U organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Crnogorskog PEN centra i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje sinoć je održana promocija knjige "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori: rezultati terenskog istraživanja" autora Slobodana Čukića. Promocija je upriličena u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje, a o knjizi su govorili Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i autor. Moderatorka programa bila je Irena Delja. Adnan Čirgić je istakao da knjiga daleko nadilazi tematiku označenu naslovom.&nbsp; - Na preko 300 stranica, bogato ilustrovana fotografijama s autorovih terenskih istraživanja, knjiga istražuje značaj zmije u tradicijskoj kulturi, kult zmije kod Ilira te specifičnu pojavu zmijskih prikaza na nadgrobnim spomenicima širom Crne Gore - naveo je Čirgić.&nbsp; On je apostrofirao da je Čukić obišao 450 grobalja i registrovao 36 lokaliteta sa zmijskim predstavama na nadgrobnim spomenicima, čime je značajno dopunio postojeće etnološke i antropološke studije.&nbsp; Istakao je da knjiga nudi dublji uvid u simbole i vjerovanja koja su stoljećima oblikovala duhovni i kulturni pejzaž ovog prostora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314100320_810f09441b2416952d979531b60b884be0a4240061cecfdc93effc4c507408ad.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314100320_810f09441b2416952d979531b60b884be0a4240061cecfdc93effc4c507408ad" data-rendition-name="original" width="1293" height="1084" loading="lazy" alt="Adnan Čirgić i Slobodan Čukić"> </figure>  - Ovo je knjiga nastala na osnovu terenskoga istraživanja koje je obuhvatilo teritoriju cijele Crne Gore, terenskoga istraživanja čijim se obimom malo koji istraživač prije Čukića može pohvaliti. To je knjiga entuzijaste koji možda ni na kraju, nakon pripreme knjige za štampu, kao ni na početku istraživanja, nije bio svjestan značaja rezultata do kojih je došao. A oni su po svemu takvi da bi mogli služiti na čast i timu stručnjaka koje bi okupila specijalizovana institucija, onako kako one to kod nas nikad ne rade niti su radile - naglasio je Čirgić. Aleksandar Radoman je knjigu ocijenio kao izuzetan istraživački poduhvat koji rasvjetljava nepoznati segment crnogorske pogrebne običajnosti. Kazao je da se knjiga temelji na iscrpnom terenskom radu i analizi dostupne etnološke i etnografske građe, pri čemu autor donosi nove primjere i spoznaje koje potvrđuju, proširuju ili koriguju ranija saznanja.&nbsp; Takođe je istakao interdisciplinarni pristup autora, koji je spojio etnologiju, antropologiju i istoriju kako bi pružio cjelovitu sliku ovog fenomena.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314100324_60833a560908682727d71a0eab1aff7dcfec771dbe04bf6523a23dd9e0af939c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314100324_60833a560908682727d71a0eab1aff7dcfec771dbe04bf6523a23dd9e0af939c" data-rendition-name="original" width="1293" height="1084" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> </figure>  - Čukićeva knjiga nije dragocjena samo zbog prezentacije nalaza vrijednih terenskih istraživanja. Manirom rijetkoga erudite Čukić je u ovoj knjizi ponudio i širi kontekst istraživane pojave, upućujući na poziciju zmije u tradicijskoj kulturi Crnogoraca, ulogu zmijara i magijsko-iscjeliteljskih praksi, starinu kulta zmije na Zapadnome Balkanu i brojne druge fenomene koji uokviruju centralni istraživački problem – prikaz apotropejskih zmija na nadgrobnim spomenicima u Crnoj Gori - zaključio je Radoman. Autor Slobodan Čukić govorio je o svojoj višegodišnjoj istraživačkoj potrazi i metodologiji koju je koristio u analizi zmijskih prikaza na nadgrobnim spomenicima. Posebno je ukazao na kulturni kontinuitet između ilirskih vjerovanja i kasnijih pogrebnih praksi u Crnoj Gori, kao i na institucionalnu nezainteresovanost za očuvanje ove vrste materijalne baštine.&nbsp; Napomenuo je da su mnogi od ovih spomenika danas zapušteni ili ugroženi, te da je neophodno preduzeti konkretne korake u njihovoj zaštiti i dokumentovanju. Izdavač knjige "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori" koja predstavlja značajan doprinos crnogorskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji je Pobjeda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Na Cetinju promovisana knjiga Slobodana Čukića "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori"

Izložba slika crnogorskog umjetnika Vladimira Jovićevića biće otvorena 17. marta u 19 sati u galeriji Centra za kulturu Prijestonice na Cetinju (Dvorski trg br. 1).&nbsp;
Izložbu koju organizuje Matica crnogorska sa CKZ Prijestonice će otvoriti istoričarka Ljiljana Zeković.
Ovaj akademski slikar inspiraciju nalazi u crnogorskoj tradiciji i kulturnom nasljeđu, a njegove vještine posebno dolaze do izražaja kod slikanja portreta.&nbsp;
Prema riječima Ljiljane Zeković, kod Jovićevića je sve -„u skladu: vedrina, ljepota, izvjesnost i prava mjera, lirska meditacija melanholične zatvorenosti i poetika lirske vedrine, izraženi likovnim jezikom stvaraoca koji respektabilnim umijećem harmonizuje klasično i moderno u jedinstven i samovoljan stil realističkog izraza.“
Jovićević je rođen u Podgorici 1987. godine. Stručno obrazovanje sticao je na Akademiji lijepih umjetnosti u Terniju i na Akademiji umjetnosti u Firenci, gdje je i radio nekoliko godina po završetku studija. U Crnu Goru se vratio 2019. godine. Trenutno živi i radi u Tivtu.
Ovo mu je peta samostalna izložba a biće otvorena do 31. marta 2025. godine.

1250x600

Tradicija i nasljeđe kao inspiracija

Centar za kulturu Prijestonice Cetinje podržao je danas studentsku grupu "Kamo śutra".
- Savjet i kolektiv Centra za kulturu Prijestonice Cetinje zna kamo śutra. Puna podrška neformalnoj grupi "Kamo śutra" i njihovoj demokratskoj borbi za ozdravljenje crnogorskog društva. Usprotiviti se i tražiti odgovornost i transparentnost u svim sferama društva je dužnost svih nas, ne samo studenata- navodi se u saopštenju Centra.
Ističu kako aktivnosti neformalne grupe "Kamo śutra" daju nadu i vjeru u bolje i pravednije društvo.&nbsp;
- Centar za kulturu će uvijek podržati inicijative koje teže pozitivnim promjenama i kreiranju boljeg društva, u kojem bi se građani osjećali bezbjednije, sigurnije. Društva u kojem se odgovornost podrazumijeva, a ne mora da se traži- poručili su.
Zato, kažu, stoje uz "Kamo śutra" i znaju kamo śutra.&nbsp;
- I ne samo śutra već ćemo i ubuduće nastaviti da pružamo podršku njihovim naporima da doprinesu razvoju demokratskih vrijednosti, uvažavanja ljudskih prava i izgradnje sigurnijeg i pravednijeg društva za sve građane Crne Gore- zaključuje se u saopštenju.

Centar za kulturu Cetinje: Puna podrška grupi "Kamo śutra"

Na referendumu u Zeti o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna do 17 sati glasalo je 48,4 odsto upisanih birača.
To je agenciji MINA rekao predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić.
On je kazao da do sada nije zabilježena nijedna nepravilnost.
&nbsp;Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, koji glasaju na 29 biračkih mjesta.
&nbsp;Birališta će biti otvorena do 20 sati.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.

Referendum u Zeti: Do 17 sati glasalo 48,4 odsto birača

Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija je i dalje nestabilna u Bosni i Hercegovini (BiH), ali i na Kosovu, jer je BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom, dok je na Kosovu na snazi Rezolucija UN 1244 koja priznaje suverenitet Srbije nad Kosovom, koji je proglasio svoju nezavisnost, prenosi danas francuski list Figaro.
Situaciju u regionu je opisao stručnjak za Balkan Frederik Sajo, koji je mnogo putovao po zemljama bivše Jugoslavije, sarađivao je sa veb-sajtom Balkans Infos, sada je na čelu Eurasiexpress-a, a objavio je knjigu "Kraj Jugoslavije".
Sajo je za Figaro rekao da je Dejstonski sporazum okončao oružani sukob i definisao Ustav BiH, federalne države koja objedinjuje Federaciju BiH (hrvatsko-muslimansku) i Republiku Srpsku, od kojih je svaka već imala svoj ustav.
Time su institucionalizovali etničku podjelu zajednica koje su se sukobile 1992. godine. Trideset godina kasnije, BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom. Sporazum nadgleda visoki predstavnik koga imenuje Savjet bezbjednosti UN, čija su ovlašćenja proširena Savjetom za sprovođenje mira (PIC) u Bonu 1997. godine.
- To je nedavno dovelo do sukoba između visokog predstavnika Kristijana Šmita i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, oko vlasništva nad zemljištem koje pripada srpskom entitetu. Dodika je osudio Bosanski sud pravde, a prevremeni predsjednički izbori su raspisani 23. novembra, na kojima je pobijedio Siniša Karan, bliski Dodikov saradnik- rekao je Sajo.
Šmitov legitimitet osporava Republika Srpska jer ga je imenovao PIC, formiran nakon Dejtonskog sporazuma (u kojem se on ne pominje), a ne Savet bezbjednosti UN kako je predviđeno sporazumom.
Sajo je rekao da je poslije rata u BiH uslijedio rat na Kosovu.
Na Kosovu, Rezolucija UN 1244 ostaje na snazi, kojom se priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Međunarodna misija (UNMIK) je zadužena za stvaranje institucija koje omogućavaj "suštinsku autonomiju" Kosova, koje su postepeno prenijete u Prištinu, dok NATO (KFOR) nastavlja da osigurava bezbjednost, podsjetio je Figaro.
Međutim, 2008. godine kosovski parlament je jednostrano proglasio nezavisnost.
- Evropska unija, odgovorna za olakšavanje dijaloga između Beograda i Prištine u cilju integracije, ipak nije uspjela da sprovede Briselske sporazume iz 2013. godine, koji predviđaju stvaranje Zajednice opština sa većinskom srpskom populacijom na Kosovu u zamjenu za međunarodno predstavljanje Prištine- naveo je Sajo.
On je dodao da njihovo sprovođenje otežava "ultranacionalistička politika odlazećeg premijera Aljbina Kurtija, pristalice Velike Albanije".
Francuski stručnjak je rekao da su Iran, Saudijska Arabija i Turska igrali značajnu ulogu u pružanju vojne i diplomatske pomoći Bosni.
On je naveo primjer da je 1990. godine, predsjednik Alija Izetbegović ponovo objavio Islamsku deklaraciju u kojoj je proglasio šerijatski zakon nespojivim sa evropskim pravom.
Prema njegovim riječima, lojalne "nemuslimanske manjine" imaju koristi od "zaštite" unutar "Islamske države", dok se lojalne "muslimanske manjine" smatraju lojalnim unutar "neislamske zajednice" ako uživaju slobodu da praktikuju svoju religiju, jer se "islamski poredak može uspostaviti samo kada su muslimani u većini".
Ova politička strategija, inspirisana Muslimanskim bratstvom, bila je povezana sa učešćem stranih džihadista u bosanskom ratu, u okviru brigade El-Mudžahid bosansko-muslimanske vojske.
Bilo ih je oko 5.000, a potom su raspršeni u razne međunarodne terorističke mreže. Njihovo proterivanje je odlučeno u Dejtonu, ali su terorističke mreže, posebno iranske, nastavile da budu aktivne tajno u Bosni, putem muslimanskih nevladinih organizacija, dodao je Sajo, prenio je Figaro.

Figaro: Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija u BiH i dalje nestabilna

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić osudio je teroristički napad u Australiji i izjavio saučešće predsjednicima Predstavničkog doma i Senta Parlamenta Australije.
- Najoštrije osuđujem brutalni teroristički napad u Bondi biču, Australiji, u kojem je tokom proslave Hanuke ubijeno 12 nedužnih ljudi, a više njih ranjeno. Tim povodom uputio sam pisma saučešća predsjednicima Predstavničkog doma i Senata Parlamenta Australije - napisao je Mandić na mreži X.
Crna Gora, istakao je Mandić, stoji uz Australiju i jevrejsku zajednicu u borbi protiv terorizma, mržnje i antisemitizma.
- U ovim teškim trenucima moje misli su uz porodice žrtava, a povrijeđenima želim brz oporavak - naveo je on. 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2000233116430922185%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000229377460625874%7Ctwgr%5E516933d6d053e03d0dcacacd7423f4a1b810f074%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić osudio napad u Sidneju: Crna Gora stoji uz Australiju i jevrejsku zajednicu u borbi protiv terorizma, mržnje i antisemitizma

Začuđeni smo medijskim navodima koje plasira bivši menadžment Crnogorske plovidbe, a u vezi sa poslovanjem te kompanije, saopštili su iz Ministarstva pomorstva.
- Biznis plan na koji se pozivaju, a koji su ranije dostavili Ministarstvu pomorstva, u potpunosti pokazuje nedovoljno znanje tadašnjeg menadžmenta za rukovođenjem jednom državnom kompanijom- poručili su iz ministarstva.
Iz resora pomorstva su kazali da, radi objektivnog informisanja javnosti, žele da pojasne, kako navode, "potpunu suludost" ideje tadašnjeg menadžmenta, a za koju su smatrali da je spasonosno rješenje za Crnogorsku plovidbu.
- To rješenje se ogleda u u činjenici da su predlagali uzimanje novog kredita za kupovinu novih brodova, a da su zaboravili, namjerno ili ne, da ni kredit uzet kod Exim banke za kupovinu prva dva broda, nije vratila Crnogorska ploviba, već je veći dio platila država kao garant po kreditu, po kom osnovu Crnogorska plovidba duguje oko 37 miliona eura državi Crnog Gori- kazali su.
Ako u medijskim navodima, uz potpuno odsustvo sluha za realne argumente i mogućnosti, kao mantra se ponavlja da je Crnogorska plovidba mogla uzeti kredit kod domaćih/stranih banaka za nabavku novih brodova “bez ikakvog daljeg učešća ili garantovanja države kao vlasnika kompanije”, pokazuje se vrlo otvoreno, da nije cilj informisanje javnosti o istini, već kontinuirano manipulisanje neistinama i u tom duhu kreiranje javnog mnjenja.
- Ko iole poznaje bankarski sektor, može reći da takav potez nije moguć iz razloga što je realna tržišna vrijednost brodova skoro pa duplo manja od obaveza koje Crnogorska plovidba ima, a što je vrlo jednostavno provjeriti. Kada svi prihvatimo tu činjenicu, da Crnogorska plovidba nije kreditno sposobna, onda svako dalje predlaganje biznis planova koji su bazirani na toj osnovi, pada u vodu, što se direktno odnosi i na biznis plan koji se pominje u medijima, a koji je pripremljen od strane tadašnjeg odbora direktora. Dakle, u mjeri koliko je besmislen biznis plan na kom osnovu se baziraju određeni tekstovi u medijima, toliko je besmisleno i reagovanje na same navode, ali isto je potrebno radi objektivnog informisanja javnosti- navode iz ministarstva.
Navedeno, kako dodaju, potvrđuje i činjenica da Crnogorskoj plovidbi od strane komercijalne banke, nije odobreno ni produženje tada postojećeg overdraft kredita u iznosu od oko 400.000 eura, što "jasno ukazuje na opšte finansijsko stanje i potpunu kreditnu nesposobnost kompanije".
- Shodno tome, predlozi bivšeg menadžmenta bili su zasnovani na paušalnim pretpostavkama, bez ikakvog konkretnog uporišta i operativnog plana finansiranja, koji podrazumijeva validnu potvrdu banke kojom bi se istakla spremnost finansiranja i potvrdila izvodljivost predloženog rješenja. Dakle, ako već dostavljate biznis plan, osnovno što bi trebalo da se podrazumijeva, jeste izvodljivost predloženih pravaca djelovanja…- navodi se u saopštenju.
Iz ministarstva ističu da se, u odnosu pisanja određenih medija i naslov “Materijal im bio odličan a potom rekli da ništa ne valja”, još jednom potvrđuju "konstantni pokušaji manipulacije".
- Istina je da je gospodin Lazarević, u ime odbora direktora, predao biznis plan / analizu u Ministarstvu pomorstva u Podgorici, ali ne i da je ona prvobitno 'odlično ocijenjena', pa naknadno prezentovana sa zaključkom da 'ništa ne valja'. Impresije o nekom dokumentu se ne donose u momentu kada ga preuzimate (naročito ako ima 30-ak strana), već nakon što ga detaljno izanalizirate- &nbsp;poručuju iz resora kojim rukovodi Filip Radulović.
Iz ministarstva konstatuju da čak ni pomenuti biznis plan nije produkt samoinicijativnosti tadašnjeg odbora direktora, čiji je predsjednik bio Jovo Lazarević, već nešto "što je rezultat upornog insistiranja Ministarstva pomorstva da se animiraju članovi odbora direktora da rade svoj posao i daju održivo rješenje za nastavak poslovanja Crnogorske plovidbe, što,nije bio slučaj".
Pružanjem konstantnog otpora da se napravi analiza stanja od strane nezavisnog tijela, poslata je očigledna poruka da je naslonjenost na državnu kasu i održavanje statusa quo uz dugovanja od blizu 40 miliona eura, bilo najprihvatljivije rješenje. Takođe je bilo prihvatljivo i rješenje da se na brodovima 'Kotor' i '21. maj', nezakonito ukrcavaju članovi posade iz zemalja sa kojima Crna Gora nema potpisan sporazum, što je direktno kršenje zakona.
- A takođe, odgovornost za tehničku ispravnost brodova i odnos posade u ključnim momentima, nosi tadašnji odbor direktora na čelu sa Jovom Lazarevićem i ostatak menadžmenta, a čijeg rada rezultat su i tri zadržavanja broda 'Kotor' u nekoliko mjeseci, za koje se vezuju i enormni nagomilani troškovi po svjetskim lukama u ukupnom iznosu od oko 2.4 miliona eura i na kraju, kao jedino rješenje, odluka Vlade o prodaji brodova kako bi se kontrolisala šteta i sačuvao barem dio državne imovine- kazali su iz ministarstva.
Podsjećaju da su u prethodnom periodu podnijeli i krivičnu prijavu protiv odgovornih lica u društvu, za šta očekuju i reakciju nadležnih institucija.
- Iako u potpunosti razumijemo pomorsku tradiciju Boke i značaj pomorstva, ne samo za Boku već i za državu Crnu Goru, tim prije smatramo da pribjegavanje manipulacijama u ovom slučaju nije pravi put. Ministarstvo pomorstva ostaje posvećeno razvoju i temeljnoj reformi pomorstva u Crnoj Gori, ali na zdravim osnovama, što će i vrijeme pokazati- zaključuje se u saopštenju.

Ministarstvo pomorstva: Tražili kredit za nove brodove, a da pri tom ni stare nisu platili

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: centar-za-kulturu-cetinje