Ovo je druga godina za redom da Čistoća, Vodovod i Sportski objekti završavaju poslovnu godinu kao gubitaši i to rastući. Čistoća je 2023. godine imala gubitak od 943.464, Vodovod 1.164.961, a Sportski objekti 315.192 eura. Preduzeće Zelenilo u 2024. godini po prvi put posluje sa gubitkom jer je godinu ranije ostvarilo dobit od 61.308 eura.
U ova četiri preduzeća u 2024. godini bilo je zaposleno 1.494 radnika, od čega u Čistoći 656, Vodovodu 553, Zelenilu 180, a Sportskim objektima 105.
Sve su ovo podaci iz programima rada za 2025. godinu o kojima će odbornici raspravljati 15.maja. U programima inače, nisu predviđene sanacione mjere na koji način bi se preduzeća izvela iz minusa.
Glavni grad je u budžetu predvidio značajna davanja za gradsku privredu što je inače, bilo sporno pojedinim odbornicima parlamentarne većine, ali nisu istrajali u tome. Tako je iz gradske kase za ovu godinu Čistoći namijenjeno 2,8 miliona, Vodovodu 700.000, Sportskim objektima 1,2 miliona, a Zelenilu dva miliona eura.
Nova parlamentarna većina prije dva mjeseca promijenila je odbore direktora, dok su izvršni direktori uglavnom ostali isti.
U najvećem gubitašu, preduzeću Čistoći, četvrti v.d. mandat dobio je Denis Hot. Hot je rukovođenje preduzećem preuzeo nakon izbora u oktobru 2022. godine sa kvote Pokreta Evropa sad, a PES je napustio u avgustu prošle godine i prešao u Pokret za Podgoricu.
Ukupni prihodi preduzeća u prošloj godini iznosili su 8.548.280, a rashodi 11.582.055 eura. U dokumentu je naznačeno da su 29. novembra 2024. godine obaveze preduzeća prema dobavljačima iznosile 411.514, dugovanje prema Deponiji je 2.756.298, a neregulisane obaveze za period februar-novembar po osnovu uloženih, a neplaćenih poreza i doprinosa, 1.534. 260 eura.
- S obzirom da potraživanja od kupaca po osnovu izvršenih usluga (građani, pravna lica i državne institucije) iznose 4.211.738 eura, planirano je da se do kraja 2024. godine, kao i tokom 2025. godine, iz okvira ovih potraživanja, kao i potraživanja koja će se na ime izvršenih usluga formirati u 2025. godini, servisiraju obaveze prema dobavljačima, kao i obaveze prema Deponiji, i reguliše zaostale obaveze na ime poreza i doprinosa prema Poreskoj upravi za 2024. godinu. Društvo nema kreditnih zaduženja - piše u programu rada Čistoće za ovu godinu.
Preduzeće Vodovod, na čijem je čelu Aleksandar Nišavić, funkcioner Demokrata, u prošloj godini ostvarilo je prihode od 12.588.348, dok su rashodi na kraju godine iznosili 13.713.377 eura. Dugovanja preduzeća u prošloj godini iznosila su 7.736.797 eura.
- Društvo preduzima sve raspoložive mehanizme za prevazilaženje trenutne situacije. Glavni grad je preuzeo otplatu duga na ime glavnice kredita kod IRF-a, dok su u cilju izmirivanja obaveza prema dobavljačima potpisani protokoli o izmirenju duga. Vezano za strukturu ostalih obaveza, one se odnose na naknade za korišćenje i zagađenje voda, zatezne kamate - piše u programu rada Vodovoda.
U programu rada Zelenila je naznačeno da su ukupni prihodi preduzeća u prošloj godini iznosili 4.333.910, a ukupni rashodi 4.414.577 eura. Na čelu preduzeća je Petar Krivokapić, koji je na ovoj poziciji došao nakon izbora u oktobru 2022. godine, sa kvote Građanskog pokreta URA.
- Usljed loših vremenskih uslova i smanjenog stepena realizacije investicionih aktivnosti, kao i zakonske obaveze da se izvrši rezervisanje sredstava za sudske troškove i faktura, procijenjeno je da će društvo u 2024. godini ostvariti negativno poslovanje u iznosu od 80.666 eura. Napominjeno da je u toku procjena imovine i kapitala - navodi se u dokumentu.
Kada su u pitanju Sportski objekti, u programu rada je naznačeno da su u prošloj godini izmirili sve obaveze po osnovu neto zarada, naknada zarada i drugim osnovama, dok su ostale neizmirene obaveze za poreze i doprinose na zarade zaposlenih. Preduzeće kojim rukovodi Aleksandar Vučković, kadar PzP-a, nema zaduženja kod poslovnih banaka.
- Zarade zaposlenih su, nakon usvajanja Kolektivnog ugovora društva u oktobru 2024. godine, usaglašene sa Programom Evropa sad 2. Po tom osnovu su značajno uvećane neto i bruto zarade zaposlenih sa stepenom stručne spreme od I do IV, kojih je 66, dok su neto zarade zaposlenih sa visokom i višom spremom, kojih je 36, u manjoj mjeri uvećane. Bruto zarade su ostale skoro na istom nivou - navodi se u dokumentu.
<h2>Pozitivni Deponija, Pogrebne usluge, Parking servis, Putevi…</h2>
Pozitivan bilans na kraju prošle godine imalo je sedam preduzeća. Tako je Deponija sa 210 zaposlenih ostvarila dobit od 364.612, Komunalne usluge sa 123 radnika – 270.142, Pogrebne usluge u kojima je zaposleno 125 radnika imalo je pozitivan rezultat – 61.719, Tržnice i pijace sa 170 radnika – 4.257, Parking servis u kojem radi 138 radnika imalo je dobit od 203.500, Putevi sa 289 radnika – 78.459, a Agencija za stanovanje sa 96 radnika – 234.296 eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Podgorička Čistoća u minusu preko tri miliona eura, Vodovod 1,2 miliona

Radnici podgoričkog preduzeća Čistoća danas su završili čišćenje dijela dijela Ćemovskog polja - iza stočne pijace i tom prilikom su uklonili 144 tone otpada.
- Uklonjeno je 144 tone (38 kiperskih tura) raznih vrsta otpada odloženog uz put pored stočne pijace, a ručno je uklonjeno i 230 vreća sitnog, uglavnog komunalnog, otpada - saopšteno je iz Čistoće.
U tom preduzeću podsjećaju da je ovo treća akcija čišćenja ovog lokaliteta od početka godine.
- U velikoj akciji čišćenja koju je Glavni grad organizovao krajem januara, a nakon toga u akciji krajem marta, sa ovog prostora uklonili smo više od 500 tona otpada. Odlažimo otpad na za to predviđena mjesta i čuvajmo zajedničke prostore - poručili su iz Čistoće.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcistocadoo%2Fposts%2F1255838839877747%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

1084x550

FOTO: Uklonjeno 144 tone iza stočne pijace na Ćemovskom polju

Ustavni sud odbacio je inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti cjenovnika podgoričke Čistoće iz 2020. godine. Ova inicijativa, kako saznaje Dan, podnijeta je preko jedne advokatske kancelarije.
U nekoliko navrata su Ustavnom sudu podnošene inicijative tražeći da se ospori obračun odvoza i deponovanja smeća po metru kvadratni stambenog prostora. Ukazivale su da se obračun mora vršiti prema stvarnom trošku koji se odnosi na prevoz kontejnera, koji su u vlasništvu podnosioca, specijalnim vozilom sa lokacije podnosioca do deponije.
- Odbacuje se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti cjenovnika usluga sakupljanja i transporta komunalnog otpada, broj 23/20-19721, koju je donio odbor direktora Čistoća, na sjednici od 20. oktobra 2020. godine - saopšteno je nakon sjednice Ustavnog suda.
Ustavni sud odbio je i inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pravilnika o rješavanju stambenih potreba zaposlenih u Zelenilu koji jer 2. novembra 2020. godine donio tadašnji odbor direktora preduzeća. Preispitivanje pravilnika gradskog preduzeća 10. novembra iste godine od Ustavnog suda tražili su Darko Vukadinović i Zoran Nikolić, iz izvršnog odbora sindikata.
Na osnovu ovog pravilnika gradsko preduzeće je u maju 2021. godine podijelilo devet stanova, dok su se ispod crte tada našla četiri zaposlena. Stanovi su podijeljeni iako je pravilnik tada bio pred sudom.
- Odbacuje se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 17, 19 i 20 pravilnika o rješavanju stambenih potreba, broj: 8438, koji je donio odbor direktora Zelenilo, na sjednici od 2. novembra 2020. godine - saopšteno je nakon sjednice Ustavnog suda.
Darko Vukadinović koji je u međuvremenu napustio Zelenilo za Dan kaže da je očekivao da će sud prihvatiti njihovu inicijativu i preispitati dodjelu stanova u gradskom preduzeću.
- Mjesec dana prije nego što su podijeljeni stanovi promijenjen je pravilnik. Pojedini su uzeli stanove da bi ih kasnije preprodali po znatno višim cijenama nego što im je u tom trenu ona bila. Kada je u pitanju podjela stanova u Zelenilu, smatram da tu ima posla i za Tužilaštvo. Potpuno sam razočaran odlukom Ustavnog suda - saopštio je Vukadinović.
Vukadinović i Nikolić su u inicijativi koju su predali Ustavnom sudu 2020. godine naveli tri razloga na osnovu kojih oni osporavaju pravilnik.
- Prema pravilniku određena su tri boda po članu domaćinstva, a taj broj treba povećati. Podnosioci žalbe smatraju da je koeficijent od četiri boda (značaj poslova) koji je predviđen članom 19 žalbenog pravilnika diskriminatorski jer niko od radnika sa srednjom školom ne može postići-dostići taj koeficijent. Članom 17 pravilnika vrši se diskriminacija jer se favorizuje značaj poslova kod službenika i ako imaju iste godine staža kao radnik koji takođe ima srednju stručnu spremu ali koji nije raspoređen shodno toj stručnoj spremi - naveli su tada Vukadinović i Nikolić.
Oni su ukazali da odbor direktora preduzeća nije svojevoljno uzeo u razmatranje njihove primjedbe na pravilnik o dodjeljivanju stanova i kredita, a njihove tvrdnje tada su osporili su iz Zelenila poručujući da je pravilnik prošao sve neophodne procedure koje su prethodile njegovom usvajanju.

1250x600

Ustavni sud neće ispitivati ustavnost cjenovnika podgoričke Čistoće

Nakon što je PES u Podgorici uvećao cijene vode za 41 odsto sad planiraju da u narednim mjesecima uvećaju cijene usluga Čistoće i Deponije, kazao je šef Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac.
Klikovac je na mreži X imao pitanje za premijera.
- Hoće li Milojko Spajić pozvati građane Podgorice da bojkotuju plaćanje usluga ovih preduzeća koja uvećavaju cijene zbog Programa Evropa sad - pitao je Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1886671692916797621%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Hoće li Spajić pozvati na bojkot plaćanje usluga preduzeća koja dižu cijene zbog Programa Evropa sad?

Referent za imovinu lokalnog komunalnog preduzeća "Čistoća" Saša Ječmenica zatražio je da se donese odluka kojom bi se za tri putnička vozila koja koriste u menadžmentu preduzeća vikendom zabranilo neovlašćeno korišćenje, piše PV Informer.
Ovaj zahtjev nadležnima uputio je, kako se navodi, zbog brige za sredstva u posjedu preduzeća, a u skladu sa funkcijom koju obavlja.
On traži i da se za tri putnička vozila vikendom obezbijedio parking prostor u podzemnoj gradskoj garaži.
Zabrana, kako je precizirao u imejlu, treba da se odnosi na vozila "Škoda Superb", "Hyundai Grandeur" i "VW Caddy", a "sve iz razloga da se ne bi desilo da vikendom ne dođu u posjed neovlašćenih" osoba, "koja bi ih uništila bez naknade štete".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvatrogasce-nije-zvao-ni-lekic-ni-krezovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ječmenica takođe navodi da je takođe potrebno postaviti jasne procedure i za ostalu mehanizaciju preduzeća, iz razloga što su već u toku pripremni radovi za predstojeću poljoprivrednu sezonu, pa je potrebno obezbjediti preciznu proceduru za njeno angažovanje i tako spriječi neovlašćeno korišćenje imovine preduzeća.

Ječmenica traži zabranu upravljanja vozilima "Čistoće" vikendom kako ih neovlašćena lica ne bi uništila

Nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica poslao je tamošnjoj „Čistoći“ zahtjev da mu dostave podatke o tome kako su Vidan Vuković i Dražen Petrić, koji su prije isteka roka od pet godina ponovo zasnovali radni odnos u javnom sektoru, njihovom preduzeću vratili otpremninu koja je isplaćena po završetku radnog odnosa.&nbsp;
Ječmenica je ovaj potez povukao kako bi se pokrenuo postupak za povraćaj otpremnine Milana Lekića koji je u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12.4.2021. godine – prije proteka roka od pet godina od 9.2.2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu.
Lekić je, kako je naglasio Ječmenica, tim prilikom „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje odnosa postoji zakonska smetnja - pošto je nesumnjivo bio dužan da povrati otpreminiu Vodovodu i tako otkloni zakonsku smetnju za zasnivanje novog radnog odnosa.
Ječmenica je u dopisu ustvrdio i da je izvršni direktor Vodovoda na sjednici lokalnog parlamenta dao javno obećanje da će pokrenuti postupak za povraćaj otpremnine Lekića – te da ga je kao odbornika i bivšeg izvršnog direktora Čistoće pozvao da mu dostavi primjer kako je to učinjeno u tom preduzeću u prethodnim slučajevima – a kako bi do 31. januara pokrenuo postupak za povraćaj Lekićeve otpremnine.
U članu 48c Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru jasno je propisano: „Zaposleni kome prestane radni odnos na osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa, a ostvari pravo na otpremninu u skladu sa članom 33 stav 1 tačka 3 ovog zakona, ne može zasnovati radni odnos u javnom sektoru, uključujući sve institucije, pravna lica i privredna društva obuhvaćena članom 41 ovog zakona, u periodu od pet godina od dana sporazumnog prestanka radnog odnosa“.
Dodaje se da se ograničenje iz stava 1 ovog člana ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.
- Kako je Milan Lekić obavljao funkciju izvršnog direktora DOO „Vodovod“ u periodu do 2014 godine, i pod čijim je rukovođenjem nastalo gotovo 2.000.000 poreskog duga, složićete se da je neophodno pomoći izvršnom direktoru Mladenu Jaćimoviću da povrati nezakonito zadržan iznos otpremine od strane Milana Lekića u iznosu od 8.000 eura, sa pripadajućom zakonskom kamatom od dana njegovog nezakonitog imenovanja na poziciju izvršnog direktora Rudnika uglja AD Pljevlja do dana povraćaja otpremnine u 2025. godini – istakao je Ječmenica u dopisu.
Dodao je da se nada da razumiju u kakvom je finansijskom problemu Vodovod, te da smatraju neprihvatljivim da direktor koji je odgovoran za loše stanje u tom društvu nezakonito zadržava više godina isplaćenu otpremninu od 8.000 eura.
- Uvjeren sam da ćete tražene podatke za povraćaj otpremnine gospode Vukovića i Petrića dostaviti bez odlaganja – kako bi svi pred zakonom bili jednaki, a ne neki jednakiji – zaključio je Ječmenica.&nbsp;

Ječmenica od „Čistoće“ traži dokaze kako su odgovorni vraćali otpremninu po zakonu - za razliku od Milana Lekića „Vodovodu“

Nakon sprovedene tenderske procedure i potpisivanja Ugovora sa dobavljačem "Baranka Export - Import Pejanović", izvršena je nabavka 129 novih nadzemnih posuda zapremine dva metra kubna &nbsp;- sistem pražnjenja kao kod polupodzemnih kontejnera, saopšteno je iz podgoričke Čistoće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241225191256_867c130d7eb45ff1323ffa3b5b325d23cc8d2082784f72b3dbd51f6013a42ba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241225191256_867c130d7eb45ff1323ffa3b5b325d23cc8d2082784f72b3dbd51f6013a42ba2" data-rendition-name="original" width="1440" height="1440" loading="lazy" alt="kontejneri"> </figure>  - Naime, ove posude su novijeg tipa, sa dizajnom koji obezbjeđuje sprječavanje širenja neprijatnih mirisa i rasipanja otpada, a osim što će doprinijeti povećanju stepena higijene, ovi kontejneri će svakako uljepšati prostor, učiniti ga urednijim i estetski prihvatljivijim za sve građane - kazali su iz tog preduzeća. Danas su započete aktivnosti postavljanja ovih posuda na tri lokacije: Bulevar Ivana Crnojevića, Ulica Vojvode Maša Đurovića i Ankarski bulevar. - Sa postavljanjem ćemo nastaviti i tokom narednih dana, kao i u danima nakon novogodišnjih i božićnih praznika. Molimo građane da pravilno koriste ove komunalne sadržaje, kako bi zajedničkim trudom doprinijeli ljepšem i urednijem okruženju - poručuju iz Čistoće.

Podgorica dobila 129 novih kontejnera

Direktor gradskog preduzeća „Čistoća“ Denis Hot demantovao je navode da je sinoć povrijeđen u incidentu na novogodišnjoj proslavi tog gradskog preduzeća. On je kazao da je došlo do verbalnog konflikta, koji je, tvrdi, trajao kratko.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.1864%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fna-proslavi-preduzeca-doo-cistoca-sinoc-pretucen-v-d-direktora-denis-hot&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Mediji su napumpali tu vijesti i nažalost, kao i mnogo puta do sad ja trpim. Nisam nikada tužio medije zbog lažnih vjesti, ali postoji i etički kodeks medija koji neki mediji ne poštuju - kazao je on gostujući u Dnevniku Gradske RTV.
Hot je naveo da nije uključen u pregovore oko formiranja vlasti u Podgorici.
- Pretpostavljam da nije bilo nikakvih razgovora između jedne, druge i treće strane. Moj stav je da se vlast mora formirati. Suština priče je da svakako najviše trpe građani. Novi izbori bi pravili dodatni problem i mislim da bi se desila mnogo veća apstinencija. Neko mora da preuzme odgovornost i formira vlast - poručio je on cijeneći da se stanje ne bi promijenilo ukoliko bi došlo do novih izbora.

Hot: Nije bilo fizičkog napada, došlo je do kratkog verbalnog konflikta

U Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima formiran je predmet povodom tvrdnji odbornika Skupštine Opštine tog grada Saše Ječmenice da u okviru rada menadžmenta pljevaljske "Čistoće" postoje postupci koji ukazuju na krivična djela zloupotreba službenog položaja i nesavnjesnog poslovanja, piše PV Informer.
Iz ovog lokalnog medija kazali su da su od Osnovnog državnog tužilaštva Pljevlja zatražili informacija da li će po službenoj dužnosti, a na osnovu informacija plasiranih u medijima i navoda odbornika Ječmenice, oformiti predmet i poslije obavljenih službenih radnji utvrditi da li u radu &nbsp;menadzmenta "Čistoća" Pljevlja postoje postupci koji ukazuju na krivična &nbsp;djela zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog poslovanja u privredi.
- U Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima formiran je predmet povodom slučaja na koji se odnose Vaša pitanja. Tokom postupka biće preduzete sve zakonom propisane mjere i radnje neophodne za donošenje odluke - naveli su iz ovog tužilaštva.
Ječmenica je, podsjeća PV Informer, izrazio sumnju u koruptivne radnje u okviru poslovanja "Čistoća" - Pljevlja.

U ODT-u Pljevlja formiran predmet: Ispitaće tvrdnje o zloupotrebi službenog položaja i nesavjesnog poslovanja u "Čistoći"

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Pljevlja Saša Ječmenica kazao je da tu opštinu na sjeveru od dostizanja nivoa Žagubice dijeli 80.600 eura korupcije iz budžeta. On je u obraćanju za javnost, u susret usvajanju budžeta za 2025. godinu, ukazao na to kako lokalna vlast i opštinska preduzeća troše novac građana Pljevalja. Obraćanje Ječmenice prenosimo integralno: Vjerujem da je svaki građanin čuo za onu anegdotu kada je kradljivac iz sela upitao domaćina ko mu je ukrao ovcu u trenutku kada domaćin nije ni znao da mu je ovca ukradena. Upravo dva priloga na Pljevaljskoj hronici iz DOO „Čistoća“ su me asocirala na ovu situaciju i na brzinu uradih analizu čime se to ponosi rukovodstvo Čistoće. Krenuću od drugog priloga: nabavka kontejnera i kanti, koja je izvršena u dva postupka javne nabavke (28.06.2024 i 03.10.2024.godine). Ono što je propušteno u prilogu da se kaže jeste da je kroz ova dva postupka nabaljeno 80 metalnih kontejnera, 35 plastičnih kontejnera, 450 metalnih kanti za otpad od 90 litara i 25 plastičnih kanti za metalni otpad. Ako znamo da je nabavna cijena metalnog kontejnera kod svih drugih komunalnih preduzeća 400 eura bez pdv-a, cijena plastičnog kontejnera 200 eura bez pdv-a, cijena matalnih kanti za otpad od 110 litara 68 eura bez pdv-a i plastičnih kanti od 120 litara 30 eura bez pdv-a, zaključujemo da je ukupna cijena nabavke u ova dva postupka 62.750 bez pdv-a, odnosno 75.927,50 eura sa pdv-om.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210201240_b22dcbf95fb14d46fea2cf13111fe23f84355191a107f116c71bdbacc4615d50.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241210201240_b22dcbf95fb14d46fea2cf13111fe23f84355191a107f116c71bdbacc4615d50" data-rendition-name="original" width="682" height="358" loading="lazy" alt="kanta za smeće"><figcaption>Metalna kanta za smeće pogodna za odlaganje pepela i drugih supstanci za koje plastika nije pogodna. Visina: 85cm Gornji prečnik: 50cm Donji prečnik: 40cm Zapremina: 110L - 9.599,00 RSD/sa pdv-om(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Uvidom u ugovore koje je vršilac komunalne djelatnosti – DOO Čistoća Pljevlja zaključila u oba postupka sa istim dobavljačem nalazimo da je ukupna vrijednost ove dvije nabavke 93.680 eura bez pdv-a, odnosno 113.352,80 eura sa pdv-om. Ne samo što je čudno što je cijena uvećana 50 odsto od onih koje se mogu naći u bilo kojoj maloprodaji, no zaista još više čudi potreba za ovom količinom metalnih posuda za otpad i koncepcijsko odustajanje od savremenih trendova u sakupljanju komunalnog otpada, te izbacivavanja metalnih kanti za otpad koje stvaraju velike probleme u fizičkoj manipulaciji i opterećuju radnike na prikupljanju otpada, neosporno skraćujući njihov radni vijek. Oba postupka se raspisuju u momentu kada još 12 polupodzemnih kontejnera čeka na njihovu ugradnju (opredjeljeno 40.000 eura u budžetu za ugradnju), ukupne zapremine 60.000 litara (kapacitet veći od 700 metalnih kanti traženih tenderima), te se postavlja pitanje stvarne potrebe za ovim posudama, imajući u vidu da po Planu rada za 2024.godinu DOO „Čistoća“ već raspolaže sa 2.950 metalnih kanti za otpatke, 522 kontejnera zapremine 1.100 litara, 230 plastičnih kanti od 120 litara, 21 kontejner od 5 m3 i 45 polupodzemnih kontejnera, a broj korisnika fizičkih lica je 6039. Očito da nije postojala stvarna potreba za nabavkom ove količine posuda za prikupljanje otpada i da se odustalo od sistema prikupljanja komunalnog otpada koji smanjuje troškove za komunalno preduzeće, a da će se ova praksa novog rukovodstva nastaviti dok svako domaćinstvo, pa i ono u stambenim zgradama ne dobije svoju metalnu kantu. Takođe nisu tačni navodi izvršne direktorice da u prethodnih 10 godina nisu nabavljane posude za otpad, pa i metalni kontejneri i kante, ali u mjeri u kojoj je to bilo potrebno, a potreba za njima je bila sve manja i manja prelaskom na sistem polupodzemnih kontejnera. Svojim ukupnim držanjem od sredine 2023.godine do sada izvršna direktorica očigledno pokazuje da ne zna ni šta joj se u ovom trenutku dešava u firmi kojom rukovodi, a ne šta je bilo prije 10 godina, jer da zna šta je bilo prije 10 godina zasigurno ne bi zaključivala poravnanja sa licima koja su duštvu pričinila štetu veću od 500.000 eura. No, jasno je da je u toku povratak u prošlost i pretvaranje Pljevalja u kantograd, i to sve za 50 odsto veće cijene od onih iz Okova. Sa srećom rad! Znamo i zašto. Prvi prilog o nabavci mehanizacije emitovan 06.12.2024.godine: Najprije, nije objašnjeno u samom prilogu kako su građani Pljevalja izdvojili novac iz budžeta za nabavku luksuznog službenog automobila za potrebe najplaćenijeg izvršnog direktora jednog komunalnog preduzeća u Crnoj Gori (34.400 eura iz budžeta opštine Pljevlja).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241210201240_d962cca23715035f79d4ba0e7aa0a95de93f067c6ac966d75e3902b005e51e4a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241210201240_d962cca23715035f79d4ba0e7aa0a95de93f067c6ac966d75e3902b005e51e4a" data-rendition-name="original" width="768" height="417" loading="lazy" alt="dokument"></figure>  Potom izvršna direktorica, a i sam predsjednik opštine, su izbjegli da navedu cijenu po kojoj je plaćen kineski bager točkaš guseničar Xiniu Rinocheros X 9 (144.200 eura iz budžeta opštine Pljevlja). Postupak javne nabavke kao odgovorno lice vodila je Izvršna direktorica Društva, te prilikom procjene vrijednosti javne nabavke odredila dogovorenu (čitaj „nadodatu“) cijenu od 120.000 bez pdv-a, pritom propuštajući da primjeni član 83 Zakona o javnim nabavkama koji govori o prethodnom ispitivanju tržišta. Da je to uradila, zasigurno bi budžet opštine pretrpio manju štetu, a ona i povezana lica ostvarili manju imovinsku korist, jer je nesporno i javno dostupno da predmetna mašina kod proizvođača košta 35.000 eura, a da je JKP Belosavac iz Žagubice istu mašinu nabavilo od istog dobavljača 05.05.2023.godine za cijenu od 83.500 eura bez pdv-a, odnosno 101.035 eura sa pdv-om. Iz svega navedenog jasno je da Pljevlja od dostizanja nivoa Žagubice dijeli 80.600 eura korupcije iz budžeta opštine Pljevlja u samo dvije nabavke u DOO Čistoći, 34.400,00 eura luksunog automobila za direktora DOO Čistoća, 500 eura neplaćene čistarine direktora, 8.000 eura nevraćenje otpremnine u posrnuli Vodovod, iznos popravke polupanog službenog automobila kod ovlašćenog servisera, 36.000 eura korupcije na drljači za potrebe Rudnika uglja, 32.000 eura korupcije na najvećem traktoru ikada uveženom u Crnu Goru, 1.000.000 eura korupcije na nabavci dampera za potrebe RUPV, 3.000.000 eura nesavjesnih trošenja sredstava na ulaganja u polja lavande, 15.000 eura neplaćenog uglja Oleksandra Petrošenka, pet eura po toni uglja isporučenog za dalju prodaju komšiji, Tatjani, Stijoviću i ostalim privilegovanim, sela Gajdobra i Melenci i još mnogo toga u nastavku… … ili jednostavno zaustavljanje daljeg rada šavničke organizovane kriminalne grupe koja uspiješno operiše sa sredstvima Budžeta opštine Pljevlja nakon što je prouzrokovala višemilionsku štetu u Rudniku uglja. Dakle, Žagubica, pa Evropa, Rusija, Briks ili gdje god nas talas iracionalnog nosi…voljeni njegovi Pljevljaci…

Ječmenica: Pljevlja od dostizanja nivoa Žagubice dijeli 80.600 eura korupcije iz budžeta

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa sklopila je trgovinski sporazum sa Kinom tokom današnjih pregovora u Ženevi, saopštila je Bijela kuća.
U saopštenju se navodi da je u Ženevi bilo "produktivnih razgovora" i najavljen brifing za sjutra na kojem će biti objavljeni detalji sporazuma, prenio je Dejli mejl.
Američki ministar finansija Skot Besent rekao je da je napravljen značajan napredak u veoma važnim trgovinskim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Kine.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u petak da mu se carina od 80 odsto na uvoz kineske robe "čini ispravnom", sugerišuci prvi put konkretnu alternativu carinama od 145 odsto koje je uveo na kineski uvoz.
Tramp je sugerisao da je pregovore o snižavanju američkih carina pokrenula Kina.
Peking je saopštio da su SAD zatražile razgovore i da se kineska politika suprotstavljanja američkim carinama nije promijenila.
Rojters navodi da SAD nastoje da smanje svoj trgovinski deficit sa Kinom, dok se Peking suprotstavlja onome što smatra spoljnim miješanjem i želi da Vašington snizi carine na uvoz kineske robe i da tretira Kinu kao ravnopravnog partnera na svjetskoj sceni.&nbsp;

Bijela kuća: SAD i Kina sklopile trgovinski sporazum tokom pregovora u Ženevi

Dva vozila sletjela su u more u Lepetanima oko 20.35 sati - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Rečeno nam je da nema povrijeđenih u ovoj nezgodi.
Za sad nije poznato više detalja.

Lepetani: Dva vozila sletjela u more, nema povrijeđenih

Opasna zarazna bolest bruceloza, koja sa životinja može preći na čovjeka, otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče kod Podgorice. 
 
Kako je objavio portal RTCG, Institut za javno zdravlje utvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a proizvodi sa tog gazdinstva su zabranjeni. 
 
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković, rekao je da je farma na kojoj je otkrivena bruceloza pod strogim nadzorom nadležnih veterinarskih službi. 
 
- Radi se o potvrdi sumnje na brucelozu na jednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom - istakao je Đaković, dodajući da je inspektor naložio dodatne veterinarske mjere ispitivanja.
Prema njegovim riječima, dodatna laboratorijska ispitivanja se čekaju. 
 
- Gazdinstvo je pod strogim nadzorom. Svaki protok životinja i proizvoda životinjskog porijekla je onemogućen sa tog gazdinstva - rekao je Đaković. 
 
Kako je istakao, narednih dana će, u skladu sa rezultatima dodatnih istraživanja, odlučiti kakvi su dalji koraci i o tome obavijestiti javnost. 
 
- Mislim da će se raditi eutanazija životinja koje su na tom gazdinstvu - kazao je Đaković. 
 
Bruceloza je patogena za čovjeka i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica.

Zarazna bolest bruceloza otkrivena na farmi ovaca na Bioču, prešla i na čovjeka

Bivša učiteljica osnovne škole u Kaliforniji, koja je bila proglašena jednim od najboljih edukatora okruga San Dijego, u petak je osuđena na kaznu zatvora od 30 godina do doživotne zbog seksualnih zločina nad dva maloljetnika, javljaju američki mediji.&nbsp;
Tužioci su naveli da je tridesetšestogodišnja Žaklin Ma (Jacqueline Ma) zavodila dvojicu dječaka te s jednim od njih započela seksualni odnos kad mu je bilo 12 godina.
Ma, koja je proglašena učiteljicom godine u okrugu San Dijego 2022. godine, uhapšena je početkom 2023.&nbsp;
Prije nego što se ranije ove godine izjasnila krivom po četiri tačke optužnice za seksualne zločine, uključujući bludne radnje nad djetetom i posjedovanje materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje maloljetnika, prijetila joj je maksimalna kazna od 165 godina do doživotnog zatvora.
Na ročištu za izricanje kazne, Ma je kroz suze uputila izvinjenje.
- Duboko se sramim svojih postupaka - poručila je ona.
Kazala je da je dječake "obmanjivala" te da su joj njihove porodice vjerovale.&nbsp;
- Uništila sam im djetinjstvo. Umjesto da slijedim put kojim bi učitelj trebao ići, dopustila sam da moj egoizam prevlada dobrobit dječaka - rekla je Ma.

SAD: Bivšoj učiteljici 30 godina zatvora zbog zavođenja maloljetnih učenika

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: cistoca