Samo deset najvećih klimatskih katastrofa ove godine koštalo je 120 milijardi dolara, odnosno oko 102 milijarde eura, prema podacima britanske nevladine organizacije Christian Aid, prenio je danas radio Frans info (France Info).
Ta nevladina organizacija, koja se bori protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica, analizirala je poplave, suše i požare ove godine i navela deset događaja čiji su troškovi pojedinačno premašili milijardu dolara.
Prošle godine su sve klimatske promene koštale svijet više od 200 milijardi dolara, navela je britanska organizacija.
U 2025. godini, ogromni požari u Los Anđelesu prošlog januara su najskuplja klimatska katastrofa, prema pomenutoj rang listi.
Ti megapožari, pogoršani globalnim zagrevanjem, izazvali su više od 400 smrtnih slučajeva i rekordnu štetu u SAD, procijenjenu na više od 60 milijardi dolara.
Na drugom mjestu su cikloni i bujične kiše u jugoistočnoj Aziji prošlog novembra. Više od 1.750 ljudi je poginulo, a šteta se procjenjuje na više od 25 milijardi dolara.
Poplave u Kini tokom ljeta su treća najskuplja katastrofa, sa više od 30 žrtava i 11,7 milijardi dolara štete.
Sljedeći je uragan Melisa, koji je krajem oktobra i početkom novembra pogodio Karibe, Jamajku, Haiti i Kubu. Šteta je iznosila više od osam milijardi dolara.
Poplave u Indiji i Pakistanu između juna i septembra koštale su više od šest milijardi dolara), tajfuni na Filipinima krajem godine (oko pet milijardi dolara), suša u Brazilu tokom prve polovine godine (približno 4,75 milijardi dolara), tropska oluja Alfred u Australiji u februaru (1,2 milijarde dolara), ciklon Garans, koji je pogodio ostrvo Reunion u februaru (1,05 milijardi dolara) i na kraju poplave u Teksasu prošlog jula (približno milijardu dolara).
Da bi sastavila ovu rang listu, britanska nevladina organizacija se oslanjala na procjene osiguravajućih društava i kompanija.
Međutim, te procjene su vjerovatno potcijenjene i izostavljaju manje razvijene zemlje, gdje mnogi ljudi nisu osigurani, a podaci su manje dostupni, navodi se u izvještaju.
Britanska NVO navodi i još deset drugih katastrofa, kao što su poplave u kojima su stotine ljudi poginule u Nigeriji u maju i tekuća suša u Iranu.
Svaki od ovih događaja mogao je da bude ublažen većim klimatskim akcijama, prema autorima izvještaja, koji su izrazili razočarenje klimatskim planovima predstavljenim na Konferenciji UN o klimatskim promjenama (COP30) u Belemu, u Brazilu.
Autori naglašavaju da stanovništvo i dalje snosi najveći teret posljedica krize koja je mogla da bude izbjegnuta hitnim mjerama za smanjenje emisije gasova staklene bašte.
- Te klimatske katastrofe su surov podsjetnik na to šta nas čeka ako ne ubrzamo energetsku tranziciju - rekao je neimenovani predstavnik britanske organizacije.
On je dodao da te katastrofe nalašavaju hitnu potrebu za adaptacijom, posebno u zemljama u razvoju, gdje su "resursi ograničeni, a stanovništvo posebno ranjivo na klimatske šokove".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Deset najvećih klimatskih katastrofa 2025. koštale svijet više od 120 milijardi dolara

"Luča" je živa. Crna Gora je u svemiru - poručili su iz organizacije Montenegro Space Research povodom prvog signala crnogorskog satelita iz svemira.
Prvi crnogorski satelit "Luča" danas je uspješno lansiran sa kosmodroma na istoku Rusije u orbitu, saopštili su iz ranije iz ove organizacije, navodeći da je tim činom Crna Gora ispisala novo poglavlje svoje tehnološke i naučne istorije.
Glavni inženjer i operater satelita Nikola Perović potvrdio je iz kontrolne sobe da je "Luča" bila prvi satelit koji se oglasio među 50 satelita sekundarnog tereta lansiranih u okviru ove međunarodne misije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 80%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprvi-crnogorski-satelit-luca-uspjesno-lansiran-u-orbitu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Trenutak prijema signala ispraćen je snažnim emocijama i spontanim slavljem u kontrolnoj sobi - istakli su iz organizacije Montenegro Space Research.
Ističu da je ovaj istorijski trenutak potvrđuje da su sistemi satelita stabilni i funkcionalni, te da to označava početak njegove operativne misije u orbiti. 
- Prvi signal nije samo tehnička potvrda uspjeha, već simbol znanja, vizije i istrajnosti jedne male države koja je napravila veliki iskorak - navodi se u saopštenju.
Kako kažu, više informacija o narednim fazama misije biće saopšteno u narednim danima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-lansiran-prvi-crnogorski-satelit-luca&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz organizacije Montenegro Space Research su pojasnili da je primarna misija satelita mjerenje kosmičke radijacije. 
Pored toga, kako su naveli, satelit je opremljen kamerom koja će snimati vizuale sa visine od oko 600 kilometara, kao i telekomunikacionim sistemima za prenos podataka ka Zemlji.
- Uz crnogorski satelit Luča, u okviru iste misije lansirani su i emiratsko-kuvajtski satelit QMR-KWT 2, katarski TriSat-3, ekvadorski Galapagos-1, kao i drugi sateliti, čime misija dobija izrazito međunarodni karakter - navodi se u saopštenju.
 Ističe se da satelit, iako je pravno i tehnički u vlasništvu Montenegro Space Research, simbolično pripada svim građanima Crne Gore. 
 - Naša je želja da se svaki građanin osjeća dijelom ovog istorijskog projekta i da Luču doživljava kao svoju - poručili su iz te organizacije.

Montenegro Space Research: "Luča" je živa, Crna Gora je u svemiru

Trofejni crnogorski šahista Predrag Nikač odbranio je titulu prvaka na 61. pojedinačnom prvenstvu Crne Gore za osobe oštećenog vida.
Internacionalni majstor iz Nikšića, nakon tri takmičarska dana, trijumfovao je ispred Radovana Damjanovića i Borislava Anđića.&nbsp;
Organizator takmičenja bio je Savez slijepih Crne Gore, a na prvenstvu nastupilo je osam najboljih šahista sa oštećenjem vida.
Novčane nagrade od 500, 300 i 200 eura najuspješnijim šahistima uručio je predsjednik Saveza Goran Macanović.
Glavni sudija bio je Zoran Peruničić.

Nikač ponovo najbolji

Pregovaračko poglavlje 13 - Ribarstvo donosi više šansi za crnogorske ribare, morski ekosistem, ali i građane.
&nbsp;- Zatvaranjem tog poglavlja, Crna Gora obezbjeđuje održivo ribarstvo, bolju zaštitu resursa i stabilan pristup evropskom tržištu. Članstvom u EU crnogorski proizvodi iz mora dobiće ulaznicu za EU tržište, uz državnu podršku ribarima i zajedničko upravljanje morem sa evropskim partnerima - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
&nbsp;Kako su kazali, za one koji su život vezali za more, ribarstvo nije samo posao, već svakodnevna borba sa prirodom i stalno prilagođavanje njenim pravilima.
&nbsp;Između bure i bonace, ribari uče strpljenje, odgovornost i poštovanje prema moru – jer samo oni koji ga razumiju mogu od njega i da žive.
&nbsp;- U pet sati ujutro, dok većina još spava, Miloš Jovanović je na moru. Ribarski dan počinje izlaskom na pučinu i podizanjem opreme iz mora koja je spuštena prethodne noći. Ulovljenu ribu krca na brod, zatim vozi do obale, gdje riba ide dalje u prodaju - naveli su iz Ministarstva.
Jovanović je saopštio da je ribarski posao težak, ali je ujedno i ekonomski isplativ za sve one koji su spremni da mu se potpuno posvete.
&nbsp;- Ovo mora da se voli da bi se radilo. Ovo ne može da se radi ako se stvarno ne voli - kazao je Jovanović.
Ribarstvom se bavi od malih nogu. Ono što je počelo kao dječački hobi, u posljednjih sedam godina preraslo je u profesionalni poziv.
- Opremu većinom nabavljamo iz Italije, iz Hrvatske, kod nas nema toliko toga. Brod je dobar za ovo što ja radim, bavim se ulovom krupne plave ribe - tune i sabljarke - naglasio je Jovanović.
&nbsp;Kako smatra, prostor za napredak u crnogorskom sektoru ribarstva postoji, dodajući da je podrška Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz godine u godinu sve bolja, ali da izazovi i dalje ostaju.
&nbsp;- Jedan od najvećih problema je vrijeme. Nepovoljni vremenski uslovi često onemogućavaju izlazak na more i po nekoliko mjeseci, što direktno utiče na zaradu. Država bi u takvim situacijama mogla malo da pomogne ribarima - istakao je Jovanović.
Problem predstavlja i plasman ulova ribe tokom zimskog perioda, dok ljeti prodaja ide lakše.
- Zimi se ribari suočavaju sa manjom potražnjom i nedostatkom prerađivačkih kapaciteta i izvoza - dodao je Jovanvić.
Privremeno zatvaranje Poglavlja 13, sredinom decembra, kako navode iz resornog Ministarstva, znači da se investicije u ribarstvu neće zaustaviti, već će crnogorski ribari dobiti brojne benefite, uključujući i mogućnost subvencija od 50 do 90 odsto u kopnenu logistiku i infrastrukturu koja im nedostaje. &nbsp;
Zbog toga Jovanović sa optimizmom gleda na ulazak Crne Gore u EU. To će, kako smatra, crnogorskim ribarima donijeti nove prilike za modernizaciju opreme i kupovinu novih brodova.
&nbsp;- Moja očekivanja su, iskreno, velika. Ulaskom u Evropsku uniju vjerujem da ćemo dobiti pristup fondovima koji će nam pomoći da unaprijedimo rad i uslove - zaključio je Jovanović.

Evropski put crnogorskog ribarstva

Ruske snage su pogodile važnu toplanu u Hersonu na jugu Ukrajine, gdje je nanijeta šteta na objektu, saopštila je ukrajinska državna naftna i gasna kompanija Naftogaz.
Ta kompanija je navela da je jedan zaposleni ranjen u tom ruskom napadu na objekat, za koji je navedeno da je grijanjem obezbjeđivalo desetine hiljada domova u Hersonu.
Rusija je pojačala napade na kritičnu infrastrukturu i energetski sistem Ukrajine kako bi pokušala da oslabi moral stanovništva, bezmalo četiri godine nakon početka invazije, prenijela je britanska agencija Rojters.

Ukrajinski Naftogaz: U ruskom napadu oštećena toplana u Hersonu

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Njujork i Nju Džersi zahvatila zimska oluja, otkazano 1.500 letova

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Tag: christian-aid

Deset najvećih klimatskih katastrofa 2025. koštale svijet više od 120 milijardi dolara

Montenegro Space Research: "Luča" je živa, Crna Gora je u svemiru

Nikač ponovo najbolji

Evropski put crnogorskog ribarstva

Ukrajinski Naftogaz: U ruskom napadu oštećena toplana u Hersonu

PRATITE TVe UŽIVO