Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) podnio je krivičnu prijavu protiv dvije neidentifikovane osobe, nakon što su kamere-zamke na području Nacionalnog parka Durmitor zabilježile naoružane osobe u zoni u kojoj je lov strogo zabranjen.
Prijava je podnijeta na osnovu snimaka kamera-zamki tipa MINOX, koje CZIP koristi u okviru redovnog monitoringa divljih životinja na području Nacionalnog parka Durmitor.
- Na snimcima zabilježenim 22. oktobra 2025. u 10:55 sati, kao i 14. novembra 2025. u 15:17 i 17:06 sati, jasno se vide dvije naoružane osobe koje se kreću teritorijom NP Durmitor — područjem koje nije lovište i na kojem je svaki lov zakonom zabranjen. S obzirom na to da je fotografijama dokumentovana radnja koja ukazuje na kršenje propisa, CZIP je nadležnom državnom tužiocu predložio pokretanje postupka radi identifikacije nepoznatih lica i utvrđivanja krivične odgovornosti za nezakonit lov - navedeno je u saopštenju CZIP-a.
Ove kamere fotografije emituju u realnom vremenu, a organizacija posjeduje i zvaničnu dozvolu za njihovo postavljanje, izdatu od Agencije za zaštitu životne sredine. Monitoring se sprovodi kroz projekat ForestConnect, u partnerstvu sa Javnim preduzećem Nacionalni parkovi Crne Gore.
Prijavu je potpisala Marija Iković, stručna saradnica za očuvanje krupnih zvijeri u CZIP-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krivična prijava protiv dvije osobe zbog nezakonitog lova u NP Durmitor

Centar za proučavanje i zaštitu ptica (CZIP) objavio je primjedbe, prijedloge i sugestije na inovirani Nacrt Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice.
Primjedbe sa obrazloženjima CZIP je uputio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Sadržaj dokumenta prenosimo integralno:
Primjedba/predlog/sugestija 1:
<h3>Ovaj nacrt planskog dokumenta nije usklađen, odnosno suprotan je planu najvišeg reda – Prostornom planu Crne Gore i kao takav suprotan je odredbi člana 145. Ustava Crne Gore iz koje proizilazi da se pravni poredak države temelji na hijerarhiji pravnih akata. Načelom saglasnosti pravnih propisa omogućava se jedinstvenost i djelotvornost pravnog sistema i predstavlja jedan od bitnih elemenata ostvarivanja vladavine prava. </h3>
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 1:
Ovaj dokument je suprotan i nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore, koji je prošao javnu raspravu i koji ne predviđa mogućnost urbanizacije Veljeg brda, već čak izričito propisuje neophodnost usporavanja rasta, konkretno Glavnog grada i primorskih lokalnih centara, kao i potrebu za racionalnim širenjem gradova i unutrašnjem razvoju naselja. Takođe, u nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore posebno se ističe potreba za smanjivanjem trendova gradnje u lokalnim samoupravama kao što su Podgorica i Budva. 
U odjeljku “Optimizacija korišćenja prostora“ se navodi sljedeće: 
„za sve regione i pripadajuće lokalne zajednice je važno da se racionalizuju građevinska područja, odnosno da se primjeni optimizacija pri određivanju područja za izgradnju. (ili smanjenje tih područja u odnosu na postojeće planove u zonama gdje je to potrebno). Na taj način se prostor čuva i izbjegava se disperznost građevinskih zona, obezbjeđuje se bolje infrastrukturno i komunalno opremanje, izbjegavaju se konflikti u prostoru između građevinskih područja i poljoprivrednog zemljišta ili vrijednih i zaštićenih područja“. 
„Zapaža se da je najveća izgrađenost u Primorskom, a najmanja u Sjevernom regionu. Procenat izgrađenosti je neujednačen po opštinama, a izraženo viši je u Budvi, Podgorici, Tivtu, Golubovcima. Uz planirani razvoj privrede i infrastrukture, očekuje se povećanje izgrađenosti u Sjevernom regionu i opštinama koje su do sada bile u stagnaciji, a smirivanje trenda povećanja građevinskih područja u Podgorici i Budvi.”
Usvajanje ovakvog nacrta planskog dokumenta koji je suprotan planu najvišeg reda i eventualno donošenje Prostornog plana Crne Gore koji bi se kasnije usaglasio sa ovakvim planom nižeg reda (umjesto obrnuto), predstavljalo bi grubo kršenje Ustava i najavu protivpravnog iskorišćavanja službenog položaja. Na taj način osnažile bi se sumnje da se oblast uređenja prostora i izgradnje objekata koristi od strane aktera korupcije na najvišem nivou za sticanje koristi na štetu države, ali i za stvaranje uslova za pranje novca, za šta u oblasti uređenja prostora i izgradnje objekata inače postoji visok stepen rizika.
Zato pozivamo Ministarstvo da odustane od ovog nacrta jer je očigledno suprotan Ustavu. Svako dalje insistiranje na njegovom usvajanju i pored činjenice da se radi o neustavnom aktu, dodatno bi potvrdilo sumnje da su trenutno u toku pripremne radnje za izvršenje teških krivičnih djela, odnosno da se u projektu “Velje brdo” ne radi o planiranju izgradnje, nego o planiranju “ugradnje”.
Primjedba/predlog/sugestija 2:
<h3>U oglasu javne rasprave navedeno je da se radi o “inoviranom” planskom dokumentu. Termin inovirani planski dokument ne poznaje Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, pa je nerazumljivo o kakvom dokumentu se radi jer je nejasno koji dokument, kada i na koji način se “inovirao”. U svakom slučaju, pokrenut je postupak za donošenje planskog dokumenta koji zakon ne poznaje, što ovaj akt dodatno čini suprotnim Ustavu. </h3>
Takođe, u istom oglasu javne rasprave Ministarstvo je navelo da će Centralna prezentacija biti održana u multimedijalnoj sali Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine 11.12.2024. godine u periodu od 10h-12h. Ova prezentacija, odnosno javna rasprava, nije održana zato što Ministarstvo nije obezbijedilo uslove, kao ni druga rasprava koja je zakazana za dan 13.12.2024. godine jer je prostorija opet bila nedovoljna da omogući učešće svih zainteresovanih lica. Dodatno, prezentacija obrađivača plana bila je urađena tako da nije bila vidljiva i čitka i predstavljena je na krajnje neadekvatan način. Učešće javnosti u ovom postupku bilo je onemogućeno i zbog toga što grafički dio nacrta planskog dokumenta sadrži 53 dokumenta u PDF formatu, koje standardni računar ne može da otvori.
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 2:
Ministarstvo se odlučilo da ne sprovodi najavljenu javnu raspravu i pozvalo je zainteresovana lica da primjedbe i sugestije dostave pisanim putem, čime je učešće javnosti dodatno ograničeno, a što posebno podstiče sumnje da se radi o pripremnim radnjama za izvršenje krivičnih djela. U tom smislu, ukazujemo da je članom 5. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata propisano da se uređenje prostora zasniva, između ostalih, i na načelu javnosti u postupku uređenja prostora. Takođe, član 6. istog zakona propisuje da svako ima pravo da, u skladu sa zakonom, bude obaviješten o poslovima uređenja prostora i izgradnje objekata, da daje inicijative, mišljenja ili na drugi način učestvuje u poslovima vezanim za uređenje prostora i izgradnju objekata. U konkretnom slučaju, neodržavanjem javne rasprave koju je Ministarstvo zakazalo i koja nije održana jer Ministarstvo nije obezbijedilo uslove za to, prezentacijom plana koja je nečitka i objavljivanjem velikog broja dokumenata u formatu koji učesnici u raspravi ne mogu da koriste, grubo je povrijeđeno zakonom propisano načelo javnostu u postupku uređenja prostora.
Organ vlasti ne može zadovoljiti zahtjeve poštovanja načela javnosti tako što će samo formalno pozvati javnost da podnese primjedbe i sugestije, a istovremeno onemogućiti javnost da aktivno učestvuje u postupku i uskratiti joj pravo na javnu raspravu i posebno onemogućiti zainteresovanoj javnosti da izvrši uvid u svu dokumentaciju.
S tim u vezi ukazujemo da javni karakter postupka pred javnopravnim ili državnim organima štiti sve strane u postupku od donošenja odluka u tajnosti bez ikakve kontrole javnosti i ujedno održava povjerenje u rad tih organa. Načelo javnosti doprinosi postizanju cilja pravičnosti postupka, koji predstavlja jedan od fundametalnih principa svakog demokratskog društva u okviru značenja koje ima po Evropskoj konvenciji (presuda Evropskog suda za ljudska prava Golder od 21. februara 1975, Serija A br. 18, str. 18, stav 36. i presuda Lawless od 14. novembra 1960, Serija A br. 1, str. 13). 
Interesi kojima treba da služi javni postupak nijesu samo interesi strana u postupku, nego i interesi šire javnosti, pa postupak koji je otvoren samo za strane u njemu, ne zadovoljava kriterijume po odredbi člana 6. Konvencije (Kadubec protiv Slovačke, 1998. i Malhous protiv Češke Republike, 2001.). Kriterijum o javnosti primjenjuje se na bilo koju fazu postupka koja ima uticaja na “odlučivanje” o određenom pitanju (Axen protiv Njemačke, 1983.).
Rad Ministarstva bi morao biti javan, a načelom javnosti obezbjeđuje se nadzor građana nad organima koji vrše javna ovlašćenja, a sve u smislu načela suverenosti iz člana 2. Ustava Crne Gore o neposrednom ostvarivanju vlasti od strane građana.
Načelo javnosti ozbiljno je ograničeno odlukom da se ranije zakazana javna rasprava ne održi, kao i prezentacijom nečitkih dokumenata i dokumenata koji nijesu dostupni javnosti. Kako je javnost rada pravilo, odnosno načelo propisano Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustavom i zakonom, to je svako isključenje ili ograničenje javnosti izuzetak koji nalaže obavezu organu koji vodi postupak da donese posebnu odluku o isključenju javnosti i da u odluci pruži jasne i ubjedljive razloge, kao i pravni osnov, zbog kojih je odlučio da isključi ili ograniči javnost. 
Shodno odredbi člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, javnost se iz postupka može isključiti u interesu morala, javnog reda ili nacionalne bezbjednosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika ili zaštita privatnog života stranaka, ili u mjeri koja je nužno potrebna u posebnim okolnostima kada bi javnost mogla da naškodi interesima pravde. Nijedan od navedenih osnova za ograničenje javnosti u konkretnom slučaju ne postoji. 
Zato se proizvoljnim ograničenjem javnosti odlukom da se javna rasprava koja je zakazana neće održati, bez navođenja razloga i obrazloženja, krši Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustav Crne Gore i zakon i grubo ugrožavaju prava i interesi javnosti da učestvuje u postupku koji se tiče uređenja prostora i izgradnje objekata.
Podsjećamo i na međunarodne obaveze Crne Gore jer se još 2009. godine obavezala da će ih ispunjavati implementacijom Arhuske konvencije u svoje zakonodavstvo, a koje obaveze se, pored ostalog, odnose i na prava učešća zainteresovane javnosti prilikom donošenja planova. Iz tih razloga je donešen i Zakon o potvrđivanju Konvencije o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i prava na pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine. 
Shodno navedenom, očekujemo da Ministarstvo povuče iz procedure ovaj neustavan i nezakonit akt. U protivnom, ako se nastavi sa radnjama u cilju usvajanja ovog dokumenta u netransparentnoj proceduri, sumnje u planiranje izvršenja koruptivnih krivičnih djela i stvaranje ambijenta za pranje novca, a sve na organizovan način, biće dodatno potvrđene, pa ćemo u tom smislu o svemu obavijestiti Specijalno državno tužilaštvo u formi odgovorajuće krivične prijave. 
Primjedba/predlog/sugestija 3: 
<h3>Lokacija 29 - sporna je prenamjena zemljišta u zone mješovite namjene jer je riječ o trećoj zoni Parka prirode Rijeka Zeta u kojem je urbanizacija već prepoznata kao velika prijetnja i problem. Dodatno, lokacija se nalazi u neposednoj blizini Vodoizvorišta Mareza koje se koristi za potrebe javnog vodosnabdijevanja u Glavnom gradu Podgorica. Oko 60% stanovništva se snabdijeva sa Mareze, koja ima širu zonu zaštite, užu zonu zaštite i zonu neposredne zaštitem ali oko kojih je urbanizacija bez adekvatne komunalne infrastrukture već prepoznat problem koji se intenzivira ovom prenamjenom zemljišta. Smatramo da izgradnja dodatnih sadržaja ne može bit prihvatljiva na ovoj lokaciji. </h3>
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 3:
Prostorno – urbanistički plan Podgorice navodi da se na “prostoru uz rijeku Sitnicu, Velje Brdo i izvorište Mareza, kao i dijelu koji pripada teritoriji opštine Danilovgrad, ističu hidrološki fenomeni koji, zajedno sa vegetacijskim kompleksom i vidikovcima, predstavljaju specijalni oblik zaštite prirode označen kao predio posebnih prirodnih vrijednosti.“ Navodi se da je Marezu, kao izvorište Podgorice, potrebno zaštititi i uređivati kao zonu rekreacije, bez povređivanja prirodnih i pejzažnih kvaliteta. Za ovaj prostor je predviđena i izrada prostornog plana područja posebne namjene, koji bi osim podgoričke obuhvatio i dio danilovgradske opštine. Međutim, ovo područja je 2019. godine zaštićeno kao dio Parka prirode “Rijeka Zeta” za zonama zaštite II I III. Predmetna lokacija se nalazi u zoni III. 
U zoni zaštite III sa režimom održivog korišćenja mogu se: – sprovoditi intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprjeđenja zaštićenog područja; – razvijati naselja i prateću infrastruktura u mjeri u kojoj se ne izaziva narušavanje osnovnih vrijednosti područja; – vršiti radovi na uređenju objekata kulturno-istorijskog nasljeđa i tradicionalne gradnje; – sprovoditi očuvanja tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovništva; selektivno i ograničeno koristiti prirodni resursi. Treća zona parka obuhvata ekosistemske cjeline koje se nalazi u prostoru između rijeke Mareze, rijeke Matice i Sitnicu u Lužnici. Za ovu zonu neophodno je pratiti eksplicitnu primjenu standarda zaštite životne sredine i prirode kako se ne bi narušilo već poboljšalo biološko stanje parka prirode. Predložena izmjena PUPa za ovu lokaciju mora dati objašnjenje kumulativnog efekta već izgrađenih objekata u neposednoj blizini te na osnovu toga odlučiti da li je izgradnja dodatnih sadržaja prihvatljiva. 
Neplanska urbanizacije je zadnjih godina dovela do intenzivnog širenja urbanih površina uz izgradnju prateće infrastrukture (privatni stambeni objekati, saobraćajnice, industrijski objekti, autoservisi, hale i dr.). Posljedice takvog trajnog gubitka zemljišta i izmjene izvornog prirodnog ambijenta ogleda se u nestajanju i fragmentaciji svih tipova staništa. Posebno su ugrožena travnata staništa i poljoprivredno zemljište. Nekontrolisanom gradnjom trajno se gube prirodna i polu-prirodna staništa važna za održavanje biodiverziteta i poljoprivredu, a time i dugoročni benefiti koje ta staništa pružaju lokalnom stanovništvu. Od proglašenja zaštićenog područja konstatovana je intenzivna gradnja i to: poslovnih zgrada i magacina i nasipanje terena građevinskim šutom. Promjene u prostoru koje su se desile nakon formalne zaštite ovog područja su izražene. 
Primjedba/predlog/sugestija 4:
<h3>Lokacija 32 – sporna je prenamjena iz zona za poljoprivredu i naselje u zonu „Elektroenergetske infrastrukture“ jer je riječ o području izueztne biodiverzitetske vrijednosti. </h3>
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 4:
Ćemovsko polje je karstno polje i dio Zetske ravnice sa karakterom pseudostepe. Preostali očuvani djelovi, koji ujedno najviše odgovaraju vrstama ptica koje gnijezde na tipičnom stepskom staništu predstavljaju ostatke nekada velike i jedinstvene stepe u Crnoj Gori, koju čini mozaik pašnjaka, šljunkovitih i suvih livada i tradicionalnih poljoprivrednih površina. Područje ima veliki značaj za gnjezdarice ali i ptice selice na Jadranskom migratornom putu (Adriatic Flyway).
Ćemovsko polje predstavlja gnjezdilište za noćnog potrka (Burhinus oedicnemus), vrstu koja se u Crnoj Gori gnijezdi samo na Ćemovskom polju, Ulcinjskoj solani i delti rijeke Bojane. Najbrojnija populacija nalazi se upravo na ovom području, na Ćemovskom polju, a trpi sve više raznih pritisaka. Izgradnja “Plantaža 13. jul“ zazuzela je veliki dio područja, a preostali djelovi su u opasnosti od nestajanja zbog neplanskog širenja naselja, industrijeske zone, mreže puteva koje presijecaju čitavo polje. 
Noćni potrk je vrsta koja preferira gole otvorene terene, ravnice, stepe, suve travnjake, oranice, šljunkovito tlo, pješčane dine i zaslanjena zemljišta. Gnijezdi se na golom tlu ili na livadama sa veoma malo vegetacije. Noćni potrka nalazi se na listi zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta u Crnoj Gori. Zbog svih pomenutih pritisaka koje ova vrsta trpi noćni potrk nalazi se na Crvenoj listi ptica Crne Gore i opisan je kao ugrožen takson (Endagered). Noćni potrk nalazi se na Annex-u I Direktive o pticama. 
CZIP već nekoliko godina sprovodi monitoring ove vrste radi njenog očuvanja. Tokom istraživanja sprovedenih tokom 2021. i 2023. godine, na predmetnoj lokaciji zabilježeno je gniježđenje noćnog potrka. Izgradnja postrojenja za proizvodnju energije zagađenje i buka koju bi ovaj objekat izazivao zasigurno bi uticao da ova vrsta napusti ovu gnijezdeću lokaciju.
Velika ševa (Melanocorypha calandra) je vrsta koja se u Crnoj Gori gnijezdi samo na Ćemovskom polju. Ova rijetka i ugrožena vrsta je veoma osjetljiva na sve promjene u staništu. Preferira otvorena polja sa vrlo malo vegetacije i žbunja, daleko od svih ljudskih aktivnosti. Zbog veoma ograničenog prostora bez ljudskih aktivnosti ova vrsta je na Crvenoj listi ptica Crne Gore opisana kao kritično ugrožen takson (Critically Endangered). Dalje uništavanje polja ovu vrstu može potpuno istrijebiti iz naše zemlje. 
Uz veliku ševu tu je i kratkoprsta ševa (Calandrella brachydatyla), takođe veoma rijetka i ugrožena gnjezdarica, koja se osim na Ćemovskom polju gnijezdi i na Ulcinjskoj solani. Na Nacionalnoj crvenoj listi ptica opisana kao ugrožen takson (Endagered).
Još jedna značajna vrsta za područje Ćemovskog polja koja takođe preferira gola i otvorena staništa je leganj (Caprimulgus europaeus). Iako je ova vrsta prisutna u širem području, značajan broj parova gnijezdi se upravo na Ćemovskom polju, ali i leganj trpi velike pritiske kao i noćni potrk zbog rapidnog nestanka staništa. 
Još neke od vrsta koje se gnijezde na području Ćemovskog polja a koje se nalaze na listi zaštićenih su: poljska trepteljka (Anthus camperstis), riđoglavi svračak (Lanius senator), pčelarica (Merops apiaster), ćubasta ševa (Galerida cristata). 
Ćemovsko polje predstavlja i značajno odmorište za mnoge vrste na migraciji kao što su: eja močvarica (Circus aeruginosus), eja livadarka (Circus pygargus), poljska eja (Circus cyaneus), siva vjetruška (Falco vespertinus), Bjelonokta vjetruška (Falco naumanni), soko lastavičar (Falco subbuteo), vivak (Vanellus vanellus), bijela roda (Ciconia ciconia).
Mnoge zaštićene vrste Ćemovsko polje koriste i kao hranilište kao što su: Velika ušara (Bubo bubo), suri orao (Aquila chrisaetos), sivi soko (Falco peregrinus), bjeloglavi sup (Gyps fulvus) mala ušara (Asio otus), kukuvija (Tyto alba) žutokljuna galica (Pyrrhocorax graculus), mišar (Buteo buteo), a povremeno se na Ćemovskom polju može vidjeti rijetka mala droplja (Tetrax tetrax) i afrička kukavica (Clamator glandarius). 
Izgradnjom postrojenja za proizvodnju energije na ovom području trajno bi došlo do devastacije staniša što bi posledično dovelo i do gubitka vrsta koje su za njega vezane. Uzimajući u obzir provbitnu površinu Ćemovskog polja koja se sa godinama smanjuje, smatramo da je neophodno omogućiti stvaranje uslova za zaštitu jedne od poslednjih stepa u ovom dijelu Balkana ispunjavajući na taj način našu obavezu da kao ekološki orijentisana država zaštitu prirode i biodiverziteta satvimo iznad “privrednog razvoja” barem na onim djelovima države gdje postoje određene specifičnosti i prirodna bogatstva.

CZIP: PUP Podgorica suprotan nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore, sporna prenamjena zemljišta...

U jeku polemika izazvanih istupima Josipa Dabre, koji je aludirao da se u madridskoj grobnici nalazi „vođa svih Hrvata“, ponovo su otvorena pitanja istorijske odgovornosti i nasljeđa Ante Pavelića, poglavnika Nezavisne Države Hrvatske (NDH), čiji se režim vezuje za progon i stradanje brojnih Hrvata, Jevreja, Srba, Roma i drugih naroda.
Istoričari podsjećaju da je NDH, uspostavljena 1941. godine pod patronatom nacističke Njemačke i fašističke Italije, od početka bila satelitska tvorevina u kojoj su ključne odluke donosili Adolf Hitler i Benito Musolini, dok su domaći akteri imali ulogu izvršilaca. U tom kontekstu, Pavelićeva politika ostala je upamćena i po teritorijalnim ustupcima Italiji, uključujući djelove jadranske obale.
Tokom četiri godine vlasti, Pavelić je javno govorio o ostvarivanju „vjekovnog sna“ i obnovi državnosti, da bi početkom maja 1945. godine, u trenutku sloma nacističkih snaga na svim frontovima, napustio Zagreb i krenuo u bijeg.
U tom trenutku raspolagao je sa najmanje 150.000 vojnika u okviru HOS-a, približno koliko su imale i partizanske snage na teritoriji NDH. Ipak, odlučio je da ne organizuje odbranu države. Odbranu je formalno prepustio Vjekoslavu Luburiću, dok se sam, prema dostupnim svjedočenjima, povlačio prema Austriji.
Istorijski izvori ukazuju da je Pavelić 6. maja 1945. napustio Zagreb, prethodno sklonivši porodicu na sigurno još krajem 1944. godine. Navodi se i da je sa sobom ponio znatne količine zlata, uključujući imovinu oduzetu Jevrejima, koje je, prema svjedočenju Slavka Kvaternika, čuvano i u njegovoj privatnoj rezidenciji.
Posljednja sjednica Glavnog stana NDH održana je 8. maja 1945. u Rogaškoj Slatini, istog dana kada je u Remsu potpisana bezuslovna kapitulacija Njemačke. Njemački general Aleksandar Ler odlučio je da se preda partizanima, čime su ustaške snage ostale bez podrške.
Prema svjedočenjima savremenika, Pavelić je potom napustio kolonu vojnika i civila, procijenivši da je prespora, te se odvojio u pravcu Salzburga. Nakon prelaska u savezničku zonu, prijavio se američkim vlastima pod pravim imenom, ali je ubrzo, strahujući od izručenja, uz pomoć falsifikovanih dokumenata napustio Austriju sredinom juna 1945. godine.
Istorijski podaci potvrđuju da je određeno vrijeme boravio u Austriji i Italiji, a potom 1948. godine emigrirao u Argentinu. O njegovom bijegu razvile su se brojne verzije, uključujući i tvrdnje o takozvanoj „štakorskoj ruti“ uz podršku pojedinih crkvenih krugova. Sudbina dijela zlata iz perioda NDH do danas nije u potpunosti rasvijetljena.
Savremene političke polemike u kojima se relativizuje ili romantizuje uloga Ante Pavelića ponovo otvaraju pitanje odnosa prema istorijskim činjenicama i odgovornosti za zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata, uz upozorenja stručne javnosti da je suočavanje sa prošlošću ključan preduslov stabilnosti i demokratskog razvoja društva.

Pavelić – simbol izdaje i bijega: Istorijske činjenice kao odgovor savremenom revizionizmu

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković upozorio je na sastanku sa predsjednikom Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Davidom McAllisterom da se evropska retorika i deklarativna posvećenost integracijama koriste kao paravan za ozbiljne propuste aktuelne Vlade u upravljanju državom i zloupotrebu državnih resursa u partijske svrhe.
Živković je, u objavi n ukazao da takva praksa dodatno produbljuje političku i društvenu nestabilnost u Crnoj Gori.
On je poručio da je zemlji potrebna snažna, državno odgovorna i nedvosmisleno proevropska Vlada koja će dovršiti proces pregovora sa Evropskom unijom i privesti Crnu Goru punopravnom članstvu.
Živković je naglasio i da je, uz završetak pregovaračkog procesa, neophodno pokrenuti ubrzani ekonomski razvoj kako bi se sanirale, kako je naveo, posljedice katastrofalnog poludecenijskog upravljanja državom.

Živković: Evropska retorika ne smije biti paravan za zloupotrebe i urušavanje države

Bivša ministarka prosvjete, nauke i sporta Vesna Bratić oko 18.45 privedena je na saslušanje u Viši sud.
Sutkinja za istrage izjasniće se da li će odrediti pritvor Bratić.
Ona je juče saslušana u Specijalnom državnom tužilaštvu.
Bratić je na saslušanju negirala krivicu i ocijenila da je postupak protiv nje politički motivisan i da predstavlja nastavak višegodišnjeg pritiska i javnog linča.&nbsp;
Bratić se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja a zbog smjene direktora.

Bratić privedena u Viši sud

Sud neće i ne može dozvoliti bilo kakve pritiske javnosti, pojedinaca ili interesnih grupa na svoj rad i odlučivanje, saopšteno je iz Višeg suda u Podgorici.&nbsp;
Oni su se oglasili povodom aktuelnih interesovanja i komentara u javnosti.
- Postupajuća sudija je ista ona sudija koja godinama unazad, u drugoj polovini mjeseca, postupa kao sudija za istragu, u skladu sa unaprijed utvrđenim rasporedom rada suda - dodaju iz Višeg suda.&nbsp;
Kako ističu, očuvanje nezavisnosti i integriteta pravosuđa predstavlja temelj vladavine prava i pravne sigurnosti svih građana.
- Sud ostaje dosljedan principima zakonitosti, nepristrasnosti i profesionalne odgovornosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Tag: centar-za-proucavanje-i-zastitu-ptica

Krivična prijava protiv dvije osobe zbog nezakonitog lova u NP Durmitor

CZIP: PUP Podgorica suprotan nacrtu novog Prostornog plana Crne Gore, sporna prenamjena zemljišta...

Pavelić – simbol izdaje i bijega: Istorijske činjenice kao odgovor savremenom revizionizmu

Živković: Evropska retorika ne smije biti paravan za zloupotrebe i urušavanje države

Bratić privedena u Viši sud

Viši sud: Nećemo dozvoliti pritiske javnosti ni interesnih grupa na odlučivanje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO