Građani imaju pravo na izražavanje mirnog protesta i blokadom saobraćajnica u ograničenom trajanju, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, saopštavaju iz NVO Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava.
Poručili su da ćutanje vlasti neće doprinijeti da se patnje Cetinjana zaborave i upozoravaju da je toj zajednici potrebna iskrena podrška, sigurnost i uvjerenje da vlast radi za, a ne protiv njih.
- Umjesto zastrašivanja protestanata, pozivamo nadležne da im se obrate i odgovore na njihova legitimna pitanja - da li su porodice stradalih u masakru na Medovini dobile podršku države, odnosno lokalne samouprave kao i žrtve poslednjeg masakra? Kada će biti usvojen Zakon o oružju (Markov i Mašanov zakon)? Da li je, kada i kako povećana bezbjednost na Cetinju?- upitali su iz ovih NVO.
Poručili su da je grubo je i krajnje neempatično smatrati turističku sezonu važnijom od potreba duboko povrijeđene zajednice, kojoj vlast duguje odgovore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

HRA i Centar za ženska prava: Grubo i neempatično smatrati turističku sezonu važnijom od potreba povrijeđene zajednice

Povodom Međunarodnog dana žena Centar za ženska prava (CŽP) organizovao je danas u Podgorici Osmomartovski marš pod sloganom “Bunt”. Tanja Markuš iz Centar za ženska prava, na skupu je poručila da je cilj da se zajedno borimo za bezbjednost svih građana i građanki Crne Gore. - Danas dok se borimo za ravnopravnost i pravdu suočavamo se sa sistemom koji je gluv na potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene. Po ko zna koji put podsjećamo da je život bez nasilja, diskriminacije i straha osnovno ljudsko pravo, a ne privilegija - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030813038_39f75fd4cd9fe75be4300a5bcee25de9f4f190c58279734138e28695feb6b4d6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030813038_39f75fd4cd9fe75be4300a5bcee25de9f4f190c58279734138e28695feb6b4d6" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Sa Osmomartovskog marša u Podgorici"> <figcaption>Sa Osmomartovskog marša u Podgorici(Photo: Portal RTCG)</figcaption> </figure>  Poručila je da zahtijevaju efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalne nesposobnosti koju, kako dodaje, plaćamo našim životima. - Zahtijevamo funkcionalan pravosudni sistem zasnovan na etici, a ne partijskom opredjeljenju - navela je Markuš. Zatražila je i odgovornost svih institucija koje nam, kako kaže, svojim nemarom i neznanjem ugrožavaju živote. - I zbog toga bunt. Bunt kao odgovor na nepravdu, na nesigurnost, na državu koja neće ili ne umije da radi svoj posao. Bunt kao simbol pravde, kao snaga onih koji odbijaju da budu žrtve sistema, i bunt kao energija koja donosi promjene - zaključila je Markuš. Iz Centra za ženska prava ranije su pozvali građane da im se pridruže protestnom okupljanju i maršu i da zajedno podignu glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030813038_2a187e2c073ce706b8670c108b9d807f0cd8cdbdc2f06139a0c64ce590c99f75.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025030813038_2a187e2c073ce706b8670c108b9d807f0cd8cdbdc2f06139a0c64ce590c99f75" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Sa Osmomartovskog marša u Podgorici"> <figcaption>Sa Osmomartovskog marša u Podgorici(Photo: Portal RTCG)</figcaption> </figure>  - Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevamo efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima - naveli su ranije iz CŽP. Učesnici marša prošli su ulicom Slobode, zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, do mosta Blaža Jovanovića, a potom ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti. - Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih - kazali su iz CŽP.

"Institucije nam nemarom i neznanjem ugrožavaju živote, zbog toga - bunt!"

Centar za ženska prava (CŽP) organizovaće danas u Podgorici, povodom Međunarodnog dana žena, Osmomartovski marš pod sloganom Bunt.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali građane da se pridruže protestnom okupljanju i maršu i da zajedno podignu glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore.
- Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevamo efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima - naveli su ranije iz CŽP.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwomensrightscenter.mne%2Fposts%2F1031093635719069%3Fref%3Dembed_post&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Marš će početi na Trgu nezavisnosti u Podgorici u 12 sati.
- Učesnici će se okupiti na Trgu Nezavisnosti, gdje će se prisutnima obratiti aktivistkinje za prava žena - rekli su iz CŽP.
Kako su naveli iz te NVO, grupa će se kretati ulicom Slobode, zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića, a potom ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.
- Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih - kazali su iz CŽP.

U Podgorici danas Osmomartovski marš: Borba za zaštitu i unapređenje prava

Protest i marš povodom obilježavanja 8. marta, Međunarodnog dana žena, će se održati sjutra na Trgu nezavisnosti u Podgorici sa početkom u 12 sati, saopšteno je iz Centra za ženska prava.&nbsp;
Osmomartovski marš će se održati pod sloganom "BUNT!"
Oni pozivaju sve građane da se pridruže protestnom okupljanju i maršu povodom obilježavanja 8. marta, Međunarodnog dana žena, da zajedno podignemo glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore
Učesnici će se, kako su kazali iz Centra, okupiti na Trgu Nezavisnosti, gdje će se prisutnima obratiti aktivistkinje za prava žena.
Grupa će se kretati Ulicom Slobode, &nbsp;zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića a zatim ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.
Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevaju efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima.
Osmomartovski marš održavamo pod sloganom BUNT!
- Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih! - poručili su iz Centra za ženska prava.&nbsp;

Osmomartovski marš sjutra na Trgu nezavisnosti

Centar za ženska prava (CŽP) organizovaće u subotu u Podgorici, povodom Međunarodnog dana žena, Osmomartovski marš pod sloganom Bunt.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali sve građane da se pridruže protestnom okupljanju i maršu i da zajedno podignu glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore.

„Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevamo efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima“, naveli su iz CŽP.

Oni su kazali da će marš početi na Trgu nezavisnosti u Podgorici u 12 sati.

„Učesnici će se okupiti na Trgu Nezavisnosti, gdje će se prisutnima obratiti aktivistkinje za prava žena“, rekli su iz CŽP.

Kako su naveli iz te NVO, grupa će se kretati ulicom Slobode, zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića, a potom ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.

„Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih“, kazali su iz CŽP.

U Podgorici u subotu Osmomartovski marš

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije već 17 dana ne odgovaraju na pitanja o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju 1. januara ove godine. 
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) uputile su 24. januara predstavku sa pitanjima o postupanju policije Savjetu za građansku kontrolu rada policije.
- Četiri dana kasnije, 28. januara, Savjet je zatražio izjašnjenje od Uprave policije o pitanjima postavljenim u predstavci: Ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom tih prijava; koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina; zašto Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca ubistava; na koji način je izvršilac ubistava došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija u vezi s tim preduzela istražne radnje i neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana; da li su protiv izvršioca zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava; da li je izvršeno vještačenje telefona izvršioca zločina? Odgovori na ova pitanja izostaju već 17 dana, uprkos urgenciji koju je i Savjet uputio 10. februara - kažu iz HRA i CŽP.
U tim organizacijama smatraju da ovakvo odugovlačenje izaziva sumnju da se nešto krije. 
U međuvremenu, Vrhovno državno tužilaštvo obavijestilo je HRA i CŽP da povodom masovnog zločina na Cetinju ne sprovodi nikakvu istragu, već da će izviđaj eventualno biti pokrenut nakon kontrole postupanja policije od strane Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova. 
HRA i CŽP smatraju da svakako treba istražiti na koji način i od kojih osoba se izvršilac ubistva snabdio oružjem za koje nije imao dozvolu, odnosno da li je imao bilo kog pomagača u izvršenju masovnog ubistva, jer se radi o krivičnim djelima koja se gone po službenoj dužnosti. 
Očekuju da Uprava policije bez daljeg odlaganja objavi tražene informacije koje su od opšteg interesa za bezbjednost kako na Cetinju tako i šire. 
- Poslije dva masovna ubistva za manje od tri godine, u kojima je stradalo 23 ljudi, među njima i četvoro djece, dok je devet osoba ranjeno, jedino odgovorno je pošteno analizirati sve radnje i propuste u sistemu bezbjednosti da se ovakvi užasni zločini ne bi više ponavljali. Država je dužna da preduzme sve neophodne mjere u cilju zaštite prava na život i bezbjednost ljudi - poručluju iz HRA i CŽP.

HRA i CŽP: MUP i UP bez odgovora o masovnom zločinu na Cetinju, VDT ne sprovodi nikakvu istragu

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) podnijele su juče Savjetu za građansku kontrolu rada policije predstavku zbog postupanja policije prilikom masovnog zločina na Cetinju, 1. januara 2025. godine.
Kako je saopšteno, cilj predstavke je da se utvrde sve relevantne činjenice i ocjeni postupanje Uprave policije, da bi se utvrdila odgovornost za propuste i unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost u Crnoj Gori.
- Savjet za građansku kontrolu rada policije je nezavisan mehanizam kontrole rada policije. On ocjenjuje primjenu policijskih ovlašćenja radi zaštite ljudskih prava i sloboda. Na čelu Savjeta je advokat Zoran Čelebić, a njegovi članovi i članice su Milena Popović Samardžić, predstavnica Ljekarske komore Crne Gore, Dražen Cerović, predstavnik Univerziteta Crne Gore, Branislav Radulović, predstavnik Udruženja pravnika Crne Gore i Aida Petrović, predstavnica nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima. Predstavkom smo od Savjeta zatražili da utvrdi činjenice i ocjeni primjenu policijskih ovlašćenja u kontekstu zaštite života i bezbjednosti građana Cetinja - navodi se u saopštenju HRA i CŽP.
U fokusu su bila pitanja ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom navedenih prijava? Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina i šta je učinjeno da se unaprijedi bezbjednost na Cetinju posle masovnog ubistva 12. avgusta 2022?
Podatak o ukupno 11 policijskih službenika na Cetinju u vrijeme ubistva, koji je iznio v.d. direktora Uprave policije, kako navode, ukazuje da je nedovoljno učinjeno da se bezbijednost na Cetinju unaprijedi od prethodne tragedije i da nadležni zbog toga moraju da snose odgovornost.
- Ovdje se radi i o pitanju koliko je od tih 11 službenika zaista bilo operativno u vrijeme ubistava. Zbog čega Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca masovnog ubistva? Na koji način je izvršilac ubistva došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija preduzela neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana? Da li su protiv izvršioca masovnog zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava - pitaju HRA i CŽP.
Izostanak obavještenja o postojanju i razvoju postupaka za ispitivanje i ocjenu primjene policijskih ovlašćenja 1. januara 2025. godine na Cetinju, odnosno uoči tog dogadjaja i isključivo afirmativna saopštenja zvaničnika o postupanju policije smatraju zabrinjavajućim.
- Ovakav pristup ne doprinosi unaprjeđenju bezbjednosti i zaštiti ljudskih prava. Očekujemo od Savjeta da izvrši nepristrasnu analizu i javnosti pruži odgovore povodom masovnog zločina na Cetinju, a koji već 25 dana izostaju. Očekujemo od Savjeta da temeljno i nezavisno istraži odnosno provjeri podatke Uprave policije i ocjeni postupanje nadležnih državnih službenika u cilju spriječavanja ponavljanja sličnih tragedija ubuduće - zaključeno je u saopštenju.

HRA i CŽP: Istražiti postupanje policije i odgovornost za tragediju na Cetinju

Ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti - poručeno je iz nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP). 
 
Oni su kazali da učestvuju u žalosti porodica i prijatelja 12 žrtava ubijenih na Cetinju, među kojima je i dvoje djece, da se nadaju svim srcem da će svih četvoro teško ranjenih preživjeti i da će se oporaviti. Dodali su da učestvuju u žalosti građana Cetinja, koji su u dvije i po godine doživjeli dva masovna ubistva, koja nije lako objasniti, pogotovo djeci. 
 
- Jučerašnja ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti u Crnoj Gori - podvukli su u HRA i CŽP. 
 
Oni su naveli da je do ubistava došlo na pet različitih i međusobno udaljenih lokacija, dok je na šestoj ubica onesposobljen i izvršio samoubistvo. 
 
- Grad je obezbjeđivalo samo devet službenika policije, uprkos izjavi premijera da u njemu boravi 120 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i uprkos sličnom masovnom ubistvu iz avgusta 2022. godine - ukazali su u saopštenju. 
 
Iz HRA i CŽP su pitali nadležne šta se to od 2022. do danas uopšte promijenilo u sistemu bezbjednosti na Cetinju i zašto je taj grad ostao nezaštićen. 
 
- Osnovni policijski poslovi propisani Zakonom o unutrašnjim poslovima su zaštita bezbjednosti građana i Ustavom utvrđenih sloboda i prava, sprečavanje vršenja i otkrivanje krivičnih djela i prekršaja, pronalaženje učinilaca krivičnih djela i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim organima, kao i održavanje javnog reda i mira - istakli su oni.
Obaveza države je, naglašavaju, da svoje bezbjednosne snage organizuje tako da u skladu sa profesionalnim standardima sprečava ponavljanje istih obrazaca nasilja, na što HRA i CŽP u kontinuitetu ukazuju. 
 
Iz HRA i CŽP su podsjetili da su još 28. decembra 2023. godine, tokom protesta CŽP i građanske grupe “Posljednja kap”, premijeru Milojku Spajiću dostavili zahtjeve kojima su tražili da demokratizuje rad policije kroz strateški pristup uspostavljanja “policije u zajednici”, zasnovanog na poštovanju ljudskih prava, odgovornosti i saradnje policije sa društvenom zajednicom. 
 
- Kao i da naloži nadležnim institucijama da izvrše kontrolu i izvjeste o tome da li osobe koja imaju dozvolu da drže oružje, to čine na bezbjedan način (odvojeno od municije) i da li je na adekvatan način onemogućen pristup oružju i municiji maloljetnicima i drugim neovlašćenim osobama - dodali su oni. 
 
Podsjetili su da je među zahtjevima bilo i onemogućavanje zakonite kupovine oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja. 
 
Zatražili su i proglašenje moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje i držanje bilo kakvog oružja do izmjene Zakona o oružju. 
 
Na protestu je zatraženo i revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru osoba koja posjeduju oružje i kroz ozbiljne, a ne samo formalne, psihijatrijske i druge ljekarske i psihološke preglede, uključujući testiranje na psihoaktivne supstance. 
 
- I pooštravanje uslove za posjedovanje lovačkog oružja, pojačavanje kontrole strjeljačkih klubova koji gradjanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi lakše dobili dozvolu za nošenje oružja, uvođenje visokog mjesečnog poreza na posjedovanje i držanje oružja - dodaje se u saopštenju. 
 
Navodi se da je među zahtjevima bilo i osiguranje da pružaoci medijskih usluga, uključujući internet i druge elektronske platforme kao i društvene mreže, poštuju zabranu programskih sadržaja koji promovišu govor mržnje i drugo nasilje, kriminalno i nezakonito djelovanje, emitovanje scena brutalnog nasilja i drugih sadržaja koji mogu negativno uticati na javnost, a naročito na djecu. 
 
Zatraženo je i uvođenje u obrazovni sistem nastave o nenasilnom rješavanju sukoba i informacije za prevenciju i zaštitu od nasilja, uključujući i ono zasnovano na rodu ili drugom osnovu diskriminacije. 
 
Iz HRA i CŽP su rekli da podržavaju akciju “Poštuj život, vrati oružje” i apelujuju na sve koji imaju oružje da ga predaju.

Ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti

Centar za ženska prava izražava punu podršku Sari Vujisić, čiji je hrabri iskorak učinio da se objelodani nasilje koje skrivaju crnogorske obrazovne ustanove, a sprovode oni koji bi morali da edukuju, podržavaju i osnažuju našu djecu i mlade - saopšteno je iz ove nevladine organizacije.
Kako ističu, nije ovo prvi takav slučaj.
- Daleke 1992. godine jedan je profesor suspendovan zbog seksualnog napada na učenicu Gimnazije “Slobodan Škerovic”, ali i tada tek nakon dugotrajnog štrajka njenih školskih drugarica i drugova, i to bez ikakve krivične sankcije - kazali su iz Centra za ženska prava.&nbsp;
Nasilje u Gimnaziji, kako dodaju, nije novost, "kao što nije novost ni njegovo prikrivanje i &nbsp;izostanak odlučne reakcije uprave škole".
- Koja je morala poslati jasnu poruku da nasilnicima nije mjesto medju profesorima i koja je imala zakonsku obavezu da o prijavljenom nasilju informiše nadležne institucije. To je ne samo zakonska obaveza, već i obaveza koja proizilazi iz Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici koji su, u dva navrata, 2011. &nbsp;i 2018. godine, potpisali resorni ministri, a koji nedvosmisleno obavezuje direktore/ice svih predškolskih, osnovnoškolskih, &nbsp;srednjoškolskih &nbsp;ustanova i resursnih centara &nbsp;da u slučaju sumnje na nasilje nad djetetom i nasilje u porodici bilo kojeg člana kolektiva odmah obavijeste policiju (str. 16 Protokola) - ističu iz Centra za ženska prava.
Smatraju da je bilo neophodno da uprava škole ispita da li se slična situacija desila i drugim učenicama istog profesora, kao što obično biva kada je u pitanju sklonost seksualnom uznemiravanju i proganjanju.&nbsp;
&nbsp;- Ovaj slučaj nam ukazuje i na neophodnost usvajanja preciznih protokola za zaštitu djece i mladih od seksualnog nasilja u obrazovnim ustanovama, pa pozivamo Ministarstvo prosvjete, &nbsp;nauke i inovacija da u najkraćem roku pristupi izradi ovog dokumenta - navode u saopštenju.
&nbsp;Pozivaju tužilastvo da po službenoj dužnosti ispita da li je u postupanju profesora Radomana Čečovića bilo elemenata krivičnog djela.
&nbsp;- Centar za ženska prava čvrsto stoji uz sve žene i djevojčice koje su preživjele seksualno nasilje &nbsp;i ujedno ohrabruje da nam se obrate za psihološku i pravnu pomoć i zastupanje - poručili su iz ove nevladine organizacije.

Centar za ženska prava: Puna podrška Vujisić, tužilaštvo da ispita da li u postupanju profesora ima elemenata krivičnog djela

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava osudili su napad na novinarku Anu Raičković i članove njene porodice, ističući da je ovaj čin nasilja apsolutno neprihvatljiv.
- Raičković, urednica crne hronike u Pobjedi, sinoć je u Podgorici napadnuta, kako je objavljeno, od strane biznismena Zorana Ćoća Bećirovića i njegovog obezbjeđenja ispred restorana Gurman. Ona je prvo verbalno napadnuta, a zatim su, kako je saopštila Uprava policije, i ona i dva člana njene porodice dobili više udaraca u glavu i tijelo. Napadači su novinarki zatim oštetili i automobil. Motiv napada je novinarski rad Raičković i njeni komentari u emisijama, objavili su Pobjeda i TV E - navedeno je u saopštenju HRA i Centra ua ženska prava.
Te NVO osudile su napad na slobodu izražavanja, a posebno i nasilje prema ženi i to na javnom mjestu.
- Razmjere agresije i pomjeranje svih civilizacijskih granica u rješavanju konflikata u našoj zemlji vrlo je zabrinjavajuće. Pohvaljujemo efikasnu reakciju policije, očekujemo da odgovorni budu hitno procesuirani i da se i na taj i na druge načine osigura bezbjednost zaposlenih u medijima. Pružamo punu podršku Ani Raičković i svim drugim novinarkama i novinarima koji se suočavaju s neprimjerenim komentarima i prijetnjama - poručeno je u saopštenju.

HRA i CŽP osudili napad na Raičković: Apsolutno neprihvatljiv čin nasilja

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je javni poziv za dodjelu posebne podrške za vino za ovu godinu.
Korisnici podrške za komponente konverzija, restrukturiranje vinograda, zelena berba, investicije u oblasti proizvodnje vina i investicije u inovacije, su poljoprivredna gazdinstva upisana u Vinarsku datoteku Vinogradarskog registra u skladu sa zakonima o vinu i o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda.
Korisnici podrške za promotivne aktivnosti, po ovom javnom pozivu, su udruženja vinara i druga sektorska udruženja koja predstavljaju proizvođače vina.
Prihvatljive aktivnosti i investicije su konverzija sorte, restrukturiranje vinograda, zelena berba, investicije u oblasti proizvodnje vina, investicije i inovacije i promocija crnogorskih vina i širenje vinske kulture.
Podnosilac zahtjeva može konkurisati s jednim zahtjevom i ostvariti pravo na podršku za jednu ili više komponenti, pri čemu ukupna podrška ne može iznositi više od deset hiljada eura po zahtjevu.
Javni poziv sa detaljnijim informacijama i obrascem zahtjeva za prijavljivanje, može se pogledati na sajtu Ministarstva.

Dodjela posebne podrške za vino

Rožajac E.G. (46) uhapšen je jer je, tokom kontrole u saobraćaju, vrijeđao i prijetio policijskim službenicima, a potom i fizički napao jednog od njih. Protiv njegove supruge L.G. podnijeta je krivična prijava, a oboje se sumnjiče da su izvršili krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.&nbsp;
Policijski službenici su juče kontrolisali putničko motorno vozilo kojim je upravljao E.G. dok se na mjestu suvozača nalazila njegova supruga. Prethodno je E.G. pretekao vozilo preko pune linije, na dijelu puta u zoni škole.&nbsp;
Kada su policijski službenici upoznali E.G. o počinjenom prekršaju iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, on je, bez datog znaka policajaca, izašao iz vozila i počeo da negoduje.&nbsp;
- &nbsp;Uputio je policijskim službenicima uvrede i prijetnje, a potom je pesnicom i laktom zadao udarce u predjelu grudi i stomaka jednom od njih, dok je njegova supruga L.G. takođe fizički napala policijskog službenika povlačeći ga za ruke i vrat, a zatim upotrijebila ručni sprej sa nadražujućim dejstvom prskajući policijske službenike u predjelu lica - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Policijski službenici su su savladali E.G. i njega i L.G. doveli u Odjeljenje bezbjednosti Rožaje. E.G. je sve vrijeme nastavio sa prijetnjama i vrijeđanjem policijskih službenika.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama, koji se izjasnio da se u postupcima E.G. i L.G. stiču bitni elementi krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Policijskim službenicima je naloženo da uhapse E.G. i da se privede nadležnom tužiocu, kao i da se protiv njega i L.G. podnese krivična prijava u redovnom postupku.&nbsp;

Rožaje: Bračni par nasrnuo na policajce, žena upotrijebila i ručni sprej

Carinski službenici jutros su, u sklopu planskih aktivnosti i sprovođenja ciljanih kontrola, spriječili pokušaj krijumčarenja raznih vrsta ljekova, tehničkih uređaja i prehrambenih suplemenata na Aerodromu Podgorica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511130520_4aa6d155559be7829bcb8be90d1305d8ba4fd4e0b79b318501dac58dc8ab28a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511130520_4aa6d155559be7829bcb8be90d1305d8ba4fd4e0b79b318501dac58dc8ab28a5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Oduzeti ljekovi"> <figcaption>Oduzeti ljekovi(Photo: Uprava carina)</figcaption> </figure>  Nedozvoljena roba otkrivena je kod dvoje ruskih državljana, B.V. i M.N, koji su u Podgoricu doputovali međunarodnim letom. Vrijednost zaplijenjene robe procijenjena je na oko 7.500 eura i ona je trajno oduzeta. Osumnjičeni su predati službenicima Uprave policije na dalju nadležnost, a protiv njih će, u redovnom postupku, biti podnijete krivične prijave. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511130520_2c6821a3acad54bf0b0c8095b1cc5a2d4e38ba054f283b89c2e436eaaf3eb924.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511130520_2c6821a3acad54bf0b0c8095b1cc5a2d4e38ba054f283b89c2e436eaaf3eb924" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Oduzeti ljekovi"> <figcaption>Oduzeti ljekovi(Photo: Uprava carina)</figcaption> </figure>  - Uprava carina nastavlja sa sprovođenjem intenzivnih kontrola na svim graničnim prelazima, s ciljem zaštite zdravlja građana, ekonomske stabilnosti i suzbijanja svih oblika nezakonite trgovine - poručuju iz UC.

Na podgoričkom aerodromu spriječen pokušaj krijumčarenja ljekova vrijednih 7.500 eura

Uprava policije Crne Gore, kao lider u integracionom procesu u regionu Zapadnog Balkana, predano radi na usvajanju evropskih standarda u dijelu jačanja efikasnosti policijske organizacije, kazao je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović i naveo da uspostavljanjem snažne prekogranične saradnje možemo zajednički realizovati kvalitetne aktivnosti i postići mjerljive rezultate.
Šćepanović je, na poziv direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine Enesa Karića, učestvovao je na Prvoj konferenciji "Sigurnost historijskih gradova – Sarajevo kao najbolja turistička destinacija za 2025. godinu".
Tom prilikom govorio je na panel diskusiji „Saradnja dvije zemlje sa osvrtom na turističku sezonu“.
Šćepanović je rekao da je konstuktivna regionalna saradnja prepoznata kao indikator spremnosti zemalja ka integraciji u evropsku zajednicu, s obzirom na činjenicu da se u ovom procesu, osim pojedinačnog, posmatra i progres ostvaren kroz ovaj okvir funkcionisanja.
- V. d. direktora je kazao da posebno raduje činjenica da je od strane Evropske komisije primijećen i konstatovan progres upravo u oblastima borbe protiv organizovanog kriminala i međunarodne policijske saradnje, kao i u kompletnim naporima koje crnogorska policija ulaže kako bi sistem bezbjednosti bio efikasniji i efektivniji, te da napredak na ovom planu, koji implementiramo na svim nivoima djelovanja kao i kroz reagionalnu policijsku saradnju, svrstavaju Upravu policije Crne Gore u red profesionalnih i povjerljivih partnera u rješavanju bezbjednosnih izazova - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Šćepanović je akcentovao značaj bliske profesionalne saradnje koju, na tom putu, Uprava policije ostvaruje sa bezbjednosnim službama i pravosudnim organima Bosne i Hercegovine što, kako je kazao, predstavlja potvrdu obostrane spremnosti za dalje unapređenje zajedničkih mehanizama djelovanja u borbi protiv savremenih bezbjednosnih izazova i prijetnji.
On je podsjetio da, u cilju očuvanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta tokom ljetnje turističke sezone, Uprava policije realizuje međunarodni projekat „Sigurna turistička destinacija“.
- U okviru kojeg, na osnovu bilateralnih protokola o saradnji, sedam država partnera upućuje svoje policijske službenike – iz sastava uniformisane i kriminalističke policije, u primorske opštine Crne Gore. Ova inicijativa, osim što omogućava razmjenu profesionalnih iskustava, dobre prakse i operativnih informacija, doprinosi većem osjećaju sigurnosti inostranih turista kroz prisustvo službenika iz njihovih matičnih država - navedeno je u saopštenju.
U tom kontekstu posebno je naglasio inicijativu i izrazio nadu da će se Bosna i Hercegovina, kao osmi partner, pored Hrvatske, Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Italije i Rumunije, priključiti ovom projektu od 2026. godine. Time bi se, rekao je on, potvrdila opredijeljenost ka regionalnoj saradnji i evropskim integracijama kroz jačanje međuinstitucionalnih bezbjednosnih kapaciteta.
U okviru službene posjete Sarajevu, Šćepanović je održao operativni sastanak sa direktorom Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine Enesom Karićem i direktorom Federalne uprave policije Vahidinom Munjićem.
- Sastanak je bio prilika da se potvrdi kvalitetna i sadržajna saradnja između Uprave policije Crne Gore i organa za sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine, a bio je fokusiran na teme od značaja za regionalnu bezbjednost - navedeno je u saopštenju.
Iz Uprave policije ističu da je na sastanku konkretizovana inicijativa da se Bosna i Hercegovina uključi u projekat „Sigurna turistička destinacija 2026“, a razmatrani su i aspekti operativne saradnje u domenu savremenih bezbjednosnih izazova, s naglaskom na sajber bezbjednost i ulogu specijalnih policijskih jedinica u procesu profesionalnog osnaživanja i usklađivanja sa savremenim standardima djelovanja u borbi protiv organizovanog kriminala, terorizma i drugih oblika kompleksnih bezbjednosnih izazova i prijetnji.
- Na sastanku je, na inicijativu direktora Federalne uprave policije, razmatrana i mogućnost stručnog osposobljavanja poligrafskih ispitivača iz Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, kao važan korak ka jačanju stručnih i tehničkih kapaciteta u konteksu razvoja specijalizovanih forenzičkih vještina, imajući u vidu da Uprava policije Crne Gore raspolaže akreditovanim programom, licencom i stručnim kadrom za obrazovanje poligrafista, u skladu sa savremenim standardima iz ove oblasti - dodaje se u saopštenju.

Šćepanović: Uprava policije radi na usvajanju evropskih standarda

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: centar-za-zenska-prava