Povodom nedavnog slučaja teškog kršenja prava na privatnost i lično dostojanstvo putem digitalnih kanala, organizacije civilnog sektora upozoravaju da ovakvi oblici postupanja predstavljaju ozbiljno narušavanje osnovnih ljudskih prava, lične bezbjednosti i mentalnog zdravlja, sa dugoročnim posljedicama ne samo po pojedince, već i po povjerenje u institucije i društvene vrijednosti u cjelini.
Kako se navodi u saopštenju, Krivični zakonik Crne Gore, član 175a, jasno propisuje krivičnu odgovornost za neovlašćeno činjenje dostupnim trećim licima sadržaja sa seksualno eksplicitnim elementima, kao i za prijetnje takvim postupanjem. Za zloupotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija u svrhu širenja takvog sadržaja predviđena je kazna zatvora do tri godine, odnosno do četiri godine ukoliko je učinilac službeno lice ili je sadržaj učinjen dostupnim većem broju lica.
Posebno se naglašava da krivičnu odgovornost snose ne samo osobe koje prvi put objave sporni sadržaj, već i svi koji ga dalje dijele i prosljeđuju.
Organizacije civilnog sektora pozivaju sve aktere u javnom prostoru – institucije, medije, onlajn platforme i građane – da doprinesu stvaranju ambijenta u kojem se štite dostojanstvo, bezbjednost i pravo na privatnost, umjesto da se podstiču stigmatizacija, govor mržnje i dodatna viktimizacija.
Poseban apel upućen je onlajn medijima i digitalnim platformama da odgovorno moderiraju komentare i uklanjaju sadržaje koji sadrže govor mržnje, prijetnje i ponižavanje, jer takvi sadržaji ne predstavljaju slobodu izražavanja, već produžetak digitalnog nasilja.
Civilni sektor najavljuje da će pažljivo i kontinuirano pratiti postupanje nadležnih državnih organa – tužilaštva, policije i sudova – kako bi se obezbijedilo da slučaj bude riješen zakonito, nepristrasno i u razumnom roku, uz punu zaštitu prava i bezbjednosti oštećene osobe.
– Očekujemo od države odlučnu i hitnu reakciju, koja će jasno obeshrabriti ponavljanje ovakve primitivne i surove prakse – poručuje se u saopštenju.
Saopštenje potpisuju: 
 NVO Juventas, 
 Centar za ženska prava, 
 Udruženje LBTQ žena Stana, 
 SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, 
 Asocijacija Spektra, 
 Udruženje Roditelji, 
 Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, 
 Akcija za ljudska prava, 
 Sigurna ženska kuća, 
 Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, 
 ERA LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Türkiye.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Civilni sektor traži odgovornost i zaštitu privatnosti nakon teškog digitalnog nasilja

Ministarstvo evropskih poslova (MEP) predstaviće sjutra Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za ovu i narednu godinu i održati konsultacije sa predstavnicima civilnog sektora, prenosi Agencija Mina.
Program pristupanja Crne Gore EU (PPCG) krovni je strategijski dokument procesa evropske integracije koji definiše obim i dinamiku reformi koje su potrebne za usklađivanje Crne Gore sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU).
- Cilj konsultacija je predstavljanje dokumenta i omogućavanje svim relevantnim akterima da ukažu na potencijalna unapređenja, u cilju obezbjeđivanja adekvatne dinamike pripreme Crne Gore za članstvo u EU - rekli su iz MEP-a.
Kako je njavljeno, državna sekretarka u MEP-u Biljana Papović i vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore EU i pravnu tekovinu EU, Denis Vukotić, predstaviće dokument i odgovarati na pitanja predstavnika civilnog sektora.
Događaj će početi u 11 sati u Evropskoj kući u Podgorici.

Sjutra prezentacija Nacrta programa pristupanja Crne Gore EU 2026 – 2027

Nevladine organizacije nijesu neprijatelji, već stub demokratije i glas građana. One imaju pravo i obavezu da kritikuju vlast, jer je upravo to njihova misija u demokratskom društvu, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića.&nbsp;
Dodaje se i da je razočaravajuće da umjesto reformi, napretka i rada u interesu građana, medijski prostor i javnost iznova vraćamo na svađanje, targetiranja, na sve ono što je nedozvoljeno i neprihvatljivo u razvijenim i uspješnim državama,&nbsp;
To je, prema njegovim riječima, stara dobro poznata matrica koja nas je predugo držala zarobljene i koja građanima nije donijela ništa dobro, osim nesigurnosti, straha i mržnje.
- Kada je predsjednik Milatović preuzeo dužnost, dao je građanima obećanje da će Crna Gora biti kulturna, evropska država, zemlja u kojoj se radi i gradi, i gdje se slobodna riječ neće sputavati. To je obećanje i zavjet navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako je istaknuto, napadi na civilni sektor posebno pokazuju da neki djelovi vlasti rade na isti način kao i bivši režim i ukazuju na to koliko su daleko od evropskog puta.&nbsp;
- Nadalje: svako ko misli i uz to još javno saopšti da građani pripadaju partijama i da su njihovi glasovi njihovo vlasništvo, u velikoj je zabludi. Građani u Crnoj Gori su slobodni i donose odluke samostalno i nezavisno, a ne na osnovu naređenja vrha partije. Kada neko vjeruje da je vlasnik tuđih glasova, onda nije ni čudo što uputi salvu uvreda svakome ko drugačije misli i ko im se usudi suprotstaviti - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Poruka Predsjednika je, kako se navodi, jasna.
- Crna Gora neće biti zemlja u kojoj se strahom guši sloboda, već država slobodnih, vrijednih i uspješnih građana. To smo im obećali, na to imaju pravo i to im nikada nećemo uskratiti - zaključuje se u saooštenju.&nbsp;
Podsjetimo, nakon što je Milatović poručio da je napad na civilni sektor "opasan i nedozvoljen" reagovali su iz Demokratske Crne Gore saopštenjem u kojem ističu da Milatović kada govori o "izmišljenim napadima na civilni sektor" zaboravlja da je upravo on bio najglasniji u napadima na sve one koji nijesu htjeli &nbsp;da budu njegovo političko oruđe".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flekovic-porucio-milatovicu-slucajni-predsjednice-postenije-je-reci-da-ste-protiv-vetinga-kao-sto-ste-i-bili-protiv-razrjesenja-u-vojsci-cg-nego-se-kriti-iza-suspendovanog-policajca-radulovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Kabinet Predsjednika: Građani nijesu ničije vlasništvo, NVO imaju pravo i obavezu da kritikuju vlast

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazao je danas da su stvoreni uslovi da Skupština Crne Gore kompletira sastav Savjeta Radio televiyije Crne Gore, nakon što je Administrativni odbor verifikovao kandidature, među kojima i onu Marijane Camović-Veličković za članicu Savjeta RTCG.
- Podsjećamo da su Camović-Veličković, na osnovu javnog poziva, kandidovali CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP), uz podršku još 26 NVO koje djeluju u oblastima ljudskih prava, prava osoba s invaliditetom, radničkih prava, rodne ravnopravnosti, prava ranjivih grupa, inkluzije i socijalne pravde. Od 29 prijava, Administrativni odbor je prihvatio 25, čime je podrška njenoj kandidaturi nesporna – navodi se u saopštenju CGO koje potpisuje saradnik na programima u toj NVO, Nikola Obradović.
CGO, međutim, izražava zabrinutost zbog načina komunikacije predsjednice Administrativnog odbora, Jelene Nedović, tokom sjednice i čitanja liste NVO koje su podržale Camović-Veličković.&nbsp;
- Komentari praćeni podsmijehom, čuđenjem i nipodaštavanjem šalju neprimjerenu poruku i dodatno potvrđuju netrpeljivu klimu prema NVO koje kritički djeluju prema vlasti, što nije svojestveno demokratskom društvu. Takav odnos može narušiti povjerenje u pravičnost postupka i obeshrabriti angažman kredibilnih aktera u važne društvene procese – navodi Obradović.
Marijana Camović Veličković je dugogodišnja novinarka i građanska aktivistkinja s iskustvom u medijima i javnom sektoru. U prethodnom mandatu u Savjetu RTCG, gdje je bila potpredsjednica, dosljedno je ukazivala na nepravilnosti i zloupotrebe u radu Javnog servisa. Posebno se isticala u suprotstavljanju nezakonitim procedurama izbora rukovodstva RTCG, što su kasnije potvrdile i sudske presude.&nbsp;
Iz CGO podjećaju da je danas i svjedokinja u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici protiv više članova Savjeta RTCG.&nbsp;
- Njeno djelovanje zasnovano je na principima zakonitosti, profesionalizma i javnog interesa. Na brojne nepravilnosti koje je prepoznavala i javno problematizovala, ukazivale su i domaće i međunarodne organizacije, uključujući i institucije Evropske unije – navode iz CGO.
U viziji razvoja RTCG-a Camović-Veličković, koja je dostavljena Administrativnom odboru, ona je identifikovala ključne izazove Javnog servisa RTCG i predložila konkretna, izvodljiva rješenja.&nbsp;
Akcenat stavlja na vraćanje RTCG-a u zakonite i transparentne tokove rada, naročito u imenovanju ključnih rukovodilaca. Takođe, zalaže se za ukidanje političkih pritisaka i cenzure, te stvaranje sigurnog okruženja za novinare i novinarke, u kojem bi se bavili istraživačkim novinarstvom bez straha od posljedica, kao i za profesionalizaciju uredničkih pozicija, kroz imenovanja zasnovana na kompetencijama, a ne lojalnosti.&nbsp;
Njen fokus je i na stabilnosti zapošljenih koja je prečestim izmjenama akata o sistematizaciji opterećena demotivišućim elementima, ali i na redefinisanju prostora za kolumniste, uz davanje prednosti stručnim i društveno angažovanim pojedincima, uključujući i one iz regiona i dijaspore.&nbsp;
Konačno, veoma važan dio njene vizije odnosi se na integraciju ljudskih prava i inkluzivnosti u programsku politiku RTCG-a, uz jasan stav da se temama nasilja, diskriminacije, marginalizacije i prava radnika ne smije pristupati formalno, već ih je potrebno ugraditi u svakodnevni programski sadržaj.
- Vjerujemo da njena kandidatura predstavlja priliku da u Savjet RTCG-a bude imenovana osoba s rezultatima, integritetom, vizijom i posvećenošću javnom interesu. Nadamo se da će poslanici i poslanice uvažiti njen rad i volju civilnog sektora, a time i početi doprinositi razriješenju problema u RTCG-u koji se vidi i u Briselu – zaključuju iz CGO.

CGO: Stvoreni uslovi da Skupština potvrdi Camović-Veličković za Savjet RTCG

Predstavnici civilnog sektora ozbiljno su zabrinuti zbog nedostatka adekvatnih mehanizama i sankcija za kršenje zakonskih odredbi, kao i zbog značajnog povećanja budžeta za političke partije u Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, sa kojim je danas upoznat skuptinski Odbor za izbornu reformu.&nbsp; Predstavnici Centra za demokratiju i CeMI-a, Dragan Koprivica i Zlatko Vujović iznijeli su niz kritika, naglašavajući da predložene izmjene možda neće donijeti željenu transparentnost i odgovornost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb" data-rendition-name="original" width="1898" height="1058" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica</figcaption> </figure>  Prema mišljenju Koprivice, najveći problem je što zakon ne predviđa mehanizme koji bi zaista spriječili zaobilaženje pravila, niti adekvatne kazne.&nbsp; - U suštini, isplati se kršenje ovog zakona - naglasio je Koprivica, dodajući da su iz CDT-a i ranije predlagali i izmjene Krivičnog zakonika kako bi se osigurale sankcije sa odvraćajućim karakterom.&nbsp; On je kazao da žali što taj prijedlog nije prihvaćen, pogotovo imajući u vidu da je i u relevantnim izvještajima, poput nedavnog non-pejpera Evropske komisije eksplicitno navedena potreba za jačanjem sankcija.&nbsp; Koprivica je predložio da Odbor paralelno sa usvajanjem zakona radi i na izmjenama Krivičnog zakonika, angažujući stručnjake kako bi se preciznije definisala krivična djela povezana sa finansiranjem partija. Takođe, Koprivica je ukazao na to da, iako su napravljene promjene u kvotama za zastupljenost polova, nije siguran da su u potpunosti ispunjene sve preporuke ODIHR-a i mišljenja ekspertkinje, posebno u kontekstu odsustva limita na troškove izbornih kampanja. Za Koprivicu je sporno i povećanje budžeta za političke partije sa 11,2 miliona na preko 15 miliona eura. Kazao je da je zapanjen &nbsp;odlukom koja je, kako je naveo, proizašla iz „političkog dogovora“, a o kojem civilni sektor nije bio ni informisan.&nbsp; On je istakao apsurdnost situacije gdje institucije poput Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i Državne revizorske institucije (DRI), koje kontrolišu finansiranje partija, imaju tri puta manje budžete od političkih subjekata.&nbsp; - Mislim da se zaista pretjeralo s ovim iznosom - zaključio je Koprivica, upozoravajući da će ovo ostati „ozbiljna sjenka“ na razumijevanje javnog interesa u Skupštini Crne Gore. Zlatko Vujović iz CeMI-a saglasio se sa Koprivicom da je iznos za finansiranje partija veliki i da su se u CEMI-ju uvijek zalagali da partije treba da dobiju manje novca. Istakao je da, s obzirom na veliki broj malih opština i malih političkih partija, te izuzetno prijemčive odredbe o privatnim donacijama koje ostaju skrivene, državni i opštinski fondovi ostaju jedini vidljivi izvor finansiranja. Vujović žali što Nacrt zakona ne uključuje odredbu koja je ranije postojala, a koja je uslovljavala povlačenje dijela budžetskih sredstava ukoliko se ne dostigne minimalni prag prijavljenih privatnih donacija.&nbsp; Objasnio je da se na taj način „veliki dio novca neće obuhvatiti u izvještajima“, što otvara vrata da „neki treći subjekti mogu sa velikim novcem da utiču posredno“.&nbsp; Vujović je upozorio na opasnost da privatni kapital „proguta političku scenu“, slično trendovima u Velikoj Britaniji i Americi. Iako je izrazio razumijevanje za potrebe opstanka manjih partija, njegovo je mišljenje da je ipak došlo do pretjerivanja u iznosu sredstava.&nbsp; On je izrazio ozbiljnu sumnju i u primjenjivost članova zakona koji definišu kampanje trećih lica.&nbsp; Opisao je to kao „klizav teren“, podsjećajući da su se slični modeli zloupotrebljavali u tranzicionim zemljama poput Gruzije, gdje su, u kombinaciji sa zakonima o stranim agentima, korišteni za suzbijanje djelovanja nevladinih organizacija.&nbsp; Prema njegovim riječima, problem leži u tome što zakon ne određuje imperativno status „trećeg subjekta“, već ga prepušta samoregulaciji, što znači da se odredbe neće odnositi na one koji se ne prepoznaju kao takvi akteri.&nbsp; Takođe, kaznena odredba koja se poziva na jedan od pomenutih članova je, kako je rekao, „prilično konfuzna i biće je veoma teško primijeniti“. Vujović je uvjeren da su članovi koji definišu kampanje trećih lica „prilično neprimjenjivi“, što znači da iako postoje, vjerovatno neće biti funkcionalni u praksi.

Duško Mihailović

Vujović: Opasnost da privatni kapital proguta političku scenu; Koprivica: Isplati se kršenje zakona

Civilni sektor i građani se od strane Ministarstva u potpunosti ignorišu u čitavom procesu, naše je samo da nagađamo da je u pitanju neka namjera, da se na jedan nezakonit način provuku određene ideje, koje ne možemo zajedno sagledati onako kako bi to trebalo da bude u jednom demokratskom društvu, i procesu, gdje se se svi na neki način pitamo, naročito o našem zajedničkom resursu koji svi koristimo, a to je prostor, kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, komentarišući Prostorno-urbanistički plan Podgorice.
Grupa nevladinih organizacija u Crnoj Gori održala je protestni skup &nbsp;ispred Ministarstva prostornog planiranja zahtijevajući od nadležnih da obustave donošenje PUP-a za Podgoricu, koji je u proceduri. Povod je izgradnja novog naselja u Podgorici sa oko 20.000 stambenih jedinica. Oni su naveli da potencijalno usvajanje prostornog plana Podgorice, na način kako su to Vlada i Ministarstvo namjerili da urade izaziva sumnju da je u pitanju korupcija i potencijalno pranje novca.
Posljednji dan javne rasprave povodom donošenja PUP-a je bio 20.decembar i, kako kaže Medenica, uočen je čitav niz nepravilnosti kad je u pitanju taj proces.
- Taj proces nije ustavan, zato što ovaj prostorni plan nema zakonsko utemeljenje, i nema osnovu u planu višeg reda, odnosno ndma osnovu u Prostornom planu Crne Gore, koji je još uvijek važeći, niti je na koji način preslikan u nacrt Prostornog plana Crne Gore koji treba tek da bude usvojen, a za koji je završenja javna rasprava. Tako da dosta je nepravilnosti u tom smislu, ali i u onom koje se tiču same javne rasprave, koja nam je na neki način oduzeta, oduzeto nam je pravo da diskutujemo, da razgovaramo o svim problemima, o viziji onih koji su izrađivači plana, ali i nas koji smo na kraju korisnici tog prostora. Zašto je došlo do svega ovoga, možemo trenutno samo da nagađamo, zato što smo dva reagovanja imali prema Ministarstvu, i na kraju performans ispred Ministarstva, i ostali smo &nbsp;bez odgovora na sve to. Dakle, civilni sektor i građani se od strane Ministarstva u potpunosti ignorišu u čitavom ovom procesu, naše je samo da nagađamo da je u pitanju neka namjera da se na jedan nezakonit način provuku određene ideje, koje ne možemo zajedno sagledati onako kako bi to trebalo da bude u jednom demokratskom društvu, i procesu, gdje se se svi na neki način pitamo, naročito o našem zajedničkom resursu koji svi koristimo, a to je prostor - rekla je Medenica.
Čitanjem PUP-a stiče se utisak, smatra Medenica, da se otvaraju vrata korupciji, iz razloga što tačkaste izmjene koje su predložene na nekih 33 lokacijejer su poljoprivredno zemljište, sportsko rekreativna zona odjednom postale industrijske zone.
- Na nekim lokacijama već postoje izvjesna industrijska postrojenja, i vidi se na neki način legalizacija nečega što na toj lokaciji nije trebalo da bude. Dosta problema koje smo uočili na čitanju ovih dokumenata, a upravo moram da pomenem i to, da samu dokumentaciju gotovo nijesmo mogli ni otvoriti, ni.sagledati, jer po prvi put smo na javnoj raspravi imali 53 pdf dokumenta, grafička prikaza, koji obični računar, u 90 posto slučajeva ne može da otvori - istakla je Medenica.
Nada se da je performans imao efekta, vjeruje Medenica, i da će imati mogućnosti da ponovo prođu kroz proces na način kako je to zakonom propisano, dodaje ona, te da će imati priliku da učestvuju u, kako navodi, donošenju odluka.
- Nadam se da se neće forsirati usvajanje određenih dokumenata, bez učešća građana. Moram samo da da napomenem, da smo mi ispred Centra za zaštitu i proučavanje ptica, organizacija koja se primarno bavi zaštitom prirode, &nbsp;i ovaj prostorni plan upravo sagledavamo kroz te oči, kroz način i drugih stanovnika, ne samo građana Podgorice, nego i ptica i drugih životinja, sa kojima dijelimo prostor, i sa kojima nam je jako važno da ih sačuvamo, da im pružimo siguran dom, i tom smislu su nam od nekog posebnog interesa upravo područja rijeke Zete, gdje se nalazimo, parka prirode, sa Marezom i Lužnicom, kao i Ćemovsko polje, i da nas posebno zabrinjava što su upravo ova područja pogođena velikim izmjenama, i budućim izmjenama u tom pravcu, što nikako ne pogoduje našoj prirodi - naglasila je Medenica.
Ako se dopusti da PUP bude usvojen, poručuje Medenica, mogu se očekivati i svi budući planovi da budu usvojeni bez obzira na sve nepravilnosti.
- Trenutno su u toku javne rasprave na prostorno urbanističke planove i drugih opština, ne samo Podgorice, ali mi prosto nemamo kapacitete da sve sagledamo, ne samo mi, nego kompletan civilni sektor, jer sada imamo javne rasprave u Tivtu, Baru, Ulcinju, izmjene se rade i na prostornim planovima Žabljak, Plav, sve u jednom kratkom periodu, u periodu pred Novu godinu, kad smo inače svi prezauzeti završavanjem godišnjih izvještaja, i sve to prije nego što se zapravo usvoji prostorni plan Crne Gore, koji je već na nekih 90 posto spreman za usvajanje, kao izmjene Zakona o prostornom planiranju i izgradnji objekata, što je zaista nešto što bi se moralo sačekati, pa tek raditi sve ove lokalne izmjene planova, jer na ovaj način ispada da će sada morati, ukoliko se sve ovo usvoji, da će prostornim planom, odnosno plan višeg rega morati da se usaglašava sa planovima nižeg reda, što je, složićete se, potpuni nonsens - zaključila je Medenica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8qq2GB_Tj2Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Medenica: Prostorni plan Crne Gore će morati da se usaglašava sa onima nižeg reda

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće u kojoj je poginulo 45 osoba, dok je više od 150 povrijeđeno, izjavio je danas ministar saobraćaja Oskar Puente.
Nesreća se dogodila 18. januara, u blizini Kordobe, i radi se o najtežem željezničkom udesu u Španiji od 2013. godine.
Porodice poginulih će u roku od tri mjeseca dobiti po 216.000 eura, u vidu oslobađanja od poreza i isplate osiguranja.
Žrtve ne smiju godinama čekati na pomoć, izjavio je Puente.
Povrijeđenima će biti isplaćeno od 2.400 do 84.000 eura, javlja Rojters.

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće

Mještani Botuna organizovali su večeras mirnu šetnju kroz svoje naselje, izražavajući nezadovoljstvo zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i, kako su rekli, nepoštovanja Opštine Zeta.&nbsp;
Tokom protesta došlo je do kraćeg verbalnog sukoba između mještana i policijskih službenika koji su bili na licu mjesta. Incident se dogodio ispred gradilišta, kada su policajci zatražili od okupljenih da se legitimišu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoseOpYH-yu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Botunjani su odbili da pokažu lična dokumenta, nakon čega je uslijedila prepirka.&nbsp;
- Mi smo mirni ljudi, ne možeš nam zabraniti da prođem ovuda. Slobodno javi Šćepanoviću... Možeš slobodno da nas hapsiš, imaš ti đe da legitmišeš - poručio je je jedan Botunjanin.
Policijski službenik je odgovorio da im ne ograničava kretanje, već da samo traži da mu pokažu lična dokumenta i da ga oni ometaju u službenoj radnji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F7TP2TpvanJI%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prema riječima pojedinih mještana za Portal ETV, policija im je i prethodnih noći tražila lične karte u blizini gradilišta, ali su večeras odlučili da se ogluše o taj zahtjev
Situacija se, ipak, ubrzo smirila i mještani su se razišli bez problema, poručujući da ne žele da budu izloženi, kako kažu, pritiscima i torturi.
Mještani Botuna i Zete su danima blokirali kružne tokove u Podgorici, na izlazu iz grada, ka primorju i aerodromu nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović uručio je prošlog petka gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću odluku lokalnog parlamenta po kojoj je zabranjena gradnja kolektora na parceli njihove opštine.&nbsp;
Nakon sastanka sa Mujovićem, Asanović je rekao da su spremni na razgovore pred Vladom, a Opština Zeta da da učestvuju u troškovima štete ukoliko se odustane od lokacije za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Poručio je da očekuju poziv Vlade kako bi što prije započeli pregovore o njihovim zahtjevima, a do tada obustavljeni su protesti Botunjana.
Mujović je, nakon sastanka sa predstavnicima Opštine Zeta, poručio da radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće biti prekinuti, niti će se spalionica mulja graditi na nekoj drugoj lokaciji.
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.
Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table. Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.

(VIDEO) Verbalni sukob Botunjana i policije kod gradilišta, odbili da se legitimišu: "Slobodno zovi Šćepanovića..."

U Budilniku na Televiziji E pitamo da li će Crna Gora uspjeti da u predviđenom roku zatvori Poglavlje 27, jedno od najzahtjevnijih u pregovorima sa Evropskom unijom, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.&nbsp;
Gdje smo danas, šta nas još očekuje i koliko smo zaista spremni za evropske standarde u ovoj oblasti?&nbsp;
Povodom Međunarodnog dana zaštite ličnih podataka, provjerićemo koliko je pravo na privatnost građana zaštićeno u Crnoj Gori, znamo li ko, kako i zašto raspolaže našim ličnim informacijama?&nbsp;
Akcija za ljudska prava raspisala je literarni konkurs za osnovce pod nazivom „Šta za mene znači zajedništvo u različitosti“.&nbsp;
Saznajeno što nam poruke djece govore o toleranciji, razumijevanju i društvu kakvo želimo da gradimo. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

Tag: civilni-sektor