Mještani podorjenskog sela Ubli blokirali su kamionima preduzeća Čistoća iz Herceg Novog put od Azila za napuštene životinje do sanitarne deponije Tisove grede, zbog nebrige opštine za komunalnu infrastrukturu u ovoj MZ.
Saobraćaj je blokiran samo kamionima Čistoće, svi ostali građani mogu da prođu, a kako je najavljeno, blokada će trajati i više dana, odnosno do ispunjenja zahtjeva mještana, prenosi portal RTHN.
Povodom dugogodišnjeg problema neodržavanja lokalnog puta, ali i potpunog izostanka ulaganja u infrastrukturu, mještani Ubala uputili su zahtjeve Opštini Herceg Novi, koje je pročitao Gojko Vuković.
- Blokadu puta nećemo obustaviti dok Opština Herceg Novi ne riješi sljedeća tri zahtjeva: dok ne započne aktivnosti na sanaciji puta Kameni - Ubli, dok ne bude ponovo uspostavljena i uključena javna rasvjeta u selu i treće, dok se ne sastavi novi ugovor o korišćenju deponije, kojim će se jasno definisati prava, obaveze i zaštita interesa mještana sela Ubli - naveo je on.
Put Kameno - Ubli, kako je kazao, predstavlja jedinu saobraćajnu vezu sela sa opštinom Herceg Novi.
- Stanje puta je godinama alarmantno, nebezbjedno i neadekvatno za svakodnevnu upotrebu. Uprkos brojnim pisanim zahtjevima, usmenim obraćanjima i molbama, koje su mještani upućivali, Opština Herceg Novi nije preduzela ni jednu konkretnu mjeru, kako bi se ovaj problem riješio - poručio je Vuković.
Predsjednik MZ Ubli, Veselin Pavlović ističe da u prethodnom periodu, uprkos zahtjevima i dogovoru sa predstavnicma lokalne uprave, ništa nije urađeno, zbog čega su prinuđeni da blokiraju put.
- Sve zahtjeve koje smo uputili, da se asfaltira put, poprave najugroženije tačke, ništa nije urađeno. Za rasvjetu imamo puno zapisnika. Tražili smo da se rasvjeta uradi, renovira. Započetno je, ali ništa nije završeno. Selo Ubli je svo u mraku. Iz CEDIS-a su došli, isključili rasvjetu, jer nije završena do kraja, iako smo non stop to tražili - rekao je on.
Pavlović podsjeća da je 8. avgusta 2024. godine održan sastanak sa predstavnicima lokalne uprave, na kom su izloženi svi problemi Ubljana.
- Asfaltiranje puta već godinama tražimo. Bilo je prije par godina da će doći mašine sa Vrbanja, kada završe asfaltiranje tamo, pa će na proljeće, pa na ljeto, pa na jesen, pa je zima, ne može se asfaltirati. Uvijek su našli neki razlog da ne mogu. Tražili smo da radimo i bušotinu vode, ali nemamo dovoljno sredstav. Tražili smo da nam dozvole da na lokaciji Duboki do, gdje je nađena voda. Geološki fakultet je našao nalazište vode na dva mjesta. U dno sela i u Duboki do. Tražili smo i to, ali smo odbijeni jer su nam kazali da nisu nadležni da izdaju taj papir da možemo raditi bušotinu za vodu - kazao je Pavlović.
Iako prethodno nisu bili obaviješteni o blokadi, već su to saznali jutros, u preduzeću Čistoća razumiju i uvažavaju pravo građana da ukazuju na probleme i traže rješavanje infrastrukturnih pitanja.
Međutim, kako navode u dopisu, neophodno je voditi računa o širim posljedicama ovakvih poteza. Zbog blokade, trenutno nisu u mogućnosti da otpreme oko 60 tona otpada dnevno na privremeno odlagalište, što može dovesti do njegovog gomilanja u reciklažnom dvorištu.
Ovakva situacija direktno ugrožava redovno održavanje komunalne higijene grada, a posljedično može predstavljati i ozbiljnu prijetnju po zdravlje građana, zaključili su iz Čistoće.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Herceg Novi: Mještani Ubala blokirali put preduzeću Čistoća ka deponiji

Glavni grad nabavio je deset novih komunalnih vozila za potrebe gradskog preduzeća Čistoća, vrijednosti oko 1,67 miliona EUR. Iz Glavnog grada su saopštili da je novac za nabavku vozila obezbijeđen iz lokalnog budžeta.
&nbsp;Kako su naveli, ova investicija predstavlja značajan iskorak u unapređenju kvaliteta i efikasnosti komunalnih usluga.
- Nabavka obuhvata četiri auto-smećara (dva zapremine osam kubnih metara (m³), jedan od 16 m³ i jedan od 22 m³ sa kranom), jedan autopodizač, jednu auto-cistijernu za pijaću vodu sa topom, kao i četiri kipera (dva zapremine 16 m³ sa grajferom i dva od 14 m³)- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović istakao je da će nova vozila omogućiti brži, pouzdaniji i efikasniji rad na terenu.
On je rekao da će deset novih vozila od danas značajno unaprijediti operativne procese.
&nbsp;- Međutim, važno je da svi zajedno, građani Podgorice, damo doprinos pravilnim odlaganjem otpada i odgovornim ponašanjem. Samo zajedničkim naporima možemo za kratko vrijeme postići rezultate na koje ćemo svi biti ponosni- poručio je Mujović.
On je naglasio da je riječ samo o jednom kontingentu u okviru šireg investicionog ciklusa.
- Tokom ove godine uložili smo oko 2,8 miliona EUR za nabavku komunalnih vozila iz budžeta Glavnog grada, a dodatno je, kroz sredstva i projekte gradskog preduzeća Čistoća, obezbijeđeno još nekoliko stotina hiljada EUR- naveo je Mujović.
&nbsp;Time, kako je rekao, ovu godinu završavamo sa investicionim ciklusom vrijednim oko 3,1 milion EUR.
Mujović je pohvalio izuzetne napore koje radnici Čistoće ulažu kako bi grad bio čist.
- Oni rade 24 sata dnevno, u svim vremenskim uslovima, često izloženi velikim naporima. Naša je obaveza da imamo više razumijevanja i poštovanja prema ljudima koji brinu o čistoći grada- &nbsp;istakao je Mujović.
&nbsp;On je zahvalio direktoru Denisu Hotu na doprinosu unapređenju rada preduzeća.
Mujović je, kako je saopšteno, istakao značaj podrške međunarodnih partnera, posebno Evropske unije (EU).
On je naglasio da su, zahvaljujući snažnoj podršci partnera iz EU i kampanji Čuvaj da te čuva, ostvareni vidljivi rezultati u borbi protiv divljih deponija.
- Njihovim zalaganjem, a posebno uz podršku gospodina Satlera, dobili smo dozvole za postavljanje kamera na kritičnim lokacijama, što će omogućiti bolju kontrolu i efikasnije sankcionisanje neodgovornog ponašanja- istakao je Mujović.
&nbsp;On je kazao da su ove godine uložili oko 2,8 miliona EUR u nova komunalna vozila, dok je u prethodne dvije ukupno uloženo 4,26 miliona EUR.
- Poređenja radi, od osnivanja Čistoće 2004. godine pa do 2023. uloženo je manje od šest miliona EUR. Dakle, za dvije godine investirano je više nego u gotovo dvije prethodne decenije-- istakao je Mujović.
&nbsp;To, kako je dodao, jasno pokazuje njihovu namjeru, a to je da žele čist i uredan grad.
&nbsp;Mujović je poručio da će gradska administracija nastaviti da obezbjeđuje sve neophodne uslove kako bi čistoća u Glavnom gradu bila na nivou koji građani zaslužuju.
&nbsp;Sekretar sekretarijata za finansije Balša Špadijer istakao je da su ulaganja u gradsko preduzeće Čistoća u prethodnom periodu dala konkretne i mjerljive rezultate.
- Sa posebnim zadovoljstvom ističem da je Glavni grad, zajedno sa privrednim društvom Čistoća, od 2023. godine nabavio oko 30 novih mašina i da smo zajedničkim ulaganjem premašili iznos od šest miliona EUR- rekao je Špadijer.
On je kazao da su, pored toga, obezbijedili više od hiljadu nadzemnih i dio podzemnih kontejnera.
- Očekujem da naredna godina bude godina finansijske konsolidacije preduzeća, izlaska iz negativnih rezultata i prelaska u zonu pozitivnog poslovanja- naveo je Špadijer.
&nbsp;On je rekao da je početkom naredne godine planirano pokrivanje između 50 i 70 lokacija video-nadzorom, što će dodatno unaprijediti efikasnost rada na terenu.
- Ova oprema i ulaganja potvrđuju da grad nikada nije bio čistiji, a uvjeren sam da ćemo smanjenjem troškova i unapređenjem operativnih procesa u narednoj godini ostvariti pozitivno poslovanje- kazao je Špadijer.
Direktor gradskog preduzeća Čistoća, Denis Hot, istakao je da su ulaganja Glavnog grada u prethodnom periodu bila od presudnog značaja za stabilizaciju i unapređenje rada preduzeća.
On je kazao da sav trud i ulaganja gube smisao ako prva karika u lancu zakaže, a to su građani.
Hot je naglasio da ohrabruje činjenica da svijest raste i da građani sve češće reaguju na nepropisno odlaganje otpada.
- Danas imamo stabilno stanje voznog parka, čak pomažemo i okolnim opštinama, dok smo prije dvije godine imali svega nekoliko operativnih vozila- naveo je Hot.
&nbsp;U narednom periodu, kako je poručio, poseban fokus mora biti na kadru, jer bez kvalitetnih i motivisanih ljudi nema održivog sistema.
- Ako želimo da zadržimo radnike u Crnoj Gori, moramo im obezbijediti bolje uslove- dodao je Hot.

Nabavljeno deset novih vozila za podgoričku ''Čistoću''

Dragi građani i građanke, srećni vam predstojeći praznici! Čistoća časti poskupljenje usluga od 66 odsto, poručila je na mreži X Maša Šturanović, odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada.
Naime, odbornici većine u podgoričkom parlamentu glasali su juče za Cjenovnik sakupljanja i odvoza komunalnog otpada.
- Glasovima vladajuće većine do sada je poskupljena: cijena vode za 41%, zakup poslovnih prostora Glavnog grada, zakup Tržnica i pijaca i cijene ulaznica na bazene. U uslovima rekordne inflacije na državnom nivou, ovako vlastodršci brinu o standardu građana- zaključila je odbornica DPS-a.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSturanovicMasa%2Fstatus%2F2004230601172205660&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šturanović: Čistoća časti poskupljenje usluga od 66 odsto, ovako vlastodršci brinu o standardu građana

Sindikalna organizacija „Čistoća“ d.o.o. Podgorica saopštila je da daje punu podršku prijedlogu o povećanju cijene usluge odvoza i sakupljanja komunalnog otpada, ocjenjujući da je riječ o neophodnom koraku kako bi se obezbijedila finansijska stabilnost preduzeća i očuvao kvalitet komunalnih usluga.
Kako navode, višegodišnji rast cijena goriva, održavanja vozila i opreme, kao i ukupnih operativnih troškova znatno je opteretio poslovanje, dok se cijena usluge nije usklađivala sa realnim rashodima.
– Povećanje cijene usluge omogućiće očuvanje postojećeg nivoa kvaliteta odvoza otpada, unapređenje tehničkih kapaciteta, kao i poboljšanje uslova rada zaposlenih, koji svakodnevno obavljaju zahtjevan i društveno izuzetno važan posao – saopšteno je iz Sindikata.
Naglašavaju da je funkcionalan sistem upravljanja otpadom u interesu svih građana Glavnog grada, te apeluju na nadležne institucije da odluku posmatraju kroz prizmu dugoročne održivosti komunalnog sistema i zaštite životne sredine.
Iz Sindikata poručuju da se ovih dana u javnosti plasiraju pogrešne kalkulacije, te iznose precizne podatke:
Na mjesečnom računu za fizička lica nalazi se zbirna stavka za odvoz i deponovanje otpada, čiji će se ukupan iznos povećati za 33,3% (sa 0,09 €/m² na 0,12 €/m²).
Deponija d.o.o. neće vršiti korekciju cijene.
Čistoća povećava cijenu svoje usluge sa 0,045 €/m² na 0,075 €/m², što predstavlja povećanje od 66,6%.
Za primjer, račun stambene jedinice od 60 m² iznosiće 7,7 eura, umjesto sadašnjih 5,8 eura, što je povećanje od 2,1 euro mjesečno.
– Planirano povećanje neće značajno opteretiti budžet domaćinstava. Smatramo da će doprinijeti oporavku društva i stvaranju uslova da se u narednom periodu dodatno unaprijedi status zaposlenih, imajući u vidu težinu i važnost poslova koje obavljaju – poručuju iz Sindikata.
Iz Sindikalne organizacije naglašavaju da će i dalje kroz konstruktivan dijalog sa upravom, osnivačem i nadležnim institucijama raditi na unapređenju rada „Čistoće“ i kvaliteta usluga za građane.
– Svaka podrška dobrim odlukama biće usmjerena, prije svega, na brigu o zaposlenima, obezbjeđivanju redovnih zarada i stvaranju boljih i bezbjednijih uslova rada – zaključuje se u saopštenju.

Sindikat „Čistoće“: Povećanje cijene usluge neophodno za stabilnost sistema i bolje uslove rada

Gradsko preduzeće Čistoća objavilo je na društvenim mrežama da su kontejneri u Gornjoj Gorici vraćeni na lokaciju, sa koje je prethodno uklonjena velika količina otpada.
Iz preduzeća su apelovali na građane da ne pomjeraju kontejnere za komunalni otpad samoinicijativno, jer se njihovim premještanjem remeti redovan raspored pražnjenja i otežava rad naših službi.
Takođe, napominju da se ovakvim potezima dolazi do još bržeg stvaranja divljih deponija, što je i bio slučaj juče u Gornjoj Gorici.
Ekipe su očistile i lokaciju na brdu Trijebač, gdje jesu neodgovorni pojedinci odložili ogromnu količinu otpada pored kontejnera.
- Ponovo podsjećamo da nepropisno odlaganje otpada narušava izgled zajedničkih prostora i stvara dodatne probleme u održavanju javnih površina - kazali su u Čistoći.
U sklopu današnjih aktivnosti, ekipe angažovane na manuelnom čišćenju, nastavile su pojačane aktivnosti uklanjanja lišća sa javnih površina kako bi se spriječilo zadržavanje vode na saobraćajnicama i trotoarima.

Uklonjen otpad i vraćeni kontejneri u Gornjoj Gorici, Čistoća pozvala građane da budu odgovorni

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Filip Terzić pozvao je na hitnu reakciju nadležnih organa, gradonačelnika Saše Mujovića i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), te da se odmah objavi ponuda firme iz Niša za tender za nabavku kamiona za gradsko preduzeće "Čistoća".
- Odmah objaviti ponudu firme iz Niša i sve relevantne dokumente postupka - bez odlaganja zbog završetka istog. Dostaviti jasna i transparentna pojašnjenja zašto zahtjevi za izmjenu uslova nisu razmatrani - naveo je Terzić na mreži X.
On je tražio i da se javnosti omogući kontinuirani uvid u tok postupka zbog, kako je istakao, suštinske važnosti transparentnosti u milionskim nabavkama.
Terzić napominje da transparentnost nije samo zakonska obaveza već ključ legitimnosti i povjerenja građana.
- Kako smo ranije upozoravali, nažalost se obistinilo. Tender je pripremljen za već odabranu firmu prije same objave. SDT da hitnom reakcijom otvori istragu i utvrdi za čije interese, po čijem nalogu i ko su "glumci" ove "tenderske predstave" - zaključio je Terzić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ff_terzic%2Fstatus%2F1960629050910638209%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Terzić: Tender "Čistoće" pripremljen za već odabranu firmu, SDT hitno da reaguje

Odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Filip Terzić upitao je gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića ko to i za čije interese pokušava da namjesti tender za nabavku nekoliko kamiona u Čistoća doo?
- Je li to neki problem sa dokumentacijom? Zašto baš kamioni iz Niša? &nbsp;Provjerite i informišite javnost, da ne bismo ponovo slušali "da nijeste obavješteni" - dodao je Terzić u Iks objavi.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ff_terzic%2Fstatus%2F1958440793334599793&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Terzić Mujoviću: Ko i za čije interese pokušava da namjesti tender za nabavku nekoliko kamiona u Čistoća doo?

Psi koji bez cilja lutaju ulicama Podgorice postali su svakodnevni prizor – za neke su to tihi saputnici kvartovskih šetnji, za druge izvor nelagode, pa čak i straha. I dok jedni donose ostatke hrane i pokušavaju da pomognu, drugi se pitaju kako je moguće da u 21. vijeku problem napuštenih pasa izgleda veći nego ikad.
S vremena na vrijeme, ova tema zavrijedi pažnju javnosti nakon ujeda, trovanja ili tužne slike sa ulice – a onda se ponovo potisne, prepuštena vremenu i improvizaciji.
Koliko pasa zaista živi na podgoričkim ulicama – niko pouzdano ne zna. Ono što se zna jeste da podgoričko Sklonište funkcioniše već dvije decenije, da brojevi dolazaka i udomljavanja variraju, ali da se broj pasa na ulicama ne smanjuje. Naprotiv – čini se da ih je sve više, a sistem i dalje nespreman da odgovori na osnovno pitanje: da li će pas ostati nečiji problem ili zajedničko rješenje?
U Podgorici trenutno boravi 240 pasa u gradskom Skloništu, koje raspolaže sa svega 164 boksa. Broj se svakodnevno mijenja – neki psi se zbrinjavaju, drugi udomljavaju, dok se dio nakon tretmana vraća na ulice. No, iza brojki stoji mnogo više: pitanje odgovornosti, kapaciteta i ljudskosti.
Prema podacima koje je Portal Analitika dobio od „Čistoće“, koja upravlja azilom na Vrelima Ribničkim, od početka 2025. zbrinut je 321 pas, a tokom 2024. njih 547. Međutim, udomljeno je samo 60 pasa ove godine, dok ih je prošle godine bilo 86. Ostatak, kada ne ostaje u skloništu, vraća se na javne površine, u skladu s modelom „uhvati, steriliši, pusti“. U tom postupku psi se pregledaju, vakcinišu, sterilišu i čipuju.
Glavni grad je ove godine duplirao budžet za veterinarske usluge, opredijelivši 100.000 eura za sterilizaciju i kastraciju. Ipak, pitanje je koliko je to dovoljno u kontekstu sistema koji, kako za Analitiku ističu iz NVO „Ruka šapi“, i dalje zavisi gotovo isključivo od volontera i privremenih mjera.
<h2>Neodgovorno vlasništvo izvor problema</h2>
Iz NVO „Ruka šapi“ jasno poručuju da je osnovni uzrok prevelikog broja pasa lutalica neodgovorno vlasništvo.
- Ljudi često nabavljaju pse bez razmišljanja, a onda ih napuštaju kada više nijesu 'slatki' ili postanu teret. Uz to, sistemska sterilizacija izostaje, i sve se svodi na “gašenje požara - kažu iz ove organizacije.
NVO upozorava i na to da skloništa, pa i podgoričko, predugo funkcionišu kao glavni, a često i jedini, odgovor institucija.
- To je samo jedan korak, ali se od njega pravi čitav sistem, koji zapravo ne postoji - ističu iz ove organizacije.
<h2>Sklonište nije trajni dom</h2>
I iz „Čistoće“ ukazuju da sklonište nije trajno rješenje, već privremeni prostor gdje psi borave dok ne budu udomljeni ili vraćeni na ulicu nakon sterilizacije. Zainteresovani građani, kako naglašavaju, mogu posjetiti sklonište radnim danima od 15 do 17 časova, a vikendom od 12 do 16.
- Naš cilj je da se što veći broj pasa udomi. Saradnja sa volonterima je svakodnevna, promovišemo udomljavanje i odgovorno vlasništvo putem sajta i društvenih mreža - navode iz ovog preduzeća.
Sajt www.tvojpas.me i nalozi na društvenim mrežama služe za objavu informacija o psima, kao i promociju kampanja i događaja.
<h2>Opasnosti i tiha patnja</h2>
U međuvremenu, psi na ulici žive pod stalnim stresom. Iz NVO „Ruka šapi“ ukazuju na svakodnevne slučajeve trovanja, zlostavljanja i saobraćajnih nezgoda.
- Trovanje pasa je krivično djelo, ali gotovo nikada ne bude sankcionisano. Naš tim često izlazi na teren, pruža pomoć i prijavljuje slučajeve, ali reakcije institucija su sporadične - upozoravaju iz ove organizacije.
Upozoravaju i na to da u velikim čoporima psi postaju agresivniji iz potrebe za opstankom, a građani osjećaju strah što, kako navode, dodatno otežava suživot.
<h2>Odštete, svijest i zakoni</h2>
Problem napuštenih životinja, dodatno komplikuje i činjenica da psi povremeno znaju da ugrizu ljude. Samo tokom 2024. godine, „Čistoća“ je, kako su saopštili za Analitiku, na ime odštete građanima isplatila preko 80.000 eura. Odštete se, kažu, isplaćuju solidarno – pola iznosa pokriva preduzeće, pola Glavni grad.
No, iz NVO Ruka šapi upozoravaju bez sistema kontrole, odgovornosti i edukacije, broj pasa na ulici neće se smanjiti.
- Kazne za napuštanje životinja postoje, ali se rijetko primjenjuju. Potrebno je uvesti obavezno čipovanje, registraciju, edukativne kampanje i efikasnu saradnju svih aktera - poručuju iz NVO „Ruka šapi“.
<h2>Primjeri iz regiona i uloga djece u promjenama</h2>
Kao pozitivan primjer ističu Sloveniju, ali i gradove poput Novog Sada i Zagreba, koji ulažu u preventivne mjere i blisko sarađuju sa NVO sektorom. Takođe, edukacija djece se izdvaja kao ključna za dugoročnu promjenu:
- Djeca su budućnost. Kroz radionice u školama vidimo koliko su mladi spremni da razumiju i da djeluju. Neki od njih postaju naši volonteri, i to nam daje nadu - navode iz „Ruka šapi“.
<h2>Što dalje</h2>
Rješenje ne leži u trenutnim improvizacijama, već u sistemskom pristupu: jasnim pravilima, primjeni zakona, edukaciji i aktivnom uključivanju zajednice.
U suprotnom, pitanje pasa lutalica ostaće začarani krug između ulice, skloništa i ignorisanja – a u tom krugu, najmanje krivi trpe najviše.

NVO Ruka šapi: Bez sistema kontrole i edukacije broj pasa na ulici neće se smanjiti; Čistoća: Saradnja sa građanima je ključ

Ovo je druga godina za redom da Čistoća, Vodovod i Sportski objekti završavaju poslovnu godinu kao gubitaši i to rastući. Čistoća je 2023. godine imala gubitak od 943.464, Vodovod 1.164.961, a Sportski objekti 315.192 eura. Preduzeće Zelenilo u 2024. godini po prvi put posluje sa gubitkom jer je godinu ranije ostvarilo dobit od 61.308 eura.
U ova četiri preduzeća u 2024. godini bilo je zaposleno 1.494 radnika, od čega u Čistoći 656, Vodovodu 553, Zelenilu 180, a Sportskim objektima 105.
Sve su ovo podaci iz programima rada za 2025. godinu o kojima će odbornici raspravljati 15.maja. U programima inače, nisu predviđene sanacione mjere na koji način bi se preduzeća izvela iz minusa.
Glavni grad je u budžetu predvidio značajna davanja za gradsku privredu što je inače, bilo sporno pojedinim odbornicima parlamentarne većine, ali nisu istrajali u tome. Tako je iz gradske kase za ovu godinu Čistoći namijenjeno 2,8 miliona, Vodovodu 700.000, Sportskim objektima 1,2 miliona, a Zelenilu dva miliona eura.
Nova parlamentarna većina prije dva mjeseca promijenila je odbore direktora, dok su izvršni direktori uglavnom ostali isti.
U najvećem gubitašu, preduzeću Čistoći, četvrti v.d. mandat dobio je Denis Hot. Hot je rukovođenje preduzećem preuzeo nakon izbora u oktobru 2022. godine sa kvote Pokreta Evropa sad, a PES je napustio u avgustu prošle godine i prešao u Pokret za Podgoricu.
Ukupni prihodi preduzeća u prošloj godini iznosili su 8.548.280, a rashodi 11.582.055 eura. U dokumentu je naznačeno da su 29. novembra 2024. godine obaveze preduzeća prema dobavljačima iznosile 411.514, dugovanje prema Deponiji je 2.756.298, a neregulisane obaveze za period februar-novembar po osnovu uloženih, a neplaćenih poreza i doprinosa, 1.534. 260 eura.
- S obzirom da potraživanja od kupaca po osnovu izvršenih usluga (građani, pravna lica i državne institucije) iznose 4.211.738 eura, planirano je da se do kraja 2024. godine, kao i tokom 2025. godine, iz okvira ovih potraživanja, kao i potraživanja koja će se na ime izvršenih usluga formirati u 2025. godini, servisiraju obaveze prema dobavljačima, kao i obaveze prema Deponiji, i reguliše zaostale obaveze na ime poreza i doprinosa prema Poreskoj upravi za 2024. godinu. Društvo nema kreditnih zaduženja - piše u programu rada Čistoće za ovu godinu.
Preduzeće Vodovod, na čijem je čelu Aleksandar Nišavić, funkcioner Demokrata, u prošloj godini ostvarilo je prihode od 12.588.348, dok su rashodi na kraju godine iznosili 13.713.377 eura. Dugovanja preduzeća u prošloj godini iznosila su 7.736.797 eura.
- Društvo preduzima sve raspoložive mehanizme za prevazilaženje trenutne situacije. Glavni grad je preuzeo otplatu duga na ime glavnice kredita kod IRF-a, dok su u cilju izmirivanja obaveza prema dobavljačima potpisani protokoli o izmirenju duga. Vezano za strukturu ostalih obaveza, one se odnose na naknade za korišćenje i zagađenje voda, zatezne kamate - piše u programu rada Vodovoda.
U programu rada Zelenila je naznačeno da su ukupni prihodi preduzeća u prošloj godini iznosili 4.333.910, a ukupni rashodi 4.414.577 eura. Na čelu preduzeća je Petar Krivokapić, koji je na ovoj poziciji došao nakon izbora u oktobru 2022. godine, sa kvote Građanskog pokreta URA.
- Usljed loših vremenskih uslova i smanjenog stepena realizacije investicionih aktivnosti, kao i zakonske obaveze da se izvrši rezervisanje sredstava za sudske troškove i faktura, procijenjeno je da će društvo u 2024. godini ostvariti negativno poslovanje u iznosu od 80.666 eura. Napominjeno da je u toku procjena imovine i kapitala - navodi se u dokumentu.
Kada su u pitanju Sportski objekti, u programu rada je naznačeno da su u prošloj godini izmirili sve obaveze po osnovu neto zarada, naknada zarada i drugim osnovama, dok su ostale neizmirene obaveze za poreze i doprinose na zarade zaposlenih. Preduzeće kojim rukovodi Aleksandar Vučković, kadar PzP-a, nema zaduženja kod poslovnih banaka.
- Zarade zaposlenih su, nakon usvajanja Kolektivnog ugovora društva u oktobru 2024. godine, usaglašene sa Programom Evropa sad 2. Po tom osnovu su značajno uvećane neto i bruto zarade zaposlenih sa stepenom stručne spreme od I do IV, kojih je 66, dok su neto zarade zaposlenih sa visokom i višom spremom, kojih je 36, u manjoj mjeri uvećane. Bruto zarade su ostale skoro na istom nivou - navodi se u dokumentu.
<h2>Pozitivni Deponija, Pogrebne usluge, Parking servis, Putevi…</h2>
Pozitivan bilans na kraju prošle godine imalo je sedam preduzeća. Tako je Deponija sa 210 zaposlenih ostvarila dobit od 364.612, Komunalne usluge sa 123 radnika – 270.142, Pogrebne usluge u kojima je zaposleno 125 radnika imalo je pozitivan rezultat – 61.719, Tržnice i pijace sa 170 radnika – 4.257, Parking servis u kojem radi 138 radnika imalo je dobit od 203.500, Putevi sa 289 radnika – 78.459, a Agencija za stanovanje sa 96 radnika – 234.296 eura.

Podgorička Čistoća u minusu preko tri miliona eura, Vodovod 1,2 miliona

Radnici podgoričkog preduzeća Čistoća danas su završili čišćenje dijela dijela Ćemovskog polja - iza stočne pijace i tom prilikom su uklonili 144 tone otpada.
- Uklonjeno je 144 tone (38 kiperskih tura) raznih vrsta otpada odloženog uz put pored stočne pijace, a ručno je uklonjeno i 230 vreća sitnog, uglavnog komunalnog, otpada - saopšteno je iz Čistoće.
U tom preduzeću podsjećaju da je ovo treća akcija čišćenja ovog lokaliteta od početka godine.
- U velikoj akciji čišćenja koju je Glavni grad organizovao krajem januara, a nakon toga u akciji krajem marta, sa ovog prostora uklonili smo više od 500 tona otpada. Odlažimo otpad na za to predviđena mjesta i čuvajmo zajedničke prostore - poručili su iz Čistoće.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcistocadoo%2Fposts%2F1255838839877747%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

FOTO: Uklonjeno 144 tone iza stočne pijace na Ćemovskom polju

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: cistoca