Likvidna aktiva banaka na kraju septembra iznosila je 1,58 milijardi eura, što je 3,61 odsto niže nego u avgustu.
Likvidna aktiva banaka u septembru u odnosu na isti mjesec prošle godine bila viša 3,07 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju septembra iznosila je 7,74 milijarde eura i zabilježila je pad od 0,6 odsto u odnosu na avgust, dok je na godišnjem nivou ojačala 10,9 odsto.
U strukturi aktive banaka, na kraju septembra dominantno učešće od 67,42 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 17,28 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 11,97 odsto, dok se 3,33 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.
U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,81 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,88 odsto, pozajmice sa 4,05 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 4,26 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju septembra iznosio je 997,17 miliona eura i na mjesečnom nivou bilježi rast od 1,25 odsto, a na godišnjem 12,34 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Likvidna aktiva banaka 1,58 milijardi eura

Centralna banka Crne Gore (CBCG) pokrenula je prvu sveobuhvatnu <a href="https://cbcg.me/me/anketa/anketa-o-zadovoljstvu-klijenata-bankarskim-uslugama">anketu o zadovoljstvu korisnika bankarskih usluga</a>, s ciljem identifikovanja područja u kojima je potrebno unaprijediti kvalitet bankarskih usluga u zemlji.
- Kroz kratku onlajn anketu sa 18 pitanja, korisnici bankarskih usluga mogu ocijeniti različite aspekte bankarskog poslovanja – sigurnost transakcija, visinu kamatnih stopa i naknada, dostupnost digitalnih servisa, zaštitu ličnih podataka, kvalitet informisanja, stručnost i ljubaznost službenika, kao i nivo društvene odgovornosti banaka čiji su klijenti - kazali su u Centralnoj banci.
Istraživanje se sprovodi kako bi se obezbijedili podaci za dalje unapređenje politika i praksi u bankarskom sektoru, a shodno nadležnostima Centralne banke Crne Gore u oblasti zaštite prava klijenata banaka i korisnika finansijskih usluga,
Anketa će biti aktivna narednih 15 dana na sajtu i društvenim mrežama CBCG. 
- Anketa je u potpunosti anonimna i koristiće se isključivo za unapređenje kvaliteta usluga i identifikaciju oblasti u kojima je potrebno poboljšanje - kazali su u CBCG.

1250x600

1084x550

CBCG sprovodi anketu o zadovoljstvu klijenata bankarskim uslugama

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u septembru je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,25 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
- Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite na mjesečnom nivou je bila niža 0,02 procentna poena i iznosila je 5,73 odsto - navodi se u Biltenu CBCG.
Kamatne stope na novoodobrene kredite u septembru su porasle, efektivna 0,42 procentna poena na 6,23 odsto, a nominalna 0,25 procentnih bodova na 5,62 odsto.
Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u septembru su pale, efektivna 0,09 procentnih poena na 20,64 odsto, a nominalna 0,07 procentnih bodova na 18,6 odsto.
Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u septembru su pale, efektivna 0,65 procentna poena na 20,17 odsto, a nominalna 0,63 procentna boda na 18,16 odsto.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u septembru je bila 0,01 procentni poen niža nego u avgustu i iznosila je 0,26 odsto.
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u septembru je iznosila 5,99 procentnih poena i bila je niža u odnosu na avgust.

CBCG: Kamatne stope ponovo pale

Domaći bankarski sistem je stabilan, likvidan i adekvatno kapitalizovan, uz nastavak rasta ključnih bilansnih pozicija - ocijenjeno je na sastanku guvernerke Centralne banke Crne Gore Irene Radović sa upravama poslovnih banaka.
Konstatovano je da je u prvi mjesec primjene SEPA zabilježen snažan rast broja platnih transakcija, naročito u segmentu manjih iznosa do 200 eura, uz povećanje elektronski iniciranih naloga i jasnu preferenciju korisnika ka bržim i jeftinijim digitalnim kanalima, dvostruko jeftinijim od transakcija iniciranih na šalterima banaka.&nbsp;
- Više banaka već obavlja više od 80 odsto naloga kroz SEPA, dok je tržište u cjelini pokazalo vidljiv pomak ka supstituciji tradicionalnih skupljih SWIFT transfera. Ovakvi trendovi jasno potvrđuju da građani i privreda pažljivo prate cijenu i kvalitet usluge i spremno biraju savremenija, brža i isplativija rješenja - navodi se u saopštenju.
Na sastanku je razgovarano i o nedavno usvojenim izmjenama tarifnika CBCG kojima su naknade za obradu transakcija u nacionalnom platnom sistemu prepolovljene: RTGS naknada sa 1,50 eura na 0,75 eura, a DNS naknada sa 0,10 eura na 0,05 eura.&nbsp;
- U skladu sa principima EU modela pokrića troškova, kao i pripremama za uvođenje TIPS Clone sistema i jačanje konkurentnosti u odnosu na evropske centralne banke, CBCG je preuzela najveći dio finansijskog tereta reforme, uz očekivani kumulativni pad prihoda od 12,37 miliona eura u periodu 2026 - 2030. Imajući u vidu navedeno, banke su obavezne da efekat nižih troškova u cjelini prenesu na građane i privredu kroz usklađivanje svojih tarifnika najkasnije do 1. decembra 2025. godine. CBCG će kroz redovni nadzor pratiti puno sprovođenje ovih obaveza u interesu transparentnog i efikasnog platnog prometa za sve korisnike - precizirano je u saopštenju.
U nastavku sastanka razmotrene su i ključne regulatorne aktivnosti sprovedene tokom ove godine.&nbsp;
- CBCG ulaže snažne i kontinuirane napore sa ciljem potpune harmonizacije domaćeg regulatornog okvira sa savremenim evropskim standardima supervizije - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Posebno je navedeno da je CBCG tokom 2025. godine pripremila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, u potpunosti usklađen sa CRD VI direktivom, čija će primjena u državama članicama EU biti obavezna od 11. januara 2026. godine.
- Ovim proaktivnim pristupom, odnosno uspostavljanjem regulatornog okvira koji je usklađen sa EU zahtjevima koji će tek početi da se primjenjuju, CBCG demonstrira visoku institucionalnu zrelost i jasno strateško opredjeljenje - istakla je Radović, dodajući da takva pozicija dodatno jača sigurnost i stabilnost finansijskog sistema.
Tim CBCG je najavio da će se intenzivne regulatorne i supervizorske aktivnosti nastaviti i tokom 2026. godine, sa fokusom na dalje jačanje upravljanja rizicima, otpornosti bankarskog sektora i usklađivanja sa najboljim praksama evropskog nadzornog modela.&nbsp;
- Posebna pažnja biće posvećena implementaciji ESG principa, kroz unapređenje internih kapaciteta i politika, kako bi se obezbijedila dosljedna primjena evropskih smjernica i prelazak na održive modele upravljanja rizicima. Takođe su započete aktivnosti na usaglašavanju sa DORA regulativom (Digital Operational Resilience Act), evropskim standardom koji osigurava otpornost finansijskih institucija na sajber rizike i tehnološke incidente - navodi se u saopštenju.
Istaknut je značaj unapređenja integriteta finansijskog sistema koji je ostvaren u posljednjem periodu, uz snažan napredak u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kako u dijelu usklađivanja regulative, tako i u dijelu supervizorske prakse CBCG, koja je dodatno unaprijeđena i kroz intezivnu saradnju CBCG sa centralnim bankama Eurosistema.&nbsp;
- Naglašen je i napredak ostvaren aktivnostima CBCG u oblasti zaštite potrošača, usvajanjem 10 podzakonskih akata Zakona o potrošačkim kreditima, sa ciljem daljeg snaženja položaja potrošača, i preduzete brojne mjere u cilju jačanja inkluzije potrošača - piše u saopštenju.
Naglašeno je da CBCG i poslovne banke dijele zajedničku odgovornost za izgradnju snažnog, modernog i otpornog finansijskog sistema.&nbsp;
- Banke su iskazale spremnost da, kao i do sada, podrže sve inicijative usmjerene na jačanje zdravlja i stabilnosti bankarskog sektora i očuvanje finansijske stabilnosti. Dalja modernizacija platne infrastrukture, unapređenje kvaliteta usluga, bolja zaštita korisnika i dosljedna implementacija najviših evropskih standarda ostaju ključni prioriteti u periodu koji slijedi - kazali su u CBCG.

Pozitivni trendovi u sektoru, stabilan SEPA sistem i jasni prioriteti za period koji slijedi

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih osam mjeseci iznosio je 595,58 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 281,19 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).
Neto priliv stranih direktnih investicija u prvih osam mjeseci je iznosio 314,39 miliona eura, što je 4,75 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
- Ukupan priliv stranih direktnih investicija veći je 3,46 odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu CBCG.
Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 67,92 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 213,27 miliona.
Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 376,83 miliona eura, što čini 63,27 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 308,86 miliona eura, a u preduzeća i banke 67,97 miliona eura.
Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 197,05 miliona eura, što je 0,69 odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu. Preostalih 3,64 odsto se odnosilo na ostala ulaganja, odnosno na priliv po osnovu povlačenja ulaganja iz inostranstva.

Iz Crne Gore se odlilo 281,19 miliona eura

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju oktobra u blokadi bilo 21,16 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,11 odsto više nego na kraju septembra.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,56 milijardi eura, što je 1,31 odsto više nego u septembru.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 36 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 560,15 miliona eura.
Kako se navodi, 54,77 odsto ukupnog iznosa blokade ili 852,29 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,25 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 36,88 miliona eura, što je 2,37 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,91 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,52 milijarde eura.

U blokadi 21,16 hiljada kompanija

Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović učestvovala je u Tirani na visokoj međunarodnoj konferenciji povodom obilježavanja 100 godina od osnivanja Banke Albanije. Konferencija, organizovana u saradnji sa Reinventing Bretton Woods Komitetom (RBWC), okupila je vodeće centralne bankare, ekonomiste i predstavnike međunarodnih finansijskih institucija iz Evrope i svijeta, koji su razgovarali o globalnim ekonomskim kretanjima, regionalnoj konvergenciji i budućnosti novca u digitalnom dobu, saopšteno je iz Centralne banke.
Guvernerka Radović govorila je na panelu “Strateški izbori i budući izazovi Evrope”, kojim je predsjedavao guverner Banke Albanije Gent Sejko, a među učesnicima su bili i Alfred Kamer, direktor za Evropu Međunarodnog monetarnog fonda, Primož Dolenc, guverner Banke Slovenije, Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine i Debora Revoltella, glavna ekonomistkinja Evropske investicione banke.
Tokom izlaganja, guvernerka Radović istakla je da inovacije predstavljaju ključni pokretač održivog ekonomskog rasta, konkurentnosti i otpornosti savremenih društava. U kontekstu evropskih politika, guvernerka Radović je naglasila da su ambicije i agenda EU u sferi inovacija ohrabrujuće za buduće članice EU posvećene stvaranju konkurentnog i inkluzivnog ekosistema, koji povezuje javni, poslovni, finansijski i naučno-istraživački sektor. Takav pristup, kako je istakla, treba da osigura da koristi od inovacija budu ravnomjerno raspodijeljene među regionima i društvenim grupama, doprinoseći društvenoj koheziji i održivom razvoju.
Guvernerka je naglasila da Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja koja se približava članstvu u Evropskoj uniji, ima jedinstvenu priliku da oblikuje svoj razvojni model po uzoru na evropske politike i najbolje prakse. Podsjetila je da je Crna Gora prva zemlja van Evropske unije koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije, čime je postavila čvrste temelje za razvoj inovacionog sistema i digitalne transformacije.
Govoreći o ulozi centralnih banaka u ovim procesima, guvernerka Radović je istakla da se savremeni koncept finansijske stabilnosti sve više oslanja na inovacije – od razvoja digitalnih plaćanja i FinTech rješenja, do unapređenja analitičkih i nadzornih kapaciteta centralnih banaka.&nbsp;
- Za Crnu Goru, Evropska unija predstavlja najvažnije sidro stabilnosti, jer sam proces pristupanja podrazumijeva jačanje institucija, unapređenje finansijske regulative i uključivanje u evropski finansijski i inovacioni ekosistem. Transfer znanja, učešće u evropskim inicijativama i primjena EU standarda u digitalnom i finansijskom sektoru omogućavaju našoj zemlji da brže uvodi moderne tehnologije, unapređuje nadzorne kapacitete i povećava transparentnost tržišta. Na taj način, evropske integracije predstavljaju strateški put ka dugoročnoj stabilnosti, inovacijama i održivom rastu, za Crnu Goru i naš region- istakla je guvernerka Radović..
Sa konferencije je poručeno da centralne banke imaju ključnu ulogu u oblikovanju stabilnog i otpornog globalnog finansijskog sistema, posebno u vremenu ubrzanih tehnoloških i strukturnih promjena. Istaknuto je da njihova odgovornost danas prevazilazi tradicionalne okvire monetarne politike – centralne banke su pozvane da postanu aktivni pokretači inovacija, održivosti i inkluzivnog ekonomskog rasta.

Radović u Tirani: Crna Gora ima jedinstvenu priliku da oblikuje svoj razvojni model po uzoru na evropske politike i najbolje prakse

Savjet Centralne banke Crne Gore donio je danas Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja Centralna banka Crne Gore.&nbsp;
Kako ističu u saopštenju, ovom odlukom, koja se primjenjuje od 1. decembra ove godine, naknade koje CBCG obračunava bankama za usluge u RTGS i DNS platnim sistemima snižene su za 50%.&nbsp;
- Za izvršenje naloga u vrijednosti do 1.000 eura naknada će iznositi 0,05 eura umjesto dosadašnih 0,10 eura, a za izvršenje naloga u vrijednosti preko 1.000 eura naknada će, umjesto dosadašnjih 1,50 eura, iznositi 0,75 eura- navode.
Kako su kazali, ovim se stvaraju preduslovi da banke proporcionalno prenesu smanjenje naknada u platnom prometu na krajnje korisnike – građane i privredu, te da efekti ove mjere budu u potpunosti ostvareni u korist korisnika platnih usluga.&nbsp;
- Ova promjena predstavlja važan korak u pripremi za implementaciju nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS klon), koji se razvija na osnovu tehničkih standarda Eurosistema, u saradnji sa Centralnom bankom Italije i Evropskom centralnom bankom, a koji će građanima biti na raspolaganju od kraja jula naredne godine- poručili su iz CBCG.
Iako će se sniženje naknada negativno odraziti na prihode CBCG, ova mjera je, kažu oni, ocijenjena opravdanom, imajući u vidu šire ciljeve – povećanje efikasnosti, dostupnosti i konkurentnosti nacionalnog platnog sistema, kao i očekivane pozitivne efekte nižih troškova za građane i privredu.
- U cilju potpunog usklađivanja sa relevantnim propisima Evropske unije, Savjet je danas utvrdio Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnim institucijama. Ključni cilj predloženih izmjena je dodatno unapređenje postupka sanacije i njegovo prilagođavanje savremenim evropskim standardima- rekli su u saopštenju.
Kako dodaju, glavna novina odnosi se na uvođenje jasnog regulatornog tretmana za subjekte za koje je planom sanacije predviđen isključivo stečaj, a ne sanacija.&nbsp;
U cilju povećanja pravne sigurnosti, transparentnosti i efikasnosti sprovođenja interne sanacije, kako piše dalje u saopštenju, Savjet je donio Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o bližoj sadržini planova sanacije kreditnih institucija i planova sanacije za grupu.
- Ovim aktom se propisuje obaveza izrade posebnog priručnika koji će sadržati detaljan opis procedura, internih pravila i koraka za sprovođenje instrumenta interne sanacije, uz preciznu raspodjelu nadležnosti i odgovornosti unutar kreditne institucije, jasan plan komunikacije sa relevantnim subjektima i druge elemente neophodne za zakonito i pravovremeno sprovođenje sanacionih mjera- pojasnili su.
Kako se dodaje, Savjet je, takođe, u cilju potpunog usaglašavanja sa relevantnim EU propisima, utvrdio Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje sa osnovnim uslugama.
- Predloženim izmjenama proširuje se opseg kreditnih institucija koje su dužne da otvaraju i vode račune za plaćanje sa osnovnim uslugama. Naime, ova obaveza se uvodi za sve kreditne institucije sa sjedištem u Crnoj Gori, čime se podstiče šira upotreba računa sa osnovnim uslugama koji uključuje niz pogodnosti (besplatno otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, besplatne uplate i isplate gotovine na šalteru i bankomatu, kao i deset besplatnih nacionalnih platnih transakcija mjesečno)- naglasili su.
Takođe se, kako navode, proširuje opseg potrošača koji imaju pravo na otvaranje računa sa osnovnim uslugama.
- Pored dosadašnjih kategorija (korisnika minimalne zarade, materijalnog obezbjeđenja, lične invalidnine, dodatka za njegu i pomoć i novčane naknade po osnovu osiguranja od nezaposlenosti), ovo pravo ostvarivaće i korisnici najnižih penzija, privremenih naknada od strane Fonda PIO i dodatka za djecu. Savjet je donio Odluku o dopuni odluke o imenovanju predsjednika i članova Savjetodavnog odbora, kojom se za člana ovog tijela imenuje dr Marko Škreb, bivši guverner Hrvatske narodne banke- piše u saopštenju.
Na današnjoj sjednici, kako su zaključili, Savjet je razmatrao i usvojio i druge materijale iz domena svoje nadležnosti.

Savjet CBCG utvrdio nacrte zakona i odluke u pravcu usklađivanja sa evropskim standardima i jačanja efikasnosti platnog sistema

Guvernerka Irena Radović je juče parlamentu ponovo uputila prijedloge za imenovanje Gordane Kalezić i Milana Remikovića za viceguvernere CBCG. Skupština u maju nije izabrala Kalezić i Remikovića za viceguvernere Centralne banke (CBCG), jer nijedno od kandidata nije dobilo potrebnu podršku poslanika.
Za izbor Kalezić glasao je 21 poslanik, isto toliko ih je bilo uzdržano, dok niko nije bio protiv. Remikovića je podržalo 15 poslanika, 28 je bilo uzdržano, a niko nije bio protiv. Njih je prvobitno na te funkcije prvi put prošle godine predložila guvernerka Radović.
<h3>Uticaj na nezavisnost</h3>
Evropska komisija u izvještaju za Crnu Goru registrovala je političke zastoje u dijelu izbora viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG). To, kako navode, negativno utiče na nezavisnost ove institucije i direktno ugrožava ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 17 koje se odnosi na ekonomsku i monetarnu politiku.
- Crna Gora mora da obezbijedi transparentan izbor članova Savjeta i viceguvernera koji će biti baziran na stručnosti i usklađen sa Zakonom o CBCG – navodi se u izvještaju EK objavljenim u utorak, uz problematizovanje što je Skupština u maju odbila prijedloge guvernerke za imenovanje viceguvernera bez obrazloženja.
I Međunarodni monetarni fond (MMF) je nedavno ukazao na veliki značaj operativne nezavisnosti CBCG, što podrazumijeva i adekvatnu kadrovsku popunjenost. Zato su apelovali da se što prije popune mjesta u Savjetu CBCG i viceguvernera.
<h3>Obrazloženje</h3>
U obrazloženju guvernerka Radović je navela da je Gordana Kalezić od februara 2019. godine zaposlena u Centralnoj banci kao direktorica Direkcije za nadzor oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i zaštite prava klijenata kreditnih institucija i korisnika finansijskih usluga.
- Od 2020. godine je članica Komiteta za superviziju i sanaciju kreditnih institucija Centralne banke, gdje je u jednom periodu bila i njegova predsjednica, a sada je zamjenica predsjednice. Članica je stalne delegacije Crne Gore pri Komitetu eksperata za evaluaciju mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma - MONEYVAL, kao stalnom nadzornom tijelu Savjeta Evrope. U postupku evaluacije sistema Cme Gore od strane MONEYVAL-a, koji je započet tokom 2022. godine, dala je izuzetan doprinos uspješno predstavljajući znatan dio sistema u svim fazama evaluacije, što je rezultiralo usvajanjem pozitivnog izvještaja o evaluaciji Cme Gore na plenarnom zasijedanju MONEYVAL-a, u decembru 2023. godine – navodi se u obrazloženju.
U obrazloženju se ističe da je Kalezić nakon specijalističkih obuka i dobijenih sertifikata od strane FATE (Financial action task force) i MONEYVAL-a, i pored aktivnog doprinosa kad je Crna Gora u pitanju, jedina je ekspertkinja iz Crne Gore ekstemo angažovana od strane MONEYVAL-a za potrebu procjene usklađenosti finansijskog sistema drugih jurisdikcija, uključujući zemlje članice EU, sa FATF standardima.
Dodaje se da je Kalezić članica Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblast pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala, kao i Koordinacionog tijela za praćenje pregovora sa EU iz djelokruga nadležnosti CBCG i perspektive integracije u Ekonomsku i monetarnu uniju i Eurosistem.
- Početkom 2023. godine imenovana je za članicu Koordinacionog tijela za izradu Nacionalne procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i upravljanje utvrđenim rizicima. U toku 2024. godine je, kao dio najužeg tima Centralne banke Cme Gore, koji je uspješno i značajno prije predviđenih rokova pripremio u julu predatu aplikaciju za pristup Cme Gore SEPA, koordinirala važan segment aktivnosti na pripremi aplikacije. Znatno je doprinijela ostvarenju potrebnih rezultata, neophodnih za proširenje geografskog obuhvata SEPA na Crnu Goru kroz usklađivanje regulatomog okvira sa evropskom legislativom i dostizanje visokih standarda koje postavlja Evropska centralna banka (ECB) i Bankarska unija – kaže se, između ostalog, u obrazloženju.
<h3>Radno iskustvo</h3>
Guvernerka Irena Radović je u obrazloženju navela da je Milan Remiković cjelokupno profesionalno i radno iskustvo stekao radeći u Centralnoj banci. Od 2007. do 2010. godine kao kontrolor u Sektoru za kontrolu banaka, obavljao je poslove kontrole kreditnog rizika u bankama, vršio analizu kreditnog rizika i učestvovao u razvoju i primjeni politika, procedura, smjernica za rad i priručnika.
- Od 2010. do 2016. godine je kao viši kontrolor obavljao najsloženije poslove u procesu kontrole kreditnog rizika, pripremao analize finansijskih pokazatelja pravnih lica u postupcima izdavanja odobrenja ili saglasnosti, pripremao analize o trendovima kreditnog rizika na nivou bankarskog sistema, uključujući i pružaoce nebankarskih finansijskih usluga, te učestvovao u izradi i realizaciji više projekata iz oblasti upravljanja kreditnim rizikom – piše u obrazloženju.
U obrazloženju je navedeno da je Remiković od 2016. do 2020. godine kao portfolio menadžer rukovodio timovima za posredne i neposredne kontrole poslovanja banaka i radio na najkompleksnijim poslovima uključujući: definisanje godišnje supervizorske strategije, koordinaciju aktivnosti i rješavanje najsloženijih problema u procesu kontrole banaka, praćenje ukupnog rizičnog profila kontrolisanih banaka, predlaganje supervizorskih mjera i praćenje njihove realizacije, te implementaciju brojnih projekata u koordinaciji s međunarodnim partnerima.
- Od 2020. do 2024. godine, odnosno od osnivanja Direkcije za sanaciju kreditnih institucija, kao njen direktor radio je na uspostavljanju ove ključne funkcije Centralne banke kao organa za sanaciju, ovlašćenog da primjenjuje instrumente sanacije i izvršava sanaciona ovlašćenja utvrđena Zakonom o sanaciji kreditnih institucija. Učestvovao je u pripremi propisa iz oblasti sanacije kreditnih institucija i pripremi internih akata kojima se detaljnije opisuje način, proces planiranja i sprovođenje sanacije – dodaje se u obrazloženju.
Rukovodio je procesom uspostavljanja Sanacionog fonda i pripreme podzakonskih akata i metodologije u skladu sa evropskom regulativom. Radio je na odobravanju i izmjenama planova sanacije kreditnih institucija, praćenju i odobravanju minimalnih zahtjeva za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama i koordinirao aktivnosti na realizaciji međunarodnih ugovora i memoranduma o razumijevanju.
Od 12. jula 2024. godine obavlja poslove direktora Sektora za kontrolu koji je zadužen za kontrolu banaka i pružalaca finansijskih usluga u Centralnoj banci.
Od 2023. godine je član Pregovaračke radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU za oblast pravne tekovine EU koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 9 - Finansijske usluge, kao i Koordinacionog tijela za praćenje pregovora sa EU iz djelokruga nadležnosti Centralne banke i perspektive integracije u Ekonomsku i monetarnu uniju i Eurosistem.

Radović parlamentu predložila iste kandidate nakon što u maju nijesu dobili podršku

Uvođenje viznog režima sa Turskom moglo bi imati vidljive posljedice po crnogorsku ekonomiju, posebno u sektoru turizma, investicija i tržišta rada – ocjenjuje za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, upozoravajući da svaka odluka donijeta bez prethodne ekonomske analize i konsultacija s partnerima „nosi rizik za stabilnost male i otvorene ekonomije poput crnogorske“.
Podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) potvrđuju značaj turskog kapitala za domaću privredu. Prema riječima direktora Direkcije za platni bilans Borisa Kilibarde, ukupne strane direktne investicije (SDI) iz Turske od januara do avgusta ove godine iznosile su 92,19 miliona eura, što je 38,24 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći dio ulaganja odnosi se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim na kupovinu nekretnina (38,57 odsto), dok je 5,22 odsto uloženo u domaća preduzeća i banke.
<h2>Negativne posljedice</h2>
- Kada je riječ o uvođenju nezavisnog režima, sa ekonomskog stanovišta, svaka odluka koja se donese impulsivno, preko noći, bez prethodne ekonomske analize i bez pregovora sa partnerima, imaće negativne posljedice. To je naročito važno kada govorimo o saradnji između dvije države, jer ne smijemo zaboraviti da je Crna Gora mala, otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija i stranih radnika. Turizam, koji čini značajan procenat našeg bruto društvenog proizvoda, još je jedan ključni segment na koju utiče ova odluka - kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Dodao je da odluka donesena bez šireg promišljanja svakako ne šalje dobru poruku o Crnoj Gori. Mulešković osuđuje incident na Zabjelu, ali i sve što se odvijalo nakon toga, jer to ne doprinosi dobrim odnosima između dvije zemlje i negativno utiče na ekonomsku saradnju.
- Ne treba zaboraviti da je, konkretno u ovom slučaju, tokom 2025. godine, Turska prva zemlja po vrijednosti direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Njeni turisti su među najbrojnijima, a oko 20 odsto kompanija u Crnoj Gori osnovali su turski državljani. Jasno je, dakle, da će uvođenje bilo kakvih restriktivnih politika imati negativne posljedice po našu ekonomiju. Takođe, treba podsjetiti da smo u prethodne tri godine, naročito tokom 2022. i krajem 2024, ostvarili određeni napredak u pogledu reformi javnih finansija, koje su dominantno zasnovane na potrošnji domaćinstava. Ako dođe do pada broja stranih radnika i turista koji žive, rade i troše u Crnoj Gori, logično je očekivati negativan uticaj i na javne prihode - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Naglasio je da posebno treba imati u vidu da je već određen broj ugovora i aranžmana unaprijed dogovoren, pa se naši privrednici mogu naći u problemu i pretrpjeti štetu zbog ovakvih odluka. Takve odluke moraju biti donesene strateški, a ne impulsivno.
- Crna Gora jeste obavezna da, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, postepeno ukida bezvizni režim sa određenim zemljama, ali to mora biti planski proces koji će uzeti u obzir ekonomske veze i interese obje strane. Zemlje s kojima imamo snažnu privrednu saradnju ne bi smjele biti izložene naglim mjerama, već bi te promjene trebalo sprovoditi postepeno, do samog trenutka članstva u Evropskoj uniji - smatra on.&nbsp;
Po njegovim riječima ne treba zaboraviti ni da veliki broj stranih radnika dolazi u Crnu Goru upravo zato što imamo izražen nedostatak radne snage, posebno u građevinskom sektoru. Stoga je važno sagledati cijelu situaciju u cjelini.
- Nadam se da će, zbog dobrih ekonomskih odnosa i velikog potencijala turskog tržišta, kao i obima investicija koje su došle iz Turske u Crnu Goru, biti pronađeno adekvatno rješenje – kroz diplomatske kanale i bilateralnu saradnju – koje će biti korisno za obje strane. Kroz takav dijalog možemo ublažiti negativne posljedice nedavnih događaja, ali i spriječiti slične situacije u budućnosti. Ovo se, naravno, ne odnosi samo na Tursku, već i na sve druge zemlje i potencijalne investitore - tvrdi Mulešković.&nbsp;
Takođe, smatra on, treba imati na umu da su strane direktne investicije od obnove nezavisnosti 2006. godine potpuno promijenile ekonomsku sliku Crne Gore.&nbsp;
- Prema posljednjim podacima, oko 12,6 odsto je pokrivenost uvoza izvozom, što pokazuje veliku zavisnost od inostranstva kada je riječ o uvođenju viznog režima. Migracije su normalna pojava u otvorenim ekonomijama, a važno je naglasiti da je većina stranaca koji borave i rade u Crnoj Gori tu potpuno legalno, poštujući zakone i procedure. Kada dolaze da rade, oni donose sva potrebna dokumenta, dokaze o nekažnjavanju u svojim zemljama i druge relevantne papire. Dakle, postoji visoka kontrola, ali je ključno da obezbijedimo ono što je najvažnije za poslovno okruženje – vladavinu prava, poštovanje zakona i jednaka pravila za sve - navodi Mulešković.&nbsp;
Pored toga, potrebno je, smatra, da mnogo više radimo na integraciji stranaca u naše društvo – da poznaju svoja prava, ali i obaveze, da se lakše prilagode našem sistemu, čime se smanjuje rizik od nesporazuma i sličnih situacija.&nbsp;
- Želim da naglasim još jednom: ekonomija ne poznaje ni naciju, ni vjeru. Ekonomija poznaje samo pravila tržišta. Ona napreduje tamo gdje postoji dobar poslovni ambijent, vladavina prava i stabilni zakoni koji se jednako primjenjuju na sve. Uvijek kada imate stabilnu ekonomiju, raste i kvalitet života građana. Ono što moramo osigurati jeste da Crna Gora do 2028. godine napreduje i ojača svoju ekonomiju na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. To je put koji moramo iskoristiti da ojačamo institucije, unaprijedimo poslovno okruženje i uđemo u EU što spremniji i ekonomski stabilniji - kazao je Mulešković.&nbsp;
<h2>Podaci</h2>
Tvrdnje sagovornika Pobjede potvđuju preliminarni podaci ITRS-a(International Transaction Reporting System –Sistem izvještavanja o međunarodnim transakcijama) koje nam je dostavila Centralna banka (CBCG), posmatrajući period od 2020. godine do avgusta 2025. godine, ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Crnu Goru iznosio je 5,1 milijardu eura. Ulaganja iz Turske, u posmatranom periodu, bilježe kontinuirani trend rasta i iznosila su 417,42 miliona eura, odnosno 8,19 odsto ukupnog priliva SDI.
- Od januara do avgusta ove godine, gledano prema strukturi, najveći dio priliva SDI iz Turske odnosio se na interkompanijski dug (56,19 odsto), zatim slijede ulaganja u nekretnine (38,57 odsto), kao i investicije u domaća preduzeća i banke (5,22 odsto) - navodi direktor Direkcije za platni bilans CBCG Boris Kilibarda.&nbsp;
Dodaje da je, prema preliminarnim podacima, od januara do avgusta 2025. godine, ukupan priliv SDI iz Turske iznosio 92,19 miliona eura, što je za 25,50 miliona ili 38,24 odsto više nego u istom periodu 2024. godine, kada je ukupan priliv iznosio 66,69 miliona eura.
- Prošle godine priliv SDI iz Turske iznosio je 100,93 miliona eura i veći je za 18,19 odsto ili 15,53 miliona eura u odnosu na godinu ranije - ističe Kilibarda.
O tome da li postoji trend rasta transfera iz Turske prema Crnoj Gori u formi ličnih doznaka, poslovnih uplata ili kupovine nekretnina kazao je da je prošle godine od januara do avgusta, ulaganje u nekretnine iznosilo je 35,56 miliona eura i manje je za 13,61 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Priliv po osnovu ličnih doznaka nije moguće precizno utvrditi, jer se značajan priliv ostvaruje kroz neformalne kanale i u gotovini - kazao je Kilibarda.

Vizni režim sa Turskom mogao bi usporiti investicije i turizam

Poštovanje vladavine prava ne može se ograničiti na puko sprovođenje eksplicitnih i formalnih odredbi Ustava i zakona, to podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila od svih ustavnih tijela i međusobno poštovanje između njih – konstatuje Venecijanska komisija u naknadnom mišljenju o postupku prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju u dijelu koji se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, preporuke koja je djelimično ispunjena.
U dokumentu se navodi da je ministar pravde Bojan Božović dopisom od 28. oktobra ove godine zatražio mišljenje o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore. Objašnjavaju da je, imajući u vidu da je ovaj nacrt zakona neposredno povezan sa prethodnim mišljenjem Venecijanske komisije o pojedinim pitanjima u vezi sa postupkom prijevremenog prestanka mandata sudija Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za penziju od juna, odlučeno da se preporuke formulišu u formi naknadnog mišljenja.
U dokumentu pozdravljaju činjenicu da nacrt zakona obuhvata sve četiri preporuke iz junskog mišljenja. Tri preporuke su u potpunosti ispunjene: (1) definisanje starosne granice za penzionisanje sudija Ustavnog suda, (2) uvođenje pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju i (3) regulisanje izuzeća sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa. Četvrtka preporuka, koja se odnosi na nastavak obavljanja sudijske funkcije do izbora novog sudije, djelimično je ispunjena.
Junsko mišljenje je, kako podsjećaju, usvojeno povodom zahtjeva koji je proistekao iz političkog sporazuma između predstavnika vlasti i opozicije, s ciljem okončanja spora u vezi sa tumačenjem relevantnog domaćeg zakonodavstva koje se odnosi na prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda zbog navršenja starosne granice za odlazak u penziju.
- Venecijanska komisija je svjesna činjenice da Ustavni sud Crne Gore trenutno ne funkcioniše u punom sastavu, s obzirom na to da su dvije od sedam sudijskih pozicija i dalje upražnjene. Ova situacija još jednom ukazuje na potrebu usvajanja zakonodavne reforme radi obezbjeđivanja nesmetanog i efikasnog funkcionisanja Ustavnog suda – navodi se u dokumentu.
Iz Ministarstva pravde su prošle sedmice kazali da će Vlada sa izvještajem Venecijanske komisije biti upoznata u najkraćem roku, nakon čega će radna grupa dodatno usaglasiti normu koja se odnosi na pitanje nastavka obavljanja sudijske funkcije da izbora novog sudije.&nbsp;
- Po završetku tog procesa Nacrt zakona će biti upućen na javnu raspravu – najavili su iz resora kojim rukovodi Božović u petak 12. decembra.
<h2>Nastavak obavljanja funkcije</h2>
Nacrt zakona predviđa izmjenu člana 15, kojom se omogućava sudiji da nastavi sa obavljanjem funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, pod uslovom da je to neophodno radi donošenja odluka većinom glasova svih sudija Ustavnog suda.
Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, jer se njome odgovara na dugogodišnju preporuku Komisije usmjerenu na sprečavanje institucionalne blokade usljed nepopunjenih sudijskih mjesta. Međutim, Komisija konstatuje da nastavak mandata nije automatski, već uslovljen.
- Venecijanska komisija pozdravlja ovu novu odredbu, te primjećuje da većina država članica Savjeta Evrope sa sličnim pravilom predviđa automatski nastavak mandata sudije dok se ne izabere nasljednik, bez ikakvih uslova. Ovaj pristup pruža jasno pravilo sa manjim potencijalom za sukob oko tumačenja – navodi se u mišljenju.
Venecijanska komisija, pak, napominje da ovaj prijedlog ne predviđa automatski produžetak mandata sudije, već ga uslovljava „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“.&nbsp;
- U pismu Venecijanskoj komisiji ministar pravde je napomenuo da su predložene zakonske odredbe izrađene uz pažljivo razmatranje ustavnih odredbi, uzimajući u obzir ustavna ograničenja i mogućnost budućih pitanja u vezi sa ustavnošću predloženih zakonskih rješenja. Venecijanska komisija je takođe svjesna zabrinutosti koju su izrazili neki članovi radne grupe u vezi sa nastavkom mandata sudije Ustavnog suda, predlažući rješenje ograničeno vremenom na šest mjeseci i rješenja koja zavise od posebnih okolnosti, kao što su ratno ili vanredno stanje – navode u dokumentu.
Ponavljaju da je dozvoljavanje sudijama da ostanu na funkciji do imenovanja nasljednika, kao izuzetak od ustavnih odredbi o trajanju mandata ustavnih sudija, relativno uobičajena praksa u Evropi koja dozvoljava ustavnim sudovima da nastave sa radom kada su imenovanja novih sudija blokirana.
- Shodno tome, odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik trebalo bi da bude povezana sa potrebom pravilnog funkcionisanja Ustavnog suda bez prekida, a ne sa drugim posebnim okolnostima. Štaviše, postavljanje vremenskog ograničenja za takav mehanizam protiv blokade i dalje bi moglo dovesti do blokade Ustavnog suda, ukoliko nove sudije ne budu izabrane u propisanom roku. Period od šest mjeseci može imati izvjestan poučan efekat, ali ne pomaže u izbjegavanju blokada – ocijenili su iz Venecijanske komisije.
Iako Komisija može prihvatiti uslovni karakter ovog rješenja u specifičnom kontekstu Crne Gore, smatra da je neophodno dodatno precizirati odredbu, naročito u pogledu jasnog određivanja broja sudija na koji se odnosi uslov „neophodnosti za odlučivanje većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, te primjene ove odredbe u slučaju istovremenog prestanka mandata više sudija, kada broj sudija padne ispod potrebnog minimuma za odlučivanje.
- Venecijanska komisija razumije legitimnu zabrinutost zbog rizika namjerne produžene neaktivnosti organa za imenovanje kako bi se sudija zadržala na funkciji. Iako je odredba koja dozvoljava sudiji da ostane na funkciji dok se ne imenuje nasljednik važna zaštita za obezbjeđivanje kontinuiranog funkcionisanja Ustavnog suda, ne treba je posmatrati kao dugoročno rješenje za potencijalnu nestabilnost Ustavnog suda – istaknuto je u dokumentu.
Naglašavaju i važnost međusobnog poštovanja i saradnje između svih ustavnih tijela u demokratskom društvu.&nbsp;
<h2>Kvorum</h2>
Venecijanska komisija dalje primjećuje da, iako ovaj predloženi uslov ima za cilj da postigne kontinuirano funkcionisanje Ustavnog suda osiguravanjem donošenja odluka većinom glasova svih sudija, nedostaje mu jasna regulacija nekih važnih elemenata, poput definisanja kvoruma.
- Prvo, u vezi sa „potrebnim brojem sudija“, Venecijanska komisija smatra da ako je namjera vlasti da se pozivaju na minimalni broj potreban za donošenje odluka većinom glasova - četiri sudije, što je i broj potreban za kvorum - to treba da bude formulisano jasno i nedvosmisleno – navodi se u dokumentu.
Drugo, Venecijanska komisija primjećuje da ovaj uslov stvara razliku u tretmanu između sudija na osnovu broja upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu u vrijeme prestanka njihovog mandata.
- Drugim riječima, sudiji neće biti dozvoljeno da nastavi da ostaje na svojoj funkciji do izbora novog sudije kada Ustavni sud radi sa punim sastavom ili sa pet ili šest sudija, ali će mu biti dozvoljeno da to učini ako Ustavni sud radi samo sa četiri sudije. Venecijanska komisija može da prihvati takvu razliku u tretmanu između sudija u posebnim okolnostima Ustavnog suda Crne Gore, imajući u vidu važnost kontinuiranog funkcionisanja ove sudske instance – navodi se u dokumentu.
U tom kontekstu, Venecijanska komisija ne previđa činjenicu da ovaj uslov može stvoriti razliku u tretmanu između sudija kada prestanak funkcije dvojici ili više sudija nastupi istog datuma, ostavljajući Ustavni sud ispod broja sudija potrebnog za donošenje odluka većinom glasova.&nbsp;
- Konkretno, iz predloženog amandmana nije jasno u takvim okolnostima koji od odlazećih sudija može nastaviti da ostane na svojoj funkciji, a koji sudija ne može, niti da li sve dotične sudije mogu nastaviti da ostanu na funkciji – objasnili su u mišljenju.
Zato smatraju da bi nacrt zakona trebalo jasno da reguliše aspekte uslova „ako je to neophodno za donošenje odluke većinom glasova svih sudija Ustavnog suda“, kako bi se izbegao svaki mogući sukob u tumačenju ovog pojma i njegove primjene.
<h2>Definisanje starosne granice</h2>
Venecijanska komisija podsjeća da je u junu predložila uspostavljanje jasnog zakonskog okvira o starosnoj granici za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda.
U Nacrtu zakona predviđa uvođenje novog člana 5b, kojim se izričito propisuje da: „sudija Ustavnog suda i predsjednik Ustavnog suda ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju kada navrše 66 godina života i imaju najmanje 15 godina staža osiguranja“.
- Venecijanska komisija pozdravlja uvođenje ove odredbe, kojom se jasno i nedvosmisleno reguliše starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda u zakonodavstvu koje uređuje rad Ustavnog suda. Usvajanje ove odredbe otkloniće svaku buduću sumnju ili nejasnoću. Komisija ne nalazi problem u vezi sa zahtjevom od najmanje 15 godina staža osiguranja, imajući u vidu član 153 stav 4 Ustava Crne Gore, kojim je propisano najmanje 15 godina radnog iskustva kao uslov za izbor sudije Ustavnog suda. Shodno tome, Venecijanska komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena u nacrtu zakona – istaknuto je u mišljenju.
<h2>Rezervni mehanizam</h2>
U dokumentu ističu i da je u potpunosti usvojena preporuka o uvođenju pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja o ispunjenosti uslova za starosnu penziju.
- Predlaže se izmjena člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu, koji bi glasio: „Ustavni sud na sjednici utvrđuje kada sudiji ili predsjedniku Ustavnog suda prestaje funkcija zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili isteka mandata i o tome obavještava nadležnog predlagača godinu dana prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata“. Izmijenjena odredba produžava rok prethodnog obavještavanja sa šest mjeseci na jednu godinu i dodatno pojašnjava obavezu Ustavnog suda da formalno utvrdi dan prestanka mandata – navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija pozdravlja postojanje ovog postupka obavještavanja.&nbsp;
- Produženje obaveznog roka prethodne najave omogućava nadležnom predlagaču dovoljno vremena za pokretanje i sprovođenje postupka izbora novih sudija Ustavnog suda. Konstatuje se da je izmjena u skladu sa članom 154 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da Ustavni sud ovu činjenicu utvrđuje „na sjednici“ – precizirano je u dokumentu.
<h2>Izuzeće sudija</h2>
Nacrt zakona uvodi i novi član 7a kojim se, između ostalog, propisuje obaveza samostalnog izuzeća sudije ili predsjednika Ustavnog suda iz odlučivanja o prestanku sopstvene funkcije, kao i pojednostavljeni rezervni mehanizam obavještavanja u slučaju da, zbog izuzeća ili drugih opravdanih razloga, ne postoji dovoljan broj sudija za održavanje sjednice svih sudija Ustavnog suda.
- Venecijanska komisija u potpunosti podržava i pozdravlja uvođenje obaveze samostalnog izuzeća, kao i pojednostavljenog rezervnog mehanizma obavještavanja. Shodno tome, Komisija smatra da je ova preporuka u potpunosti ispunjena – istaknuto je u mišljenju.
Venecijanska komisija smatra da odredbe o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, kako su predložene u nacrtu zakona, odgovaraju njenim ranijim preporukama, uz istovremeno očuvanje funkcionisanja Ustavnog suda i obezbjeđivanje odgovarajućih procesnih garancija.

VK: Poštovanje vladavine prava podrazumijeva i ustavno ponašanje i prakse koje olakšavaju poštovanje formalnih pravila

Najmanje 37 ljudi nastradalo je u poplavama izazvanim obilnim padavinama u marokanskom priobalnom gradu Safi, saopštilo je danas tamošnje ministarstvo unutrašnjih poslova.
Posljednje je saopšteno da je nastradala 21 osoba.
Safi, udaljen oko 300 kilometara južno od Rabata, pogođen je obilnim padavinama koje su pokrenule bujice blatnjave vode u veoma kratkom vremenskom roku.
Vlasti su saopštile da je bujica tokom noći poplavila oko 70 kuća i radnji, a odnijela oko desetak vozila. Ministarstvo unutrašnjih poslova je izvijestilo da je 14 ljudi hospitalizovano.
Lokalni mediji su izvijestili da su škole najavile da neće raditi tri dana. Kiše su izazvale poplave i štetu i na drugim mjestima u Maroku, uključujući grad Tetouan na sjeveru i planinski grad Tinghir.
Safi, grad na atlantskoj obali Maroka, važan je centar za ribarstvo i rudarstvo u zemlji. Ove industrije zapošljavaju hiljade ljudi koji se bave ribolovom, rudarenjem i preradom sirovina za izvoz. Grad sa više od 300.000 stanovnika ima i velike fabrike za preradu fosfata.
Vremenski uslovi u Maroku su sve nepredvidljivji zbog klimatskih promjena.
Sjeverna Afrika se već nekoliko godina suočava sa sušama, što je učvrstilo zemljište, čineći planine, pustinje i ravnice podložnijim poplavama.

Najmanje 37 ljudi nastradalo u poplavama u Maroku

Evropski lideri su nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim saopštili da je Evropa spremna predvoditi multinacionalne snage kako bi se postigao mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije.
Lideri Velike Britanije, Francuske, Njemačke i osam drugih evropskih zemalja rekli su da bi trupe iz "koalicije voljnih" uz podršku SAD-a mogle "pomoći u regeneraciji ukrajinskih snaga, osiguranju ukrajinskog neba i podršci sigurnijim morima, uključujući i djelovanje unutar Ukrajine".
Ovaj prijedlog je dio novog paketa sigurnosnih garancija, koje je podržala Bijela kuća, a koje bi mogle označiti napredak u postizanju mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva, rekli su američki i evropski lideri.
Ali su dodali da i dalje postoje značajne razlike oko budućeg statusa ukrajinskih teritorija koje je okupirala Rusija.
Prema prijedlogu, Ukrajina bi imala podršku Zapada za održavanje vojske od 800.000 vojnika, SAD bi predvodile "mehanizam za praćenje i verifikaciju prekida vatre" kako bi pružile rano upozorenje na svaki budući napad.
Evropske zemlje bi takođe potpisale "pravno obavezujuću obavezu, podložnu nacionalnim procedurama, da će poduzeti mjere za vraćanje mira i sigurnosti u slučaju budućeg oružanog napada".
Evropa bi takođe podržala pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji.
SAD su predstavile novi paket na razgovorima u Berlinu. Američki zvaničnici su rekli da vjeruju da će Rusija prihvatiti sigurnosne garancije predstavljene na razgovorima, što bi označilo značajno ublažavanje zahtjeva Kremlja za ograničenjem veličine ukrajinske vojske i protivljenje djelovanju trupa iz zemalja NATO-a u Ukrajini.
Američki zvaničnici odbili su dati konkretne detalje o tome šta bi taj sigurnosni paket uključivao i ko bi branio Ukrajinu ako Rusija nastavi invaziju nakon što bude postignut mirovni sporazum.
Potvrdili su da SAD neće rasporediti snage na terenu u Ukrajini.
Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je na konferenciji za novinare u ponedjeljak da vjeruje da su dvije strane najbliže pravom mirovnom procesu od početka ruske invazije velikih razmjera 2022. godine.
- Ono što su SAD ovdje u Berlinu stavile na stol u smislu pravnih i materijalnih garancija je zaista značajno - rekao je Merc tokom zajedničke konferencije za novinare sa Zelenskim.
Ukrajinski predsjednik je rekao da pozdravlja produktivne razgovore, dok je glavni mirovni pregovarač Kijeva pozdravio pravi napredak u drugoj rundi pregovora u Berlinu.
Sigurnosne garancije smatraju se ključnim faktorom potencijalnog mirovnog sporazuma.
Zelenski je opisao razgovore s američkom stranom kao teške, ali je rekao da su napredovali. Rekao je da Rusija koristi svoje neumoljive napade kao polugu u pregovorima i napomenuo da nijedna elektrana u Ukrajini nije pošteđena napada.

Zelenskom u Berlinu predstavljen novi paket garancija, čeka se reakcija Rusije

Crnogorski bokser Matija Roganović je izborio plasman u finale Evropskog prvenstva za juniore u Njemačkoj.
Slavio je izuzetno teškom i dramatičnom polufinalu protiv reprezentativca Ukrajine Dmitra Kasianenka, kojeg je savladao odlukom sudija 3:2. Rival članu BK Nikšić u borbi za zlato u kategoriji do 80 kilograma biće Gruzijac Aleksandre Baladze.
Duel u gradiću Kinbaum je od samog početka bio izuzetno zahtjevan, a Roganović je već u prvoj rundi pokazao veliku borbenost i tehničku zrelost. Ipak, sudijska odluka izazvala je nevjericu u crnogorskom taboru - svih pet sudija bodovalo je prvu rundu u korist Ukrajinca (5:0), iako su treneri i stručni štab bili ubijeđeni da je Matija bio bolji rival.
U drugoj rundi stručni štab crnogorske reprezentacije je promijenio taktiku - Roganović je dodatno pojačao ritam i ponovo nametnuo svoju borbu. Iako je i u ovom dijelu meča bio osjetno bolji, sudijska odluka bila je tijesna - 3:2 u korist Roganovića.
Svjestan da nema prostora za kalkulacije, Roganović je u trećoj rundi krenuo na sve ili ništa. U jednoj silovitoj razmjeni udaraca snažno je pogodio rivala, pa je sudija u ringu morao, brojanjem da odmori Ukrajinca.
Taj nokdaun je u potpunosti prelomilo meč. Jedan od sudija tu rundu je bodovao sa dva razlike (10:8) za crnogorskog reprezentativca, što se na kraju pokazalo kao presudno za konačnu pobjedu i plasman u finale.
- Ovo je ogromna pobjeda za Matiju i za crnogorski boks. Pokazao je karakter, hladnu glavu i vrhunsku borbenost u momentima kada nije bilo lako - rekao je selektor Nikola Ružić.
A Nikola Raičević je zaustavljen u polufinalu, pa je morao da se zadovolji bronzom. Bolji od Raičevića je bio Irac Kristijan Jubani, koji je sasvim zasluženo slavio jednoglasnom odlukom sudija.
- Nikola je pokazao izuzetnu borbenost i kvalitet tokom cijelog turnira. U polufinalu je imao protivnika koji je u ovom trenutku bio brži i konkretniji, ali bronzana medalja je ogroman rezultat. Uz to, Nikola je ulazna godina juniora, što nam daje još veći osjećaj zadovoljstva. Ovo je dokaz da smo na pravom putu - istakao je Ružić.

Roganović u finalu, Raičević na kraju bronzani

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Tag: centralna-banka-crne-gore