Pitaju ChatGPT o rezultatima izbora, traže od Claude-a da sumira vijesti ili od Perplexity-ja da im da osnovne informacije o sukobu na Bliskom istoku: Stotine miliona ljudi svakodnevno se oslanjaju na četbotove s vještačkom inteligencijom kao izvore informacija. Samo ChatGPT svake sedmice koristi 800 miliona ljudi širom svijeta. Za mnoge ti digitalni asistenti već su zamjena za tradicionalne pretrage na Guglu.
Ali to povjerenje je rizično, kao što pokazuje nova studija Evropske radiodifuzne unije (EBU). Udruženje 68 javnih emitera iz 56 zemalja sistematski je testiralo pouzdanost najpopularnijih sistema sa vještačkom inteligencijom.
Rezultat je zastrašujući rezultat: ChatGPT, Claude, Gemini i drugi četbotovi izmišljaju i do 40 odsto svojih odgovora i predstavljaju ih kao činjenice.
<h2>Halucinacije</h2>
Popularni četbot ChatGPT čvrsto tvrdi da je papa Franja još živ. Majkrosoftov Copilot, koji je integrisan u kancelarijske programe Word i Excel, ne zna da je Švedska u NATO. A Guglov Gemini smatra da je ponovni izbor Donalda Trampa „moguć“, iako se to odavno dogodilo.
- Sistemi zvuče ubjedljivo, iako više puta tvrde potpuno lažne stvari. To ih čini posebno opasnim za neiskusne korisnike, jer greške često nisu odmah očigledne - upozorava ekonomista Peter Poš s Tehničkog univerziteta u Dortmundu.
Postoji fenomen koji stručnjaci nazivaju „halucinacija“: vještačka inteligencija fantazira o informacijama koje djeluju koherentno, ali nemaju činjeničnu osnovu. To se posebno često dešava kod regionalnih događaja, aktuelnih dešavanja ili kada je potrebno povezati više informacija.
<h2>Prijetnja demokratiji</h2>
Ali šta to znači za društvo u kojem sve više ljudi dobija informacije od četbotova? Posljedice su već primjetne: lažne informacije brzo se šire društvenim mrežama, jer korisnici dijele „činjenice“ koje generiše vještačka inteligencija bez provjere. Đaci i studenti uključuju izmišljene informacije u svoje radove. Građani mogu da donose odluke o tome za koga će da glasaju na osnovu lažnih tvrdnji.
Posebno je problematično to što mnogi korisnici nisu ni svjesni da četbotovi mogu da haluciniraju. Oni pretpostavljaju da tehnologija funkcioniše objektivno i činjenično, što je opasna zabluda. Sistemi vještačke inteligencije upozoravaju na potencijalne greške u svojim uslovima korišćenja, ali - ko to još čita?
<h2>Šteta po ugled medija</h2>
Još jedan problem tiče se kredibiliteta, etabliranih medija. Četbotovi redovno tvrde da njihove izmišljene informacije dolaze od takvih izvora kao što su na primer njemački javni servisi ARD ili ZDF, iako one o tome nikada nisu izvještavale - ili su izvještavale, ali sasvim drugačije. Korisnici gube povjerenje u renomirane izvore kada vještačka inteligencija zloupotrebljava njihova imena za širenje lažnih informacija.
Studija EBU testirala je četbotove sa stotinama činjeničnih pitanja: o istorijskim događajima, naučnim nalazima i aktuelnim vijestima. U zavisnosti od teme, stopa grešaka kretala se od 15 do čak 40 odsto. Nijedna od testiranih vještačkih inteligencija nije radila besprekorno.
<h2>Zašto vještačka inteligencija griješi?</h2>
Problem je u sistemu: četbotovi zapravo ne razumiju šta govore. Oni izračunavaju koje riječi će vjerovatno da odgovaraju na osnovu ogromnih količina teksta i ne mogu da provjere da li je izjava koja je proizvod takvih izračunavanja tačna. Oni nemaju znanje o činjenicama, imaju samo statističke obrasce.
Tehnološke kompanije svjesne su tih nedostataka i rade na rješenjima. Integrišu baze podataka, poboljšavaju navođenje izvora i preobučavaju sisteme. U razvoj se ulažu milijarde. Ipak, halucinacije ostaju fundamentalni, neriješeni problem s tom tehnologijom.
<h2>Šta korisnici mogu da urade?</h2>
EBU preporučuje jasna pravila za postupanje sa četbotovima: nikada ne vjerujte slijepo, uvijek provjeravajte važne informacije, za vijesti i činjenice oslanjajte se na etablirane medije, a ne na vještačku inteligenciju. Oprez se posebno savjetuje kada su u pitanju političke teme, zdravstvena pitanja ili finansijske odluke.
Škole i univerziteti moraju da podučavaju medijsku pismenost: kako da se prepoznaju dezinformacije koje generiše vještačka inteligencija, koji izvori su pouzdani? Njemačka vlada planira kampanje za podizanje svijesti – ali one kasne. Milioni ljudi već dugo i svakodnevno koriste tu tehnologiju.
Dok ona ne postane pouzdanija, važi sljedeće: četbotovi mogu biti korisni za kreativne zadatke ili kao pomagala za pisanje, ali nisu pogodni kao provjeravači činjenica ili izvori vijesti. I niko ne bi trebalo stoprocentno da se na njih oslanja.
Svako ko želi da bude informisan ne može izbjeći renomirane medije kojima su ljudi urednici, koji provjeravaju izvore i procjenjuju tvrdnje i dokaze. Digitalna revolucija može da promijeni mnoge stvari, ali potreba za pažljivim istraživanjem i provjeravanjem činjenica ostaje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vještačka inteligencija izmišlja svaki treći odgovor

"Mama, Jeleni je sastav napisao 'čatđipi'. Rekla je da će i meni pjesmicu tako za sjutra, na temu 'moja mama'".
"Šta joj je rekla učiteljica?".
"Ništa, dopalo joj se".
"Nije primijetila da sastav nije iz njene glave?"
"Ne znam… Ne".
Da će se ovo dešavati predvidio je prije dvije godine Ilon Mask, vlasnik Tesle, SpejsEksa (SpaceX), platforme Iks (X) i kompanije xAI za vještačku inteligenciju.
- To je novi svijet. Doviđenja, domaći - napisao je na mreži Iks, piše Radio Slobodna Evropa.
ChatGPT je program zasnovan na vještačkoj inteligenciji. Može da piše tekstove, odgovara na pitanja, rješava zadatke iz matematike.
Sve više se koristi za školske zadatke pa učenici ne moraju da čitaju lektire - mogu ih naći prepričane, ne moraju da prevode tekstove - ChatGPT će to uraditi umjesto njih, ima jasna uputstva za crtanje, slikanje... A piše i pjesme.
Nastavnici upozoravaju na rizike oslanjanja na gotove odgovore koje djeca preuzimaju bez kritike, dok stručnjaci i roditelji razmišljaju kako postići balans između tehnologija i intelektualnog razvoja djece.
Iz Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo nisu odgovorili na upit Radio Slobodne Evrope (RSE) da li postoje smjernice o korišćenju vještačke inteligencije u obrazovnom sistemu.
<h2>"Samo ukucate neku temu i on vam da sastav"</h2>
- Samo ukucate: napiši sastav na temu, na primjer, "kako sam provela raspust" i kažem da sam bila na moru i na planini i on mi da verzija koliko hoću - priča za RSE Lara, djevojčica iz sedmog razreda.
Kaže da ponešto izmijeni "da nastavnica ne posumnja".
Za razliku od nje, gimnazijalka Tara Popović kaže da ne koristi ChatGPT.
- Mislim da je nepouzdan. Čula sam da često daje pogrešne odgovore. Moja generacija ga koristi za rješavanje zadataka ili pisanje sastava, kao i za svakodnevne stvari - broj taksija, lokaciju... - navodi Popović.
Za RSE dodaje da oni koji ga koriste za školu često ne provjere informacije.
- Mislim da ga ne bi trebalo koristiti za pisanje sastava. Time slabi već opala kreativnost i stvaraju se pogrešne navike za budućnost - rekla je Popović.
<h2>Imaju li nastavnici dileme ko je autor</h2>
Nastavnica crnogorskog jezika književnosti Sara Šćepanović kaže da u radu sa djecom od 11 do 14 godina često primjećuje upotrebu ChatGPT-a.
- Vidim kada dijete donese rad koji stilski i gramatički značajno odskače od njegovog uobičajenog izražavanja, kada nije u skladu s prethodnim nivoom pismenosti. Primijetim upotrebu ekavice, koju dijete inače ne koristi, kroatizam i slično - istakla je Šćepanović.
Smatra da ovakva praksa može biti štetna ako zamijeni dječji trud i kreativnost.
- Ako dijete preskoči procese samostalnog razmišljanja i pisanja, gubi priliku da razvija kritičko mišljenje i donosi sopstvene zaključke - kaže Šćepanović za RSE.
Audio-knjige su, prema mišljenju Šćepanović, korisne jer djeca na taj način uče da slušaju, bolje razumiju tekst i vremenom postaju sigurniji govornici.
- Problem nastaje kada posegnu za gotovim rješenjima – kao što su prepričana djela na internetu i slično. Preveliko oslanjanje na takve izvore smanjuje njihovu motivaciju za samostalni rad i razvoj kreativnosti - navodi Šćepanović.
Ako alati stalno "odrade posao umjesto njih", dolazi do usporavanja kognitivnog razvoja, upozorava.
- Djeca mogu da izgube sposobnost izražavanja – i pisanjem i govorom - upozorava Šćepanović.
Zato je, smatra, bitno djeci ukazati na dobre ali i na loše strane tehnologije.
- Problem nije ako djeca iskoriste ChatGPT za dobijanje neke ideje, problem je kada se koristi kao zamjena za sopstveno stvaralaštvo - smatra Šćepanović.
<h2>Izazov i za roditelje</h2>
Roditelji su, ipak, po pitanju upotrebe vještačke inteligencije, u dilemi - između podrške tehnologiji i straha od uticaja na razvoj djece.
Ivana je majka djece u petom i drugom razredu i, kako navodi za RSE, zabrinuta je zbog svega što online svijet nudi mladima.
- Ovaj napredak ne može zaobići djecu. Ali, iako novi alati mogu biti korisni za proširivanje znanja strahujem da nekontrolisana upotreba može dovesti do toga da djeca izgube naviku da razmišljaju, zaključuju, primjene prethodna znanja... pa na kraju i da izgube i maštu i kreativnost - rekla je ona.
Njena starija ćerka, kaže, zna da koristi GPT.
- Ne koristi ga za rješavanje školskih zadataka i kao roditelj ću se truditi da to održimo što duže - kaže Ivana.
<h2>IT stručnjak: "Ne ograničavati - ta bitka je unaprijed izgubljena"</h2>
Mihailo Backović, koji je godinama u IT sektoru, kaže da nije jednostavno prepoznati da li je neki tekst napisala vještačka inteligencija (AI) ili dijete.
- Algoritmi su napravljeni da oponašaju ljudsko izražavanje, pa možemo samo govoriti o vjerovatnoći, ne o sigurnom zaključku - naveo je Backović.
Naša djeca će živjeti i raditi u svijetu u kojem će sarađivati sa AI tehnologijama – i dužnost društva je da ih za to pripremimo, kaže za RSE stručnjak Backović.
Smatra da škole ne treba da ograniče upotrebu AI jer je to bitka koja je već izgubljena.
- AI je već tu i to je stvarnost na koju se moramo navići - ističe Backović.
Upozorava da ni crnogorski, a ni globalni obrazovni sistem nije spreman za tu budućnost.
- Moramo hitno shvatiti da budućnost nije u gomilanju znanja i memorisanja činjenica, već u razvoju ključnih sposobnosti: brzog učenja, izražavanja, kritičkog mišljenja, kreativnosti i liderstva - ističe Backović.
Predlaže praktične načine integracije vještačke inteligencije.
- Na primjer, umjesto da insistiramo da djeca pišu sastave, mogli bismo dati temu ChatGPT-ju da napiše sastav, a onda učenicima zadati da pronađu logičke ili činjenične greške u tom tekstu. Time ih učimo da analiziraju, kritički misle i razvijaju medijsku pismenost - navodi Backović.
Backović ističe dvije ključne opasnosti: pretjerano povjerenje u algoritme i nepripremljeni obrazovni sistem.
- Već sada se javlja tendencija da AI posmatramo kao autoritet. To je opasno jer i algoritmi griješe - rekao je Backović.
Naglašava da se mora zadržati kritički odnos prema sadržaju koji dobijemo AI alatima.
- Ako uvedemo AI u škole, a ne transformišemo ciljeve obrazovanja, rizikujemo da djecu učimo onome u čemu će ih algoritmi brzo nadmašiti – ako već nisu - smatra Backović.
<h2>Je li AI pogubna za kreativnost poput poezije?</h2>
Pjesnikinja Tijana Radulović za RSE kaže da se u poeziji, osjeća ono što dolazi iz suštine, a ne iz forme.
- Djeca su najkreativniji ljudi zato vjerujem da vještačka inteligencija, bez obzira na broj apdejta, nikad neće moći da im parira - smatra Radulović.
Kako kaže, djeca kreativnost crpe iz nečeg dubljeg, iznutra – a to nadilazi svaki algoritam.
- Zato je bitno da ih zaštitimo od prečica koje, ako se predugo koriste, mogu negativno uticati – ne samo na kognitivni, već i na emocionalni razvoj - rekla je Radulović.
Ipak izražava sumnju da će obrazovni sistem to prepoznati.
- Ne znam možemo li to očekivati od sistema u kojem se, i prije ChatGPT-a, dešavalo da roditelji djeci pišu pjesme i domaće zadatke - kazala je Radulović.
Dio pjesmice, s početka priče, koju je ChatGPT napisao na temu "Moja mama":
I kad sam tužna ili me boli, 
njeno "dođi" najviše mi godi.
Nekad se ljuti, al’ nikad za dugo, 
zagrli čvrsto i zaboravim tugu.
Moja mama ne piše pjesme kao ja, 
ali svaka njena riječ – pjesma je sva.

"Doviđenja domaći zadaci": Kad ChatGPT piše umjesto đaka

Da li ChatGPT šteti sposobnostima kritičkog razmišljanja? Nova studija istraživača sa MIT Media Laba donosi zabrinjavajuće rezultate.
U istraživanju je učestvovalo 54 osobe, uzrasta od 18 do 39 godina, sa područja Bostona, podijeljene u tri grupe. Od svake grupe je zatraženo da napišu nekoliko eseja koristeći: OpenAI-jev ChatGPT, Gugl pretragu, i jedna grupa je radila bez ikakvog alata, prenosi Time.
Tokom pisanja, EEG aparat je bilježio moždanu aktivnost u 32 regije mozga. Ispostavilo se da su korisnici ChatGPT-a pokazali najmanji nivo moždane angažovanosti i „dosljedno postizali slabije rezultate na neutralnom, jezičkom i ponašajnom nivou“. Tokom nekoliko mjeseci, korisnici ChatGPT-a su postajali sve pasivniji, a do kraja studije često su samo kopirali i lijepili sadržaj iz alata.
U radu se sugeriše da upotreba velikih jezičkih modela (LLM) može štetiti učenju – naročito kod mlađih korisnika. Iako još nije prošla recenzentsku provjeru, a uzorak nije veliki, glavna autorka studije, Natalija Kosmina, odlučila je da je objavi kako bi ukazala na zabrinutost da bi, kako društvo sve više koristi LLM-ove zbog praktičnosti, razvoj mozga mogao dugoročno da bude ugrožen.
- Ono što me je natjeralo da je objavim prije nego što prođe potpunu recenziju jeste strah da bi za šest do osam mjeseci neki donosioci odluka mogli reći: "Hajde da uvedemo GPT u vrtiće". Mislim da bi to bilo izuzetno loše i štetno. Mozgovi u razvoju su najviše ugroženi - kaže Kosmina.
<h2>Stvaranje ideja</h2>
MIT Media Lab je nedavno uložio značajne resurse u proučavanje uticaja generativne vještačke inteligencije. Jedna ranija studija, na primjer, pokazala je da se korisnici ChatGPT-a osjećaju usamljenije što ga više koriste.
Kosmina, koja je od 2021. stalno zaposlena kao istraživač na MIT Media Labu, željela je da se posebno posveti uticaju korišćenja AI-a u školskim zadacima, jer sve više učenika koristi vještačku inteligenciju. Zato su ona i kolege zadali učesnicima da pišu eseje od 20 minuta na teme slične onima sa SAT testa, poput etike filantropije i problema prevelikog broja izbora.
Grupa koja je koristila ChatGPT napisala je gotovo identične eseje, bez originalnosti, oslanjajući se na iste fraze i ideje. Dvije profesorke engleskog jezika koje su ocjenjivale radove opisale su ih kao „bez duše“. EEG je pokazao nizak nivo izvršne kontrole i pažnje. Do trećeg eseja, mnogi su jednostavno zadavali temu ChatGPT-u i prepuštali mu gotovo cijeli posao.&nbsp;
- Bilo je više u stilu: ‘Daj mi gotov esej, sredi ovu rečenicu, i gotovo’ - kaže Kosmina.
Grupa koja nije koristila nikakav alat imala je najjaču moždanu povezanost, posebno u alfa, theta i delta frekvencijama, koje su povezane s kreativnim razmišljanjem, memorijom i obradom značenja. Ovi učesnici su pokazivali više angažovanosti, radoznalosti i osjećaja vlasništva nad radom, te su izražavali veću satisfakciju.
Treća grupa, koja je koristila Gugl pretragu, takođe je pokazala visok nivo zadovoljstva i moždane aktivnosti. Razlika je značajna, jer danas mnogi informacije traže direktno u AI čet-botovima umjesto da koriste Gugl.
<h2>Preispitivanje ranijih radova</h2>
Nakon što su napisali tri eseja, od ispitanika je zatraženo da ponovo napišu jedan od prethodnih, ali ovoga puta, ChatGPT grupa bez pomoći alata, a „brain-only“ grupa sada uz pomoć ChatGPT-a. Prva grupa se jedva sjećala šta su pisali, a EEG je pokazivao slabije alfa i theta talase – vjerovatno znak da nisu koristili dubinske memorijske procese.&nbsp;
- Zadatak je bio izvršen, mogli biste reći da je bio efikasan i praktičan, ali kako pokazujemo u radu - ništa od toga nije ostalo integrisano u pamćenje - navela je Kosmina.
Suprotno tome, druga grupa je pokazala snažno povećanje moždane povezanosti u svim EEG opsezima. To otvara nadu da AI, ako se koristi pravilno, može zapravo unaprijediti učenje – umjesto da ga potiskuje.
<h2>Poslije objave</h2>
Ovo je prva pred-recenzentska studija koju je Kosmina objavila. Tim je studiju poslao na recenziju, ali nisu željeli da čekaju više od osam mjeseci kako bi upozorili na problem za koji vjeruju da već sada utiče na decu.
- Obrazovanje o tome kako koristiti ove alate, i promovisanje činjenice da mozak mora da se razvija i u analognom smislu, apsolutno je ključno. Potrebni su nam zakoni koji to prate, i još važnije – testiranje ovih alata prije njihove široke upotrebe - ističe Kosmina.
Psihijatar dr Zišan Kan, koji leči dijecu i adolescente, kaže da vidi mnogo mladih koji se previše oslanjaju na AI u školskim obavezama.&nbsp;
- Iz ugla psihijatrije, vidim da pretjerana zavisnost od LLM-ova može imati neželjene psihološke i kognitivne posljedice – posebno kod mladih čiji se mozak još uvek razvija. Neuronske veze koje vam pomažu u pristupu informacijama, pamćenju činjenica i mentalnoj otpornosti – sve to može oslabiti - istakao je on.

Nova studija: ChatGPT narušava vještine kritičkog mišljenja

ChatGPT i vještačka inteligencija su svima dostupni, dok su ljudski talenti ono što pravi razliku - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, klinički psiholog i komunikolog Radoje Cerović.
Prepoznati značaj i mogućnosti vještačke inteligencije, smatra on, od ekstremne je važnosti jer je u današnjem vremenu Chat GPT dio procesa razmišljanja.&nbsp;
- Prvo je da ljudski talenti shvate da su talenti, jer ako vi to ne shvatate onda ne idete u tom pravcu. I sa strane poslodavaca, i sa strane zaposlenih je potrebno na neki način se vrati valorizaciji ljudskih sposobnosti, i to posebno onih ljudskih sposobnosti kao što je empatija, kreativnost, koji ne mogu biti zamijenjeni bilo kakvim mašinskim učenjem. U tom trenutku idemo u pravcu koje diktira ovo vrijeme - zaključio je Cerović.
Krajnji autput našega odlučivanja i donošenja planova je, prema njegovim riječima, u svakom slučaju potpomognut od ChatGPT-a.
- Do skoro je bila velika priča da će određene profesije da nestanu, do skoro je bila velika priča oko radiologa, a radiolozi u medicini uz pomoć vještačke inteligencije mogu da prepoznaju stvari koje oko ne može da prepozna, vještačka inteligencija prepozna, i onda je jedno vrijeme kružila priča da će ta specijalnost da nestane. Na bazi toga rezon je da će nestati radiolozi koji ne koriste vještačku inteligenciju, i nestaće oni profesionalci koji ne koriste vještačku inteligenciju. Nijedna od tih profesija, u ovom trenutku, mi ne vidimo da nestaje, ali zahtijeva da se do kraja upoznamo, uključimo u sve procese vještačku inteligenciju i da ona postane stabilno dio procesa - rekao je Cerović.
Preplitanje vještačke i ljudske inteligencije je nešto što nije bilo na prvi pogled jasno.
- Iako nijesu fizički prepleteni, de facto jesu i to je nastavak ljudskog mozga koji se zove vještačka inteligencija. Oni koji dobro razmišljaju i koriste vještačku inteligenciju će imati najbolji krajnji output. U tom nekom opštem takmičenju u kome se kvalitet odluka i kvalitet razmišljanja dramatično podiže opet imate jedno novo takmičenje u kome svi imaju vještačku inteligenciju. Vještačka inteligencija neće napraviti sama po sebi razliku između uspješne kompanije i uspješnog profesionalca, opet će biti neophodno da mi itekako razmišljamo - istakao je Cerović.
Kombinujući &nbsp;vještačku inteligenciju i psihometriju, objašnjava on, zadatak je pomoći firmama HR menadžerima preduzeća da velikom brzinom prepoznaju strukturu mekih vještina kod kandidata za posao.
- To je ekstremno važno kad imate ljude koji su u kontaktu sa klijentom i veoma je važno kad znamo da ovi načini kako mi obično radimo selekciju personala, razgovarate sa nekim i taj neko bi trebalo da pretpostavi kakve su vaše sposobnosti, iako često imamo utisak da to možemo da prepoznamo, nauka nam govori da to apsolutno nije tačno, i da postoje neke posebne kategorije ljudi, posebno toksični, posebno problematični, koje mi nećemo prepoznati, čak naprotiv imaćemo o njima vrlo pozitivan stav. To su, na primjer, narcisoidne osobe, antisocijalne osobe, manipulativne osobe, koje ostavljaju sjajan utisak na prvi pogled. I vještačka inteligencija, i psihometrijska nauka imaju načine da prepoznaju takve ljude i u jednom trenutku mi dozvoljavamo da mašina nam da određene informacije, ne da bi mašina odlučivala, nego kada nam da te informacije onda nam ukazuje da smo mi, vjerovatno, u prisustvu takve osobe - naglasio je Cerović.

Cerović: Chat GPT i vještačka inteligencija su svima dostupni, ljudski talenti su ono što pravi razliku

Čet džipiti (Chat GPT) se pojavio u novembru 2022.godine, a danas je teško zamisliti dan bez njegove pomoći, jer postao nešto kao personalni asistent kad treba proučiti neku temu, kad treba nešto brzo prevesti, kad se treba prijaviti na konkurs i istražiti neku oblast, on je veliki pomoćnik - &nbsp;kazala je u emisiji Srećan dan na Televiziji E stručnjakinja za digitalizaciju Jasna Pejović.
Za korišćenje Chat GPT-a je važno da on dobije zadan kontekst, ili, objašnjava Pejović, neku vrstu okvira odakle će on da daje odgovor.
- Mogu mu se dati podaci, bilo u obliku teksta, bilo u obliku fajla, koji se prikači, uz taj vaš pront. I kažete mu molim vas odgovore koje mi budete davali, s njim pričate kao sa čovjekom, uzmite u obzir podatke koje sam vam ja dala. I onda krenete sa pitanjima, i naravno, treba imati u vidu, da bez obzira šta dobijamo mi to moramo da proučimo i sa te kritičke strane malo istražimo, jer jako često dešava da dobijemo i netačne podatke - rekla je Pejović.
Da li je danas moguće biti konkurentan u apliciranju za neki i projekat, pita se Pejović, ako se kao pomoć ne koristi neki od sličnih alata, to se naravno vidi da je ,,mašina” pisala, kaže ona, ali, sve je tu od potrebnih informacija.
Sagovornica emisije Srećan dan kaže da se i ona ,, isključi”, odmara od tehnologije, pa se u tim trenucima prepušta pisanju i posveti se djeci.
- Djeca su nam od malih nogu dopaminski zavisnici od jako kratkih informacija kojima su izloženi, i ne može ništa više da im drži pažnju, a mi roditelji, mi smo isto takvi. Onda je to momenat u kom ja sklanjam tehnologije i kažem - okej pričamo sada i nema gledanja u ekran. I meni je dan takav da očekujem neku važnu poruku, onda kažem pa šta to može biti važno da ne može da sačeka pola sata, a znamo i sami, da prije nekih dvadesetak godina je bilo skroz okej da se čeka i idući radni dan - istakla je Pejović.
Roditelji ne mogu ignorisati tehnologije i praviti se da one ne postoje, smatra Pejović, jer su one dio života naše djece, pa ako hoćemo da njegujemo odnose sa našom djecom, moramo da razumijemo, poručuje ona, u kakvom svijetu oni žive.
- Traženje mjere i balansa da razumijemo taj svijet tehnologije u kom naša djeca žive, da bi na kraju krajeva mogli da se postavimo ispravno, kad to ne zahtjeva naše ulaganje vremena u te iste tehnologije. Ako su moja djeca jako zainteresovana za Tik Tok, ili da gledaju online neku seriju, onda nekako treba i ja da budem u tom njihovom svijetu, da bismo imali zajedničke teme - naglasila je Pejović.
Na tržištu rada se dešavaju dvije struje, ističe gošća emisije Srećan dan, prva struja je digitalizacija svega što možete da zamislite, i svako zanimanje, dodaje ona, koji ima potencijal da se automatizuje, tako će i biti.
- To znači da mi treba da pratimo trendove da bismo ostali konkurentni na tom tržištu rada, i to znači da poznajemo Chat GPT, druge načine pronalaženja informacija, korišćenje računara danas se već podrazumijeva, ako imate neki biznis vi morate da poznajete osnove digitalnog marketinga i principe kako to funkcioniše da bi vam biznis bio vidljiv. Jako puno izazova, uzimajući u obzir da se tehnologije strašno brzo mijenjaju … Druga struja na tržištu rada je vraćanje tradicionalnim poslovima, na primjer za onoga ko umije da postavlja keramičke pločice biće uvijek posla, za onoga ko umije da napravi tradicionalnu pitu i pretvori to u neki turistički biznis, biće uvijek posla. To su ta dva puta kojima se ide, povratak prirodi i tradicionalna zanima ja, a sa druge strane apsolutna digitalizacija, pa sad treba pronaći gdje se najbolje osjećamo i snalazimo - zaključila je Pejović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKb6kEVgjrA8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Pejović: Djeca od malih nogu dopaminski zavisnici od kratkih informacija, ništa im više ne drži pažnju

Španski ministar za socijalna i potrošačka prava Pablo Bustinduj izjavio je da se nada da će se i druge evropske zemlje pridružiti povlačenju sa Eurosonga nakon što je potvrđeno da će Izrael učestvovati na sljedećem izdanju.
Izrael je u četvrtak dobio odobrenje organizatora za učešće na Eurosongu 2026. godine, što je navelo Španiju, Nizozemsku, Irsku i Sloveniju da se povuku zbog rata u Gazi i dovelo takmičenje do jednog od najvećih sukoba u njegovoj istoriji.
Bustinduj je u izjavi poručio da se nada da će mnoge druge zemlje slijediti njihov primjer povlačenja sa Eurosonga.&nbsp;
- Čini se da kada jednom nestanu iz naslova ili iz vijesti svakodnevne slike neselektivnog masakra desetina hiljada, nevinih ljudi i djece - čini se da bismo trebali gledati u drugom pravcu i normalizovati. To se ne može desiti. I nije stvar samo u tome što je Španija odlučila da se povuče sa Eurosonga i ponosan sam na to što ne učestvuje na Eurosongu, radi se o tome da se nadam i učinit ću sve što je u mojoj moći da odgovorni za ovaj genocid na kraju odgovaraju pred međunarodnim sudom jer je to mjesto gdje trebaju biti. Španija ne zaboravlja, mi ne zaboravljamo tragediju i masakr koji je pretrpio palestinski narod i nadamo se da će pravda jednog dana biti zadovoljena i da će odgovorni platiti za to - poručio je španski ministaru u izjavi koju prenosi Rojters.
Španija i drugi emiteri koji su prijetili bojkotom događaja naveli su broj poginulih u Gazi i optužili Izrael za kršenje pravila koja imaju za cilj očuvanje neutralnosti takmičenja. Izrael optužuje svoje kritičare da pokreću globalnu kampanju blaćenja protiv njega.
Nakon sastanka u Ženevi, Evropska radiodifuzna unija odlučila je da se ne glasa o učešću Izraela, rekavši da je umjesto toga usvojila nova pravila čiji je cilj obeshrabriti vlade da utiču na takmičenje.
Odmah nakon te objave organizatora takmičenja, nizozemski, španski, irski i slovenski emiteri su saopštili da će se povući.

Španski ministar pozvao druge zemlje da bojkotuju Eurosong: Mi ne zaboravljamo masakr

Lavice nas još jednom podsjećaju da rad, red i riješenost donose rezultate, koji služe na ponos čitavoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), čestitao našim rukometašicama na zasluženom plasmanu u četvrtfinale Svjetskog prvenstva.
- Idemo do kraja po medalju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997380104985448702%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao rukometašicama: Idemo do kraja po medalju

Američki milijarder Ilon Mask poručio je da bi Evropsku uniju trebalo ukinuti i suverenitet vratiti pojedinačnim državama, kako bi vlasti bolje predstavljale svoje građane, a njegov stav podržao je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.
- Upravo tako - kratko je komentarisao Medvedev na Maskovu poruku objavljenu na platformi Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997279325876367719%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997279325876367719%7Ctwgr%5Ea2ec4731428454a4ee2539f0cd74d660ceca1800%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mask se posljednjih dana našao u žestokom sukobu s Briselom nakon što je Evropska komisija izrekla kaznu od 120 miliona eura njegovoj platformi Iks (X) zbog kršenja pravila transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
MAsk je uzvratio oštrim napadom, tvrdeći da je kazna "suluda" i da je ciljana ne samo protiv Iksa nego i protiv njega lično. Najavio je da će njegov odgovor biti usmjeren i na visoke zvaničnike koji su učestvovali u donošenju odluke, ali nije precizirao kakve će poteze povući.
Evropska komisija navela je da je funkcija plave oznake postala obmanjujuća nakon što je promijenjena iz oznake za verifikovane korisnike u pretplatničku uslugu. Takođe su ocijenili da Iks ne nudi dovoljan uvid u bazu oglasa niti omogućava istraživačima adekvatan pristup javnim podacima. Zvaničnici Komisije naglasili su da je kazna izrečena čitavoj korporativnoj strukturi na čijem je vrhu Mask.
Mask je na Iksu poručio da će evropski "komesari uskoro shvatiti puno značenje Strajsand efekta", aludirajući na situacije kada pokušaji cenzure izazovu još veću pažnju javnosti.
Kazna je odmah izazvala burne reakcije u Vašingtonu, gdje su brojni američki zvaničnici osudili potez Brisela, tvrdeći da je riječ o udaru na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Senator Džej Di Vens tu je odluku nazvao "glupošću", dok je Marko Rubio poručio da je kazna napad na američki narod. Slične poruke poslali su i američki zvaničnici iz administracije Donalda Trampa, uključujući Endrua Puzdera, koji je upozorio da EU "pretjeranom regulacijom guši američke inovacije".
Ovaj slučaj dodatno povećava napetosti između Vašingtona i Brisela, naročito u kontekstu trgovinskih pregovora i sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika novim tarifama ukoliko EU nastavi s kažnjavanjem američkih tehnoloških giganata.
U evropskim prijestonicama kazna je dočekana s opreznim odobravanjem, iako su pojedini desničarski političari, poput holandskog Herta Vajldersa, iskoristili momenat za vlastite napade na institucije EU, optužujući ih za "totalitarizam".
Kazna predstavlja zaključak prve faze istrage nad platformom Iks, dok će se naredni koraci Evropske komisije fokusirati na moderiranje sadržaja i druge obaveze propisane DSA-om.

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Policija u Londonu saopštila je da su uhapšene četiri osobe nakon što su bacile pitu od jabuka sa kremom na izložbeni ormar u kojem se nalaze neprocjenjivi britanski Kraljevski dragulji u Taueru u Londonu.
Metropolitan policija grada je navela da su službenici reagovali nakon prijava o kriminalnom oštećenju izložbenog ormara, koji sadrži Državnu krunu i da su četiri protestanta bacila sumnjivu hranu na ormar prije nego što su dvojica napustila mjesto događaja.
Jedna malo poznata, samoproglašena grupa za civilni otpor pod nazivom "Take Back Power" preuzela je odgovornost, navodeći da su njeni članovi bacili pitu od jabuka i kremu na ormar.
Grupa je na društvenim mrežama objavila video incidenta koji prikazuje mladu ženu kako postavlja aluminijsku posudu s pitom uz staklenu pregradu, nakon čega mladić prska kremu iz posude preko nje.
Imperialna Državna kruna, koju je nosio kralj Čarls III na kraju svoje krunidbene ceremonije 2023. godine i na formalnim događajima poput Svečanog otvaranja Parlamenta, mogla se vidjeti kako sjaji unutar ormara. Oba osumnjičena u snimku nosila su majice s natpisom "Take back power" (vratimo moć, engl.) i logom na prednjoj strani.
- Demokratija se raspala - povikala je mlada žena, dok je muškarac koji je prskao kremu rekao da je "Britanija slomljena".&nbsp;
- Došli smo ovdje, do dragulja nacije, da povratimo moć - dodao je on.
Snimak, koji je zabilježila druga osoba u blizini, prikazivao je ženu zaposlenu s radiom kako pokušava intervenisati, neprestano vičući "izvinite!" dok je zvala pomoć putem radija.
"Jewel House" u svjetski poznatom Taueru bio je zatvoren za javnost dok je istraga trajala, saopštila je policija.
- Službenici su blisko surađivali s policijom Grada Londona i sigurnosnim službenicima, a četiri osobe su uhapšene pod sumnjom za kriminalno oštećenje - dodala je Metropolitan policija u saopštenju. Napomenuli su da su osobe u pritvoru.
Kraljevski dragulji su najdragocjenije britansko blago, uključujući regale koje koriste kod krunisanja novih monarha. Sastavljeni od više od 100 predmeta i preko 23.000 dragulja, smatraju se "neprocjenjive kulturne, historijske i simbolične vrijednosti", prema dobrotvornoj organizaciji "Historic Royal Palaces" koja upravlja Tauerom u Londonu, gdje se većina dragulja čuva.
Dragulji su dio Kraljevske kolekcije, koja se drži u povjerenju monarha za naciju.

Demonstranti u Londonu bacili pitu od jabuka na eksponat britanskih Kraljevskih dragulja, uhapšene četiri osobe

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Tag: chatgpt