Pitaju ChatGPT o rezultatima izbora, traže od Claude-a da sumira vijesti ili od Perplexity-ja da im da osnovne informacije o sukobu na Bliskom istoku: Stotine miliona ljudi svakodnevno se oslanjaju na četbotove s vještačkom inteligencijom kao izvore informacija. Samo ChatGPT svake sedmice koristi 800 miliona ljudi širom svijeta. Za mnoge ti digitalni asistenti već su zamjena za tradicionalne pretrage na Guglu.
Ali to povjerenje je rizično, kao što pokazuje nova studija Evropske radiodifuzne unije (EBU). Udruženje 68 javnih emitera iz 56 zemalja sistematski je testiralo pouzdanost najpopularnijih sistema sa vještačkom inteligencijom.
Rezultat je zastrašujući rezultat: ChatGPT, Claude, Gemini i drugi četbotovi izmišljaju i do 40 odsto svojih odgovora i predstavljaju ih kao činjenice.
<h2>Halucinacije</h2>
Popularni četbot ChatGPT čvrsto tvrdi da je papa Franja još živ. Majkrosoftov Copilot, koji je integrisan u kancelarijske programe Word i Excel, ne zna da je Švedska u NATO. A Guglov Gemini smatra da je ponovni izbor Donalda Trampa „moguć“, iako se to odavno dogodilo.
- Sistemi zvuče ubjedljivo, iako više puta tvrde potpuno lažne stvari. To ih čini posebno opasnim za neiskusne korisnike, jer greške često nisu odmah očigledne - upozorava ekonomista Peter Poš s Tehničkog univerziteta u Dortmundu.
Postoji fenomen koji stručnjaci nazivaju „halucinacija“: vještačka inteligencija fantazira o informacijama koje djeluju koherentno, ali nemaju činjeničnu osnovu. To se posebno često dešava kod regionalnih događaja, aktuelnih dešavanja ili kada je potrebno povezati više informacija.
<h2>Prijetnja demokratiji</h2>
Ali šta to znači za društvo u kojem sve više ljudi dobija informacije od četbotova? Posljedice su već primjetne: lažne informacije brzo se šire društvenim mrežama, jer korisnici dijele „činjenice“ koje generiše vještačka inteligencija bez provjere. Đaci i studenti uključuju izmišljene informacije u svoje radove. Građani mogu da donose odluke o tome za koga će da glasaju na osnovu lažnih tvrdnji.
Posebno je problematično to što mnogi korisnici nisu ni svjesni da četbotovi mogu da haluciniraju. Oni pretpostavljaju da tehnologija funkcioniše objektivno i činjenično, što je opasna zabluda. Sistemi vještačke inteligencije upozoravaju na potencijalne greške u svojim uslovima korišćenja, ali - ko to još čita?
<h2>Šteta po ugled medija</h2>
Još jedan problem tiče se kredibiliteta, etabliranih medija. Četbotovi redovno tvrde da njihove izmišljene informacije dolaze od takvih izvora kao što su na primer njemački javni servisi ARD ili ZDF, iako one o tome nikada nisu izvještavale - ili su izvještavale, ali sasvim drugačije. Korisnici gube povjerenje u renomirane izvore kada vještačka inteligencija zloupotrebljava njihova imena za širenje lažnih informacija.
Studija EBU testirala je četbotove sa stotinama činjeničnih pitanja: o istorijskim događajima, naučnim nalazima i aktuelnim vijestima. U zavisnosti od teme, stopa grešaka kretala se od 15 do čak 40 odsto. Nijedna od testiranih vještačkih inteligencija nije radila besprekorno.
<h2>Zašto vještačka inteligencija griješi?</h2>
Problem je u sistemu: četbotovi zapravo ne razumiju šta govore. Oni izračunavaju koje riječi će vjerovatno da odgovaraju na osnovu ogromnih količina teksta i ne mogu da provjere da li je izjava koja je proizvod takvih izračunavanja tačna. Oni nemaju znanje o činjenicama, imaju samo statističke obrasce.
Tehnološke kompanije svjesne su tih nedostataka i rade na rješenjima. Integrišu baze podataka, poboljšavaju navođenje izvora i preobučavaju sisteme. U razvoj se ulažu milijarde. Ipak, halucinacije ostaju fundamentalni, neriješeni problem s tom tehnologijom.
<h2>Šta korisnici mogu da urade?</h2>
EBU preporučuje jasna pravila za postupanje sa četbotovima: nikada ne vjerujte slijepo, uvijek provjeravajte važne informacije, za vijesti i činjenice oslanjajte se na etablirane medije, a ne na vještačku inteligenciju. Oprez se posebno savjetuje kada su u pitanju političke teme, zdravstvena pitanja ili finansijske odluke.
Škole i univerziteti moraju da podučavaju medijsku pismenost: kako da se prepoznaju dezinformacije koje generiše vještačka inteligencija, koji izvori su pouzdani? Njemačka vlada planira kampanje za podizanje svijesti – ali one kasne. Milioni ljudi već dugo i svakodnevno koriste tu tehnologiju.
Dok ona ne postane pouzdanija, važi sljedeće: četbotovi mogu biti korisni za kreativne zadatke ili kao pomagala za pisanje, ali nisu pogodni kao provjeravači činjenica ili izvori vijesti. I niko ne bi trebalo stoprocentno da se na njih oslanja.
Svako ko želi da bude informisan ne može izbjeći renomirane medije kojima su ljudi urednici, koji provjeravaju izvore i procjenjuju tvrdnje i dokaze. Digitalna revolucija može da promijeni mnoge stvari, ali potreba za pažljivim istraživanjem i provjeravanjem činjenica ostaje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vještačka inteligencija izmišlja svaki treći odgovor

"Mama, Jeleni je sastav napisao 'čatđipi'. Rekla je da će i meni pjesmicu tako za sjutra, na temu 'moja mama'".
"Šta joj je rekla učiteljica?".
"Ništa, dopalo joj se".
"Nije primijetila da sastav nije iz njene glave?"
"Ne znam… Ne".
Da će se ovo dešavati predvidio je prije dvije godine Ilon Mask, vlasnik Tesle, SpejsEksa (SpaceX), platforme Iks (X) i kompanije xAI za vještačku inteligenciju.
- To je novi svijet. Doviđenja, domaći - napisao je na mreži Iks, piše Radio Slobodna Evropa.
ChatGPT je program zasnovan na vještačkoj inteligenciji. Može da piše tekstove, odgovara na pitanja, rješava zadatke iz matematike.
Sve više se koristi za školske zadatke pa učenici ne moraju da čitaju lektire - mogu ih naći prepričane, ne moraju da prevode tekstove - ChatGPT će to uraditi umjesto njih, ima jasna uputstva za crtanje, slikanje... A piše i pjesme.
Nastavnici upozoravaju na rizike oslanjanja na gotove odgovore koje djeca preuzimaju bez kritike, dok stručnjaci i roditelji razmišljaju kako postići balans između tehnologija i intelektualnog razvoja djece.
Iz Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo nisu odgovorili na upit Radio Slobodne Evrope (RSE) da li postoje smjernice o korišćenju vještačke inteligencije u obrazovnom sistemu.
<h2>"Samo ukucate neku temu i on vam da sastav"</h2>
- Samo ukucate: napiši sastav na temu, na primjer, "kako sam provela raspust" i kažem da sam bila na moru i na planini i on mi da verzija koliko hoću - priča za RSE Lara, djevojčica iz sedmog razreda.
Kaže da ponešto izmijeni "da nastavnica ne posumnja".
Za razliku od nje, gimnazijalka Tara Popović kaže da ne koristi ChatGPT.
- Mislim da je nepouzdan. Čula sam da često daje pogrešne odgovore. Moja generacija ga koristi za rješavanje zadataka ili pisanje sastava, kao i za svakodnevne stvari - broj taksija, lokaciju... - navodi Popović.
Za RSE dodaje da oni koji ga koriste za školu često ne provjere informacije.
- Mislim da ga ne bi trebalo koristiti za pisanje sastava. Time slabi već opala kreativnost i stvaraju se pogrešne navike za budućnost - rekla je Popović.
<h2>Imaju li nastavnici dileme ko je autor</h2>
Nastavnica crnogorskog jezika književnosti Sara Šćepanović kaže da u radu sa djecom od 11 do 14 godina često primjećuje upotrebu ChatGPT-a.
- Vidim kada dijete donese rad koji stilski i gramatički značajno odskače od njegovog uobičajenog izražavanja, kada nije u skladu s prethodnim nivoom pismenosti. Primijetim upotrebu ekavice, koju dijete inače ne koristi, kroatizam i slično - istakla je Šćepanović.
Smatra da ovakva praksa može biti štetna ako zamijeni dječji trud i kreativnost.
- Ako dijete preskoči procese samostalnog razmišljanja i pisanja, gubi priliku da razvija kritičko mišljenje i donosi sopstvene zaključke - kaže Šćepanović za RSE.
Audio-knjige su, prema mišljenju Šćepanović, korisne jer djeca na taj način uče da slušaju, bolje razumiju tekst i vremenom postaju sigurniji govornici.
- Problem nastaje kada posegnu za gotovim rješenjima – kao što su prepričana djela na internetu i slično. Preveliko oslanjanje na takve izvore smanjuje njihovu motivaciju za samostalni rad i razvoj kreativnosti - navodi Šćepanović.
Ako alati stalno "odrade posao umjesto njih", dolazi do usporavanja kognitivnog razvoja, upozorava.
- Djeca mogu da izgube sposobnost izražavanja – i pisanjem i govorom - upozorava Šćepanović.
Zato je, smatra, bitno djeci ukazati na dobre ali i na loše strane tehnologije.
- Problem nije ako djeca iskoriste ChatGPT za dobijanje neke ideje, problem je kada se koristi kao zamjena za sopstveno stvaralaštvo - smatra Šćepanović.
<h2>Izazov i za roditelje</h2>
Roditelji su, ipak, po pitanju upotrebe vještačke inteligencije, u dilemi - između podrške tehnologiji i straha od uticaja na razvoj djece.
Ivana je majka djece u petom i drugom razredu i, kako navodi za RSE, zabrinuta je zbog svega što online svijet nudi mladima.
- Ovaj napredak ne može zaobići djecu. Ali, iako novi alati mogu biti korisni za proširivanje znanja strahujem da nekontrolisana upotreba može dovesti do toga da djeca izgube naviku da razmišljaju, zaključuju, primjene prethodna znanja... pa na kraju i da izgube i maštu i kreativnost - rekla je ona.
Njena starija ćerka, kaže, zna da koristi GPT.
- Ne koristi ga za rješavanje školskih zadataka i kao roditelj ću se truditi da to održimo što duže - kaže Ivana.
<h2>IT stručnjak: "Ne ograničavati - ta bitka je unaprijed izgubljena"</h2>
Mihailo Backović, koji je godinama u IT sektoru, kaže da nije jednostavno prepoznati da li je neki tekst napisala vještačka inteligencija (AI) ili dijete.
- Algoritmi su napravljeni da oponašaju ljudsko izražavanje, pa možemo samo govoriti o vjerovatnoći, ne o sigurnom zaključku - naveo je Backović.
Naša djeca će živjeti i raditi u svijetu u kojem će sarađivati sa AI tehnologijama – i dužnost društva je da ih za to pripremimo, kaže za RSE stručnjak Backović.
Smatra da škole ne treba da ograniče upotrebu AI jer je to bitka koja je već izgubljena.
- AI je već tu i to je stvarnost na koju se moramo navići - ističe Backović.
Upozorava da ni crnogorski, a ni globalni obrazovni sistem nije spreman za tu budućnost.
- Moramo hitno shvatiti da budućnost nije u gomilanju znanja i memorisanja činjenica, već u razvoju ključnih sposobnosti: brzog učenja, izražavanja, kritičkog mišljenja, kreativnosti i liderstva - ističe Backović.
Predlaže praktične načine integracije vještačke inteligencije.
- Na primjer, umjesto da insistiramo da djeca pišu sastave, mogli bismo dati temu ChatGPT-ju da napiše sastav, a onda učenicima zadati da pronađu logičke ili činjenične greške u tom tekstu. Time ih učimo da analiziraju, kritički misle i razvijaju medijsku pismenost - navodi Backović.
Backović ističe dvije ključne opasnosti: pretjerano povjerenje u algoritme i nepripremljeni obrazovni sistem.
- Već sada se javlja tendencija da AI posmatramo kao autoritet. To je opasno jer i algoritmi griješe - rekao je Backović.
Naglašava da se mora zadržati kritički odnos prema sadržaju koji dobijemo AI alatima.
- Ako uvedemo AI u škole, a ne transformišemo ciljeve obrazovanja, rizikujemo da djecu učimo onome u čemu će ih algoritmi brzo nadmašiti – ako već nisu - smatra Backović.
<h2>Je li AI pogubna za kreativnost poput poezije?</h2>
Pjesnikinja Tijana Radulović za RSE kaže da se u poeziji, osjeća ono što dolazi iz suštine, a ne iz forme.
- Djeca su najkreativniji ljudi zato vjerujem da vještačka inteligencija, bez obzira na broj apdejta, nikad neće moći da im parira - smatra Radulović.
Kako kaže, djeca kreativnost crpe iz nečeg dubljeg, iznutra – a to nadilazi svaki algoritam.
- Zato je bitno da ih zaštitimo od prečica koje, ako se predugo koriste, mogu negativno uticati – ne samo na kognitivni, već i na emocionalni razvoj - rekla je Radulović.
Ipak izražava sumnju da će obrazovni sistem to prepoznati.
- Ne znam možemo li to očekivati od sistema u kojem se, i prije ChatGPT-a, dešavalo da roditelji djeci pišu pjesme i domaće zadatke - kazala je Radulović.
Dio pjesmice, s početka priče, koju je ChatGPT napisao na temu "Moja mama":
I kad sam tužna ili me boli, 
njeno "dođi" najviše mi godi.
Nekad se ljuti, al’ nikad za dugo, 
zagrli čvrsto i zaboravim tugu.
Moja mama ne piše pjesme kao ja, 
ali svaka njena riječ – pjesma je sva.

"Doviđenja domaći zadaci": Kad ChatGPT piše umjesto đaka

Da li ChatGPT šteti sposobnostima kritičkog razmišljanja? Nova studija istraživača sa MIT Media Laba donosi zabrinjavajuće rezultate.
U istraživanju je učestvovalo 54 osobe, uzrasta od 18 do 39 godina, sa područja Bostona, podijeljene u tri grupe. Od svake grupe je zatraženo da napišu nekoliko eseja koristeći: OpenAI-jev ChatGPT, Gugl pretragu, i jedna grupa je radila bez ikakvog alata, prenosi Time.
Tokom pisanja, EEG aparat je bilježio moždanu aktivnost u 32 regije mozga. Ispostavilo se da su korisnici ChatGPT-a pokazali najmanji nivo moždane angažovanosti i „dosljedno postizali slabije rezultate na neutralnom, jezičkom i ponašajnom nivou“. Tokom nekoliko mjeseci, korisnici ChatGPT-a su postajali sve pasivniji, a do kraja studije često su samo kopirali i lijepili sadržaj iz alata.
U radu se sugeriše da upotreba velikih jezičkih modela (LLM) može štetiti učenju – naročito kod mlađih korisnika. Iako još nije prošla recenzentsku provjeru, a uzorak nije veliki, glavna autorka studije, Natalija Kosmina, odlučila je da je objavi kako bi ukazala na zabrinutost da bi, kako društvo sve više koristi LLM-ove zbog praktičnosti, razvoj mozga mogao dugoročno da bude ugrožen.
- Ono što me je natjeralo da je objavim prije nego što prođe potpunu recenziju jeste strah da bi za šest do osam mjeseci neki donosioci odluka mogli reći: "Hajde da uvedemo GPT u vrtiće". Mislim da bi to bilo izuzetno loše i štetno. Mozgovi u razvoju su najviše ugroženi - kaže Kosmina.
<h2>Stvaranje ideja</h2>
MIT Media Lab je nedavno uložio značajne resurse u proučavanje uticaja generativne vještačke inteligencije. Jedna ranija studija, na primjer, pokazala je da se korisnici ChatGPT-a osjećaju usamljenije što ga više koriste.
Kosmina, koja je od 2021. stalno zaposlena kao istraživač na MIT Media Labu, željela je da se posebno posveti uticaju korišćenja AI-a u školskim zadacima, jer sve više učenika koristi vještačku inteligenciju. Zato su ona i kolege zadali učesnicima da pišu eseje od 20 minuta na teme slične onima sa SAT testa, poput etike filantropije i problema prevelikog broja izbora.
Grupa koja je koristila ChatGPT napisala je gotovo identične eseje, bez originalnosti, oslanjajući se na iste fraze i ideje. Dvije profesorke engleskog jezika koje su ocjenjivale radove opisale su ih kao „bez duše“. EEG je pokazao nizak nivo izvršne kontrole i pažnje. Do trećeg eseja, mnogi su jednostavno zadavali temu ChatGPT-u i prepuštali mu gotovo cijeli posao.&nbsp;
- Bilo je više u stilu: ‘Daj mi gotov esej, sredi ovu rečenicu, i gotovo’ - kaže Kosmina.
Grupa koja nije koristila nikakav alat imala je najjaču moždanu povezanost, posebno u alfa, theta i delta frekvencijama, koje su povezane s kreativnim razmišljanjem, memorijom i obradom značenja. Ovi učesnici su pokazivali više angažovanosti, radoznalosti i osjećaja vlasništva nad radom, te su izražavali veću satisfakciju.
Treća grupa, koja je koristila Gugl pretragu, takođe je pokazala visok nivo zadovoljstva i moždane aktivnosti. Razlika je značajna, jer danas mnogi informacije traže direktno u AI čet-botovima umjesto da koriste Gugl.
<h2>Preispitivanje ranijih radova</h2>
Nakon što su napisali tri eseja, od ispitanika je zatraženo da ponovo napišu jedan od prethodnih, ali ovoga puta, ChatGPT grupa bez pomoći alata, a „brain-only“ grupa sada uz pomoć ChatGPT-a. Prva grupa se jedva sjećala šta su pisali, a EEG je pokazivao slabije alfa i theta talase – vjerovatno znak da nisu koristili dubinske memorijske procese.&nbsp;
- Zadatak je bio izvršen, mogli biste reći da je bio efikasan i praktičan, ali kako pokazujemo u radu - ništa od toga nije ostalo integrisano u pamćenje - navela je Kosmina.
Suprotno tome, druga grupa je pokazala snažno povećanje moždane povezanosti u svim EEG opsezima. To otvara nadu da AI, ako se koristi pravilno, može zapravo unaprijediti učenje – umjesto da ga potiskuje.
<h2>Poslije objave</h2>
Ovo je prva pred-recenzentska studija koju je Kosmina objavila. Tim je studiju poslao na recenziju, ali nisu željeli da čekaju više od osam mjeseci kako bi upozorili na problem za koji vjeruju da već sada utiče na decu.
- Obrazovanje o tome kako koristiti ove alate, i promovisanje činjenice da mozak mora da se razvija i u analognom smislu, apsolutno je ključno. Potrebni su nam zakoni koji to prate, i još važnije – testiranje ovih alata prije njihove široke upotrebe - ističe Kosmina.
Psihijatar dr Zišan Kan, koji leči dijecu i adolescente, kaže da vidi mnogo mladih koji se previše oslanjaju na AI u školskim obavezama.&nbsp;
- Iz ugla psihijatrije, vidim da pretjerana zavisnost od LLM-ova može imati neželjene psihološke i kognitivne posljedice – posebno kod mladih čiji se mozak još uvek razvija. Neuronske veze koje vam pomažu u pristupu informacijama, pamćenju činjenica i mentalnoj otpornosti – sve to može oslabiti - istakao je on.

Nova studija: ChatGPT narušava vještine kritičkog mišljenja

ChatGPT i vještačka inteligencija su svima dostupni, dok su ljudski talenti ono što pravi razliku - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, klinički psiholog i komunikolog Radoje Cerović.
Prepoznati značaj i mogućnosti vještačke inteligencije, smatra on, od ekstremne je važnosti jer je u današnjem vremenu Chat GPT dio procesa razmišljanja.&nbsp;
- Prvo je da ljudski talenti shvate da su talenti, jer ako vi to ne shvatate onda ne idete u tom pravcu. I sa strane poslodavaca, i sa strane zaposlenih je potrebno na neki način se vrati valorizaciji ljudskih sposobnosti, i to posebno onih ljudskih sposobnosti kao što je empatija, kreativnost, koji ne mogu biti zamijenjeni bilo kakvim mašinskim učenjem. U tom trenutku idemo u pravcu koje diktira ovo vrijeme - zaključio je Cerović.
Krajnji autput našega odlučivanja i donošenja planova je, prema njegovim riječima, u svakom slučaju potpomognut od ChatGPT-a.
- Do skoro je bila velika priča da će određene profesije da nestanu, do skoro je bila velika priča oko radiologa, a radiolozi u medicini uz pomoć vještačke inteligencije mogu da prepoznaju stvari koje oko ne može da prepozna, vještačka inteligencija prepozna, i onda je jedno vrijeme kružila priča da će ta specijalnost da nestane. Na bazi toga rezon je da će nestati radiolozi koji ne koriste vještačku inteligenciju, i nestaće oni profesionalci koji ne koriste vještačku inteligenciju. Nijedna od tih profesija, u ovom trenutku, mi ne vidimo da nestaje, ali zahtijeva da se do kraja upoznamo, uključimo u sve procese vještačku inteligenciju i da ona postane stabilno dio procesa - rekao je Cerović.
Preplitanje vještačke i ljudske inteligencije je nešto što nije bilo na prvi pogled jasno.
- Iako nijesu fizički prepleteni, de facto jesu i to je nastavak ljudskog mozga koji se zove vještačka inteligencija. Oni koji dobro razmišljaju i koriste vještačku inteligenciju će imati najbolji krajnji output. U tom nekom opštem takmičenju u kome se kvalitet odluka i kvalitet razmišljanja dramatično podiže opet imate jedno novo takmičenje u kome svi imaju vještačku inteligenciju. Vještačka inteligencija neće napraviti sama po sebi razliku između uspješne kompanije i uspješnog profesionalca, opet će biti neophodno da mi itekako razmišljamo - istakao je Cerović.
Kombinujući &nbsp;vještačku inteligenciju i psihometriju, objašnjava on, zadatak je pomoći firmama HR menadžerima preduzeća da velikom brzinom prepoznaju strukturu mekih vještina kod kandidata za posao.
- To je ekstremno važno kad imate ljude koji su u kontaktu sa klijentom i veoma je važno kad znamo da ovi načini kako mi obično radimo selekciju personala, razgovarate sa nekim i taj neko bi trebalo da pretpostavi kakve su vaše sposobnosti, iako često imamo utisak da to možemo da prepoznamo, nauka nam govori da to apsolutno nije tačno, i da postoje neke posebne kategorije ljudi, posebno toksični, posebno problematični, koje mi nećemo prepoznati, čak naprotiv imaćemo o njima vrlo pozitivan stav. To su, na primjer, narcisoidne osobe, antisocijalne osobe, manipulativne osobe, koje ostavljaju sjajan utisak na prvi pogled. I vještačka inteligencija, i psihometrijska nauka imaju načine da prepoznaju takve ljude i u jednom trenutku mi dozvoljavamo da mašina nam da određene informacije, ne da bi mašina odlučivala, nego kada nam da te informacije onda nam ukazuje da smo mi, vjerovatno, u prisustvu takve osobe - naglasio je Cerović.

Cerović: Chat GPT i vještačka inteligencija su svima dostupni, ljudski talenti su ono što pravi razliku

Čet džipiti (Chat GPT) se pojavio u novembru 2022.godine, a danas je teško zamisliti dan bez njegove pomoći, jer postao nešto kao personalni asistent kad treba proučiti neku temu, kad treba nešto brzo prevesti, kad se treba prijaviti na konkurs i istražiti neku oblast, on je veliki pomoćnik - &nbsp;kazala je u emisiji Srećan dan na Televiziji E stručnjakinja za digitalizaciju Jasna Pejović.
Za korišćenje Chat GPT-a je važno da on dobije zadan kontekst, ili, objašnjava Pejović, neku vrstu okvira odakle će on da daje odgovor.
- Mogu mu se dati podaci, bilo u obliku teksta, bilo u obliku fajla, koji se prikači, uz taj vaš pront. I kažete mu molim vas odgovore koje mi budete davali, s njim pričate kao sa čovjekom, uzmite u obzir podatke koje sam vam ja dala. I onda krenete sa pitanjima, i naravno, treba imati u vidu, da bez obzira šta dobijamo mi to moramo da proučimo i sa te kritičke strane malo istražimo, jer jako često dešava da dobijemo i netačne podatke - rekla je Pejović.
Da li je danas moguće biti konkurentan u apliciranju za neki i projekat, pita se Pejović, ako se kao pomoć ne koristi neki od sličnih alata, to se naravno vidi da je ,,mašina” pisala, kaže ona, ali, sve je tu od potrebnih informacija.
Sagovornica emisije Srećan dan kaže da se i ona ,, isključi”, odmara od tehnologije, pa se u tim trenucima prepušta pisanju i posveti se djeci.
- Djeca su nam od malih nogu dopaminski zavisnici od jako kratkih informacija kojima su izloženi, i ne može ništa više da im drži pažnju, a mi roditelji, mi smo isto takvi. Onda je to momenat u kom ja sklanjam tehnologije i kažem - okej pričamo sada i nema gledanja u ekran. I meni je dan takav da očekujem neku važnu poruku, onda kažem pa šta to može biti važno da ne može da sačeka pola sata, a znamo i sami, da prije nekih dvadesetak godina je bilo skroz okej da se čeka i idući radni dan - istakla je Pejović.
Roditelji ne mogu ignorisati tehnologije i praviti se da one ne postoje, smatra Pejović, jer su one dio života naše djece, pa ako hoćemo da njegujemo odnose sa našom djecom, moramo da razumijemo, poručuje ona, u kakvom svijetu oni žive.
- Traženje mjere i balansa da razumijemo taj svijet tehnologije u kom naša djeca žive, da bi na kraju krajeva mogli da se postavimo ispravno, kad to ne zahtjeva naše ulaganje vremena u te iste tehnologije. Ako su moja djeca jako zainteresovana za Tik Tok, ili da gledaju online neku seriju, onda nekako treba i ja da budem u tom njihovom svijetu, da bismo imali zajedničke teme - naglasila je Pejović.
Na tržištu rada se dešavaju dvije struje, ističe gošća emisije Srećan dan, prva struja je digitalizacija svega što možete da zamislite, i svako zanimanje, dodaje ona, koji ima potencijal da se automatizuje, tako će i biti.
- To znači da mi treba da pratimo trendove da bismo ostali konkurentni na tom tržištu rada, i to znači da poznajemo Chat GPT, druge načine pronalaženja informacija, korišćenje računara danas se već podrazumijeva, ako imate neki biznis vi morate da poznajete osnove digitalnog marketinga i principe kako to funkcioniše da bi vam biznis bio vidljiv. Jako puno izazova, uzimajući u obzir da se tehnologije strašno brzo mijenjaju … Druga struja na tržištu rada je vraćanje tradicionalnim poslovima, na primjer za onoga ko umije da postavlja keramičke pločice biće uvijek posla, za onoga ko umije da napravi tradicionalnu pitu i pretvori to u neki turistički biznis, biće uvijek posla. To su ta dva puta kojima se ide, povratak prirodi i tradicionalna zanima ja, a sa druge strane apsolutna digitalizacija, pa sad treba pronaći gdje se najbolje osjećamo i snalazimo - zaključila je Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKb6kEVgjrA8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Pejović: Djeca od malih nogu dopaminski zavisnici od kratkih informacija, ništa im više ne drži pažnju

Košarkaši SC Derbija poraženi su večeras u Splitu od istoimenog hrvatskog tima nakon produžetka 102:94, u utakmici 16. kola A grupe Admiralbet ABA lige.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 85:85.
Podgorički sastav upisao je 12. poraz i propustio dobru šansu da naprave korak ka opstanku.
Split je i u regularnom toku bio bliži trijumfu, imao je prednost od 19 poena u drugoj, a 16 poena u trećoj četvrtini.
Odličan posljednji dio meča vratio ih je u život i doveo u situaciju da sanjaju veliki preokret.
Uspjeli su da izbore produžetak, u kojem je domaćin bio bolji.
Najefikasniji u podgoričkom timu bio je Aleksa Ilić sa 31 poenom, a imao je i 11 skokova.
Darijus Džonson je ubacio 16, Matic Rebec 12, a Mateo Drežnjak 11 poena.
Kod Splićana istakao se Antonio Jordano sa 32 pogotka.

SC Derbi nakon produžetka poražen u Splitu

Poslanik DPS Ivan Vuković zatražio je reakciju policije, nakon što su mu na društvenim mrežama upućene prijetnje.
- "Ništa roba" i "lupež" su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. 'Stasao za gepek' nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
Vuković je dodao i da bi bio zahvalan ukoliko bi policija reagovala.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2015901357186723995%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2015901357186723995%7Ctwgr%5Ed9cfeb85e6e3a3bd193bf2bbb790d40e846f5f18%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: "Ništa roba" i "lupež" uvrede su koje moram istrpiti, "stasao za gepek" nijesam siguran

Rukometaši Danske prvi su polufinalisti Evropskog prvenstva.
Danska je večeras u Herningu, u trećem kolu glavne runde, pobijedila Njemačku 31:26 i kolo prije takmičenja u grupi osigurala plasman među četiri najbolja tima.
Obje selekcije uoči posljednjeg kola imaju po šest bodova.
Šansu da napravi odlučujući korak propustila je Francuska, koja je u trećem kolu prve grupe poražena od Španije 26:22.
Bez pobjednika završen je duel Portugala i Norveške 35:35 i tim remijem obje selekcije i definitivno ostale su bez šansi za polufinale.
Sjutra su na programu mečevi trećeg kola druge grupe. Sastaće se: Švajcarska - Island (15.30), Slovenija - Hrvatska (18.00) i Švedska - Mađarska (20.30).

Danska prvi polufinalista EP

Sve je počelo jako loše i pogrešno. I, ja odmah na startu želim svaku ženu da ohrabrim i da zamolim da se oslobodimo te teorije da smo mi dame i gospođe, i mi ćemo biti dame i gospođe i prećutaćemo kada nas neko napadne, kazala je za Web televiziju <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/uskoro-na-portalu-dan-intervju-sa-mirjanom-pajkovic-5334686">Dana </a>Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinska prava.
Ona kaže da je ona tu napravila prvu grešku i da je to ono što najviše zamjera sebi.
– Jer kada sam sam ja bila izložena onom ekstremnom nasilju koje sam objavila na društvenim mrežama gdje je meni prvi čovjek uz predsjednika države, prvi nekadašnji čovjek ANB, vrlo uporno i dugotrajno u toku cijelog razgovora rekao da mi neće biti mjesta i života i Crnoj Gori, da će moj šef vidjeti nešto što mene kompromituje, gdje mi jasno i direktno priprijetio da za mene ima kompromitujući materijal zašto sam ja to u tom trenutku prećutala. On je to meni rekao lično nakon što sam ja odbila da postupim onako kako je on on mene tražio. Ja moram ovdje kao pravnica da kažem da naši zakoni nijesu toliko savremeni, da su zločini savremeniji od zakonskih uredbi. Primjera radi kada vas neko ucjenjuje. Neko moćniji će vam tražiti neku uslugu, neko ponašanje koje vi u tom trenutku ne želite, a ako to odbijete da učinite nekom ko je oličenje najvećeg državnog autoriteta. Vas neće neko fizički udariti, ovo je 21. vijek, ali vam hoće vrlo jasno uništavati život po svim osnovama. On mi je dao do znanja to u razgovoru. Ja sam i željela da odbijem susret sa njim. Pozivam sve državne funcionere, moćnike, da vode računa kako razgovaraju sa običnim građanima. Morate da razumijete da neko ko je bitna figiura u bezbjednosnom sektoru priprijeti da će vam kada-tad nanijeti štetu zbog toga što ga nijeste ispoštavali, da li je moj osjećaj straha nerealan. On je utemeljen. Nijesam u tom trenutku svjesna sadržine materijala kojim mi je prijetio. Želim da javnost razumije da svi imamo neku privatnost koju ne želimo da nam se vidi. Znala sam da ima, i kroz neka ranija iskustva sa njim da on sa pozicije moći koju je imao prosto jeste na izvoru informacija – kazala je Pajković.

Pajković: Bila sam izložena ekstremnom nasilju

Sport

Rakčević: Odbrana bila ispod nivoa, treba nam selektor koji poznaje mentalitet igrača

Kolumne

Taoci mita, sluge fantazije

Politika

Živković: Artikulisati crnogorski interes i dogovore graditi unutar države, nijesmo saglasni sa izdašnom donacijom za SPC, ali vjerujemo u započeto partnerstvo u Budvi

Tag: chatgpt