<p>Češke obavještajne službe upozorile su da kraj rata u Ukrajini, koji obećava izabrani američki predsjednik <b>Donald Tramp</b>, može da pokrene vrlo rizičnu migraciju jer bi ukrajinski ratni veterani, ali i kriminalci i šverceri oružja pošli na Zapad da se pridruže svojim ženama i djeci.</p>
<p>Šef češke Bezbjednosne informativne službe general <b>Mihal Koudelka </b>upozorio je češke poslanike na zatvorenoj sjednici Odbora za bezbjednost Poslaničkog doma parlamenta da zemlja mora da bude spremna za novi talas veoma rizične migracije kada će desetine hiljada ukrajinskih vojnika željeti da se priključe porodicama koje su pobjegle na zapad tokom rata.</p>
<p>- Moramo da se već danas pripremamo za kraj borbi u Ukrajini. Postoji ozbiljan rizik vezan za šverc oružja i dolazak velikog broja veterana na kojima su ostavila trag ratna stradanja i koji pate od postraumatskog sindroma. Ako ne bismo uspjeli da izađemo na kraj s tim, pojavili bi se ozbiljni bezbjednosni problemi - kazao je češkom listu Mlada fronta Dnes portparol Bezbjednosno informativne službe <b>Ladislav Štiha</b>.</p>
<h2><b>Češka iskusila migraciju tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji</b></h2>
<p>Bivši šef jedinice češke policije za borbu protiv organizovanog kriminala, sada senator za radikalne nacionaliste <b>Robert Šlahta</b>, upozorio je da Češka već ima iskustva sa takvom migracijom tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji i poslije njih.</p>
<p>- Počeli su tada da nam dolaze da se spoje sa porodicama veterani koji su ratovali. To je za kriminalno podzemlje bila novina. To je bio drugačiji tip oštrih momaka. Ko prođe kroz rat jednostavno mu je zločin bliži -kazao je senator Šlahta.</p>
<p>Poslanici Odbora za bezbjednost povodom informacija o novim rizicima poslije kraja rata u Ukrajini o kojima ih je izvijestio general Koudelka traže da se pripremi blagovremeno rješenje na nivou Evropske unije.</p>
<p>- Trebalo bi da pripremimo evropsko rješenje da ti ljudi ne dobiju razlog da dolaze kod nas. Ne znamo kakvo će biti njihovo zdravstveno i psihičko stanje - kazao je poslanik iz najjače opozicione stranke ANO <b>Robert Kraliček</b>.</p>
<h2><b>Brzi povratak žena i djece u Ukrajinu nakon prestanka borbi&nbsp;</b></h2>
<p>Poslanici i obavještajne službe kao glavno rješenje vide to da se u domovinu poslije prestanka borbi vrate ubrzano žene i djeca koji predstavljaju ogromnu većinu među 380.000 ukrajinskih ratnih izbjeglica u Češkoj tako da muškarci ni ne pođu u EU za njima.</p>
<p>- SAD i EU bi trebalo svoje napore da usmjere na obnovu Ukrajinu tako da Ukrajinci nemaju više razloga da napuštaju svoju zemlju - kazao je Kraliček.</p>
<p>Stručnjaci smatraju da bi pomoglo i to da Češka i EU finansiraju u samoj Ukrajini centre za zdravstvenu, psihološku i socijalnu pomoć ratnim veteranima.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Češka se plaši da će kraj rata donijeti migraciju ukrajinskih veterana i šverc oružja

<p>Predsjednik Bošnjačke stranke <b>Ervin Ibrahimović</b> u svojstvu potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslova kao počasni gost govorio je večeras na svečanosti koju je organizovala Ambasada Češke Republike u Crnoj Gori povodom 28. oktobra, Dana uspostavljanja nezavisne Republike Čehoslovačke - u znak sjećanja na 28. oktobar 1918. godine kada je uspostavljena nezavisnost Republike Čehoslovačke.</p>
<p>On je, kako je saopšteno iz Bošnjačke stranke, podsjetio i na mirni razlaz Češke i Slovačke iz 1993. i impresivne rezultate koje je Češka postigla nakon toga, te da je u tom pravcu Češka bila i ostaje uzor Crnoj Gori.</p>
<p>Ibrahimović je u svom govoru istakao da je to važan datum za Republiku Češku i češki narod i podsjetio da su te, za mnoge države i narode u Evropi prelomne 1918. godine, mnogi narodi spoznali vrijednosti slobode i demokratije, neki, poput Crne Gore, na teži a neki, poput Čehoslovačke, na lakši način.</p>
<p>- Ibrahimović zahvalio se na pomoći koju je Republika Češka pružala Crnoj Gori na putu učlanjenja i NATO savez i koju pruža na putu punopravnog članstva u EU. Takođe, podvukao je da je za Crnu Goru veoma važno prijateljstvo između dvije zemlje - navodi se u saopštenju BS.</p>
<p>Na kraju je, dodaju, iskazao posebno zadovoljstvo saradnjom sa ambasadorkom Republike Češke u Crnoj Gori gospođi Janini Hřebíčkovoj i zahvalio joj se na posebnom prijateljstvu koje gaji prema Crnoj Gori i posvećenosti razvoju saradnje između dvije države istakavši da može biti ponosna na svoj rad u Crnoj Gori.</p>

Ibrahimović: Češka bila i ostaje uzor Crnoj Gori

<p>U Češkoj su 21. septembar u 14 sati zatvorena birališta na kojima su Česi, uprkos katastrofalnim poplavama na istoku zemlje, od petka popodne birali ukupno 675 odbornika u 13 od 14 regiona Češke, a uz to su na trećini njene teritorije održani i dopunski izbori za gornji dom Parlamenta.</p>
<p>Vlada je odlučila da ne odloži izbore zbog poplava jer bi morala proglasi vanredno stanje, za šta smatra da nema zakonskog osnova.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova je pomoglo glasanje u pet od 35 najteže pogođenih opština koje to nisu mogle da učine same.</p>
<p>Glasačke komisije i mediji procjenjuju da je na izbore izašlo nešto više od 30 odsto birača, djelimično zbog poplava, ali uglavnom jer Česi ni inače nisu zainteresovani za regionalne izbore. Razlog je i to što se kampanje ne vode o temama za koje su nadležni regioni - o školama, bolnicama, putevima, već umjesto toga kampanja i glasanje obično izgledaju kao prekopirani s parlamentarnih izbora.</p>
<p>Lideri stranaka se na taj način angažuju u kampanji, prije svih vođa opozicione stranke ANO, bivši premijer, milijarder Andrej Babiš koji se smješi sa svih plakata i bilborda kao da je on nosilac partijske liste iako nema veze s regionalnim izborima.</p>
<p>Babišova stranka ANO je favorit na regionalnim izborima koji se održavaju po proporcionalnom izbornom sistemu.</p>
<p>Izbori za 27 od 81 senatora koliko ima Češka održani su po većinskom izbornom sistemu i ako ne bude kandidata koji bi dobio više od 50 odsto glasova, biće održan drugi krug za sedam dana.</p>
<p>Brojanje glasova je počelo odmah poslije zatvaranja birališta, a portparol Češkog zavoda za statistiku Jan Cisler je upozorio da u poplavljenim područjima brojanje može da se oduži, ali da bi glasovi iz većine od više od 14.000 birališta ipak trebalo da budu prebrojani do večeras.</p>
<p>Zvaniči rezultati biće saopšteni u nedelju 22. septembra.</p>

Česi glasali na izborima uprkos poplavama

<p>Češka je saopštila da se broj žrtava katastrofalnih poplava u toj zemlji, i koje su zadesile centralnu Evropu, popeo na četiri, dok u Poljskoj i Mađarskoj volonteri i osoblje za vanredne situacije žure da ojačaju zaštitne nasipe oko rijeke, jer je njihov vodostaj počeo da raste i u drugim oblastima, javlja agencija Rojters.</p>
<p>Najstrašnije poplave koje su pogodile centralnu Evropu u najmanje dvije decenije ostavile su za sobom trag destrukcije na potezu od Rumunije do Poljske, zatrpavši gradove muljem i krhotinama, uništivši mostove i potopivši automobile.</p>
<p>Domaćinstva i vlasti pogođenih zemalja suočavaju se sa štetom koja se mjeri – milijardama dolara.</p>
<p>Sa novom prijavljenom žrtvom u Češkoj, broj mrtvih u Evropi usljed poplava popeo se na 23.</p>
<p>Prema zvaničnim podacima, po sedmoro ljudi je poginulo u Rumuniji i Poljskoj, i još petoro u Austriji.</p>
<p>Novotkrivena žrtva u Češkoj, jedna starica (70) sa sela, pronađena je na 20 metara od svoje kuće. Ona je u subotu bila evakuisana, ali je sljedećeg dana napustila centar za evakuisane da bi se vratila kući, javila je češka televizija.</p>
<p>U toj zemlji voda se uglavnom povlači, ali vodostaj je i dalje na vrhuncu u nekim djelovima na jugu Boemije.</p>
<p>U Vroclavu u Poljskoj, redovi ljudi prenose vreće sa pijeskom od ruke do ruke da bi utvrdili obale rijeke Odre. Južnije odatle, to rade poljski vojnici. Najviši vodostaj se u Vroclavu očekuje sjutra.</p>
<p>U Mađarskoj, vlasti su otvorili branu na sjeverozapadu zemlje da bi vode iz rijeke Lejte preusmjerili u jedan rezervoar i zaštitili grad Mosonmađarovar. Vodi je omogućeno da se izlije na poljoprivredno zemljište.</p>
<p>U Budimpešti se očekuje da Dunav naraste na najviši nivo – iznad 8,5 metara – u petak ili subotu.</p>

Još jedna žrtva poplava u Češkoj, Poljska i Mađarska jačaju nasipe oko rijeka

<p>U poplavama koje su zahvatile Poljsku, Češku, Rumuniju i Austriju poginulo je najmanje 19 ljudi, a jaka kiša i nevrijeme proširili su se i na Italiju.<br/>
<br/>
U južnoj Poljskoj više od pet hiljada vojnika pomaže ljudima da se izbore sa posljedicama poplava.<br/>
<br/>
U Nisi, gradu od 40 hiljada stanovnika na jugu Poljske, nivo vode je počeo da opada.<br/>
<br/>
Pošto vodostaj Dunava raste, glavni gradovi Slovačke i Mađarske, Bratislava i Budimpešta, pripremaju se za moguće izlivanje iz korita, prenosi BBC.<br/>
<br/>
Do poplava je došlo pošto je oluja Boris donijela velike količine kiše, čak i snijeg tokom vikenda u centralnoj i istočnoj Evropi.<br/>
<br/>
Jaka kiša sa grmljavinom trenutno pada u Italiji i nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja za oblasti od sjeverne obale Emilije-Romanje do juga zemlje.<br/>
<br/>
Nacionalna služba civilne zaštite za srijedu je izdala žuta upozorenja za skoro 50 regiona, upozoravajući da postoji opasnost od nevremena, klizišta i poplava.</p>

Raste broj žrtava u poplavama, nevrijeme stiglo do Italije

<p><b>Tijelo pete žrtve ciklona "Boris" u Austriji je danas nađeno u poplavljenoj kući čime je na pet porastao broj poginulih u toj zemlji, a na ukupno 19 u Srednjoj i Istočnoj Evropi.</b></p>
<p>Mrtva 81-godišnja žena je nađena u njenoj kući u Donjoj Austriji, rekao je portparol policije.</p>
<p>U Rumuniji je za sada sedam mrtvih, u Poljskoj četiri, u Českoj tri i osam nestalih.</p>
<p>Iako izgleda da se vrijeme popravlja, tlo je i dalje natopljeno i rijeke se izlivaju zbog čega vlasti traže od stanovnika najveće mjere opreza.</p>
<p>U Austriji je nepristupačno 26 sela, a smirivanje nevremena se otkriva sve veći obim katstrofe, rekla je regionalna guvernerka Johana Mikl-Lajtner.</p>
<p>Od petka je tokom jake kiše i olujnog vjetra bilo 33.000 intervencije službi za pomoć i spasavanje u toj zemlji.</p>
<p>U Beču su i dalje djelimično zatvorene četiri metro linije, kao i svi gradski parkovi zbog mogućeg pada drveća.</p>
<p>U Češkoj, nešto više od 60.000 domaćinstava i dalje je bez struje, uglavnom na sjeveroistoku. Najveći basen u Češkoj, ribnjak Rožmberk na jugu, preplavio je obode.</p>
<p>Ove poplave su najgore u regionu od 2002. godine kda su bili poplavljeni Prag, Drezden i Beč, kažu stručnjaci.</p>
<p>Očekuje se da će narednih mjeseci biti napravljene studije da se vidi da li je to posljedica promjene klime, saopštila je danas Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, čiji timovi su se mobilisali na terenu posljednjih dana.</p>
<p>- Ovih pojava je poslednjih godina više u Evropi koja se zagrijala mnogo brže nego drugi krajevi svijeta - rekao je na novinarima u UN Andreas Vajsenberg, zadužen za katastrofe, klimu i krize.</p>
<p>- Ove poplave nazvane su istorijskim – to je tačno, ali klimatske promjene to ubrzavaju i uskoro ćemo možda govoriti o jednoj takvoj pojavi godišnje - upozorio je on i pozvao da se više sredstava posveti borbi protiv klimatskih promjena.</p>

Broj žrtava od ciklona „Boris“ u Srednjoj Evropi porastao na 19

<p>Češke vlasti su upozorile građane u poplavljenim da budu operezni od izbijanja zaraznih bolesti.</p>
<p>Kako je navelo Ministarstvo zdravlja Češke opasnost prijeti od opasne bolesti, prenio je portal "globe24.cz".</p>
<p>U područjima pogođenim poplavama postoji opasnost od širenja leptospiroze, koja potencijalno dovodi do otkazivanja jetre i bubrega i može biti smrtonosna.</p>
<p>Leptospiroza je bakterijska bolest koju izaziva leptospira.</p>
<p>- Leptospire mogu ući u ljudsko tijelo kroz ogrebotine, udisanjem ili gutanjem kontaminiranih aerosola ili vode. Rijetko dolazi do zaraze preko ugriza životinja - navodi se u saopštenju, prenosi "Telegraf".</p>
<p>Prosječno se godišnje registruje nekoliko desetina slučajeva, ove godine ih je do kraja avgusta bilo 15, prema podacima češkog Državnog zavoda za zdravstvo. Razmnožavanje bakterija leptospire, koja se širi urinom zaraženih životinja, može se očekivati ​naročito nakon povlačenja vode.</p>
<p>U vodi i tlu kontaminiranom urinom zaraženih životinja bakterije mogu preživjeti nekoliko nedjelja ili mjeseci.</p>
<p>Bez struje u Češkoj usljed poplava je i dalje više od 80.000 ljudi. Najgora situacija je i dalje u Moravsko-Šleskoj oblasti.</p>

Vlasti u Češkoj upozoravaju: Poslije poplava prijeti opasnost od bakterijske bolesti

<p>STEGA, zajednica slobodno udruženih građana okupljenih za izradu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, pozdravlja i podržava sve aktivnosti, inicijative i napore da Crna Gora Gora ostvari svoju proklamovanu „Agendu 2028“ i postane 28-ma članica EU.&nbsp;</p>
<p>Ovaj državni i generacijski važan zadatak, ostvarenja punopravnog članstva Crne Gore u zajednicu evropskih prosvijećenih naroda, mogu izvesti samo odgovorne i utemeljene politike i njihovi nosioci, stavarno posvećeni evropskom putu, ističu iz ove organizacije.&nbsp;</p>
<p>- Javno objavljeni „Barometar 26“, koji bi, s obzirom sa adrese sa koje je predstavljen, trebao da bude ozbiljan dokument strateškog karaktera, je u prezentiranom obliku set proklamacija, nedovoljno jasan i određen. Njegovom sadržajnijom analizom vrlo brzo se identifikuju: brzopletost u sastavljanju, nedorečenost, populizam i potreba da se proizvede „papir“ za (dnevno) političku upotrebu - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<ol>
  <li>STEGA cijeni proklamovanu namjeru da se „promoviše &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;atmosfera dijaloga, saradnje i kompromisa“ i da se „potpisnici obavezuju &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;na konstruktivne javne rasprave &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;o reformama“, ali pitamo da li znaju da su, shodno važećim crnogorskim &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;propisima, upravo oni dužni da &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;sprovode javne rasprave. Istovremeno, sobzirom da „Barometar“ došao sa jedne adrese i da nije rezultat &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;inkluzivnog rada većeg broja subjekata na njegovom sadržaju, pozivamo &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;premijera da javno objavi ko su &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;autori ovog dokumenta.&nbsp;</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>STEGA podržava generalno saopšteni stav „da se svi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;potpisnici obavežu da podrže &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;predložene reformske i zakonodavne inicijative“. Međutim, iskustvo upućuje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da aktuelna administracija odbija &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;ozbiljnu i utemeljenu kritiku, prijedloge civilnog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;društva, strukovnih asocijacija, privrede i ostalih subjekata, odbija &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da raspravlja o primjedbama Predsjednika Države i nerjetko amandmanskim i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;zakonodavnim djelovanjem parlamentarne većine i taktikom „blickriga“ &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;usvaja antievropske zakone i ruši nezavisne insitucije i tim ustavni &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;princip vladavine prava. Posebno navodimo slučajeve kada je STEGA u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;saradnji sa akademskom zajednicom, stukovnim organizacijama i privredom ukazala na sistemske greške u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;zakonskim rješenjima kod Fonda PIO, zakona o akcizama, povećanja PDV u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;turizmu itd,. koje su ugrozile konkurentnost crnogorske privrede.</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>Poziv da se izbjegnu „identitetske teme i druga pitanja &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;koja mogu izazvati etničke i vjerske tenzije i destabilizovati nacionalnu &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;bezbjednost“ je poziv na &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;elementarnu normalnost političkog djelovanja. Stoga umjesto „poziva“ &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;bilo bi, kao znak stvarne namjere, dobro da u političkiim programima &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;subjekata (na koje se ovo odnosi) se izmene odrednice koje upravo sadrže pitanja koja su više od 30 godina &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;kontaminiraju crnogorski politički život i koje su „evropske“ na papiru i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;duboko anitevropske „na terenu“.&nbsp;</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>STEGA pozdravlja poziv iz „Barometra 26“ za „promovisadnje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;regionalne saradnje i pozitivne bilateralne odnose sa državama članicama &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;EU“, ali ostaje ozbiljan upit da li će i na tom dokumentu se naći potpis „<i>perona non grata</i>“, sa kojima ne dijelimo temeljne civilizacijske &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;vrijednosti i strijemljenja.</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>STEGA cijeni dobrim što se u dokumentu poziva na &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;„odlučnost političkih partija da &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;daju prioritet državnom interesu u odnosu na partijski“, ali ne možemo &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da ne upitamo da li je to priznanje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da do sada to nije bilo tako. Međutim, ova „programska“ proklamacije ne daje garancije od upravo ovih &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;subjekata da će promjeniti „red prioriteta“, što pripadnike izvornog, autentičnog, trodecenijskog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;pokreta za evropsku, građansku Crnu Goru čini vrlo rezervisanom za <i>blanko </i>podrškom ovim „pokajnicima“. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>Poziv za „ekspertskom podrškom akademske zajednice“ u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;načelu treba biti pozdravljen, ali životno i poslovno iskustvo nas uči da &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;budemo oprezni, posebno u situaciji kada se tretira ovako ozbiljna tema. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Kad god predlagač nije imao jasnu &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;viziju i strategiju predloženih aktivnosti ili je imao neki drugi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(skriveni) cilj predlagao je &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;formiranje „radnih grupa“, što je i ovdje slučaj.&nbsp;</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>Posebno je nejasan &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;i problematičan „mehanizam koji bi se detaljno opisao Pravilnikom koji &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;bi bio jednoglasno usvojen na prvom sastanku predsjednika parlamentarnih &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;stranaka“. Ova rečenica jasno &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;demistifikuje „otvorenost“ procesa, jer isključuje kompletan civilni &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;sektor, akademsku zajednicu i ostale koji se pozivaju da podrže dokument, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;a istovremeno treba da djeluju po „Pravilniku političkih stranaka“.</li>
</ol>
<p>&nbsp;- Na kraju ističemo da Crna Gora mora imati utemeljen, nedvosmislen i jasan evropski pokret organizacija i pojedinaca. Saglasno tome, a na temeljnim principima iz svoje Programske Deklaracije STEGA ostaje do kraja posvećena evropskoj agendi Crne Gore i svim svojim djelovanjem daće doprinos uspjehu ovog procesa. Upravo zato izražavamo oprez i ne želimo da budemo uvečeni u „paukovu mrežu“ dobrih proklamacija i nejasnih namjera - zaključuje se u saopštenju.</p>

STEGA: Barometar 26 je proklamacija, nedovoljno jasan i određen

<p>Sindikat zaposlenih u socijalnoj djelatnosti Crne Gore izrazio je zabrinutost zbog nedostatka adekvatnog vrednovanja posla koji obavljaju zaposleni u socijalnoj i dječjoj zaštiti, uprkos dugogodišnjim naporima i apelima. U saopštenju se navodi da su zaposleni u ovoj oblasti godinama bili neprepoznati i marginalizovani, uprkos tome što njihov rad uključuje visoko odgovorne zadatke i pružanje pomoći najugroženijim građanima, od novorođenčadi do starijih osoba.</p>
<p>- Nažalost, sistem socijalne i dječje zaštite se stalno doživljava kao marginalna djelatnost, a suština je da se u njemu krije odgovornost države prema svojim najugroženijim građanima - poručuju iz Sindikata.&nbsp;</p>
<p>Naglašavaju da zaposlenima u socijalnoj zaštiti, uprkos njihovom velikom angažmanu, ljubavi i posvećenosti, često ne pripada odgovarajuća materijalna vrednost. Rad u centrima za socijalni rad podrazumijeva svakodnevnu, složenu i opasnu interakciju sa najugroženijim kategorijama društva, uključujući rad na terenu u kućama, te konstantnu saradnju sa policijom, sudovima, bolnicama i drugim institucijama. Sličnu složenost imaju i poslovi u domovima za starije, koji osim socijalne, uključuju i medicinsku njegu.</p>
<p>Zaposleni u ustanovama koje brinu o djeci u sukobu sa zakonom ili djeci bez roditeljskog staranja, takođe se suočavaju sa visoko zahtjevnim i složenim zadacima, gdje je potrebno pružiti djeci adekvatnu zaštitu, oporavak i podršku. Sindikat je posebno istakao JU Zavod „Komanski most“ kao ustanovu u kojoj je najteže raditi zbog specifične strukture korisnika.</p>
<p>U saopštenju se također ističe da su zaposleni u socijalnoj djelatnosti decenijama čekali da njihovi napori i izazovi budu prepoznati, ali se suočavaju sa niskim koeficijentima za obračun plata. Zbog toga, mnogi radnici napuštaju ovu granu i prelaze na bolje plaćena radna mjesta, dok je i dalje prisutna opasnost od zatvaranja ustanova, naročito u južnoj regiji zbog nedostatka kadrova.</p>
<p>Sindikat ističe da ne traže ništa vanredno, već da se koeficijenti za obračun plata zaposlenih u socijalnoj djelatnosti izjednače sa onima u prosvjeti i zdravstvu, a od Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore traže konkretnu reakciju i početak ozbiljnih pregovora. Iako su tokom razgovora sa ministrom za socijalnu zaštitu, <b>Damirom Gutićem</b>, dobili podršku, i dalje čekaju konkretan odgovor.</p>
<p>- Ako izostane odgovor, smatraćemo to ignorisanjem naših zahtjeva i volje za saradnjom. U tom slučaju, planiraćemo naredne korake -poručuju iz Sindikata, ističući da težak i odgovoran posao koji obavljaju zaslužuje veće poštovanje i bolji društveni položaj.</p>

Sindikat zaposlenih u socijalnoj djelatnosti Crne Gore traži adekvatnu valorizaciju rada

<p>Po mom i ljudskom i profesionalnom utisku nije baš suština u tom zakonodavnom okviru, suština je mnogo dublja, mnogo teža, mnogo ozbiljnija, sistemske prirode -kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat <b>Zdravko Begović</b>.</p>
<p>Femicidom, kao novim krivičnim djelom, smatra Begović, suštinski se ništa ne bi promijenilo, jer u , dodaje on, Krivičnom zakoniku postoji &nbsp;kvalifikovano takvo djelo.</p>
<p>- Kvalifikovani oblik krivičnog djela ubistvo, teško ubistvo, koje ima dispoziciju ko liši člana svoje porodice, ili porodične zajednice, kojeg je prethodno zlostavljao, kazniće se kaznom dugotrajnog zatvora. Ta kazna može biti od najmanje 10 godina, pa čak 30 ili 40 godina. Zakonodavac je to na jedan vrlo kvalitetan način, sa vrlo visokom zakonskom kaznom definisao. Uvođenje sad jednog takvog novog krivičnog djela ne bi promijenilo suštinu. Sa druge strane, ono osnovno krivično djelo koje je vezano za nasilje nad ženama, odnosno porodično nasilje i nasilje u porodičnoj zajednici je, &nbsp;zahvaljujući uticaju nevladinog sektora, javnost je zaista &nbsp;upoznata učestalim situacijama, koje gotovo svakodnevno imamo u porodicama. Sudovi su pooštrili kaznenu politiku, i to na jedan vrlo značajan način, čak imamo i ono obavezno uputstvo vrhovnog državnog tužioca upućeno svim tužiocima, gdje je navedeno da sa posebnom pažnjom i da u velikom broju slučajeva stavljaju predloge za određivanje pritvora - rekao je Begović.</p>
<p>Zakonodavni okvir je uređen na kvalitetan način, smatra Begović, i sudovi su već počeli da primjenjuju zakone &nbsp;i, dodaje on, da podižu ljestvicu kad je, kako kaže, kaznena politika u pitanju.</p>
<p>- Ja, kao pravnik, ne bih imao nešto dodati mimo toga. Po mom i ljudskom i profesionalnom utisku nije baš suština u tom zakonodavnom okviru, suština je mnogo dublja, mnogo teža, mnogo ozbiljnija, sistemske prirode. Kao što svi znate, mi živimo na Balkanu, ta jedna istorija odnos muškarca prema ženi, njegovo pravo da mu žena pripada kao svojina, jeste zaista jedan vrlo ozbiljan, težak i neprijatan problem, koji se može riješiti jedino nekim kvalitetnim pomacima u obrazovanju mladih ljudi, predstavljanju prave slike i odnosa žene u porodici, društvu i jednog strašnog ataka na svijest svih građana Crne Gore, da dožive žene upravo onako kako i zaslužuje i kakvo joj mjesto pripada i gdje bi ona trebala da bude oslonac svake porodice, a ne da bude žrtva vandalstva, divljaštva i primitivizma - istakao je Begović.</p>
<p>Sagovornik Budilnika podsjeća da vjekivima postoji takav odnos prema ženi na ovim prostorima, dodaje on, gdje je primitivizam u jednom znatnom dijelu postojao, makar kad je, kako kaže, žena u pitanju.</p>
<p>- Zaboravljeno je sve ono dobro što je žena činjela i državi Crnoj Gori i muškarcima svim u porodici, pa samim taj odnos i saznanje da je žrtva žena koje nema snage, koja je nemoćna pred muškarcem, koja nema podršku u društvu, praktično daje pravo muškarcu, pod navodnicima, kažem metaforički, da može da radi šta god hoće. Nažalost, to je zaista tako. Ja apelujem na sve strukture našeg društva, naravno na ovu sudsku, prije svega, i tužilačku, da učine sve, da svojim mehanizmima, koje im je zakon omogućio, utiču da toga bude što manje, a naravno, kroz škole i ustanove, institucije, javnost, sredstva informisanja, da se vrši ne samo pritisak, nego jedna vrsta prave predstave o tome šta sve žena može da znači u životu jednog čovjeka i jedne porodice - zaključio je Begović.</p>

Begović: Nasilje prema ženama ukorijenjeno u istoriji odnosa žene i muškarca na Balkanu, neophodna sistemska promjena

<p>Poslanik Demokratske partije socijalista <b>Jevto Eraković </b>upozorio je na premijerskoom satu predsjednika Vlade <b>Milojka Spajića</b> da bi pristajanjem na ucjene lidera Nove srpske demokratije <b>Andrije Mandića</b> u vezi sa dvojnim državljanstvom i promjenama Ustava gurnuo Crnu Goru u ozbiljnu nestabilnost. &nbsp;</p>
<p>Prema njegovim riječima, Spajić i Pokret Evropa sad su krenuli na put bez povratka i ušli u zagrljaj iz kojeg nema spasa, a Andrija Mndić zauzvrat pokušava da spasi poziciju premijera, zbog čega im građani Crne Gore više ne vjeruju</p>
<p>- Glas za vašu stranku je isto što i glas za Andriju Mandića. Iza dokumenta Barometar 26 krije se još jedna zamka. Takozvani specijalni tretman za teme koje su škakljive za vas. Teme Ustava i dvojnog državljanstva. Prema tome, ako pristanete na ucjene oko dvojnog državljanstva i neustavne promjene Ustava, budite spremni na posljedice. Budite sigurni da biste time gurnuli Crnu Goru u ozbiljnu nestabilnost, a naročito u ovakvoj bezbjednosnoj situaciji u kojoj se država nalazi – kazao je Eraković.</p>
<p>Spajić se Erakoviću zahvalio „na brizi za našu državu“.</p>
<p>- Mislim da je Barometar 26 jedan od fantastičnih načina na koji možete da pokažete tu brigu. On podrazumijeva da zajedničkim snagama uvedemo Crnu Goru u EU, a to je poziv i vama, a taj poziv je suštinski vapaj – odgovorio je Spajić izbjegavajući da komentariše pitanja promjene Ustava i temu u vezu sa dvojnim državljanstvom.</p>

Eraković Spajiću: Ako pristanete na ucjene Mandića gurate Crnu Goru u ozbiljnu nestabilnost

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: ceska