Povodom Međunarodnog dana žena Centar za ženska prava (CŽP) organizovao je danas u Podgorici Osmomartovski marš pod sloganom “Bunt”. Tanja Markuš iz Centar za ženska prava, na skupu je poručila da je cilj da se zajedno borimo za bezbjednost svih građana i građanki Crne Gore. - Danas dok se borimo za ravnopravnost i pravdu suočavamo se sa sistemom koji je gluv na potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene. Po ko zna koji put podsjećamo da je život bez nasilja, diskriminacije i straha osnovno ljudsko pravo, a ne privilegija - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030813038_39f75fd4cd9fe75be4300a5bcee25de9f4f190c58279734138e28695feb6b4d6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030813038_39f75fd4cd9fe75be4300a5bcee25de9f4f190c58279734138e28695feb6b4d6" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Sa Osmomartovskog marša u Podgorici"> <figcaption>Sa Osmomartovskog marša u Podgorici(Photo: Portal RTCG)</figcaption> </figure>  Poručila je da zahtijevaju efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalne nesposobnosti koju, kako dodaje, plaćamo našim životima. - Zahtijevamo funkcionalan pravosudni sistem zasnovan na etici, a ne partijskom opredjeljenju - navela je Markuš. Zatražila je i odgovornost svih institucija koje nam, kako kaže, svojim nemarom i neznanjem ugrožavaju živote. - I zbog toga bunt. Bunt kao odgovor na nepravdu, na nesigurnost, na državu koja neće ili ne umije da radi svoj posao. Bunt kao simbol pravde, kao snaga onih koji odbijaju da budu žrtve sistema, i bunt kao energija koja donosi promjene - zaključila je Markuš. Iz Centra za ženska prava ranije su pozvali građane da im se pridruže protestnom okupljanju i maršu i da zajedno podignu glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030813038_2a187e2c073ce706b8670c108b9d807f0cd8cdbdc2f06139a0c64ce590c99f75.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025030813038_2a187e2c073ce706b8670c108b9d807f0cd8cdbdc2f06139a0c64ce590c99f75" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Sa Osmomartovskog marša u Podgorici"> <figcaption>Sa Osmomartovskog marša u Podgorici(Photo: Portal RTCG)</figcaption> </figure>  - Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevamo efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima - naveli su ranije iz CŽP. Učesnici marša prošli su ulicom Slobode, zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, do mosta Blaža Jovanovića, a potom ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti. - Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih - kazali su iz CŽP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

"Institucije nam nemarom i neznanjem ugrožavaju živote, zbog toga - bunt!"

Centar za ženska prava (CŽP) organizovaće danas u Podgorici, povodom Međunarodnog dana žena, Osmomartovski marš pod sloganom Bunt.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali građane da se pridruže protestnom okupljanju i maršu i da zajedno podignu glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore.
- Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevamo efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima - naveli su ranije iz CŽP.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwomensrightscenter.mne%2Fposts%2F1031093635719069%3Fref%3Dembed_post&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Marš će početi na Trgu nezavisnosti u Podgorici u 12 sati.
- Učesnici će se okupiti na Trgu Nezavisnosti, gdje će se prisutnima obratiti aktivistkinje za prava žena - rekli su iz CŽP.
Kako su naveli iz te NVO, grupa će se kretati ulicom Slobode, zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića, a potom ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.
- Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih - kazali su iz CŽP.

1250x600

1084x550

U Podgorici danas Osmomartovski marš: Borba za zaštitu i unapređenje prava

Protest i marš povodom obilježavanja 8. marta, Međunarodnog dana žena, će se održati sjutra na Trgu nezavisnosti u Podgorici sa početkom u 12 sati, saopšteno je iz Centra za ženska prava.&nbsp;
Osmomartovski marš će se održati pod sloganom "BUNT!"
Oni pozivaju sve građane da se pridruže protestnom okupljanju i maršu povodom obilježavanja 8. marta, Međunarodnog dana žena, da zajedno podignemo glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore
Učesnici će se, kako su kazali iz Centra, okupiti na Trgu Nezavisnosti, gdje će se prisutnima obratiti aktivistkinje za prava žena.
Grupa će se kretati Ulicom Slobode, &nbsp;zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića a zatim ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.
Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevaju efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima.
Osmomartovski marš održavamo pod sloganom BUNT!
- Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih! - poručili su iz Centra za ženska prava.&nbsp;

Osmomartovski marš sjutra na Trgu nezavisnosti

Centar za ženska prava (CŽP) organizovaće u subotu u Podgorici, povodom Međunarodnog dana žena, Osmomartovski marš pod sloganom Bunt.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali sve građane da se pridruže protestnom okupljanju i maršu i da zajedno podignu glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore.

„Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevamo efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima“, naveli su iz CŽP.

Oni su kazali da će marš početi na Trgu nezavisnosti u Podgorici u 12 sati.

„Učesnici će se okupiti na Trgu Nezavisnosti, gdje će se prisutnima obratiti aktivistkinje za prava žena“, rekli su iz CŽP.

Kako su naveli iz te NVO, grupa će se kretati ulicom Slobode, zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića, a potom ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.

„Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih“, kazali su iz CŽP.

U Podgorici u subotu Osmomartovski marš

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije već 17 dana ne odgovaraju na pitanja o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju 1. januara ove godine. 
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) uputile su 24. januara predstavku sa pitanjima o postupanju policije Savjetu za građansku kontrolu rada policije.
- Četiri dana kasnije, 28. januara, Savjet je zatražio izjašnjenje od Uprave policije o pitanjima postavljenim u predstavci: Ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom tih prijava; koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina; zašto Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca ubistava; na koji način je izvršilac ubistava došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija u vezi s tim preduzela istražne radnje i neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana; da li su protiv izvršioca zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava; da li je izvršeno vještačenje telefona izvršioca zločina? Odgovori na ova pitanja izostaju već 17 dana, uprkos urgenciji koju je i Savjet uputio 10. februara - kažu iz HRA i CŽP.
U tim organizacijama smatraju da ovakvo odugovlačenje izaziva sumnju da se nešto krije. 
U međuvremenu, Vrhovno državno tužilaštvo obavijestilo je HRA i CŽP da povodom masovnog zločina na Cetinju ne sprovodi nikakvu istragu, već da će izviđaj eventualno biti pokrenut nakon kontrole postupanja policije od strane Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova. 
HRA i CŽP smatraju da svakako treba istražiti na koji način i od kojih osoba se izvršilac ubistva snabdio oružjem za koje nije imao dozvolu, odnosno da li je imao bilo kog pomagača u izvršenju masovnog ubistva, jer se radi o krivičnim djelima koja se gone po službenoj dužnosti. 
Očekuju da Uprava policije bez daljeg odlaganja objavi tražene informacije koje su od opšteg interesa za bezbjednost kako na Cetinju tako i šire. 
- Poslije dva masovna ubistva za manje od tri godine, u kojima je stradalo 23 ljudi, među njima i četvoro djece, dok je devet osoba ranjeno, jedino odgovorno je pošteno analizirati sve radnje i propuste u sistemu bezbjednosti da se ovakvi užasni zločini ne bi više ponavljali. Država je dužna da preduzme sve neophodne mjere u cilju zaštite prava na život i bezbjednost ljudi - poručluju iz HRA i CŽP.

HRA i CŽP: MUP i UP bez odgovora o masovnom zločinu na Cetinju, VDT ne sprovodi nikakvu istragu

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) podnijele su juče Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku zbog postupanja policije prilikom masovnog zločina na Cetinju, 1. januara 2025. godine.
Kako je saopšteno, cilj predstavke je da se utvrde sve relevantne činjenice i ocjeni postupanje Uprave policije, da bi se utvrdila odgovornost za propuste i unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost u Crnoj Gori.
- Savjet za građansku kontrolu rada policije je nezavisan mehanizam kontrole rada policije. On ocjenjuje primjenu policijskih ovlašćenja radi zaštite ljudskih prava i sloboda. Na čelu Savjeta je advokat Zoran Čelebić, a njegovi članovi i članice su Milena Popović Samardžić, predstavnica Ljekarske komore Crne Gore, Dražen Cerović, predstavnik Univerziteta Crne Gore, Branislav Radulović, predstavnik Udruženja pravnika Crne Gore i Aida Petrović, predstavnica nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima. Predstavkom smo od Savjeta zatražili da utvrdi činjenice i ocjeni primjenu policijskih ovlašćenja u kontekstu zaštite života i bezbjednosti građana Cetinja - navodi se u saopštenju HRA i CŽP.
U fokusu su bila pitanja ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom navedenih prijava? Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina i šta je učinjeno da se unaprijedi bezbjednost na Cetinju posle masovnog ubistva 12. avgusta 2022?
Podatak o ukupno 11 policijskih službenika na Cetinju u vrijeme ubistva, koji je iznio v.d. direktora Uprave policije, kako navode, ukazuje da je nedovoljno učinjeno da se bezbijednost na Cetinju unaprijedi od prethodne tragedije i da nadležni zbog toga moraju da snose odgovornost.
- Ovdje se radi i o pitanju koliko je od tih 11 službenika zaista bilo operativno u vrijeme ubistava. Zbog čega Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca masovnog ubistva? Na koji način je izvršilac ubistva došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija preduzela neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana? Da li su protiv izvršioca masovnog zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava - pitaju HRA i CŽP.
Izostanak obavještenja o postojanju i razvoju postupaka za ispitivanje i ocjenu primjene policijskih ovlašćenja 1. januara 2025. godine na Cetinju, odnosno uoči tog dogadjaja i isključivo afirmativna saopštenja zvaničnika o postupanju policije smatraju zabrinjavajućim.
- Ovakav pristup ne doprinosi unaprjeđenju bezbjednosti i zaštiti ljudskih prava. Očekujemo od Savjeta da izvrši nepristrasnu analizu i javnosti pruži odgovore povodom masovnog zločina na Cetinju, a koji već 25 dana izostaju. Očekujemo od Savjeta da temeljno i nezavisno istraži odnosno provjeri podatke Uprave policije i ocjeni postupanje nadležnih državnih službenika u cilju spriječavanja ponavljanja sličnih tragedija ubuduće - zaključeno je u saopštenju.

HRA i CŽP: Istražiti postupanje policije i odgovornost za tragediju na Cetinju

Ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti - poručeno je iz nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP). 
 
Oni su kazali da učestvuju u žalosti porodica i prijatelja 12 žrtava ubijenih na Cetinju, među kojima je i dvoje djece, da se nadaju svim srcem da će svih četvoro teško ranjenih preživjeti i da će se oporaviti. Dodali su da učestvuju u žalosti građana Cetinja, koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva, koja nije lako objasniti, pogotovo djeci. 
 
- Jučerašnja ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti u Crnoj Gori - podvukli su u HRA i CŽP. 
 
Oni su naveli da je do ubistava došlo na pet različitih i međusobno udaljenih lokacija, dok je na šestoj ubica onesposobljen i izvršio samoubistvo. 
 
- Grad je obezbjeđivalo samo devet službenika policije, uprkos izjavi premijera da u njemu boravi 120 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i uprkos sličnom masovnom ubistvu iz avgusta 2022. godine - ukazali su u saopštenju. 
 
Iz HRA i CŽP su pitali nadležne šta se to od 2022. do danas uopšte promijenilo u sistemu bezbjednosti na Cetinju i zašto je taj grad ostao nezaštićen. 
 
- Osnovni policijski poslovi propisani Zakonom o unutrašnjim poslovima su zaštita bezbjednosti građana i Ustavom utvrđenih sloboda i prava, sprečavanje vršenja i otkrivanje krivičnih djela i prekršaja, pronalaženje učinilaca krivičnih djela i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim organima, kao i održavanje javnog reda i mira - istakli su oni.
Obaveza države je, naglašavaju, da svoje bezbjednosne snage organizuje tako da u skladu sa profesionalnim standardima sprečava ponavljanje istih obrazaca nasilja, na što HRA i CŽP u kontinuitetu ukazuju. 
 
Iz HRA i CŽP su podsjetili da su još 28. decembra 2023. godine, tokom protesta CŽP i građanske grupe “Posljednja kap”, premijeru Milojku Spajiću dostavili zahtjeve kojima su tražili da demokratizuje rad policije kroz strateški pristup uspostavljanja “policije u zajednici”, zasnovanog na poštovanju ljudskih prava, odgovornosti i saradnje policije sa društvenom zajednicom. 
 
- Kao i da naloži nadležnim institucijama da izvrše kontrolu i izvjeste o tome da li osobe koja imaju dozvolu da drže oružje, to čine na bezbjedan način (odvojeno od municije) i da li je na adekvatan način onemogućen pristup oružju i municiji maloljetnicima i drugim neovlašćenim osobama - dodali su oni. 
 
Podsjetili su da je među zahtjevima bilo i onemogućavanje zakonite kupovine oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja. 
 
Zatražili su i proglašenje moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje i držanje bilo kakvog oružja do izmjene Zakona o oružju. 
 
Na protestu je zatraženo i revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru osoba koja posjeduju oružje i kroz ozbiljne, a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede, uključujući testiranje na psihoaktivne supstance. 
 
- I pooštravanje uslove za posjedovanje lovačkog oružja, pojačavanje kontrole strjeljačkih klubova koji gradjanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi lakše dobili dozvolu za nošenje oružja, uvođenje visokog mjesečnog poreza na posjedovanje i držanje oružja - dodaje se u saopštenju. 
 
Navodi se da je među zahtjevima bilo i osiguranje da pružaoci medijskih usluga, uključujući internet i druge elektronske platforme kao i društvene mreže, poštuju zabranu programskih sadržaja koji promovišu govor mržnje i drugo nasilje, kriminalno i nezakonito djelovanje, emitovanje scena brutalnog nasilja i drugih sadržaja koji mogu negativno uticati na javnost, a naročito na djecu. 
 
Zatraženo je i uvođenje u obrazovni sistem nastave o nenasilnom rješavanju sukoba i informacije za prevenciju i zaštitu od nasilja, uključujući i ono zasnovano na rodu ili drugom osnovu diskriminacije. 
 
Iz HRA i CŽP su rekli da podržavaju akciju “Poštuj život, vrati oružje” i apelujuju na sve koji imaju oružje da ga predaju.

Ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti

Centar za ženska prava izražava punu podršku Sari Vujisić, čiji je hrabri iskorak učinio da se objelodani nasilje koje skrivaju crnogorske obrazovne ustanove, a sprovode oni koji bi morali da edukuju, podržavaju i osnažuju našu djecu i mlade - saopšteno je iz ove nevladine organizacije.
Kako ističu, nije ovo prvi takav slučaj.
- Daleke 1992. godine jedan je profesor suspendovan zbog seksualnog napada na učenicu Gimnazije “Slobodan Škerovic”, ali i tada tek nakon dugotrajnog štrajka njenih školskih drugarica i drugova, i to bez ikakve krivične sankcije - kazali su iz Centra za ženska prava.&nbsp;
Nasilje u Gimnaziji, kako dodaju, nije novost, "kao što nije novost ni njegovo prikrivanje i &nbsp;izostanak odlučne reakcije uprave škole".
- Koja je morala poslati jasnu poruku da nasilnicima nije mjesto medju profesorima i koja je imala zakonsku obavezu da o prijavljenom nasilju informiše nadležne institucije. To je ne samo zakonska obaveza, već i obaveza koja proizilazi iz Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici koji su, u dva navrata, 2011. &nbsp;i 2018. godine, potpisali resorni ministri, a koji nedvosmisleno obavezuje direktore/ice svih predškolskih, osnovnoškolskih, &nbsp;srednjoškolskih &nbsp;ustanova i resursnih centara &nbsp;da u slučaju sumnje na nasilje nad djetetom i nasilje u porodici bilo kojeg člana kolektiva odmah obavijeste policiju (str. 16 Protokola) - ističu iz Centra za ženska prava.
Smatraju da je bilo neophodno da uprava škole ispita da li se slična situacija desila i drugim učenicama istog profesora, kao što obično biva kada je u pitanju sklonost seksualnom uznemiravanju i proganjanju.&nbsp;
&nbsp;- Ovaj slučaj nam ukazuje i na neophodnost usvajanja preciznih protokola za zaštitu djece i mladih od seksualnog nasilja u obrazovnim ustanovama, pa pozivamo Ministarstvo prosvjete, &nbsp;nauke i inovacija da u najkraćem roku pristupi izradi ovog dokumenta - navode u saopštenju.
&nbsp;Pozivaju tužilastvo da po službenoj dužnosti ispita da li je u postupanju profesora Radomana Čečovića bilo elemenata krivičnog djela.
&nbsp;- Centar za ženska prava čvrsto stoji uz sve žene i djevojčice koje su preživjele seksualno nasilje &nbsp;i ujedno ohrabruje da nam se obrate za psihološku i pravnu pomoć i zastupanje - poručili su iz ove nevladine organizacije.

Centar za ženska prava: Puna podrška Vujisić, tužilaštvo da ispita da li u postupanju profesora ima elemenata krivičnog djela

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava osudili su napad na novinarku Anu Raičković i članove njene porodice, ističući da je ovaj čin nasilja apsolutno neprihvatljiv.
- Raičković, urednica crne hronike u Pobjedi, sinoć je u Podgorici napadnuta, kako je objavljeno, od strane biznismena Zorana Ćoća Bećirovića i njegovog obezbjeđenja ispred restorana Gurman. Ona je prvo verbalno napadnuta, a zatim su, kako je saopštila Uprava policije, i ona i dva člana njene porodice dobili više udaraca u glavu i tijelo. Napadači su novinarki zatim oštetili i automobil. Motiv napada je novinarski rad Raičković i njeni komentari u emisijama, objavili su Pobjeda i TV E - navedeno je u saopštenju HRA i Centra ua ženska prava.
Te NVO osudile su napad na slobodu izražavanja, a posebno i nasilje prema ženi i to na javnom mjestu.
- Razmjere agresije i pomjeranje svih civilizacijskih granica u rješavanju konflikata u našoj zemlji vrlo je zabrinjavajuće. Pohvaljujemo efikasnu reakciju policije, očekujemo da odgovorni budu hitno procesuirani i da se i na taj i na druge načine osigura bezbjednost zaposlenih u medijima. Pružamo punu podršku Ani Raičković i svim drugim novinarkama i novinarima koji se suočavaju s neprimjerenim komentarima i prijetnjama - poručeno je u saopštenju.

HRA i CŽP osudili napad na Raičković: Apsolutno neprihvatljiv čin nasilja

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin je, na sastanku sa predstavnicama nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Teom Gorjanc Prelević i Bojanom Malović, i Centra za ženska prava (CŽP), Majom Raičević, kazao da će provjeriti zašto nisu suspendovana četvorica policajaca protiv kojih se pred osnovnim sudovima u Baru i Podgorici vode krivični postupci zbog zlostavljanja u vršenju službe.
Takođe, predložiće da se za narednu govinu nabave tjelesne kameree koje će snimati postupanje svih uniformisanih pripadnika policije u primjeni ovlašćenja.
Predstavnice NVO održale su juče sastanak sa Brđaninom, na temu postupanja policije u slučajevima nasilja u porodici, policijskog nasilja i sprovođenja preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT).&nbsp;
Direktor Uprave policije je naglasio posvećenost zakonitom postupanju policijskih službenika i suzbijanju svakog oblika zlostavljanja.&nbsp;
Prihvatio je da provjeri zašto nisu suspendovana četvorica policajaca protiv kojih se pred osnovnim sudovima u Baru i Podgorici vode krivični postupci zbog zlostavljanja u vršenju službe.&nbsp;
- Brđanin se saglasio sa Raičević da samo obučeni i senzitivisani policijski službenici i službenice treba da postupaju sa žrtvama partnerskog i domaćeg nasilja - saopšteno je iz HRA.
Razgovarali su i o potrebi specijalizacije linije rada za borbu protiv nasilja u svim centrima bezbjednosti, kao i o neophodnosti nabavke opreme za elektronski nadzor nad primjenom zaštitne mjere zabrane približavanja koja se izriče počiniocima nasilja u prekršajnom postupku.&nbsp;
U pogledu primjene preporuka CPT-ja, Uprava policije će predložiti da se budžetom i planom javnih nabavki predvidi nabavka tjelesnih kamera za narednu godinu, koje će obavezno snimati postupanje svih uniformisanih pripadnika policije u primjeni ovlašćenja.&nbsp;
Takođe, predložiće se i nabavka kamera koje će snimati sve hodnike i policijske prostorije u kojima policijski službenici primjenjuju ovlašćenja odnosno razgovaraju sa građanima.&nbsp;
Brđanin je saopštio da je poslednji tender za nabavku novih uniformi za specijalne jedinice, koje će imati identifikacione oznake, bio uspješan tako da se u tom dijelu očekuje ispunjenje preporuka CPT-a iz 2008. godine za označavanje policijskih službenika koji djeluju pod zaštitnom opremom, tzv. maskom.
- Dio tendera koji se odnosi na nabavku novih uniformi za ostale policijske službenike je poništen i one se mogu očekivati tek naredne godine, za nekih osam mjeseci - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predstavnice NVO su apelovale da se tender posebno raspiše za prsluke koji bi bili adekvatno označeni u što kraćem roku.
- Označavanje maskiranih službenika je neophodno za njihovu identifikaciju i procesuiranje u slučaju prekomjerne primjene sile prema građanima. Predstavnice HRA i CŽP izrazile su zabrinutost zbog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koje će dovesti do smanjenja nivoa obrazovanja u oblasti zaštite ljudskih prava. Skraćivanjem perioda potrebnog za napredovanje policijskih službenika, ukidanje obaveznih obuka iz ključnih oblasti, poput postupanja sa ranjivim kategorijama i jedinicama specijalne namjene, i isključivanjem Uprave za ljudske resurse iz tog postupka, otvara se prostor za politizaciju i snižavanje profesionalnih standarda unutar policije - ističe se u saopštenju HRA.
Direktor policije je podržao učešće inspektora Uprave policije u obukama o istražnom intervjuisanju koje će HRA i CŽP organizovati naredne godine u okviru projekta "Ujedinjeni protiv zlostavljanja i nekažnjivosti" koji podržava Delegacija EU u Crnoj Gori.

Brđanin će provjeriti zašto nisu suspendovani policajci koji se sumnjiče za zlostavljanja, najavio i nabavku tjelesnih kamera

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore pozivao je sve društvene aktere da se u susret Međunarodnom danu Roma podsjete suštinskih problema sa kojima se ova zajednica suočava u svim oblastima života i da preispitaju šta kao društvo možemo učiniti da se efikasnije djeluje u unaprjeđenju uslova za život dostojan čovjeka.
Kako su saopštili iz institucije Ombudsmana, u čitavom spektru osjetljivih kategorija društva, visoko na ljestvici grupa u riziku od diskriminacije već odavno su pripadnici/e romske zajednice.&nbsp;
- Romi u Crnoj Gori imaju nepovoljan položaj u svim ključnim aspektima života, od socijalnog i ekonomskog statusa, do obrazovanja i isključenosti iz političke participacije. Nemali broj romskih i egipćanskih porodica još uvijek su izolovane od ostatka stanovništva i žive u neformalnim i privremenim naseljima, koja su odvojena od naselja sa neromskim stanovništvom, pa usljed takve fizičke odvojenosti raste i svaki vid socijalne distance i isključivanja - navodi se u saopštenju.
Kako ističu, marginalizacija i društvena isključenost dominantno je uzrokovana nedostatkom održivih rješenja u oblasti obrazovanja, zapošljavanja i socio-ekonomskog statusa, što je dovelo do generacijskog siromaštva koje se ne može prevazići bez primjene kontinuiranih i sistemskih mjera.
- Nedovoljno obrazovno postignuće uzrokuje nepovoljan položaj Roma na tržištu rada, a što dalje dovodi do visoke nezaposlenosti i rizika od siromaštva - naglasili su.
Poručili su i da pozdravljaju i podstiču sve aktivnosti usmjerene na promociji uspješnih primjera obrazovanja, zapošljavanja i uključivanja u život zajednice, koje smatraju jednim od najboljih vidova podrške, osnaživanja i promocije prava Roma/kinja, što se pokazalo i veoma podsticajnim unutar same zajednice.
- U prethodnoj godini Zaštitnik nije imao znatniji priliv pritužbi od strane Roma i Egipćana, a u predmetima u kojima je postupao pritužbe su pretežno podnosile organizacije koje se bave zaštitom i promocijom prava ove zajednice, uključujući Romski savjet - rekli su.
Kako dodaju, prigovarano je diskriminatornom, stereotipnom i uvredljivom govoru prema Romima od strane javnih ličnosti, kao i neriješenim pitanjima stanovanja u pojedinim naseljima, te prijetnji od mogućeg iseljenja i apatridije.
- Povod vođenja postupka pred Zaštitnikom bio je i požar u Baru, naselju pod Volujicom, u kojem su život izgubile četiri osobe, a improvizovani domovi i barake su uništeni, pa je Zaštitnik radi prevencije beskućništva i stvaranja pretpostavki za dostojanstven život romskih porodica koje su usljed požara ostale bez domova uputio preporuke nadležnim organima - kazali su.
Dodali su da najnoviji primjer i požar u Tivtu upozorio je da su rizici stalno prisutni u većini naselja u kojima žive Romi.&nbsp;
- Ovom prilikom Zaštitnik poziva nadležne da preduzmu sve mjere na izvršenju datih preporuka- ističu.
Navode i da je Zaštitnik postupao po inicijativi za unaprjeđenje radno - pravnog statusa medijatora u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u oblasti obrazovanja, te dao preporuke da se otklone posljedice diskriminacije prema medijatorima/kama u socijalnoj inkluziji, kao i po pritužbi zbog nepovoljnog tretmana Romkinja u pružanju zdravstvene zaštite, kada je data preporuka da se, uvažavajući ranjiv položaj Romkinja i Egipćanki u pogledu reproduktivnog zdravlja, nastavi sa pružanjem zdravstvene zaštite licima koja nemaju zdravstveno osiguranje, odnosno koja još uvijek nijesu riješila pravni status u Crnoj Gori, poštujući prava, slobode, autonomiju i ljudsko dostojanstvo svakog pacijenta/kinje.
- Podsjećamo da je institucija Zaštitnika u aprilu 2023. godine publikovala Izvještaj „Položaj Roma i Egipćana u Crnoj Gori kroz prizmu rada Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i stanje sa terenskih posjeta”, a koji je sačinjen na bazi obilazaka romskih i egipćanskih naselja u 13 opština i preko 20 naselja - &nbsp;poručili su oni.
Poručili su da Zaštitnik ostaje posvećen partner na unaprjeđenju ljudskih prava i sloboda romske zajednice i podsjeća da je ova institucija otvorena za svaki vid saradnje, savjetovanja, podrške i postupanja, uključujući i proaktivni i reaktivni mandat.

Ombudsman: Romi u Crnoj Gori imaju nepovoljan položaj u svim ključnim aspektima

U izazovnim društvenim okolnostima, transnacionalna saradnja i razvijanje evropske dimenzije visokog obrazovanja i nauke nikada nisu bili važniji, a podizanje zajedničkih institucijskih kapaciteta definitivno povećava šanse univerziteta na kojima postoje studenti koji u sebi već nose odgovore za svijet koji još nije nastao. To je poručeno na jubilarnom 10. Rektorskom forumu Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, koji je danas zvanično otvoren u Podgorici, a koji zajedno organizuju Univerzitet Crne Gore i Rektorski forum Jugoistične Evrope i Zapadnog Balkana. Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović poručio je da je svijet u kome živimo odavno veoma zahtjevna scena, izazova je mnogo, ali je sigurno da se niko ne može sam, bez pomoći zajednice, izboriti sa onim što živimo, a posebno ne sa onim što slijedi. - Na svakom univerzitetu u našem regionu sjede mladi koji imaju pravo na budućnost. A mi smo ti koji treba da stvorimo uslove da ta budućnost bude barem malo pravednija, pametnija i manje birokratska nego što je bila naša prošlost. U vremenu sve većeg usitnjavanja, kada se češće grade zidovi nego mostovi, ovakvi susreti su mnogo važniji nego što izgledaju. Vrijeme u kojem živimo poziva na hrabrost, na saradnju, na intelektualnu svježinu, da plivamo i grabimo naprijed, čak i kada struje teku protiv nas - rekao je Božović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_49c3d44bf4d293d51d0a33402614c37027bcc288b4fd7972fcf2c7d599d9dbcd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407150428_49c3d44bf4d293d51d0a33402614c37027bcc288b4fd7972fcf2c7d599d9dbcd" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Božović"><figcaption>Vladimir Božović(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Siguran je da u svakoj zemlji, u svakoj učionici, u svakom amfiteatru, postoje studenti koji već nose u sebi odgovore za svijet koji još nije nastao. - Naš zadatak nije da ih oblikujemo po mjeri postojećeg, nego da im pomognemo da to novo i bolje stvore. Da budemo, ako ništa drugo, dobri saputnici na njihovom putu. Ovaj forum je i prilika da se zapitamo šta znači biti univerzitet u 21. vijeku. Jesmo li mi i dalje izvor svjetlosti, ili se samo trudimo da ne zaostanemo za tuđim sjajem? Jesmo li mjesto kritičkog mišljenja, ili smo pristali na tišinu u ime „projekata“ i „performansi“ - upitao je Božović. Predsjednica Rektorskog foruma, rektorka Univerziteta u Rijeci prof. dr Snježana Prijić-Samaržija istakla je da broj članica Rektorskog foruma kontinuirano raste i da danas obuhvata 34 univerziteta od Slovenije do Albanije i Grčke. - Rektorski forum Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana posvećen je rješavanju ključnih izazova za univerzitete, razvoju evropske politike u visokom obrazovanju i istraživanju unutar regiona, razmjeni dobrih praksi, pripremi zajedničkih projekata, podsticanju razmjene zaposlenih i studenata, a prije svega je posvećen našem uzajamnom osnaživanju, rastu i podsticanju kritičkog mišljenja, kako bismo se bolje i učinkovitije suočavali sa izazovima nemirnog vremena - rekla je Prljić-Samardžija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_ef35762e9e4f68ab19b80caaa9a2a6c2aa09302984a0880a8672b2d1b59db1b4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407150428_ef35762e9e4f68ab19b80caaa9a2a6c2aa09302984a0880a8672b2d1b59db1b4" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Snježana Prijić-Samaržija"><figcaption>Snježana Prijić-Samaržija(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Temeljna misija Rektorskog foruma je da, kako je istakla, bude glas univerziteta Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, koji mogu snažnije i glasnije zagovarati interese na evropskom prostoru visokog obrazovanja, evropskom prostoru istraživanja, ali i ukupno na evropskom i globalnom nivou. - U izazovnim društvenim okolnostima obilježenim geopolitičkim tenzijama i nepredvidivim posljedicama tehnološkog razvoja, izazovi za naša sveučilista postaju sve veći zbog čega je potrebno ozbiljno promišljati našu novu ulogu ne samo u našim nacionalnim i regionalnim zajednicama, već u evropskim i globalnim - kazala je Prijić-Samaržija. Prema njenim riječima, izvjesno je da transnacionalna saradnja i razvijanje evropske dimenzije visokog obrazovanja i nauke nikada nije bila važnija. - Zbog našeg ogromnog kolektivnog znanja i naše ogromne kolektivne mudrosti imamo dužnost djelovati, kao što je davno upozorio sve naučnike slavni Albert Ajnštajn - riječi su Prljić-Samardžije. Naglasila je da podizanje zajedničkih institucijskih kapaciteta definitivno povećava šanse svakog univerziteta. Generalni sekretar Rektorskog foruma sa Univerziteta u Ljubljani prof. dr Ivan Svetlik istakao je da je jedno od najvažnijih pitanja kvalitet visokog obrazovanja. - Ako nemamo kvalitet veoma teško konkurišemo u domaćoj okolini i na međunarodnom nivou. Zato je pitanje kako da to ostvarimo na najbolji mogući način?! Tema koja dopunjava pitanje kvaliteta je pitanje evropske diplome, jer evropska diploma može donijeti standardizaciju obrazovanja. To može bitno doprinijeti poboljšanju kvaliteta obrazovanja - rekao je Svetlik.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_649bf4b19bdc98576298fd615668c9ba542e1fadf0c41b3d57dbb29be84b0cb1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407150428_649bf4b19bdc98576298fd615668c9ba542e1fadf0c41b3d57dbb29be84b0cb1" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Ivan Svetlik"><figcaption>Ivan Svetlik(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Naglasio je da će tokom trajanja Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana biti riječi o novim i tekućim projektima koji su interesantni za sve univerzitete. - Tu ćete moći vidjeti gdje može da se uključi vaš univerzitet, bilo da neke aktivnosti već postoje ili se pojavljuju kao nove - rekao je Svetlik. Najavio je da će na kraju susreta biti izabran novi predsjednik Rektorskog foruma. Događaj okuplja rektore, predstavnike evropskih univerziteta, agencija za osiguranje kvaliteta i visoke zvaničnike Evropske unije i zemalja regiona.

Budućnost se ne gradi sama, univerzitet mora pokazati smjer

Uprava za saobraćaj je naložila uklanjanje putokaza ka Peći, u mjestu Murino u plavskoj opštini, na kojem je stajala oznaka „SRB“ odnosno Srbija - iako je Crna Gora priznala nezavisnu državu Kosovo prije 17 godina.
To proizilazi iz odgovora Ministarstva saobraćaja na pitanja Portala ETV.
- Na osnovu dostupnih informacija, Uprava za saobraćaj je naložila uklanjanje predmetnog znaka. Ministarstvo nije u posjedu tehničke dokumentacije na osnovu koje je znak postavljen, niti je dalo bilo kakvu saglasnost za ovakve radove - kazali su nam u resoru kojim rukovodi Maja Vukićević iz prosrpke Demokratske narodne partije (DNP).
Oni su podvukli da nijesu nadležni za davanje sagalasnosti za izvođenje radova u okviru ovog projekta, niti da su bili uključeni u proces postavljanja ili uklanjanja predmetng putokaza.
- Investitor projekta je Uprava za saobraćaj, koja je odgovorna za realizaciju aktivnosti u okviru ,,Zone škola“, a čiji je cilj povećanje bezbjednosti ranjivih kategorija učesnika u saobraćaju – dodali su u resoru Vukićević.
Ovaj znak je, prema informacijama Portala ETV, postavljen prethodne sedmice - a juče je uklonjen.
<h2>ODGOVORNOST</h2>
Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović poručio je u izjavi za Portal ETV da će insistirati na odgovornosti u Upravi za saobraćaj.
- Nadamo se da će lice koje je unijelo uznemirenost među građane i mimo pravila i zakona postavilo znak. Tako da odgovornost mora biti utvrđena – jasan je Canović.
Tog stava su i u samoj Upravi za saobraćaj.
Oni su saopštili da preduzimaju sve neophodne korake kako bi se okolnosti u vezi sa ovim slučajem u potpunosti razjasnile, kao i preduzele dalje aktivnosti ka utvrđivanju odgovornosti
Kako su pojasnili, sporna tabla se tu našla u okviru realizacije druge faze projekta „Unapređenje bezbjednosti saobraćaja u zonama osnovnih škola na državnim putevima u Crnoj Gori“, koji obuhvata 10 osnovnih škola u državi.
Projektom je, prema njihovim riječima, obuhvaćena i Osnovna škola „Petar Dedović“ u Murini (opština Plav), na čijem je području prethodnih dana postavljen saobraćajni znak koji je izazvao uznemirenje javnosti.
- Uprava za saobraćaj zatražila je hitno izjašnjenje od projektanta, revidenta, izvođača radova i nadzora zbog postavljanja navedene table, te naložila izvođaču da tablu ukloni. Cilj projekta je unapređenje uslova bezbjednog kretanja učenika i ostalih učesnika u saobraćaju u blizini školskih zona - naveli su oni.
<h2>SIGNAL</h2>
Oni su potvrdili informaciju Portala ETV da je „ugovor o građenju“ potpisan sa konzorcijumom „Signal – Hill construction – geodeting – via project“, kojeg čine „Signal“ d.o.o. Sombor, „Hill construction“ d.o.o. Podgorica, „Geodeting“ d.o.o. Bijelo Polje i „Via project“ d.o.o. Podgorica.&nbsp;
- Projekatnu dokumentaciju, na osnovu koje se izvode radovi, uradio je „VLINŽENJERING” DOO Budva, a koja je revidovana u maju 2024.godine od strane firme “DING” DOO iz Podgorice. Radove izvodi Konzoreijum „SIGNAL - HILL CONSTRUCTION - GEODETING - VIA PROJECT", a nadzor vrši “PROJECTMAN” DOO iz Podgorice - dodali su u Upravi za saobraćaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpec-je-u-srbiji-pise-na-saobracajnom-znaku-u-murinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uprava za saobraćaj je naložila uklanjanje spornog putokaza ka Peći, Canović će insistirati na odgovornosti

U Skupštini Crne Gore danas je održana komemorativna sjednica povodom smrti savjetnika predsjednika Skupštine Crne Gore i nekadašnjeg poslanika Janka Milatovića.
Sjednicu je otvorio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, &nbsp;a prisutnima se obratio i &nbsp;poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević, koji je podsjetio na ljudske kvalitete Janka Milatovića.&nbsp;
- Svuda je bio cijenjen i poštovan, cijelog života bio je neko ko je veoma dobar, student i radnik, dobar političar. Posvetio je svoj život politici i dao nama mlađima priliku da se izgrađujemo i da napredujemo. Vjerovao je u nas i u svim borbama koje smo vodili stajao je ispred svoje djece, ispred svih nas, da pokaže svojim primjerom kako treba i kojim putem treba ići. Kao častan čovjek, borio se za svoje principe ali se nikada nije borio protiv nekog drugog čovjeka, uvijek je bio tu da pomogne svakome a da mu put ne natruni - kazao je Kovačević.
U ime porodice obratio se Miloš Milatović koji je izrazio zahvalnost prisutnima na toplim riječima utjehe i podsjećanju na ono što je njihov suprug i otac bio .&nbsp;
- Janko je bio čovjek koji ljude nije dijelio nego se uvijek trudio da bude onaj koji okuplja, miri i koji je tu da sasluša tuđe probleme i brige. Bio je nepokolebljivi borac za slobodu, pravdu, istinu i sve hrišćanske vrijednosti. U ovom teškom trenutku za našu porodicu srca su nam puna zahvalnosti za svu ljubav, pažnju i brigu koju ste nam svi vi pružili - isakao j Milatović.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić naglasio je da se s dubokim poštovanjem prisjeća Janka Milatovića.&nbsp;
- Janko je bio čovjek velike duše i još većeg srca. Njegova iskrenost i pravdoljubivost bili su primjer svima nama koji smo imali čast da ga poznajemo i da dijelimo sa njim zajedničku borbu za pravdu i slobodu naših sunarodnika. Bio je ponos i čast naše političke borbe, oličenje nesebičnosti uvijek spreman da drugome pomogne u nevolji. Koračao je ponosno i uspravno kroz život vodeći računa o svakom čovjeku a uvijek dosljedan sebi i svojim uvjerenjima.- istakao je Mandić.
Predsjednik Skupštine podsjetio je na sve političke aktivnosti i zajedničke borbe u kojima je Milatović učestvovao.
- Crna Gora će se uvijek sjećati njegovih izlaganja u ovoj sali jer on je bio pravi istinski narodni poslanik. U njegovoj riječi osjećala se emocija, solidarnost sa obespravljenima i svima onima koji su toliko dugo čekali na pravdu - &nbsp;naveo je Mandić.

Održana Komemorativna sjednica povodom smrti Janka Milatovića

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Tag: centar-za-zenska-prava