Vlada Češke Republike će podnijeti zahtjev da finansiranje Radija Slobodne Evrope, koji je odlukom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa ostala bez sredstava iz Amerike, preuzme Evropska unija.
Ministar vanjskih poslova Češke Republike Džan Lipavski istakao je da je Radio Slobodna Evropa "jedini nezavisni glas u diktaturama poput Irana, Afganistana i Bjelorusije."
On je rekao da će razgovarati s drugim šefovima diplomatije iz Evropske unije kako bi se "barem djelimično preuzelo finansiranje Radija Slobodna Evropa."
Izvršni direktor Radija Slobodna Evropa Stephen Capus je istakao da je "ukidanje finansiranja poklon za neprijatelje Amerike."
- Iranski ajatolah, lideri kineske komunističke partije, autokrate u Moskvi i Elon Mask će slaviti gašenje Radija Slobodna Evropa nakon 75 godina - rekao je Capus.
On je spomenuo Maska jer je, prema svemu sudeći, od njega došla ideja da se ukine finansiranje Američke agencije za globalne medije, čime su brojnim medijima, poput Radija Slobodna Evropa, ukinuta finansiranja, dok je Glas Amerike u potpunosti ugašen.
Radio Slobodna Evropa ima 50 miliona slušatelja svake sedmice, a moguće ga je slušati i u zemljama poput Rusije, Afganistana, Irana i drugim državama u i van Evrope.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Češka Republika od Evropske unije traži da preuzme finansiranje Radija Slobodna Evropa

Predsjednik Češke Petr Pavel poslije vanrednog sastanka češkog državnog vrha povodom zaokreta u politici SAD prema Rusiji i saveznicima upozorio je danas da, iako bi Češka željela što čvršći savez sa SAD, mora da bude spremna i na to da će je donedavno pouzdani saveznik ostaviti na cjedilu.
- S obzirom na izmjenu stavova SAD u nizu važnih pitanja moramo mnogo više pažnje da obratimo na naše sposobnosti, kako Češka tako i Evropska unija. Preferiramo i dalje da budemo u tesnom savezništvu sa SAD. S druge strane moramo da budemo spremni za scenario da ćemo ostati sami, Evropska unija ili dio Evrope - kazao je Pavel novinarima poslije sastanka češkog državnog vrha.
Pavel je rekao poslije razgovora sa predsjednicima oba doma češkog parlamenta, premijerom, ministrom spoljnih poslova i ministarkom odbrane, u slučaju da Češku i Evropu SAD ostave na cjedilu da je vlada sprema da zajedno sa zemljama koje slično razmišljaju intenzivno rade na tome da Evropa ipak bude u stanju da se brani.
- Suočeni smo sa ubrzanim, dinamičnim razvojem kako u spoljnoj politici tako i politici bezbjednosti u Evropi i svijetu. Svi primjećujemo mnogo kontradiktornih izjava koje bi nam još prije nekoliko nedjelja izgledale nemoguće, šokantno a danas su realnost. Na tako suštinske promjene moramo da reagujemo - kazao je Pavel.
Češki predsjednik dodao je da je u nacionalnom interesu za bezbjednost Češke da se dogovori mir i to što pravedniji za Ukrajinu.
- Zato ćemo nastaviti da pomažemo Ukrajini. Ona je zemlja koju su napali, a agresor ne može da bude nagrađen za agresiju - rekao je Pavel.
Češki premijer Petr Fijala, koji je za četvrtak zakazao sastanak lidera parlamentarnih partija i vladajuće koaliciji i opozicije upravo povodom turbulentnih zaokreta u spoljnoj politici SAD na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom posljednjih nedjelja, apelovao je danas da se o bezbjednosti postigne dogovor svih relevantnih političkih snaga.
- Želio bih ne da se slaže samo državni vrh već i ključne političke snage u ovoj zemlji. Možemo da se svađamo oko poreza, reformi, javno da se svađamo povodom penzijske reforme, ali ne bi trebalo da vodimo žučnu debatu o bezbjednosti naše zemlje - kazao je danas Fijala.

1250x600

1084x550

Predsjednik Češke: Moramo da budemo spremni i za to da će nas SAD ostaviti na cjedilu

Crna Gora želi da u Evropsku uniju uđe bez prečica, već isključivo kroz zaslužen napredak u reformama, poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Češke Janom Lipavskim.&nbsp;
Sastanak je bio prilika za potvrdu snažnih bilateralnih odnosa i izražavanje obostrane posvećenosti jačanju saradnje između dvije prijateljske zemlje.
Potpredsjednik Ivanović izrazio je zahvalnost Češkoj na kontinuiranoj podršci evropskoj integraciji Crne Gore, ističući da je članstvo u EU ključni strateški cilj naše zemlje.&nbsp;
- Važno je da proširenje ostane u fokusu EU politike i da globalna dešavanja ne skrenu pažnju sa integracija. Crna Gora ostaje posvećena ispunjavanju svih reformskih zahtjeva i očuvanju statusa predvodnika procesa - naglasio je Ivanović.&nbsp;
Ministar Lipavski potvrdio je punu podršku Češke proširenju EU, naglasivši da proces mora ostati zasnovan na ispunjavanju kriterijuma i individualnim zaslugama.&nbsp;
U fokusu razgovora bila su i ekonomska pitanja, pri čemu je ministar Lipavski istakao značajan potencijal za unapređenje saradnje, posebno u oblastima odbrambene industrije, turizma i investicija.&nbsp;
Jedna od tema sastanka bila je i mogućnost otvaranja crnogorske diplomatske misije u Pragu, što bi dodatno unaprijedilo odnose dvije zemlje i olakšalo dalju saradnju.&nbsp;
- Sagovornici su razmijenili mišljenja o bezbjednosnim izazovima i aktuelnim globalnim dešavanjima, potvrđujući privrženost NATO savezništvu i ističući značaj jačanja evropske bezbjednosti - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Ivanović je istakao je važnost diplomatskih napora u okončanju rata u Ukrajini, naglasivši da je ključni faktor za stabilnost u Evropi očuvanje jedinstva unutar EU i proaktivna uloga u dijalogu sa strateškim partnerima.
Zaključeno je da će Crna Gora i Češka nastaviti intenzivnu saradnju u svim oblastima od zajedničkog interesa, uključujući ekonomske odnose, turizam, obrazovanje i odbranu, te da će Češka nastaviti da bude pouzdan partner Crne Gore na njenom evropskom putu.

Ivanović sa Lipavskim: Crna Gora želi da u EU bez prečica

Snažna podrška Češke na našem evropskom putu i unapređenje saradnje - bile su glavne teme razgovora predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa ministrom vanjskih poslova Češke Janom Lipavskim.
Milatović je rekao da su odnosi dvije zemljeprijateljski i saveznički, što je, kako ističe, najbolje potvrđeno zvaničnom posjetom predsjednika Češke, Petra Pavela, Crnoj Gori početkom ove godine.&nbsp;
- Izuzetno cijenimo kontinuiranu podršku Češke tokom pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, a posebno smo zahvalni na njenom aktivnom angažmanu unutar neformalne grupe zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“ - istakao je Milatović na mreži X.
On je rekao da je sa Lipavskim razgovarao i o konkretnim koracima ka skorijem otvaranju diplomatskog predstavništva Crne Gore u Pragu, što bi, smatra, predstavljalo ključan iskorak u daljem jačanju bilateralnih odnosa.&nbsp;
- Nastavljamo sa produbljivanjem saradnje i uvjereni smo da će Češka, kao snažan zagovornik proširenja i država domaćin prvog samita Evropske političke zajednice, podržati našu inicijativu da Crna Gora naredne godine bude domaćin ovog značajnog skupa - poručio je Milatović.

Milatović sa Lipavskim: Nastavljamo produbljivanje saradnje sa Češkom

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje i češka ambasadorka Janina Hrebičkova danas su, između ostalog, razgovarali o inicijativi grupe cetinjskih intelektualaca da jedna ulica na Cetinju nosi naziv „Praška ulica“ pošto u Pragu već postoje Cetinjska i Lovćenska ulica i ocijenili da bi to dodatno osnažila veze između dva naroda i simbolično potvrdilo dugogodišnje prijateljstvo Češke i Crne Gore.
- Veze između Cetinja i Češke su duboke i značajne, a današnji sastanak je još jedna potvrda naše zajedničke posvećenosti jačanju kulturne i obrazovne saradnje - poručio je Đurašković tokom susreta sa &nbsp;Hrebičkovom.
On je rekao da je zahvalan Hrebičkovoj na podršci.
- I vjerujem da ćemo zajedno realizovati ove projekte na dobrobit naših građana - dodao je on.
Kako je saopšteno iz Prijestonice, oni su razgovarali o jačanju kulturnih i obrazovnih veza između Cetinja i Češke.
- Jedna od ključnih tema bila je organizacija Svjetskog kongresa PEN International 2027. godine, koji će Prijestonica realizovati u saradnji sa Crnogorskim PEN centrom kao i hrvatskim i slovenačkim PEN centrima, a koji će okupiti stotine istaknutih književnika iz gotovo svih zemalja svijeta - istakli su u Prijestonici.
Takođe, razgovarali su i o organizaciji kursa češkog jezika i kulture za građanke i građane Cetinja, promociji čeških autora i filmova, kao i o kutku posvećenom velikom češkom predsjedniku Vaclavu Havelu koji je otvoren na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
Oni su razgovarali i o saradnji između Cetinja i Praga, odnosno razmjeni iskustava i dobrih praksi u vezi sa ekološkim izazovima, rješavanjem saobraćajnih gužvi i jačanjem smještajnih kapaciteta.

Đurašković i Hrebičkova: „Praška ulica“ na Cetinju bi dodatno osnažila veze naših naroda

Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u toku posjete Fakultetu političkih nauka (FPn) sa predsjednikom Češke Republike Peterom Pavelom, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik Milatović je u obraćanju studentima kazao da je Crna Gora posvećena ostvarivanju ambicioznog ali dostižnog cilja da postane sljedeća članica EU do 2028. godine.
- Sa šest zatvorenih poglavlja od 33, Crna Gora prednjači u pregovorima o pristupanju, ali je potrebno dodatno ujediniti napore i intenzivirati proces integracije ukoliko želimo da dostignemo naš strateški državni cilj. Crna Gora je posvećena svojoj evropskoj budućnosti, spremna da naporno radi na ispunjavanju kriterijuma za članstvo i postane članica EU, i na taj način bude uzor za cijeli region Zapadnog Balkana da je pristupanje moguće, da se reforme isplate i da je budućnost ne samo Crne Gore već i cijelog regiona u EU - poručio je Milatović.
On je podsjetio na navode iz Briselske deklaracije usvojene u decembru prošle godine da je „u kontekstu radikalne promjene globalne geopolitičke situacije, rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom Istoku, kao i na početku novog ciklusa rukovodstva EU, strateško partnerstvo između Evropske unije i Zapadnog Balkana važnije nego ikada”.
- Od ključne je važnosti iskoristiti trenutni zamah u vezi sa proširenjem EU, jer geopolitičke okolnosti zahtijevaju hrabre poteze sa obje strane kako bi se osigurala dugoročna bezbjednosna konsolidacija Evrope - kazao je Milatović.
On je odao da je budućnost Zapadnog Balkana u integrisanoj Evropi, zasnovanoj na zajedničkim vrijednostima i zajedničkim interesima.&nbsp;
- Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku da se zahvalim Češkoj Republici na njenoj izuzetnoj ulozi u godinama koje su uslijedile nakon obnove nezavisnosti Crne Gore. Veoma cijenimo pomoć i podršku koju je Češka Republika pružila u našim euroatlantskim i evropskim integracijama. Istovremeno, ona potvrđuje obostrano povjerenje i interes za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku integraciju naše zemlje. Kao što znate, Češka Republika je veoma aktivna u inicijativi „Prijatelji Zapadnog Balkana - saopštio je Milatović.
Kazao je, kako su naveli, da posjeta predsjednika Pavela predstavlja snažnu potvrdu crnogorsko- češkog prijateljstva i savezništva i u okviru NATO-a.
- Snažno savezništvo Crne Gore i Češke Republike unutar Alijanse posebno je značajno u svjetlu geopolitičkih dešavanja, posebno rata u Ukrajini. Češka Republika, koja je prošle godine obilježila 25 godina članstva u Alijansi, igra važnu ulogu u tom smislu. Rat u Ukrajini potvrdio je važnost NATO-a za širu globalnu bezbjednost, naročito kroz neviđeno jedinstvo, pokazanu solidarnost sa partnerima i među državama članicama, odluke o jačanju vojne zajednice na Istoku i povećano ulaganje u odbranu i podršku Ukrajini, kako unutar NATO-a tako i bilateralno - rekao je Milatović.
Rekao je da članstvo Crne Gore u NATO savezu, ostvareno 2017. godine, predstavlja značajnu odluku u modernoj istoriji Crne Gore i signal čvrste posvećenosti države očuvanju demokratskih vrijednosti, mira i prosperiteta kako u regionu tako i šire.
- Crna Gora kontinuirano pokazuje svoju posvećenost članstvu kroz aktivno učešće u NATO misijama, doprinoseći tako kolektivnoj odbrani i spremnosti Alijanse da odgovori na sve bezbjednosne izazove - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović Pavelu: Cijenimo pomoć i podršku Češke pruženu našoj zemlji

Sa crnogorsko-češkog biznis foruma koji je okupio najviše državne zvaničnike i brojne predstavnike kompanija, a kojeg je organizovala Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom i Konfederacijom industrije Češke Republike te partnerstvu sa Agencijom za investicije, &nbsp;poručeno je da će Crna Gora i Češka ojačati i intenzivirati saradnju, produbiti ekonomske odnose i ostvariti dugoročna partnerstva, kao i da ekonomski uspjesi Češke inspirišu Crnu Goru da uloži dodatne napore u reforme i iskoristi sopstvene resurse i potencijale, prenijeli su iz PKCG.
Ovom prilikom predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić zahvalila je predsjednicima država Petru Pavelu i Jakovu Milatoviću na podršci poslovnoj zajednici i što prisustvom dodatno doprinose značaju foruma. Ona je kazala da se Crna Gora na evropskom putu ugleda na Češku, te da ta država predstavlja primjer pune i dinamične valorizacije potencijala kroz maksimalno korišćenje benefita EU.
Drakić je istakla da je crnogorski investicioni ambijent posebno atraktivan u: turizmu – kroz dodatnu promociju Crne Gore kao izuzetne turističke destinacije za češko tržište; poljoprivredi – uparivanjem kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda iz Crne Gore sa češkom tehnologijom prerade i pakovanja; saobraćaju – kroz partnersko uključivanje čeških kompanija u modernizaciju saobraćajne infrastrukture uz zajedničko povlačenje sredstava iz evropskih razvojnih fondova, i energetici – primjenom visokotehnoloških rješenja čeških kompanija u projekte valorizacije našeg energetskog potencijala.
Potpredsjednica Konfederacije Industrije Češke Katerina Kupkova poručila je da se dvije države fokusiraju na turizam, obnovljive izvore energije i podsticanje stranih investicija.&nbsp;
- Stoga mi je veliko zadovoljstvo što u Podgoricu dovodim predstavnike skoro 20 kompanija i institucija i naša poslovna delegacija obuhvata kompanije koje predstavljaju ključne sektore kao što su energetika, odbrana i bezbjednost, industrija aviona, infrastruktura i transport, rudarstvo, IT rješenja i inženjering. Ovo su oblasti u kojima smo pokazali izvrsnost- rekla je Kupkova.&nbsp;
Obje zemlje naglašavaju inovacije, digitalnu transformaciju i razvoj infrastrukture u cilju povećanja konkurentnosti uz napore da daju podršku malim i srednjim preduzećima, kao pokretačima ekonomske otpornosti i inovacija, zaključila je Kupkova.&nbsp;
&nbsp;U okviru bilateralnih susreta privrednika dvije zemlje, razgovarano je &nbsp;o mogućnostima uspostavljanja potencijalne saradnje na konkretnim projektima.&nbsp;
- Naša privreda ima veliku priliku da kroz bilateralnu saradnju sa češkim kompanijama ostvari proizvodnju u oblastima energetike, putne infrastrukture, namjenske industrije, metalopreradu- smatra Slobodan Stanić, iz kompanije Remid vis.&nbsp;
On je naveo da su uoči Foruma sa češkim privrednicima posjetili kompaniju Tara gdje su gosti iskazali zainteresovanost za saradnju i razvoj proizvoda koji će biti na obostranu korist. Tokom razgovora bilo je riječi i o pitanju obrazovanja i kadrova, gdje, smatra Stanić, mora doći do velikog zaokreta, većeg ulaganja u ljude, a naročito mlade kako bi se zainteresovali za proizvodne djelatnosti.&nbsp;
Stanislav Bobek, predstavnik Češke Zbrojevke, već je četvrti put u Crnoj Gori gdje uvijek uživa u prijateljskom pristupu predstavnika lokalnih kompanija.&nbsp;
- Zato mi je zadovoljstvo što danas sa crnogorskim privrednicima razgovaram o mogućnostima za poslovnu saradnju. Posjetili smo kompaniju Tara gdje smo imali uvid u tehnologiju koja se može iskoristiti za proizvodnju djelova koji su potrebni Češkoj Zbrojevki- rekao je Bobek.
&nbsp;Darko Krivokapić, ispred EPCG, kazao je da forumi ovog tipa omogućavaju uspostavljanje bilateralnih odnosa i saradnje sa kompanijama sličnog portfolija. Prema njegovim riječima, ovaj forum je bio je prilika da se uspostavi saradnja sa kompanijama iz Češke, posebno iz energetskog sektora. Kako je istakao, osim trgovine električnom energijom, uspostavljeni su i kontakti sa kompanijama koje se bave drugim djelatnostima iz oblasti energetike.&nbsp;
- Smatram da će naročito interesantna saradnja biti u vezi sa Rudnikom uglja i Termoelektranom Pljevlja, gdje češke kompanije imaju veliko iskustvo- istakao je Krivokapić.
&nbsp;Takođe je kazao da postoji i mogućnost saradnje u oblasti obnovljivih izvora energije, poput solarne proizvodnje i vjetroparkova, naročito u segmentu prognoze proizvodnje i optimizacije portfolija EPCG.
Predstavnica kompanije Škoda Transportation Olesea Laki iskazala je zainteresovanost za projekte iz oblasti željezničke infrastrukture, koji su u Crnoj Gori u pripremi.&nbsp;
- Vjerujemo da naš portfolio korespondira sa infrastrukturnim potrebama Crne Gore. Imamo uspješan projekat u Bugarskoj, koja je blizu ovom kraju Evrope i spremni smo da asistiramo sa svojim znanjem i tehnologijom u razvoju održive mobilnosti. Ova vrsta foruma podstiče uspostavljanje direktnih kontakata sa stejkholderima i cijenimo ovaj vid saradnje između Češke Republike i Crne Gore- rekla je Laki.
Lazar Đurović, predstavnik kompanije Maljat Stone, istakao je značaj saradnje sa firmama iz Češke u cilju unapređenja tehnološkog razvoja u oblasti ekstrakcije i proizvodnje kamena. Đurović je naglasio da je fokus na prirodnom kamenu, poput arhitektonskog i tehničkog čija je proizvodnja u Crnoj Gori trenutno nedovoljno razvijena, te da postoji značajan prostor za napredak
- Jedan od ključnih aspekata ove saradnje jeste rešavanje problema koji se tiču vodnih rezervi, ekologije, prečišćavanja vode i smanjenja otpada nastalog u rudnicima. Sve ovo su izazovi s kojima se suočavamo, ali su istovremeno i vrlo rješivi uz odgovarajuću podršku i razmjenu znanja sa inostranim partnerima- izjavio je Đurović.
Daniel Vacek, komercijalni direktor ENELEX-A i potpredsjednik Češkog udruženja za tehnologiju ekstrakcije i rudarstva, pojasnio je da okupljaju 19 proizvođača tehnologija za rudarstvo i energetiku.
- Fokusiramo se na povećanje efikasnosti u rudarstvu i termoelektranama kao i smanjenju zagađenja u termoelektranama. U Crnoj Gori vidimo veliki potencijal za nas i zato nam je značajna. Imali smo i našu prvu instalaciju u termoelektrani u Pljevljima i nadamo se da će ovaj posao pomoći da podijelimo svoja iskustva sa lokalnim partnerima- rekao je Vacek.
U susret poslovnom forumu, delegacija čeških privrednika iz sektora energetike učestvovala je i na prezentaciji energetskih potencijala Crne Gore uz osvrt na već realizovane projekte mini hidro, solarnih i vjetro elektrana, organizovanoj u Komori. Kompanija Sistem MNE je predstavila projekte koje su realizovali u partnerstvu sa češkim kompanijama i koje namjeravaju da realizuju, uputivši otvoreni poziv privrednicima Češke i raspoloživost partnerske saradnje na tim projektima.

PKCG: Crna Gora i Češka ostvaraju snažno ekonomsko partnerstvo, preko dvadeset kompanija iz Češke učestvuje na Biznis forumu

Šest osoba je poginulo kada je plinska boca eksplodirala u restoranu u gradu Mostu na sjeverozapadu Češke, saopšteno je iz hitne službe u nedjelju ujutru.
Osim toga, u ovoj nesreći koja se dogodila u subotu veče osam osoba je zadobilo povrede.
Češka vatrogasna spasilačka služba na društvenoj mreži X objavila je da je 30 ljudi evakuisano iz restorana i okolnih zgrada.
Za sada nema više informacija o tome kako je došlo do eksplozije.

Češka: U restoranu eksplodirala plinska boca, najmanje šest poginulih

Bivši predsjednik Češke Miloš Zeman ocijenio je danas da novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp kao autoritarni lider sa biznis stilom u politici može da donese Ukrajini mir tako što će ucjenjivati i Kijev i Moskvu.
- Da li će to biti mir ne znam. Ako bude, onda će to biti mir, i tu ne mislim ništa loše, koji će biti zasnovan na ucjenjivanju obje strane. Znači: Rusi, ako nećete da pregovarate daćemo Ukrajini novo oružje. I Ukrajinci, ako nećete da pregovarate uskratićemo vam potpuno finansijsku pomoć. Na taj način može da dovede obje strane za pregovarački sto - kazao je Zeman u intervjuu češkom listu Mlada fronta Dnes.
Bivši češki predsjednik vjeruje da takav biznis stil koji Tramp prenosi u politiku može da bude uspješan, a da ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu osjećaj da je svemoćan i da ga niko ne kontroliše može da dođe glave te da će prije ili kasnije Putinova strateška greška, kako je nazvao napad na Ukrajinu, izazvati potrese.
- Kada govorimo o Donaldu Trampu koji je na svoj način autoritarni lider onda na primjeru SAD možemo da kažemo da liberalna demokratija nestaje - rekao je bivši češki predsjednik.
Zeman je uvjeren da liberalna demokratija nije definitivno poražena, ali da će morati da nađe jake lidere, a ne da postavi protiv Trampa nekog kao potpredsjednicu SAD Kamalu Haris.
- Kad nju postavite protiv Trampa to nije poraz liberalne demokratije u sukobu sa autoritarnim. Pobijeđena je nesposobna političarka u sukobu sa vještim biznismenom - kazao je Zeman.
Zeman je naglasio u intervjuu da je i dalje evrofederalista kao kada je bio premijer Češke jer su mu simpatične vrijednosti na kojima je zasnovana Evropska unija.
- Ali realna pravila kako EU funkcioniše, uključujući tu i kvalitet njenih ličnosti dovela su me na kraju do ubjeđenja da je Evropa nacionalnih država po de Golovom modelu daleko bolja jer u njemu nema takvih rizika kakva je sadašnja Evropska komisija na čelu sa Ursulom fon der Lajen - kazao je Zeman.
Zajednički neprijatelj, progresivna ideologija, po Zemanovim rIJečima, je razlog zašto je od oponenta i kritičara postao prijatelj autoritarnih vođa poput mađarskog premijera Viktora Orbana ili poljskog predsjednika Andžeja Dude.
- Zašto su mi Orban i drugi simpatični? Zbog našeg zajedničkog neprijatelja, a to je progresivizam. Po meni to je kuga ili rak sadašnjeg suviše hedonističkog zapadnog društva. To je nepoštovanje tradicija, nepoštovanje naroda, nepoštovanje elementarnih vrijednosti kao što je porodica - rekao je Zeman.
U razgovoru Zeman, po običaju, nije propustio da uvrijedi novinare koje je ovog puta nazvao „presstitutkama“.

Bivši predsjednik Češke: Tramp mir u Ukrajini može da donese samo ucjenama

Poslanički dom češkog parlamenta produžio je privremeni azil ratnim izbjeglicama iz Ukrajine do kraja marta 2026. godine a poslanici su izmijenili i propise o državljanstvu tako da Rusi kao jedini stranci ako žele češko državljanstvo moraju ubuduće da se odreknu ruskog.
U zakon nazvan Leks Ukrajina, Ministarstvo unutrašnjih poslova uvrstilo je nekoliko mjera kojima je Češka reagovala na posljedice napada Rusije na Ukrajinu. Pored izdvajanja Rusa kao jedinih stranaca koji u Češkoj ne mogu da imaju dvojno državljanstvo uvedeno je i novo krivično djelo - neovlašćene aktivnosti u interesu strane sile.
<h2>Pet godina zatvora onima koji bi prikupljalu osjetljive informacije na štetu Češke</h2>
Novo krivično djelo prijeti sa maksimalno pet godina zatvora ljudima koji bi prikupljali osjetljive informacije, čak i one dostupne iz otvorenih izvora ili pratili druga lica u interesu strane države, a na štetu interesa Češke.
- Ove izmjene su bez sumnje povezane sa bezbjednosnim prijetnjama -kazao je ministar unutrašnjih poslova Vit Rakušan.
Predsjednik Ustavno-pravnog odbora Poslaničkog doma Radek Vondraček iz opozicione stranke ANO osudio je vrlo maglovite formulacije šta sve može da se podvede pod to krivično djelo i rekao je da taj zakon kao žvaka.
- Nejasna definicija tog krivičnog djela pruža prostor za zloupotrebe. Prestanite da pravite od nas nekog ko podržava Rusiju - kritikovao je izmjene lider ANO, bivši premijer Andrej Babiš koji se, kao cijela opozicija, plaši da vladajuća koalicija može taj paragraf da zloupotrijebi protiv nje.
Radikalnim nacionalistima iz stranke Sloboda direktna demokratija smeta i to što će Rusi po principu kolektivne krivice za svoj režim jedini morati da se odriču državljanstva ako žele češko i da će morati od ruskih vlasti da dobiju potvrdu da su se odrekli svog, što upravo za one koji se ne slažu sa ruskim režimom može da bude rizik.
Češka Vlada vjeruje da je ukidanje dvojnog državljasntva za Ruse dobar odgovor na hibridni rat koji Rusija vodi protiv Evropske unije uključujući i Češku i da će eventualnim ruskim agentima tako suziti manevarski prostor.
<h2>Opozicija bila protiv produženja privremenog azila&nbsp;</h2>
Opozicija je danas bila žestoko i protiv toga da oko 380.000 Ukrajinaca, mahom žena i djece koji su našli u Češkoj utočište pred ratom i ostali su do sada, dobije privremeni azil godinu duže, do marta 2026. godine.
- Novi američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će okončati rat koji je izazvala Rusija. Ako se završi rat, a ja Trampu vjerujem da će održati obećanje, onda je dalji azil za izbjeglice besmislen. Ne znam što ne sačekamo da li će prestati taj rat ili neće - iznio je Babiš svoj glavni argument protiv zakona.
Babiš se zbog te izjave odmah našao na meti kritika, kako kolega poslanika tako i u medijima, zbog naivnog vjerovanja da će Tramp mahnuti rukom i završiti rat za tri mjeseca.
- To je veoma naivan pristup. Moramo da se pripremamo za gore scenarije a ne za nešto što se nije desilo - kazao je poslanik vladajuće koalicije Jozef Cogan.
Leks Ukrajina i izmjene zakona u njemu mora još da usvoji i Senat i da ih potpiše predsjednik Petr Pavel.

Češka jedino Rusima neće dozvoljavati dvojno državljanstvo

Ministar zdravstva Sjeverne Makedonije Arben Taravari saopštio je da je preminula još jedna osoba povrijeđena u požaru u Kočanima, koja se liječila u Litvaniji. 
 
Taravari je kazao da je preminuli imao 40 odsto opekotina, i da su mu 1. aprila otkazali bubrezi. 
 
Prema prvim informacijama, radi se o Aleksandru Karadakoskom, menadžeru diskoteke "Puls" u kojoj je 16. marta tokom koncerta izbio požar, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Karadakoski je bio jedan od četiri pacijenta koji su bili u kritičnom stanju nakon požara u kojem je poginulo 59 i povrijeđeno više od 200 osoba. 
 
- Nadajmo se da će se ostalim kritičnim pacijentima stanje popraviti - rekao je Taravari. 
 
Do sada su za požar u Kočanima osumnjičene ukupno 34 osobe. 
 
Istragom je obuhvaćeno 27 fizičkih i tri pravna lica, a istražne radnje provode se i protiv sedam policijskih službenika Policijske uprave Štip i Policijske stanice Kočani.

Još jedna žrtva požara u Kočanima

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija neće učestvovati u “progonu i hapšenju” predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika “ili bilo čemu sličnom”, prenosi Radio Slobodna Evropa.
On je u Sofiji, gdje učestvuje na sastanku Procesa Akaba o Balkanu, izjavio da situacija u Bosni i Hercegovini, “polako ali sigurno izmiče kontroli”.
- Nisam siguran u kom to dalje smjeru ide, jasno je da Bošnjaci to vide kao svoju priliku za drugo poluvrijeme i odstranjivanje Srba kao “remetilačkog faktora” i suštinski žele ukidanje Republike Srpske (RS) sa svim njenim kompentencijama i prerogativima vlasti, iako to neće reći - kazao &nbsp;je on.
Vučić je ocijenio da ga brine što je u razgovorima sa predstavnicima EU i NATO i pojedinih zemalja shvatio da “niko ne želi kompromis, već konačni obračun sa Miloradom Dodikom i žele, iako to neće potvrditi, da RS nema nikakve kompentencije”.
Rekao je da će odluke Njemačke i Austrije o sankcijama predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku slijediti i druge zemlje, ocijenivši da to samo otežava situaciju.
Sankcijama je zabranjen ulazak Dodiku u Austriju i Njemačku, kao i još dvijema osobama iz vrha Republike Srpske (RS).
U BiH se protiv Dodika, predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i predsjednika Vlade tog bh. entiteta Radovana Viškovića vodi istraga zbog sumnje da su svojim aktivnostima narušili ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Za njima je raspisana i centralna potjernica, jer odbijaju da se odazovu na pozive za saslušanje u toj istrazi.
Vlast u RS-u, predvođena proruskim liderom Dodikom, nastoji nizom antiustavnih odluka i zakona da uruši temeljne institucije Bosne i Hercegovine.
Dodik se, zajedno sa članovima svoje porodice, te ključnim političkim saradnicima već nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Država, a sankcije je uvela i Velika Britanija.
On odbija da prihvati i presudu Suda BiH kojom je osuđen prvostepeno na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika BiH.
Zajedno sa predsjednicima Skupštine i Vlade RS-a, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, Dodik odbija i da se odazove na poziv pravosudnim institucijama koje ih terete za narušavanje ustavnog poretka BiH, zbog čega su se našli na centralnoj potjernici u zemlji prije pola mjeseca, te još odolijevaju hapšenju.
Uz to, iz RS-a prijete i krivičnim prijavama onima koji žive u tom entitetu, a rade u institucijama BiH, ako se ne povinuju zahtjevima Dodikove većine da napuste državne institucije.

Vučić: Situacija u BiH polako ali sigurno izmiče kontroli

Stečajna uprava Vektre Montenegro raspisala je novi oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 1,5 miliona eura. 
 
 Na prodaju su ponuđene poslovne zgrade u privredi i zemljišta i šume u Pljevljima. 
 
 Prodaja će se obaviti dostavljanjem pisanih ponuda na adresu Privrednog suda, koje moraju stići najkasnije do 8. maja do 13 sati. 
 
 Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 11 sati u prostorijama Privrednog suda. 
 
 Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit. 
 
 Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene. 
 
 Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda. 
 
 Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku. 
 
 Stečaj u Vektri Montenegro otvoren je početkom 2021. godine na zahtjev NLB Interfinanz banke.

Na prodaju imovina Vektre Montenegro za 1,5 miliona eura

Šef kluba poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović kazao je nakon današnjeg sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem da će ta partija podržati Sporazum Vlade o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Veoma sadržajan sastanak sa Spajićem, premijer me je upoznao sa svim detaljima sporazuma, smatramo da je veoma važno sarađivati sa renomiranim investitorima - rekao je Smailović.&nbsp;
Smailović je dodao da smatra da će nakon usvajanja ovog sporazuma u Skupštini Crne Gore, krenuti ozbiljno kada su u pitanju investicije.

Smailović: BS će podržati sporazum Vlade sa Emiratima

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: ceska