Gradsko preduzeće Čistoća objavilo je na društvenim mrežama da su kontejneri u Gornjoj Gorici vraćeni na lokaciju, sa koje je prethodno uklonjena velika količina otpada.
Iz preduzeća su apelovali na građane da ne pomjeraju kontejnere za komunalni otpad samoinicijativno, jer se njihovim premještanjem remeti redovan raspored pražnjenja i otežava rad naših službi.
Takođe, napominju da se ovakvim potezima dolazi do još bržeg stvaranja divljih deponija, što je i bio slučaj juče u Gornjoj Gorici.
Ekipe su očistile i lokaciju na brdu Trijebač, gdje jesu neodgovorni pojedinci odložili ogromnu količinu otpada pored kontejnera.
- Ponovo podsjećamo da nepropisno odlaganje otpada narušava izgled zajedničkih prostora i stvara dodatne probleme u održavanju javnih površina - kazali su u Čistoći.
U sklopu današnjih aktivnosti, ekipe angažovane na manuelnom čišćenju, nastavile su pojačane aktivnosti uklanjanja lišća sa javnih površina kako bi se spriječilo zadržavanje vode na saobraćajnicama i trotoarima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uklonjen otpad i vraćeni kontejneri u Gornjoj Gorici, Čistoća pozvala građane da budu odgovorni

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Filip Terzić pozvao je na hitnu reakciju nadležnih organa, gradonačelnika Saše Mujovića i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), te da se odmah objavi ponuda firme iz Niša za tender za nabavku kamiona za gradsko preduzeće "Čistoća".
- Odmah objaviti ponudu firme iz Niša i sve relevantne dokumente postupka - bez odlaganja zbog završetka istog. Dostaviti jasna i transparentna pojašnjenja zašto zahtjevi za izmjenu uslova nisu razmatrani - naveo je Terzić na mreži X.
On je tražio i da se javnosti omogući kontinuirani uvid u tok postupka zbog, kako je istakao, suštinske važnosti transparentnosti u milionskim nabavkama.
Terzić napominje da transparentnost nije samo zakonska obaveza već ključ legitimnosti i povjerenja građana.
- Kako smo ranije upozoravali, nažalost se obistinilo. Tender je pripremljen za već odabranu firmu prije same objave. SDT da hitnom reakcijom otvori istragu i utvrdi za čije interese, po čijem nalogu i ko su "glumci" ove "tenderske predstave" - zaključio je Terzić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ff_terzic%2Fstatus%2F1960629050910638209%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Terzić: Tender "Čistoće" pripremljen za već odabranu firmu, SDT hitno da reaguje

Odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Filip Terzić upitao je gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića ko to i za čije interese pokušava da namjesti tender za nabavku nekoliko kamiona u Čistoća doo?
- Je li to neki problem sa dokumentacijom? Zašto baš kamioni iz Niša? &nbsp;Provjerite i informišite javnost, da ne bismo ponovo slušali "da nijeste obavješteni" - dodao je Terzić u Iks objavi.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ff_terzic%2Fstatus%2F1958440793334599793&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Terzić Mujoviću: Ko i za čije interese pokušava da namjesti tender za nabavku nekoliko kamiona u Čistoća doo?

Psi koji bez cilja lutaju ulicama Podgorice postali su svakodnevni prizor – za neke su to tihi saputnici kvartovskih šetnji, za druge izvor nelagode, pa čak i straha. I dok jedni donose ostatke hrane i pokušavaju da pomognu, drugi se pitaju kako je moguće da u 21. vijeku problem napuštenih pasa izgleda veći nego ikad.
S vremena na vrijeme, ova tema zavrijedi pažnju javnosti nakon ujeda, trovanja ili tužne slike sa ulice – a onda se ponovo potisne, prepuštena vremenu i improvizaciji.
Koliko pasa zaista živi na podgoričkim ulicama – niko pouzdano ne zna. Ono što se zna jeste da podgoričko Sklonište funkcioniše već dvije decenije, da brojevi dolazaka i udomljavanja variraju, ali da se broj pasa na ulicama ne smanjuje. Naprotiv – čini se da ih je sve više, a sistem i dalje nespreman da odgovori na osnovno pitanje: da li će pas ostati nečiji problem ili zajedničko rješenje?
U Podgorici trenutno boravi 240 pasa u gradskom Skloništu, koje raspolaže sa svega 164 boksa. Broj se svakodnevno mijenja – neki psi se zbrinjavaju, drugi udomljavaju, dok se dio nakon tretmana vraća na ulice. No, iza brojki stoji mnogo više: pitanje odgovornosti, kapaciteta i ljudskosti.
Prema podacima koje je Portal Analitika dobio od „Čistoće“, koja upravlja azilom na Vrelima Ribničkim, od početka 2025. zbrinut je 321 pas, a tokom 2024. njih 547. Međutim, udomljeno je samo 60 pasa ove godine, dok ih je prošle godine bilo 86. Ostatak, kada ne ostaje u skloništu, vraća se na javne površine, u skladu s modelom „uhvati, steriliši, pusti“. U tom postupku psi se pregledaju, vakcinišu, sterilišu i čipuju.
Glavni grad je ove godine duplirao budžet za veterinarske usluge, opredijelivši 100.000 eura za sterilizaciju i kastraciju. Ipak, pitanje je koliko je to dovoljno u kontekstu sistema koji, kako za Analitiku ističu iz NVO „Ruka šapi“, i dalje zavisi gotovo isključivo od volontera i privremenih mjera.
<h2>Neodgovorno vlasništvo izvor problema</h2>
Iz NVO „Ruka šapi“ jasno poručuju da je osnovni uzrok prevelikog broja pasa lutalica neodgovorno vlasništvo.
- Ljudi često nabavljaju pse bez razmišljanja, a onda ih napuštaju kada više nijesu 'slatki' ili postanu teret. Uz to, sistemska sterilizacija izostaje, i sve se svodi na “gašenje požara - kažu iz ove organizacije.
NVO upozorava i na to da skloništa, pa i podgoričko, predugo funkcionišu kao glavni, a često i jedini, odgovor institucija.
- To je samo jedan korak, ali se od njega pravi čitav sistem, koji zapravo ne postoji - ističu iz ove organizacije.
<h2>Sklonište nije trajni dom</h2>
I iz „Čistoće“ ukazuju da sklonište nije trajno rješenje, već privremeni prostor gdje psi borave dok ne budu udomljeni ili vraćeni na ulicu nakon sterilizacije. Zainteresovani građani, kako naglašavaju, mogu posjetiti sklonište radnim danima od 15 do 17 časova, a vikendom od 12 do 16.
- Naš cilj je da se što veći broj pasa udomi. Saradnja sa volonterima je svakodnevna, promovišemo udomljavanje i odgovorno vlasništvo putem sajta i društvenih mreža - navode iz ovog preduzeća.
Sajt www.tvojpas.me i nalozi na društvenim mrežama služe za objavu informacija o psima, kao i promociju kampanja i događaja.
<h2>Opasnosti i tiha patnja</h2>
U međuvremenu, psi na ulici žive pod stalnim stresom. Iz NVO „Ruka šapi“ ukazuju na svakodnevne slučajeve trovanja, zlostavljanja i saobraćajnih nezgoda.
- Trovanje pasa je krivično djelo, ali gotovo nikada ne bude sankcionisano. Naš tim često izlazi na teren, pruža pomoć i prijavljuje slučajeve, ali reakcije institucija su sporadične - upozoravaju iz ove organizacije.
Upozoravaju i na to da u velikim čoporima psi postaju agresivniji iz potrebe za opstankom, a građani osjećaju strah što, kako navode, dodatno otežava suživot.
<h2>Odštete, svijest i zakoni</h2>
Problem napuštenih životinja, dodatno komplikuje i činjenica da psi povremeno znaju da ugrizu ljude. Samo tokom 2024. godine, „Čistoća“ je, kako su saopštili za Analitiku, na ime odštete građanima isplatila preko 80.000 eura. Odštete se, kažu, isplaćuju solidarno – pola iznosa pokriva preduzeće, pola Glavni grad.
No, iz NVO Ruka šapi upozoravaju bez sistema kontrole, odgovornosti i edukacije, broj pasa na ulici neće se smanjiti.
- Kazne za napuštanje životinja postoje, ali se rijetko primjenjuju. Potrebno je uvesti obavezno čipovanje, registraciju, edukativne kampanje i efikasnu saradnju svih aktera - poručuju iz NVO „Ruka šapi“.
<h2>Primjeri iz regiona i uloga djece u promjenama</h2>
Kao pozitivan primjer ističu Sloveniju, ali i gradove poput Novog Sada i Zagreba, koji ulažu u preventivne mjere i blisko sarađuju sa NVO sektorom. Takođe, edukacija djece se izdvaja kao ključna za dugoročnu promjenu:
- Djeca su budućnost. Kroz radionice u školama vidimo koliko su mladi spremni da razumiju i da djeluju. Neki od njih postaju naši volonteri, i to nam daje nadu - navode iz „Ruka šapi“.
<h2>Što dalje</h2>
Rješenje ne leži u trenutnim improvizacijama, već u sistemskom pristupu: jasnim pravilima, primjeni zakona, edukaciji i aktivnom uključivanju zajednice.
U suprotnom, pitanje pasa lutalica ostaće začarani krug između ulice, skloništa i ignorisanja – a u tom krugu, najmanje krivi trpe najviše.

NVO Ruka šapi: Bez sistema kontrole i edukacije broj pasa na ulici neće se smanjiti; Čistoća: Saradnja sa građanima je ključ

Ovo je druga godina za redom da Čistoća, Vodovod i Sportski objekti završavaju poslovnu godinu kao gubitaši i to rastući. Čistoća je 2023. godine imala gubitak od 943.464, Vodovod 1.164.961, a Sportski objekti 315.192 eura. Preduzeće Zelenilo u 2024. godini po prvi put posluje sa gubitkom jer je godinu ranije ostvarilo dobit od 61.308 eura.
U ova četiri preduzeća u 2024. godini bilo je zaposleno 1.494 radnika, od čega u Čistoći 656, Vodovodu 553, Zelenilu 180, a Sportskim objektima 105.
Sve su ovo podaci iz programima rada za 2025. godinu o kojima će odbornici raspravljati 15.maja. U programima inače, nisu predviđene sanacione mjere na koji način bi se preduzeća izvela iz minusa.
Glavni grad je u budžetu predvidio značajna davanja za gradsku privredu što je inače, bilo sporno pojedinim odbornicima parlamentarne većine, ali nisu istrajali u tome. Tako je iz gradske kase za ovu godinu Čistoći namijenjeno 2,8 miliona, Vodovodu 700.000, Sportskim objektima 1,2 miliona, a Zelenilu dva miliona eura.
Nova parlamentarna većina prije dva mjeseca promijenila je odbore direktora, dok su izvršni direktori uglavnom ostali isti.
U najvećem gubitašu, preduzeću Čistoći, četvrti v.d. mandat dobio je Denis Hot. Hot je rukovođenje preduzećem preuzeo nakon izbora u oktobru 2022. godine sa kvote Pokreta Evropa sad, a PES je napustio u avgustu prošle godine i prešao u Pokret za Podgoricu.
Ukupni prihodi preduzeća u prošloj godini iznosili su 8.548.280, a rashodi 11.582.055 eura. U dokumentu je naznačeno da su 29. novembra 2024. godine obaveze preduzeća prema dobavljačima iznosile 411.514, dugovanje prema Deponiji je 2.756.298, a neregulisane obaveze za period februar-novembar po osnovu uloženih, a neplaćenih poreza i doprinosa, 1.534. 260 eura.
- S obzirom da potraživanja od kupaca po osnovu izvršenih usluga (građani, pravna lica i državne institucije) iznose 4.211.738 eura, planirano je da se do kraja 2024. godine, kao i tokom 2025. godine, iz okvira ovih potraživanja, kao i potraživanja koja će se na ime izvršenih usluga formirati u 2025. godini, servisiraju obaveze prema dobavljačima, kao i obaveze prema Deponiji, i reguliše zaostale obaveze na ime poreza i doprinosa prema Poreskoj upravi za 2024. godinu. Društvo nema kreditnih zaduženja - piše u programu rada Čistoće za ovu godinu.
Preduzeće Vodovod, na čijem je čelu Aleksandar Nišavić, funkcioner Demokrata, u prošloj godini ostvarilo je prihode od 12.588.348, dok su rashodi na kraju godine iznosili 13.713.377 eura. Dugovanja preduzeća u prošloj godini iznosila su 7.736.797 eura.
- Društvo preduzima sve raspoložive mehanizme za prevazilaženje trenutne situacije. Glavni grad je preuzeo otplatu duga na ime glavnice kredita kod IRF-a, dok su u cilju izmirivanja obaveza prema dobavljačima potpisani protokoli o izmirenju duga. Vezano za strukturu ostalih obaveza, one se odnose na naknade za korišćenje i zagađenje voda, zatezne kamate - piše u programu rada Vodovoda.
U programu rada Zelenila je naznačeno da su ukupni prihodi preduzeća u prošloj godini iznosili 4.333.910, a ukupni rashodi 4.414.577 eura. Na čelu preduzeća je Petar Krivokapić, koji je na ovoj poziciji došao nakon izbora u oktobru 2022. godine, sa kvote Građanskog pokreta URA.
- Usljed loših vremenskih uslova i smanjenog stepena realizacije investicionih aktivnosti, kao i zakonske obaveze da se izvrši rezervisanje sredstava za sudske troškove i faktura, procijenjeno je da će društvo u 2024. godini ostvariti negativno poslovanje u iznosu od 80.666 eura. Napominjeno da je u toku procjena imovine i kapitala - navodi se u dokumentu.
Kada su u pitanju Sportski objekti, u programu rada je naznačeno da su u prošloj godini izmirili sve obaveze po osnovu neto zarada, naknada zarada i drugim osnovama, dok su ostale neizmirene obaveze za poreze i doprinose na zarade zaposlenih. Preduzeće kojim rukovodi Aleksandar Vučković, kadar PzP-a, nema zaduženja kod poslovnih banaka.
- Zarade zaposlenih su, nakon usvajanja Kolektivnog ugovora društva u oktobru 2024. godine, usaglašene sa Programom Evropa sad 2. Po tom osnovu su značajno uvećane neto i bruto zarade zaposlenih sa stepenom stručne spreme od I do IV, kojih je 66, dok su neto zarade zaposlenih sa visokom i višom spremom, kojih je 36, u manjoj mjeri uvećane. Bruto zarade su ostale skoro na istom nivou - navodi se u dokumentu.
<h2>Pozitivni Deponija, Pogrebne usluge, Parking servis, Putevi…</h2>
Pozitivan bilans na kraju prošle godine imalo je sedam preduzeća. Tako je Deponija sa 210 zaposlenih ostvarila dobit od 364.612, Komunalne usluge sa 123 radnika – 270.142, Pogrebne usluge u kojima je zaposleno 125 radnika imalo je pozitivan rezultat – 61.719, Tržnice i pijace sa 170 radnika – 4.257, Parking servis u kojem radi 138 radnika imalo je dobit od 203.500, Putevi sa 289 radnika – 78.459, a Agencija za stanovanje sa 96 radnika – 234.296 eura.

Podgorička Čistoća u minusu preko tri miliona eura, Vodovod 1,2 miliona

Radnici podgoričkog preduzeća Čistoća danas su završili čišćenje dijela dijela Ćemovskog polja - iza stočne pijace i tom prilikom su uklonili 144 tone otpada.
- Uklonjeno je 144 tone (38 kiperskih tura) raznih vrsta otpada odloženog uz put pored stočne pijace, a ručno je uklonjeno i 230 vreća sitnog, uglavnog komunalnog, otpada - saopšteno je iz Čistoće.
U tom preduzeću podsjećaju da je ovo treća akcija čišćenja ovog lokaliteta od početka godine.
- U velikoj akciji čišćenja koju je Glavni grad organizovao krajem januara, a nakon toga u akciji krajem marta, sa ovog prostora uklonili smo više od 500 tona otpada. Odlažimo otpad na za to predviđena mjesta i čuvajmo zajedničke prostore - poručili su iz Čistoće.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcistocadoo%2Fposts%2F1255838839877747%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

FOTO: Uklonjeno 144 tone iza stočne pijace na Ćemovskom polju

Ustavni sud odbacio je inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti cjenovnika podgoričke Čistoće iz 2020. godine. Ova inicijativa, kako saznaje Dan, podnijeta je preko jedne advokatske kancelarije.
U nekoliko navrata su Ustavnom sudu podnošene inicijative tražeći da se ospori obračun odvoza i deponovanja smeća po metru kvadratni stambenog prostora. Ukazivale su da se obračun mora vršiti prema stvarnom trošku koji se odnosi na prevoz kontejnera, koji su u vlasništvu podnosioca, specijalnim vozilom sa lokacije podnosioca do deponije.
- Odbacuje se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti cjenovnika usluga sakupljanja i transporta komunalnog otpada, broj 23/20-19721, koju je donio odbor direktora Čistoća, na sjednici od 20. oktobra 2020. godine - saopšteno je nakon sjednice Ustavnog suda.
Ustavni sud odbio je i inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pravilnika o rješavanju stambenih potreba zaposlenih u Zelenilu koji jer 2. novembra 2020. godine donio tadašnji odbor direktora preduzeća. Preispitivanje pravilnika gradskog preduzeća 10. novembra iste godine od Ustavnog suda tražili su Darko Vukadinović i Zoran Nikolić, iz izvršnog odbora sindikata.
Na osnovu ovog pravilnika gradsko preduzeće je u maju 2021. godine podijelilo devet stanova, dok su se ispod crte tada našla četiri zaposlena. Stanovi su podijeljeni iako je pravilnik tada bio pred sudom.
- Odbacuje se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 17, 19 i 20 pravilnika o rješavanju stambenih potreba, broj: 8438, koji je donio odbor direktora Zelenilo, na sjednici od 2. novembra 2020. godine - saopšteno je nakon sjednice Ustavnog suda.
Darko Vukadinović koji je u međuvremenu napustio Zelenilo za Dan kaže da je očekivao da će sud prihvatiti njihovu inicijativu i preispitati dodjelu stanova u gradskom preduzeću.
- Mjesec dana prije nego što su podijeljeni stanovi promijenjen je pravilnik. Pojedini su uzeli stanove da bi ih kasnije preprodali po znatno višim cijenama nego što im je u tom trenu ona bila. Kada je u pitanju podjela stanova u Zelenilu, smatram da tu ima posla i za Tužilaštvo. Potpuno sam razočaran odlukom Ustavnog suda - saopštio je Vukadinović.
Vukadinović i Nikolić su u inicijativi koju su predali Ustavnom sudu 2020. godine naveli tri razloga na osnovu kojih oni osporavaju pravilnik.
- Prema pravilniku određena su tri boda po članu domaćinstva, a taj broj treba povećati. Podnosioci žalbe smatraju da je koeficijent od četiri boda (značaj poslova) koji je predviđen članom 19 žalbenog pravilnika diskriminatorski jer niko od radnika sa srednjom školom ne može postići-dostići taj koeficijent. Članom 17 pravilnika vrši se diskriminacija jer se favorizuje značaj poslova kod službenika i ako imaju iste godine staža kao radnik koji takođe ima srednju stručnu spremu ali koji nije raspoređen shodno toj stručnoj spremi - naveli su tada Vukadinović i Nikolić.
Oni su ukazali da odbor direktora preduzeća nije svojevoljno uzeo u razmatranje njihove primjedbe na pravilnik o dodjeljivanju stanova i kredita, a njihove tvrdnje tada su osporili su iz Zelenila poručujući da je pravilnik prošao sve neophodne procedure koje su prethodile njegovom usvajanju.

Ustavni sud neće ispitivati ustavnost cjenovnika podgoričke Čistoće

Nakon što je PES u Podgorici uvećao cijene vode za 41 odsto sad planiraju da u narednim mjesecima uvećaju cijene usluga Čistoće i Deponije, kazao je šef Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac.
Klikovac je na mreži X imao pitanje za premijera.
- Hoće li Milojko Spajić pozvati građane Podgorice da bojkotuju plaćanje usluga ovih preduzeća koja uvećavaju cijene zbog Programa Evropa sad - pitao je Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1886671692916797621%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Hoće li Spajić pozvati na bojkot plaćanje usluga preduzeća koja dižu cijene zbog Programa Evropa sad?

Referent za imovinu lokalnog komunalnog preduzeća "Čistoća" Saša Ječmenica zatražio je da se donese odluka kojom bi se za tri putnička vozila koja koriste u menadžmentu preduzeća vikendom zabranilo neovlašćeno korišćenje, piše PV Informer.
Ovaj zahtjev nadležnima uputio je, kako se navodi, zbog brige za sredstva u posjedu preduzeća, a u skladu sa funkcijom koju obavlja.
On traži i da se za tri putnička vozila vikendom obezbijedio parking prostor u podzemnoj gradskoj garaži.
Zabrana, kako je precizirao u imejlu, treba da se odnosi na vozila "Škoda Superb", "Hyundai Grandeur" i "VW Caddy", a "sve iz razloga da se ne bi desilo da vikendom ne dođu u posjed neovlašćenih" osoba, "koja bi ih uništila bez naknade štete".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvatrogasce-nije-zvao-ni-lekic-ni-krezovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ječmenica takođe navodi da je takođe potrebno postaviti jasne procedure i za ostalu mehanizaciju preduzeća, iz razloga što su već u toku pripremni radovi za predstojeću poljoprivrednu sezonu, pa je potrebno obezbjediti preciznu proceduru za njeno angažovanje i tako spriječi neovlašćeno korišćenje imovine preduzeća.

Ječmenica traži zabranu upravljanja vozilima "Čistoće" vikendom kako ih neovlašćena lica ne bi uništila

Nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica poslao je tamošnjoj „Čistoći“ zahtjev da mu dostave podatke o tome kako su Vidan Vuković i Dražen Petrić, koji su prije isteka roka od pet godina ponovo zasnovali radni odnos u javnom sektoru, njihovom preduzeću vratili otpremninu koja je isplaćena po završetku radnog odnosa.&nbsp;
Ječmenica je ovaj potez povukao kako bi se pokrenuo postupak za povraćaj otpremnine Milana Lekića koji je u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12.4.2021. godine – prije proteka roka od pet godina od 9.2.2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu.
Lekić je, kako je naglasio Ječmenica, tim prilikom „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje odnosa postoji zakonska smetnja - pošto je nesumnjivo bio dužan da povrati otpreminiu Vodovodu i tako otkloni zakonsku smetnju za zasnivanje novog radnog odnosa.
Ječmenica je u dopisu ustvrdio i da je izvršni direktor Vodovoda na sjednici lokalnog parlamenta dao javno obećanje da će pokrenuti postupak za povraćaj otpremnine Lekića – te da ga je kao odbornika i bivšeg izvršnog direktora Čistoće pozvao da mu dostavi primjer kako je to učinjeno u tom preduzeću u prethodnim slučajevima – a kako bi do 31. januara pokrenuo postupak za povraćaj Lekićeve otpremnine.
U članu 48c Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru jasno je propisano: „Zaposleni kome prestane radni odnos na osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa, a ostvari pravo na otpremninu u skladu sa članom 33 stav 1 tačka 3 ovog zakona, ne može zasnovati radni odnos u javnom sektoru, uključujući sve institucije, pravna lica i privredna društva obuhvaćena članom 41 ovog zakona, u periodu od pet godina od dana sporazumnog prestanka radnog odnosa“.
Dodaje se da se ograničenje iz stava 1 ovog člana ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.
- Kako je Milan Lekić obavljao funkciju izvršnog direktora DOO „Vodovod“ u periodu do 2014 godine, i pod čijim je rukovođenjem nastalo gotovo 2.000.000 poreskog duga, složićete se da je neophodno pomoći izvršnom direktoru Mladenu Jaćimoviću da povrati nezakonito zadržan iznos otpremine od strane Milana Lekića u iznosu od 8.000 eura, sa pripadajućom zakonskom kamatom od dana njegovog nezakonitog imenovanja na poziciju izvršnog direktora Rudnika uglja AD Pljevlja do dana povraćaja otpremnine u 2025. godini – istakao je Ječmenica u dopisu.
Dodao je da se nada da razumiju u kakvom je finansijskom problemu Vodovod, te da smatraju neprihvatljivim da direktor koji je odgovoran za loše stanje u tom društvu nezakonito zadržava više godina isplaćenu otpremninu od 8.000 eura.
- Uvjeren sam da ćete tražene podatke za povraćaj otpremnine gospode Vukovića i Petrića dostaviti bez odlaganja – kako bi svi pred zakonom bili jednaki, a ne neki jednakiji – zaključio je Ječmenica.&nbsp;

Ječmenica od „Čistoće“ traži dokaze kako su odgovorni vraćali otpremninu po zakonu - za razliku od Milana Lekića „Vodovodu“

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: cistoca