Ekstremizam i mržnja više se ne kriju – slobodno izlaze na ulice, dok oni koji bi trebali da ih spriječe odlučuju da ćute. Ćutanje institucija šalje jasnu poruku: „Ovo je dozvoljeno.“ Mi poručujemo: nije, kazali su u Centru za građanska prava (CGP).
Kako su rekli u CGP-u, predvodnici fašističke hajke na jednu nacionalnu grupu, koji tvrde da čuvaju tradiciju, treba da se zapitaju đe su izgubili čojstvo i poruku „čuvaj drugoga od sebe“. Ta vrijednost, ističu, danas mora postati moralna obaveza svakog građanina.
- Ali jasan je potpis i strategija destabilizacije Crne Gore,sa beogradske adrese kao što su I poznati izvođači njihovih prljavih rabota - navedeno je u saopštenju CGP.
Pozvali su institucije da prestanu da ćute i zauzmu odlučan stav protiv mržnje i nasilja, ili će nastaviti da svojim nečinjenjem budu saučesnici.
- Pozivamo građane da brane zajedništvo, antifašizam i ljudsko dostojanstvo. Naša budućnost zavisi od toga hoćemo li ćutati – ili stati u odbranu onoga što nas čini ljudima - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGP: Fašizam raste - institucije ćute

Skup pod nazivom "Cetinje pamti 5. 09. 2021." biće održan u neđelju, 7. septembra, u prijestonici povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija za mitropolita u Cetinjskom manastiru.
Kako je najavljeno, okupljanje je u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira.
Nevladina organizacija Centar za građanska prava (CGP) je prijavio skup, koji će, kako su rekli, biti miran i dostojanstven, na istorijskom mjestu okupljanja Crnogoraca, sa ciljem njegovanja kulture sjećanja, nacionalnog jedinstva i podsjećanja na buđenje građanskog otpora klerofašizmu.
- Okupljamo se da srce Cetinja ponovo zatreperi snagom jedinstva i ljubavi prema slobodi. Zato nas Belveder poziva da svojim prisustvom budete dio crnogorske priče koja se ne zaboravlja i borbe koja nikada ne prestaje - poručili su iz CGP-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7-tUXEUty4M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

U neđelju skup "Cetinje pamti 5. 09. 2021": Belveder - borba koja nikad ne prestaje

Centar za građanska prava pridružuje se pozivu porodica stradalih i ranjenih u zločinima na Cetinju.&nbsp;
- 12. avgusta okupljamo se na Cetinju da pokažemo: ne pristajemo na zaborav, ne pristajemo na nepravdu, ne pristajemo na strah. Tri godine od prvog zločina u Medovini, vlast i dalje ignoriše zahtjeve porodica za istinom, pravdom i institucionalnom odgovornošću. Građani Crne Gore i dalje žive u nezaštićenom društvu – i to je nedopustivo - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako dodaju, borba za sigurnije i bezbjednije društvo, pravdu za nevine i nezaborav, kako se ne bi ponovila Medovina i 1. januar ove godine, je dug koji dugujemo njihovoj žrtvi i budućnosti naše đece.
- Vidimo se 12. avgusta u 15 časova kod spomenika Lovćenska vila - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Centar za građanska prava prihvatio poziv: Pravdu za nevine i nezaborav dugujemo njihovoj žrtvi i budućnosti naše đece

Uprkos ukazima nadležnih organa, neko i dalje uporno odbija da smijeni direktori Gimnazije Cetinje Sanju Jelić sa ove pozicije, dajući joj prostor da nastavi da upravlja školom mimo svih pravila, na štetu zaposlenih i učenika - kazali su iz nevladine organizacije Centar za građanska prava.
Zato traže hitnu reakciju nadležnih i konačno sprovođenje preporuka Prosvjetne inspekcije, uključujući smjenu Jelić.
- Kako bi se zaustavilo dalje urušavanje ugleda obrazovne ustanove i zaštitila prava svih zaposlenih - sa ciljem sprečavanja radikalizacije poteza nezadovoljnih učenika, roditelja i građana Cetinja - navode u saopštenju.
Kako navode, Jelić se "hvali da je niko neće pomjeriti i da uživa podršku Lucije Adžić i Marka Šljukića", te je, kako dodaju iz Centra za građanska prava, "to možda razlog zbog kog ministarka prosjvete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović još ne preduzima ništa povodom toga".
- Obavještenje koje je poslala direktorica dostavljamo u prilogu i navodimo demant po svim osnovama koje je navela, u ime određenog broja roditelja i članova Savjeta. Povodom navoda kojim se pokušava predstaviti da je rad profesorice Stanice Nedović u našoj školi okončan po proceduri i u skladu sa zakonom, ovim putem izražavamo demant na sve tvrdnje iznesene u tom dokumentu. Radi se o još jednom u nizu pokušaja da se zaštiti direktorica škole Jelić, koja je duži period, uz grubo kršenje zakonskih i etičkih normi, zadržavala radno-pravni status profesorice Nedović, ignorišući propise i preporuke nadležnih institucija. Istovremeno, nepoštovanjem zakona i pravilnika o radu, onemogućeno je normalno funkcionisanje škole i narušen je integritet Nastavničkog vijeća - rekli su iz Centra za građanska prava.
Naglašavaju da su i svi ostali navodi iz dopisa netačni, pogrešno predstavljeni i selektivno interpretirani, s ciljem prikrivanja odgovornosti i zavaravanja nadležnih organa.
- Podsjećamo da je prosvjetna inspekcija izdala nalaz u kojem je jasno preporučena smjena Jelić upravo zbog učestalih nepravilnosti u radu i nepostupanja po propisima. Umjesto sprovođenja preporuka svjedočimo nastavku nelegalnog djelovanja i pokušajima prikrivanja stvarnog stanja lažnim izjavama i dokumentima - navodi se u saopštenju.

CGP: Neko i dalje uporno odbija da smijeni Jelić, tražimo hitnu reakciju

Centar za građanska prava, koji stoji uz porodice žrtava masakra na Cetinju, izražava najoštrije protivljenje najavljenim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima kojima bi se trajno zabranila okupljanja na saobraćajnicama.
- Da podśetimo da Ustav u članu 52 kaže da se jemči sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnom... I jasno se kaže u kojim slučajevima se može ograničiti , ali ne zabraniti. Ovo nije pitanje saobraćaja - podvukli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcetinjani-necete-nas-posenuti-sa-krusevog-zdrijela-visinom-kazni&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovo je, ističu, pitanje osnovnih prava, dostojanstva, i pokušaja da se ućutkaju oni koji trpe i koji se još uvijek usuđuju da traže odgovornost.
- Na Cetinju se svakog dana održavaju mirni protesti - blokade kojima porodice traže istinu i pravdu i odgovornost institucija. Ne traže privilegije, ne prijete nasiljem - traže ono što im je dužnost države da pruži - naveli su u Centru za građanska prava.
Predložena izmjena zakona, smatraju oni, nije u skladu s Ustavom Crne Gore, niti sa međunarodnim standardima koji garantuju slobodu mirnog okupljanja.
- Sama činjenica da pri izradi ovog zakona nije vršeno usklađivanje sa direktivama Evropske unije kazuje o namjeri vlasti da se država ne bori protiv problema na demokratski način, nego protiv građana koji na te probleme ukazuju. Nema analize. Nema dijaloga. Samo najava - zabrani, skloni, ućutkaj. Ko to ima pravo da porodici žrtava zabrani da traži odgovornost? Ko ima obraza da tragediju pretvori u prekršaj? I ko to misli da ćemo pognuti glavu dok se uvodi policijska država kroz „izmjene zakona“? - pitaju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-predlozene-izmjene-zakona-o-javnim-okupljanjima-korak-ka-policijskoj-drzavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Stoga zahtjijevaju hitno povlačenje prijedloga o trajnoj zabrani okupljanja na saobraćajnicama, pokretanje javne, nezavisne analize dosadašnje primjene Zakona, uključivanje organizacija civilnog društva i građana u svaki dalji korak izmjena, poštovanje Ustava i ljudskih prava - bez izuzetka.
- Građani koji protestuju mirno i dostojanstveno, nijesu prijetnja društvu. Prijetnja su oni koji su institucije pretvorili u mrtva slova, a zakone u alate za ucjenu i silu. Ako ovo prođe, nijedna ulica više neće biti naša. A zna se - kad građani izgube pravo na protest, vlast nije demokratska , već otvorena diktatura i represija, što će neminovno dovesti do revolta i legitimnog otpora ovom kršenju Ustava, ljudskih prava i sloboda - ukazali su u Centru za građanska prava.

CGP: Ko ima pravo da porodici žrtava zabrani da traži odgovornost i misli da ćemo pognuti glavu dok se uvodi policijska država kroz „izmjene zakona“?

Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija Ostojića zbog, kako navode, javnog izazivanja nacionalne, vjerske i etničke mržnje i netrpeljivosti, veličanja ratnih zločinaca i povrede Ustava Crne Gore po više osnova.
Metodije Ostojić je 7. juna, tokom liturgije i obraćanja u manastiru Podmainsko, iznio niz izjava koje „predstavljaju ozbiljnu prijetnju po javni red, mir i ustavni poredak države“.
Kako se navodi, on je je tom prilikom „nazvao postratni sistem na prostorima bivše Jugoslavije "titoističko-ustaškom koalicijom" i optužio ga za "genocid nad srpskim narodom".
CGP posebno ističe da je veličao četnički pokret i njegove komandante, uključujući Dragoljuba Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, „kao ‘prve gerilce protiv fašista’ i ‘najveće heroje Drugog svjetskog rata’, negirajući pri tom istorijski kontekst njihovog učešća u ratnim zločinima“.
U prijavi se takođe ukazuje da je mitropolit „izjavio da u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, stoji spomenik "najvećem monstrumu" Josipu Brozu Titu“, čime se, prema ocjeni podnosioca, „vrijeđaju zvanični simboli države i naroda, i sve žrtve njihovih monstruoznih zločina“.
Mitropolit je, kako se tvrdi, rekao i da „nema srpske nacije bez Srpske pravoslavne crkve“, te implicirao da su „svi koji su napustili crkvu "mrzitelji sopstvenih predaka’ i "krvnici“.
U CGP-u ocjenjuju da su ovakve izjave direktno suprotne članu 370 Krivičnog zakonika Crne Gore, koji zabranjuje javno izazivanje mržnje i netrpeljivosti, kao i više članova Ustava, uključujući članove 7, 8, 47 i 55, koji garantuju sekularni karakter države, zabranu govora mržnje i zaštitu dostojanstva i sigurnosti građana.
- Smatramo da su ove izjave javno izazivanje nacionalne, vjerske i etničke mržnje i netrpeljivosti, veličanje ratnih zločinačkih formacija i negiranje zločina, što predstavlja povredu javnog reda i mira - navodi se u prijavi CGP-a.&nbsp;
Takođe se ističe da je mitropolit govorio o aktuelnoj vlasti i državi kao „mračnom vilajetu“ i „izdaji“, te kroz „revizionističke tvrdnje negirao antifašističku tradiciju Crne Gore“.
Centar za građanska prava zahtijeva od Tužilaštva da „hitno i temeljno ispita izrečene tvrdnje mitropolita Metodija, koje su u opisu posla i po službenoj dužnosti“, da se „pokrene krivični postupak za odgovarajuća krivična djela“, te da se „spriječi dalje širenje govora mržnje i netrpeljivosti u javnom prostoru“.
CGP zahtijeva da „se javnost pravovremeno obavijesti o preduzetim aktivnostima u cilju zaštite javnog reda, mira i ljudskih prava“.

CGP podnio krivičnu prijavu protiv Metodija Ostojića zbog govora mržnje i veličanja četničkog pokreta

Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv profesora bezbjednosti Voja Lakovića zbog diskriminacije, ugrožavanja sigurnosti i podstrekavanja na djelo ugrožavanja sigurnosti poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.
Laković je sinoć, u emisiji "Naglas" na RTCG-u, u izlaganju na temu Anketnog odbora za bezbjednost iznio opasan komentar na račun Hutera.
- Gospodin Huter ako na ovaj način bude branio Duška Markovića, Mila Đukanovića, on neće moći kroz Crnu Goru da prošeta jer narodu je svega - kazao je Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flakovic-sa-javnog-servisa-porucio-huter-nece-moci-da-proseta-kroz-crnu-goru-ako-ovako-nastavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Voditelj javnog servisa ga je prekinuo, opominjući ga da ne može govoriti tako u javnom prostoru, nakon čega se Laković izvinio, dodajući da će Huteru "politički će zamjeriti".
U Centru za građanska prava smatraju da je Laković prekršio zakon po više osnova. Tvrde da je prkšio član 2 Zakona o zabrani diskriminacije, odnosno da je pokušao da obeshrabri političko Hutera i izražavanje stavova koje Laković ne dijeli.
Dodaju da je ovom izjavom Laković ugrozio bezbjednost Hutera, javno ga zastrašio prijetnjom iz političkih i ideoloških razloga,&nbsp;
- Riječima "neće moći prošetati Crnom Gorom jer narodu je svega" - aludirajući na &nbsp;"dosta" - a što ima za cilj da ostale ohrabri i podstakne na krivično djelo ugrožavanje sigurnosti Oskara Hutera - naveli su iz Centra za građanska prava.
Kako ističu, posebno zabrinjava to što je ovakva izjava izrečena od strane osobe koja ima status profesora bezbjednosti, te je očekivano da postupa sa naročitom odgovornošću i uzdržanošću.
- Centar za građanska prava podnosi ovu krivičnu prijavu sa ciljem: da se utvrdi odgovornost Voja Lakovića, da se zaštiti Oskar Huter &nbsp;i njegovo pravo na slobodno političko djelovanje i da se institucionalno reaguje i da se zaštiti sloboda mišljenja, a sankcionišu prijetnje u bilo kom obliku - poručuju iz CGP-a.

CGP podnio krivičnu prijavu protiv Lakovića: Diskriminisao i ugrozio bezbjednost Huteru

Centar za građanska prava podnio je krivičnu prijavu protiv osobe koja se predstavila kao Mirko Pavićević zbog, kako navode, govora mržnje, povreda ugleda države Crne Gore, širenje nacionalne mržnje, te ugrožavanja sigurnosti i polnog uznemiravanja aktivistkinje Jelene Marković. Kako navode u prijavi, Marković je juče, 31. maja, ispred HDL-a u podgoričkom naselju Zlatica, bila izložena agresivnom i ponižavajućem ponašanju od nepoznatog muškarca koji se predstavio kao Mirko Pavićević.&nbsp; On se, kako dodaju, na štandu ispred HDL-a na kojem su prikupljali potpise za peticiju sa ciljem uklanjanja spomenika Vojvodi Mirku Petroviću u Podgorici. - Gospodin Pavićević je pokazao srednji prst u pravcu aktivistkinje, izgovorio uvrjedljive riječi: "Ti nisi žena, ti si ološ", "Popišam ti se na crnogorsku istoriju" i "Nosite vi Titov spomenik na kobilu", a ponašao se i agresivno, ponižavajuće i mizogino, nastojeći da aktivistkinju zastraši, omalovaži i ućutka zbog njenih političkih stavova i javnog angažmana - ističu iz Centra za građanska prava. Njegovo ponašanje, kako ocjenjuju, predstavlja nedvosmislen napad na slobodu političkog izražavanja, ali i direktnu diskriminaciju i mizoginiju, s namjerom da se aktivistkinja zastraši i javno ponizi, kao i da ponizi ugled crnogorske države, komentarišući &nbsp;pogrdno njenu istoriju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601170616_ea7682ef3555ac6147f05ca9c0de97eb2316a45c435667f34a2d0ae988658fc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601170616_ea7682ef3555ac6147f05ca9c0de97eb2316a45c435667f34a2d0ae988658fc7" data-rendition-name="original" width="1046" height="1601" loading="lazy" alt="Osoba protiv koje je podnijeta krivična prijava, a koja se predstavila kao Mirko Pavićević"> <figcaption>Osoba protiv koje je podnijeta krivična prijava, a koja se predstavila kao Mirko Pavićević (skrinšot)(Photo: Jelena Marković/Facebook)</figcaption> </figure>  Govoreći o pravnom osnovu za krivičnu prijavu, iz Centra za građanska prava smatraju da se u postupcima imenovanog stiču elementi više krivičnih djela. - Prvo je izazivanje nacionalne mržnje iz člana 370 Krivičnog zakonika Crne Gore, jer je izjavama koje omalovažavaju istorijske vrijednosti na kojima počiva crnogorski Ustav (antifašizam), te gestovima mržnje izazivao netrpeljivost i uznemirenje građana. Drugo je povreda ugleda Crne Gore iz člana 198 Krivičnog zakonika - javna poruga države Crne Gore, jer je crnogorska istorija temelj postojanja i lična karta države Crne Gore. Treće je iz Zakona o zabrani diskriminacije, jer se ponašanje jasno temelji na netrpeljivosti prema ženama u javnom i političkom prostoru, političkog mišljenja i nacionalnog identiteta - precizirali su iz Centra za građanska prava. Zahtijevaju da se utvrdi odgovornost osobe koja se predstavila kao Mirko Pavićević, da se zaštiti aktivistkinja Jelena Marković i njeno pravo na slobodno političko djelovanje kojim nije nikoga uvrijedila ili ponizila, te da se sankcioniše ponašanje koje ima karakter mizoginije, govora mržnje i diskriminacije kao odgovor na drugačije mišljenje. - Zahtijevamo i da se pošalje jasna poruka da nasilje nad ženama (verbalno ili bilo koje drugo) u javnom prostoru i ograničavanje građanskih sloboda neće biti tolerisano - poručili su iz Centra za građanska prava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601170616_6c72c4d12bc7ecd5c99b2f8d6b4b18d0206c7edeb2273484978293fd8309aff5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601170616_6c72c4d12bc7ecd5c99b2f8d6b4b18d0206c7edeb2273484978293fd8309aff5" data-rendition-name="original" width="1053" height="1599" loading="lazy" alt="Osoba protiv koje je podnijeta krivična prijava, a koja se predstavila kao Mirko Pavićević"> <figcaption>Osoba protiv koje je podnijeta krivična prijava, a koja se predstavila kao Mirko Pavićević (skrinšot)(Photo: Jelena Marković/Facebook)</figcaption> </figure>  Iz ove nevladine organizacije napominju da zahtjev za uklanjanje -izmještanje spomenika crnogorskih junaka kakav je Mirko Petrović zahtijeva najstrožu kaznu, jer izaziva jako uznemirenje Crnogoraca i građanskog društva, predstavlja širenje nacionalne mržnje i podstiče na sukob. - Zahtijevamo da se svaka poruka prijetnje na društvenim mrežama Markovic procesuira po Ustavu i zakonu Crne Gore - naveli su iz Centra za građanska prava. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fv%2F18WeHBHD5Y%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

CGP podnio krivičnu prijavu protiv "Mirka Pavićevića" zbog govora mržnje i ugrožavanja sigurnosti Marković: Uputio riječi "Popišam ti se na crnogorsku istoriju" i "Ti nisi žena, ti si ološ"

Nevladina organizacija Centar za građanska prava podnijela je krivičnu prijavu protiv stanovnika Berana Igora Novovića zbog njegovog komentara na Fejsbuk objavi Portala Antena M o trosatnoj blokadi na Kruševom ždrijelu u kom je, kako se vidi u skrinšotu ove objave, napisao: "Dok neko ne naleti sa 200 i prodje kroz tu bagru". Iz CGP-a su kazali da podnose krivičnu prijavu protiv Novovića zbog osnovane sumnje da je izvršilo krivična djela iz člana 370 Krivičnog zakonika Crne Gore, kao i druge radnje koje po ocjeni Tužilaštva mogu predstavljati krivično djelo. - Dana 25. maja ispod Fejsbuk objave Portala Antena M naslova "U toku trosatna blokada na Kruševom ždrijelu" prijavljeni je ostavio komentar: "Dok neko ne naleti sa 200 i prođe kroz tu bagru". Ovakva izjava predstavlja direktno pozivanje na nasilje, odnosno priželjkivanje smrtonosnog napada vozilom na grupu građana koji se svaki dan okupljaju tražeći odgovore i odgovornost od nadležnih institucija, zbog dva masovna zločina u kojima su u dvije i po godine stradala 23 osobe, među njima i četvoro đece - ističu iz Centra za građanska prava. Komentar je, kako dodaju, ostavljen javno, dostupan je široj javnosti, te je izazvao uznemirenje i osjećaj straha kod više osoba. - U skladu sa tim, a po navodima korisnika mreža kojima je već poznato ova osoba po svom ustaljenom javnom izražavanju govora mržnje, &nbsp;zahtijevamo da bude procesuiran u skladu sa zakonom - navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250526120528_7ff4de8bfabe7852ed81461287bfe34fb953e7b9d1675b3b74405f309ec88b7b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250526120528_7ff4de8bfabe7852ed81461287bfe34fb953e7b9d1675b3b74405f309ec88b7b" data-rendition-name="original" width="738" height="1284" loading="lazy" alt="Fejsbuk profil Igora Novovića"> <figcaption>Fejsbuk profil Igora Novovića(Photo: Centar za građanska prava)</figcaption> </figure>

Centar za građanska prava podnio krivičnu prijavu protiv Novovića: Napisao "Dok neko ne naleti sa 200 i prođe kroz tu bagru" na objavi o blokadi Kruševog ždrijela

Nevladina organizacija Centar ta građanska prava ponovo je uputila urgentni zahtjev ministru vanjskih poslova Ervinu Ibrahimoviću, nakon što na prvi nije reagovao, da preduzme mjere u svojoj nadležnosti povodom prisustva ambasadora Republike Srbije na crkveno-narodnom saboru koji je Mitropolija crnogorsko-primorska organizovala na arheološkom lokalitetu Duklja.
- Pozivamo Ministarstvo da u najkraćem roku dostavi svoj stav i preduzme mjere koje su u njegovoj nadležnosti. Ćutanje nadležnih institucija po ovako osjetljivom pitanju doprinosi stvaranju atmosfere nekažnjivosti, podstiče dalje ignorisanje crnogorskih zakona i podstiče istorijski revizionizam- navodi se u zahtjevu Centra za građanska prava.
Iz CGP su podsjetili da su još 5.5.2025. godine uputili Ministarstvu vanjskih poslova zahtjev za ispitivanje djelovanja ambasadora Republike Srbije Nebojše Rodića u Crnoj Gori, koji je prisustvovao i učestvovao u događaju održanom na lokalitetu Duklja bez institucionalne saglasnosti i mimo znanja nadležnih organa.
Podsjećaju da do danas nijesu dobili odgvoor Ministarstva, što smatraju neprihvatljivim imajući u vidu ozbiljnost situacije i odgovornost institucija da reaguju na javno postavljena pitanja od interesa za zaštitu suvereniteta i kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore.
- Ukoliko odgovor ne uslijedi u roku od sedam dana, Centar za građanska prava će iskoristiti sve raspoložive mehanizme za dalje institucionalno i javno djelovanje, uključujući obraćanje Skupštini Crne Gore i međunarodnim partnerima- poručili su iz Centra za građanska prava.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprijava-odt-u-i-vdt-u-protiv-spc-svestenika-derkovica-i-srpskog-ambasadora-zbog-neovlascenog-skupa-na-duklji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGP: Ibrahimović da hitno ispita učešće ambasadora Rodića u neovlašćenom događaju na Duklji i preduzme odgovarajuće diplomatske mjere

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: centar-za-gradanska-prava