik specijalnog priznanja za medijiski doprinos razvoju zajednice je „Glas Zabjela“. Ideja o glasilu je začeta u istoimenom podgoričkom naselju 2016. godine, kada je grupa volontera sa Zabjela odlučila da „iz svog džepa i pera“, svojoj zajednici podari časopis koji će na pravi način predstaviti, održati i podržati razvoj specifične subkulture ovog kraja, ali i pospješiti zbližavanje i upoznavanje građana, kako bi uticali na stvaranje boljih uslova za život. Sa ciljem osnaživanja građanske svijesti o društvenoj odgovornosti i podsticanja brige o sopstvenoj zajednici, Glas Zabjela, online izdanje istoimenog časopisa, je postao svojevrsna platforma za građanski aktivizam i kulturni identitet Zabjela. &nbsp;Njihov moto je: “Ideja, a ne geografska odrednica!”, a snaga je u tome što okupljaju ljude oko zajedničkih vrijednosti, dajući prostor „idejama i vizionarima koji zaslužuju da imaju svoj glas - za dobro našeg društva i za dobro svih nas“.
Nagrade i priznanja će biti dodijeljene 23. januara, na svečanosti u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju. Dodjelu nagrade „Iskra” organizuje Fond za aktivno građanstvo fAKT, u saradnji i uz podršku Privredne komore i Fondacije „Ćano Koprivica“.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Priznanje „Iskra“ spasiocu Petru Ivanoviću, CKB-u, Miloradu Drekaloviću, Aleksandru Dragićeviću...

Grupa mještana Botuna i Zete okupila se jutros u blizini kapije gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, protestujući protiv njegove izgradnje, dok je na terenu pojačano prisustvo policije koja građanima preporučuje alternativne pravce kretanja.
Kako pišu Vijesti, mještani su zaustavili nekoliko vozila, a policija sugeriše građanima da ne koriste dionicu mjesnog puta pored postrojenja. Prema nezvaničnim informacijama, saobraćaj nije zvanično obustavljen, već se vozačima nudi alternativni pravac, dok kroz Botun mogu proći na sopstvenu odgovornost.
Mještani koji protestuju propuštaju autobuse.
Mještanin zetskog naselja Srpska, Bojan Terzić, kazao je da su u prethodnom periodu pokušali da se institucionalnim putem, kroz prijave nadležnim inspekcijama, izbore za svoja prava.
On tvrdi da se na lokaciji ponovo otkopava otpad koji je, kako navodi, tokom rada Kombinata aluminijuma bio zakopan, te da je riječ o kancerogenim anodama.
Terzić je naveo da je cilj blokade sprječavanje dolaska radnika na gradilište.
– I danas će donosioci odluka dobiti prijave u vezi sa ovim otpadom. Odustati nećemo – poručio je Terzić, naglašavajući da je „ovo naša teritorija – teritorija Opštine Zeta“.
On je dodao da očekuju ostavku gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića.
Terzić je kazao i da mještani Botuna i Zete imaju podršku predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, kao i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Mještani Botuna i Zete blokirali prilaz gradilištu postrojenja, pojačano prisustvo policije

Sedamdeset prva sjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore biće održana danas sa početkom u 11 časova, a članovi Odbora razmatraće više kadrovskih i programskih pitanja.
Na dnevnom redu je Predlog za imenovanje savjetnice predsjednika Skupštine Crne Gore, kao i Nacrt izvještaja o radu Administrativnog odbora za 2025. godinu i Nacrt plana rada za 2026. godinu.
Odbor će razmotriti i obavještenje o sprovedenom postupku izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije po Drugom javnom konkursu za izbor predsjednika i četiri člana CIK-a, kao i tekuća pitanja.

Administrativni odbor danas o imenovanju Mandićeve savjetnice i izboru članova CIK-a

Bosna i Hercegovina je kulturna i nacionalna matica svih Bošnjaka, dok je Crna Gora država i domovina onim Bošnjacima koji u njoj žive.
Ovim je riječima poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujih-Harbić, u izjavi za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/strujic-harbic-za-pobjedu-bosna-je-kulturna-i-nacionalna-matica-a-crna-gora-je-drzava-i-domovina">Pobjedu,</a> pojasnila stav koji je iznijela u nedjelju u Sarajevu, govoreći na konferenciji „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“, a koji je naišao na oštre kritike predstavnika ovdašnje političke javnosti.
Strujić-Harbić je na tom skupu, žaleći se na to što je narod kome pripada u Crnoj Gori prepušten sami sebi, rekla kako Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu „gledaju kao svoju matičnu državu“.
- Srbi u Crnoj Gori imaju iza svojih leđa Srbiju, Albanci dvije države, Hrvati imaju dvadesetčetvorosatnu komunikaciju, a Bošnjaci sa matičnom državom nemaju komunikaciju ni na mjesečnom nivou – rekla je Strujić-Harbić.
Komentarišući brojne kritike koje su ti njeni navodi izazvali, Strujić-Harbić je u izjavi za naš list poručila kako je dobro to što se, kako je rekla, prati ono što govori i ono što kao funkcionerka Bošnjačke stranke radi.
- Međutim, red je da neke stvari ponovim jasno, pa da krenem redom, od osnovnog gradiva. Bošnjaci, sviđalo se to nekome ili ne, znaju da imaju svoju kulturnu i nacionalnu maticu, a to je Bosna i Hercegovina. I to je fakat. Crna Gora je, isto tako, država i domovina Bošnjaka koji u njoj žive. Mi smo autohtoni narod koji ovdje živi stoljećima i ovoj državi pripadamo. I to je fakat – naglasila je poslanica BS-a.
Kao još jednu činjenicu Strujić-Harbić podvlači i to što ovdašnji Bošnjaci „Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru doživljavaju kao dio svog kulturnog, tradicionalnog i intelektualnog identiteta“.
- Fakat je i to da su Bošnjaci dali mnogo Crnoj Gori, kao što je i Crna Gora dala mnogo Bošnjacima. Bošnjaci u Crnoj Gori nikada nijesu uzimali, uvijek su doprinosili – poručila je ona.
Pojasnila je i da se doprinos Bošnjaka Crnoj Gori potvrđuje kroz to što je više od 90 odsto njih na referendumu 2006. godine glasalo za obnovu njene nezavisnosti i podržalo njeno članstvo u NATO-u.
- I danas smo ti koji, kao jedina dosljedna, evropska politička konstanta u Crnoj Gori, od svog osnivanja, predvodimo evropske integracije i uskoro ćemo ih, ako Bog da, i privesti kraju. A tamo ćemo čekati i ostale države u kojima Bošnjaci žive. Jer je evropski prostor jedini način da se Bošnjaci povezuju, bez granica, bez konflikata i bez teritorijalnih ambicija, za razliku od mnogih drugih – zaključila je Kenana Strujić-Harbić.
Njenu izjavu da crnogorski Bošnjaci BiH doživljavaju kao maticu juče je pokušao da pojasni i njen stranački kolega Jasmin Ćorović navodeći kako je „činjenica da brojni Bošnjaci BiH doživljavaju duhovnim i kulturnom centrom Bošnjaka“.
Ćorović je ocijenio i kako je žalosno to što BS i Bošnjaci i pored svega što su uradili za Crnu Goru i dalje moraju da dokazuju svoju privrženost i odanost ovoj državi.
- Ne želimo nikom da se pravdamo i dokazujemo, baš zato što je Crna Gora naša država isto koliko i svih drugih koji u njoj žive. Nijesu Bošnjaci došli u Crnu Goru, nego je Crna Gora došla Bošnjacima. Ali, mi smo je prihvatili. I to istinski i ljudski. Kao svoju. Ona je naša matična država, jer smo mi ovdje autohtoni narod, vjekovima tu živimo i utemeljeni smo na ovoj zemlji. Crna Gora je naša domovina, ne damo da je ikome više ili manje bliža, viša i ljepša. To što volimo i neke druge države ne treba da je problem nikome. Jer Bošnjaci su uvijek bili dobri domaćini, a dobar domaćin vodi računa ne samo o svojoj kući, nego i o dobrom odnosu sa komšijama – saopštio je Ćorović.
Manje razumijevanja za izjavu Strujić-Harbić imao je odbornik Evropskog saveza u Bijelom Polju Adnan Striković, koji joj je, u prvoj reakciji na njene tvrdnje o BiH kao matici svih Bošnjaka, poručio kako to može da govori jedino u svoje lično ili u ime članova BS-a iako je, kako je naveo, siguran da i među njima ima mnogo onih koje takav narativ duboko vrijeđa.
- Ukrali ste ime naroda i dali ga političkoj partiji. Ne kradite ljudima i intimu i ne određujte im ko su, što su i odakle su. Moja matična i jedina država je Crna Gora, a moje srce zaigra jedino na „Oj svijetla majska zoro“. Neka ovo bude upozorenje svima koji pokušavaju drugima nametati identitet i porijeklo. Manite se rđava posla dok još imamo strpljenja da učtivo reagujemo - naveo je Striković.
Nakon brojnih kritika koje su uslijedile na račun Strujić-Harbić, Striković je ponovo reagovao navodeći kako njegov cilj nije bila njena diskreditacija i podsticanje na udruženu hajku, a kako sve počinje da liči upravo na to.
- Kenanu Strujić-Harbić poznajem preko 15 godina kao korektnu i pametnu osobu. Ona takav odnos ne zaslužuje i to ne samo jer je dama. Mišljenje o njoj nijesam promijenio ni zbog drugih stvari ili partijskih stavova sa kojima se ne slažem, pa neću ni zbog ovoga. Ukoliko stvarno BiH doživljava matičnom državom, nijesam oduševljen i žao mi je zbog toga, ali ona i na takav stav ima pravo. Reagovao sam jer je svoj stav iznijela kao opšti, kao stav svih Bošnjaka, a na to niko nema pravo, ako ni zbog čega, onda zbog toga što Bošnjaci u Crnoj Gori imaju različite stavove po mnogim pitanjima, pa i tom. No bez obzira na sve, ne zaslužuje javni linč i to neću dozvoliti, bar ovdje gdje mogu da iskontrolišem i molim sve da se suzdrže – napisao je Striković u objavi na Fejsbuku.
Zbog izjave Strujić-Harbić reagovala je i potpredsjednica Socijaldemokratske partije Amina Cikotić, ocjenjujući kako je „shvatanje Bošnjaka po mjeri Bošnjačke stranke pogubno po naše društvo“.
- Nakon niza neuspjelih pokušaja da svakog ko je Bošnjak, a nije podržavalac BS-a u potpunosti stigmatizuju i ponize, ostaje još da nam kažu da nijesmo Bošnjaci ako nam je matična država Crna Gora. Rukovodstvo BS-a (sigurna sam ne i njihovi članovi) možda ima drugu matičnu državu, ali mi ne. Sad već i previše liče svojim koalicionim partnerima. Drž’te se Mandića i ne podvaljujte nam - poručila je Cikotić u objavi na Iksu. Đ. ĆORIĆ
<h2>Crna Gora nikada nije bila Bosna</h2>
 
U pokušaju da odbrani stavove poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić-Harbić, potpredsjednik Američko-evropske alijanse Reuf Bajrović otišao je korak dalje, tvrdeći u objavi na platformi Iks kako je „sjever Crne Gore od Tvrka do 1912. godine bio Bosna“.
Komentarišući ovu izjavu, istoričar Vukota Vukotić ističe kako „jedino što na to može da kaže je da je to nebuloza“.
Vukotić je, u izjavi za Pobjedu, pojasnio da je Kraljevina Bosna tokom srednjeg vijeka često mijenjala izgled i veličinu, ali da je rijetko kada prelazila Drinu kao granicu.
- Čak i kada je za vrijeme kralja Tvrtka Kotromanića pokušano spajanje Bosne i Raške, kontrola nad sadašnjim sjeverom Crne Gore nije postojala. Veliki dio tih područja pripadao je državi Balšića ili drugim feudalnim gospodarima. Čak i u osmanskom periodu taj kraj je mijenjao nadležnosti ili bio dio Kosovskog vilajeta. Tako da nikako ne možemo reći da je do 1912. sjever Crne Gore bio dio Bosne – zaključio je Vukotić.

Strujić-Harbić: Bosna je kulturna i nacionalna matica, a Crna Gora je država i domovina

U nižim predjelima saobraća se po uglavnom suvim kolovozima, izuzetak su pojedine dionice na sjeveru zemlje. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Iz AMSCG-a apeluju na vozače da brzinu kretanja vozila prilagode uslovima na putu.
Od 15.11.2025.godine do 1.4.2026.godine upotreba zimskih guma za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara - Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.Predvidjeno je da radovi traju do 28.02.2026 godine.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.
Do 28.02.2026.godine odobrava se totalna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji mosta Djurdjevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Za period od 19.01.2026. god do 15.06.2026. god doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge.Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta izmedju raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu izmedju 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj se obavlja naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju.Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Od 20.02.2026.godine do 24.02.2026.godine, odobrava promjena sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova za potrebe izrade Glavnog projektra sanacije trupa regionalnog puta R-23 dionica Danilovgrad - Spuž - Rogami.
U Podgorici se odobrava se potpuna obustava zbog izvodjenja radova na izgradnji Bulevara Vojislavljevića -Faza II-u dijelu od ulice Kralja Nikole do ulice Princeze Ksenije. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju I prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima su3 osobe zadobile lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Kolovozi uglavnom suvi, vozači da prilagode brzinu uslovima na putu

Politika

PES i NSD dijele „zlatnu koku“ partijskih uhljeba

Hronika

Pod lupom Tužilaštva iskaz sutkinje Rade Kovačević zbog sata

Društvo

Porodice žrtava dva masakra na Cetinju i grupa građana: Direktna uvreda - Jokiću obezbijeđeno novo radno mjesto u sistemu

Tag: ckb

Priznanje „Iskra“ spasiocu Petru Ivanoviću, CKB-u, Miloradu Drekaloviću, Aleksandru Dragićeviću...

Mještani Botuna i Zete blokirali prilaz gradilištu postrojenja, pojačano prisustvo policije

Administrativni odbor danas o imenovanju Mandićeve savjetnice i izboru članova CIK-a

Strujić-Harbić: Bosna je kulturna i nacionalna matica, a Crna Gora je država i domovina

Kolovozi uglavnom suvi, vozači da prilagode brzinu uslovima na putu

PRATITE TVe UŽIVO