Crnogorski elektrodistributivni sistem donirao je Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore 30.000 eura za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha "Eclipse - 25".
Na ugovor o donaciji, kako je precizirano u saopštenju, potpis su stavili direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Vladimir Ivanović i direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović.&nbsp;
Ivanović je rekao da potpisivanje ugovora sa Kliničkim centrom Crne Gore predstavlja nastavak tradicionalne saradnje sa najznačajnijom zdravstvenom institucijom u zemlji.&nbsp;
-- Posebno nam je drago što su sredstva dodijeljena baš Institutu za bolesti djece jer je naš ovogodišnji fokus kroz društveno odgovorno poslovanje usmjeren na pomoć najmlađima. Briga o djeci je najvažnija obaveza svih nas, zato sam danas jako ponosan jer vjerujem da će ova donacija umnogome pomoći našim mališanima, ali i osoblju Instituta koje će dobiti savremeni aparat koji pruža sve mogućnosti ispitivanja sluha, te na taj način pružiti kvalitetniju njegu i svjetliju budućnost za naše najmlađe - istakao je Ivanović.
Radović je rekao da su zahvalni CEDIS-u na još jednoj vrijednoj donaciji, koja će značajno unaprijediti dijagnostičke kapacitete najmlađih pacijenata.&nbsp;
- Novi aparat omogućava savremeno i precizno ispitivanje sluha kod djece različitog uzrasta, što je od izuzetne važnosti za rano otkrivanje i liječenje poremećaja sluha. Kontinuirana podrška koju dobijamo od CEDIS-a potvrđuje njihovu posvećenost zajednici, a posebno radu sa najmlađima. Upravo su ovakve inicijative ono što doprinosi unapređenju zdravstvene zaštite koju pružamo i samim tim unaprjeđenju života građana i razvoju zajednice - poručio je Radović.
CEDIS je, kako se navodi u saopštenju, ranije bio potpisnik četvorogodišnjeg sporazuma sa Kliničkim centrom čija je vrijednost iznosila 100.000 eura.&nbsp;
- Sredstva su raspoređena u skladu sa godišnjim potrebama KCCG, pa su donacije utrošene za izgradnju "Baby friendly" odjeljenja na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, nabavku pedijatrijskog kardiološkog ultrazvuka za potrebe Instituta za bolesti djece, špric pumpi za potrebe Klinike za anesteziju, zatim za adaptaciju Klinike za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, kao i nabavku stacioniranih ultrazvučnih aparata za potrebe Centra za RTG dijagnostiku - precizirali su iz CEDIS-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CEDIS donirao 30.000 eura Institutu za bolesti djece KCCG za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha

Dio Podgorice preko Morače je bez struje zbog ispada KB “Blok 6 B2” iz TS PG 4.
Kako je saopšteno iz CEDIS-a, bez napajana električnom energijom su: ruske kule i zgrada pored njih, zgrada preko puta nekadašnjeg restorana New York, zgrade na uglu ulica Đoka Miraševića i Dalmatinske, naselje preko puta Bazara (Ul. Dalmatinska), dio Momišića - ulica 18. jula i preko puta Hrama.
- Ekipe su na terenu - naveli su iz CEDIS-a na Fejsbuk stranici.

Dio Podgorice bez struje, ekipe CEDIS-a na terenu

U Crnoj Gori je, nakon višegodišnjih priprema, u toku realizacija projekta uvođenja SCADA i ADMS sistema, u cilju poboljšanja pouzdanosti i bolje usluge u isporuci električne energije korisnicima, kao i smanjenja gubitaka na mreži. Oni podrazumijevaju daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama iz Dispečerskog centra, saopšteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CEDIS).
Kako kažu u toj kompaniji, implementacija SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) i ADMS (Advanced Distribution Management System) sistema predstavlja ključni korak ka modernizaciji elektrodistributivne mreže.
SCADA omogućava daljinsko upravljanje, praćenje i automatizaciju distribucije električne energije, dok ADMS uključuje upravljanje tokovima energije i integraciju obnovljivih izvora. Ovi sistemi zajedno značajno poboljšavaju pouzdanost, efikasnost i sigurnost elektroenergetskog sistema.
U CEDIS-u podsjećaju da je planiranje primjene SCADA sistema u Crnoj Gori počelo 2010. godine, kada je fokus bio na analizi ključnih problema, poput visokih tehničkih gubitaka i ograničene mogućnosti upravljanja. Zbog složenosti projekta, čija je implementacija veoma zahtjevna, donedavno nije bilo velikih pomaka.
- Aktivnosti na realizaciji tog projekta su intenzivirane 2021. godine, Regulatorna agencija za energetiku je početkom 2022. godine odobrila investiciju, a zahvaljujući podršci Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u posljednje dvije godine napravljen je ključni iskorak koji je rezultirao potpisivanjem Ugovora o finansiranju ovog projekta 27. 01. 2025. godine - navedeno je u saopštenju CEDIS-a.
SCADA i ADMS sistem omogućavaju prikupljanje podataka u realnom vremenu sa svih vitalnih djelova mreže, automatsku identifikaciju kvarova i brže uspostavljanje ponovnog napajanja korisnika. Takvo upravljanje resursima smanjuje vrijeme prekida u napajanju korisnika električnom energijom.
- Koliko je značajna SCADA pokazalo se 2023. godine, kada je CGES uveo taj sistem u 16 trafostanica (“Budva”, “Ulcinj”, “Bar”, “Tivat”, “Herceg Novi”, “Cetinje”, “Virpazar”, “Podgorica 1”, “Danilovgrad”, “Nikšić 1”, “Pljevlja 1”, “Berane”, “Mojkovac”, “Lastva”, “Ribarevine”, ”Brezna”) i omogućio daljinski nadzor i upravljanje 35 kV izvodima u njima, koji su u vlasništvu CEDIS-a. Već su vidljivi prvi benefiti, naročito u dijelu povećanja pouzdanosti u distribuciji električne energije. Dodatno, postavljeni su temelji za dalju digitalizaciju i automatizaciju mreže - ističu u CEDIS-u.
Kako objašnjavaju, ADMS sistem je softversko rješenje koje omogućava centralizovano upravljanje elektrodistributivnim sistemima. Njegove ključne funkcionalnosti uključuju optimalno upravljanje energijom jer pruža alate za optimizaciju rada mreže, efikasnije upravljanje i smanjenje gubitaka. Omogućava, takođe, simulaciju različitih scenarija i podršku u donošenju odluka, integraciju obnovljivih izvora energije (olakšava integraciju solarnih panela, vjetroturbina i drugih obnovljivih izvora u mrežu). ADMS prati stanje mreže u realnom vremenu, smanjujući rizik od kvarova i havarija.
Prednosti ovog sistema za građane su, navode, što operatori imaju detaljan uvid u stanje mreže i mogu brzo donositi odluke, kao i što automatizacija procesa smanjuje potrebu za ručnim intervencijama. Povećava se i stabilnost mreže i smanjuje mogućnost prekida u isporuci električne energije.
- U skladu sa proklamovanim ciljevima Vladine politike, ovaj sistem podržava postizanje ciljeva održivog razvoja kroz bolje upravljanje obnovljivim izvorima energije - dodaje se u saopštenju.
Realizacija ugovorene nabavke SCADA i ADMS sistema preko Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) obuhvata pripremu tehničke dokumentacije i objavljivanje međunarodnog tendera.
CEDIS je, kažu u kompaniji, u saradnji sa EBRD-om, već izradio detaljnu tehničku specifikaciju za opremu i softver. Tender za nabavku opreme i usluga objaviće se na međunarodnom nivou, a odluka i sva dalja procedura odvijaće se po pravilima EBRD.
- Sektor za održavanje 20 kV i 35 kV CEDIS-a učestvuje u realizaciji investicionog projekta “Priprema trafostanica za implementaciju SCADA sistema“ koji podrazumijeva radove na zamjeni mikroprocesorskih zaštitnih releja (35kV i 10kV strana) , vakuumskih prekidača 35kV i 10kV i ožičenja sekundarnih veza u ćelijama 35kV i 10kV, kao i radove na rekonstrukciji razvoda sopstvene potrošnje i dogradnji AKU baterija, te nabavku i montažu ispravljača, funkcionalno ispitivanje ugrađene opreme i izradu projekata izvedenog stanja - kažu u CEDIS-u.
Dodaju da ovaj projekat se realizuje u tri faze, od kojih je prva faza uspješno završena i ista je obuhvatila radove na modernizaciji elektrodistributivne infrastrukture, uključujući zamjenu zastarjele opreme, rekonstrukciju sekundarnih veza i ugradnju novih sistema zaštite i upravljanja. Tokom te faze obuhvaćena je 21 trafostanica, a ukupna vrijednost investicije iznosila je više od 1,2 miliona eura.
- Druga faza uključuje nastavak modernizacije 19 trafostanica. Radovi na pet trafostanica obuhvatili su zamjenu prekidača, mikroprocesorskih zaštitnih releja, kao i zamjenu dotrajalih strujnih i naponskih transformatora, a ukupna vrijednost ove investicije iznosila je nešto manje od 140 hiljada eura. Navedeni radovi su u dvije trafostanice završeni tokom 2023. godine kroz Projekat održavanja - navedeno je u saopštenju.
Radovi na deset trafostanica u okviru druge faze, čija procijenjena vrijednost iznosi preko 1,5 miliona eura, treba da se realizuju do kraja ove godine. U CEDIS-u kažu da će se priprema preostale dvije trafostanice za uvođenje SCADA sistema realizovati kroz investicioni projekat rekonstrukcije ovih objekata.
- Aktivnosti u okviru treće faze pripreme trafostanica za implementaciju SCADA sistema, koja obuhvata 20 trafostanica, planirani su za 2026. godinu. Procijenjena vrijednost nabavke materijala i opreme za realizaciju ovog projekta iznosi oko 2,2 miliona eura, što jasno ukazuje na složenost projekta i obim aktivnosti koje CEDIS sprovodi u cilju implementacije SCADA i ADMS sistema - zaključeno je u saopštenju.

CEDIS: Daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama za efikasniji elektroenergetski sistem

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u cilju podrške razvoja energetskog sektora Crne Gore, odobrila je Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) kredit u iznosu od 35 miliona eura za uspostavljanje novog SCADA/ADMS sistema (Napredni sistem za upravljanje distributivnom mrežom) i nabavke novih multifunkcionalnih brojila, naveli su u saopštenju iz CEDIS-a, ističući da projekat ima za cilj da iskoristi grant iz Investicionog okvira Evropske unije za zapadni Balkan u iznosu od 5 miliona eura.
SCADA sistem će, dodaju, omogućiti praćenje i kontrolu srednjenaponske distributivne mreže u realnom vremenu, dok je ADMS napredna platforma koja optimizuje upravljanje i rad elektrodistributivnog sistema. „Pametna“ brojila omogućiće korisnicima da efikasnije prate i upravljaju potrošnjom električne energije, smanjujući gubitke i poboljšavajući pouzdanost.
- Ovaj projekat će, između ostalog, doprinjeti smanjenju tehničkih gubitaka za 10 odsto u odnosu na postojeći iznos gubitaka u distributivnom sistemu, kao i smanjenju prekida u napajanju električnom energijom za oko šest puta, takođe omogućiće integraciju novih obnovljivih izvora energije u mrežu, te povećati nivo sajber bezbjednosti. Zamjena dosadašnjeg sistema upravljanja distribucijom će konačno rezultirati poboljšanim kvalitetom života stanovništva i optimizacijom poslovanja CEDIS-a. Ovaj kredit će dodatno podržati uvođenje „pametnih“ brojila u skladu sa evropskim i standardima Evropske energetske zajednice - ističu u saopštenju. 
Ugovor o kreditiranju potpisali su Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru, Vladimir Ivanovic, izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS-a i Ivan Bulatovic, izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore.
Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru rekao je da ovaj projekat označava značajan korak naprijed ka digitalizaciji sistema distribucije električne energije u Crnoj Gori, doprinoseći povećanju njegove pouzdanosti i efikasnosti, kao i otvaranju puta za integraciju obnovljivih izvora energije.
- Građanima Crne Gore biće obezbijeđeno pouzdanije snabdijevanje električnom energijom, dok će benefiti za CEDIS biti značajno smanjenje tehničkih gubitaka i mogućnost za brzo otkrivanje i otklanjanje tehničkih kvarova – naglasio je Zakaria.
Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema – CEDIS, Vladimir Ivanović, kazao je da je ova značajna investicija dokaz naše posvećenosti unapređenju energetske infrastrukture Crne Gore i njenom usklađivanju sa savremenim tehnološkim i ekološkim standardima. 
- SCADA/ADMS sistem će unaprijediti način na koji upravljamo distributivnom mrežom, omogućavajući nam da poboljšamo pouzdanost i efikasnost napajanja električnom energijom, uz smanjenje gubitaka energije i poboljšanje kvaliteta usluga za sve naše korisnike. Pored navedenog, uz „pametna” brojila korisnici će imati brojne prednosti, kao što su detaljno praćenje i optimizacija potrošnje, odnosno štednja električne energije, što doprinosi energetskoj efikasnosti - istakao je Ivanović. 
Dodaju da projekat ne samo da jača operativnu funkciju CEDIS-a već i podržava šire ciljeve energetske tranzicije Crne Gore, omogućavajući integraciju obnovljivih izvora energije i usklađivanje sa standardima zelene tranzicije EU. 
- Veoma cijenimo snažnu i produktivnu saradnju sa EBRD-om, čija je podrška bila ključna u ostvarivanju ove strateške prekretnice. Zajedno postavljamo mjerila za savremena energetska rješenja i stvaramo osnovu za održiviju i otporniju energetsku budućnost - navodi se u saopštenju. 
Osnovna djelatnost CEDIS-a, kako su naveli, je distribucija električne energije, a upravlja distributivnom mrežom do naponskog nivoa 35 kV i u stoprocentnom je vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić. 
- Od 2006. godine, EBRD je finansirala realizaciju 94 projekta u Crnoj Gori, u koje je ukupno uloženo 906 miliona eura. Prioriteti EBRD-a za Crnu Goru su konkurentnost, zelena tranzicija i dalja integracija u regionalna i globalna tržišta - zaključuju u saopštenju.

CEDIS: EBRD odobrio Crnoj Gori kredit od 35 miliona eura za uspostavljanje novog SCADA/ADMS sistema

Zbog planiranih radova na mreži, u srijedu, 22. januara bez struje će ostati više crnogorskih gradova, saopšteno je iz CEDIS-a.&nbsp;
&nbsp;Podgorica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Raći, Ubalac, Momče, Kržanja, Pikalj, Lokve, Brezovice, Stravče, Kastrat, Ulica II sandžačke brigade, dio Ulica Španskih boraca, dio ulica Žikice Jovanovića Španca, Ulica Koste Raćina, dio naselja preko Ribnice, Ulice Igmanska, Kadinjače, Triglavska, Plavska, Vardarska, dio naselja oko otpada Toskić preko rijeke Ribnice, Gola Strana, Begova Glavica, naselje Central Point, Arsenija Boljevića, Marka Radovića
-u terminu od 8:30 do 14:00 sati: Ulica Kozaračka i Zmaj Jovina
-u terminu od 9:00 do 15:00 sati: Ulica 4.Jula i Ulica vladike Visariona Borilovića i pumpa
&nbsp;Podgorica/Tuzi&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Akšabanovići, Vulevići, Gornji i Donji Milješ, Tuški Rogami, Krševo, Gurec, Kuće Rakića, naselje oko groblja, dio Kakaricke gore, Omerbožovići, Dinoša, Planinica, Ljuljanovići, Stanaj Adžaj, Trgaja, dio oko Cijevne, Pikalje, Prifte i Selište
&nbsp;Tuzi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 15:00 sati: škola Tuzi i naselje oko Škole
Danilovgrad &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 7:00 do 15:00 sati: Ždrebaonik, Ministarstvo odbrane (Taraš), Vučica, Počijevka, Kruščica, Sige, Ljututuk, Jama Žarića, Klanica, Farma koka, Šabov Krug, Donje Selo, Gorica, Međice, &nbsp;Potkraj Šaranovića (kratkotrajna isključenja)
-u terminu od 7:00 do 15:00 sati: Slatina, Dolovi Kovački, Poljica, Ivanj Uba, Topolovo, Borov Do, Jablan, Bzo, Studeno, Luke, Jelenak, Kula Lakića, dio Filendara, dio Komunice, dio Vučice&nbsp;
Nikšić &nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 14:00 sati: Nikčević Brlja, Kapino Polje, Vitalac, Štedim, Kočani, Krupac, Crnodoli, Poklonci Vodovod
-u terminu od 10:30 do 11:00 sati: Glibavac, Rastovac, Vidrovan, Gornje Polje, Orah, Šipačno, Pišteta, Dubrave, Lipova Ravan, Jasenovo Polje, Praga
-u terminu od 9:00 do10:00 sati: Dragovoljići
-u terminu od 9:30 do 10:30 sati: Zagrad
-u terminu od 9:00 do 10:15 sati: dio Brezovika posle Bolnice, Miločani, Zavraca, Sjenokosi, Brod, Gornje Polje, Mali Brezovik, Vidov Potok, Vir, Šume, Prisoja, Vrzipov Do, Presjeka, Čeline, Srijede&nbsp;
Budva &nbsp;
-u terminu od 13:00 do 14:00 sati: dio naselja Boreti
-u terminu od 14:00 do 15:00 sati: dio naselja Boreti &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 11:00 do 13:00 sati: dio naselja Zavala Harmonija &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u teminu od 9:00 do 10:00 saati: dio naselja Ivanovići- Bečići
-u terminu od 10:00 do 11:00 sati: hotel Splendid&nbsp;
Bar &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 7:30 do 15:00 sati: Agroeksport
-u terminu od 9:00 do 12:00 sati: korisnici u okolino Vojvođanke&nbsp;
Ulcinj &nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 14:45 sati: Zoganje, Briska Gora, Darza, Sveti Đorđe, Sutjel, Ćurke
-u terminu od 8:00 do 12:00 sati: dio centra Donjeg Štoja oko Maraševe ulice
-u terminu od 9:30 do 12:00 sati: dio naselja Totoši kod autobuske stanice, dio ulice braće Frašeri
-u terminu od 7:30 do 15:00 sati: Krute raskrsnica; Vladimirske Krute; Krute Duraku; Kamenički Most; Mrkovsko Polje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Kotor &nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 13:00 sati: Popova Ulica-Radanovići, Grbalj -područje ispod tunela Vrmac
-u terminu od 11:00 do 15:00 sati: Jugodrvo-Radanovići, Kavač -centar
-u terminu od 8:00 do 16:00 sati: Kovači, Glavatičići, Višnjeva, Zagora, Platamuni, Trsteno, Krimovice, Jugodrvo, Radanovići -do škole Donja Sutvara, Vranovići, Lješevići, Bigova
Herceg Novi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Sitnica, Beko, RSS Promonte
Mojkovac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Radnik (izvod prema Vatrogasnom domu), Donji Lepenac, Siga, Krstac-Šundek, Jakovići, Pobrsijevići, Slatina, Stričine, Jokići, Gojakovići, Bistrica, mHE Ljevak, Kaludra, Gostilovina, Ravnjak, Crna Poda, Dobrilovina, Zaboj, Crvena lokva
-u terminu od 8:00 do 13:00 sati: Jakovići, Gojakovići
Kolašin&nbsp;
-u terminu od 8:00 do 16:00 sati. Andrijevo, Cerovica, Jasenova, Međuriječje, Rovca, Velje Duboko, Liješnje, Trmanje, Svrke, Selišta, Moračko Trebaljevo, Bojići
-u terminu od 8:00 do 15:00 sati: Bare, Drijen, Đuđevina, Petrova Ravan, Podi, Raičevine, Sela, Smira, Sreteška Gora, Ulica, Uljari
Bijelo Polje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 16:00 sati: Ribarevine, Zaton-stara škola, Zaton-Klinac, Njegnjevo-staro selo, Dobrakovo, Ravna rijeka, Crhalj, Radulići, Ostrelj, Ribarevine, Ostrelj, Ramčina, Zaton, Kruševo, Pripčići, Medanovići (dio naselja prema Gimnaziji), Cerovo, Gimnazija, Babića brijeg, Zaimovića livade, Rijeka, Novi tržni centar, Ćukovac, Gornja Lipnica, Lješnica, Banje selo, Žurena, Brestovik, Pašića polje, Laholo, Kaševari, Kostići, Potoci, Dubovo, Brzava, Femića krš, Prijelozi, Zagrad, Cerovići, Čokrlije, Rajkovići, Biokovac, Krstače, Pavino polje, Mahala, Bijeli potok, Kovren Vergaševići, Gorice, Bliškovo, Slatka, Stožer, Grab, Grubješići, Kičava
Berane&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: Zaostro,Crljevine,Skakavac,Lukavica,Štitari,Bubanje,Rujišta,Izbjeglička naselja Kips, Rudeš 1 i 2,dio naseljaTaluma
-u terminu od 12:00 do 13:00 sati: Hemijska industrija Polieks, Sela:Babino,Dragosava, Zagrađe, Dio sela Goražde
Andrijevica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: dio sela Božiće
Petnjica
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: dio sela Trpezi
-u terminu od 12:00 do 13:00 sati: Kompletno područje- Opštine Petnjica
Gusinje
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: selo Izvori
Rožaje &nbsp;
-u terminu od 9:00 do 14:30 sati: selo Vuča
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

CEDIS: Više crnogorskih gradova u srijedu bez struje

Asfaltiranje prve dionice Bulevara Tivat – Jaz nastavili smo danas - tačno godinu dana od početka realizacije ovog projekta - saopštio je koordinator za niskogradnju u Bemax-u Petar Leković.
On je, gostujući u Budilniku na Televiziji E, precizirao da je ovaj Bulevar podijeljen na devet dionica, te da se trenutno radovi izvode na njih sedam - tj na 13.5 kilometara od ukupno 16.5.
- Radovi su podijeljeni u dvije grupe: na grupu asfalterskih &nbsp;koji se izvode u dužini od nekih pet kilometara i grupu zemljanih radova: tj radova na iskopima, nasipima, instalaterskim i armirano-betonskim radovima u dužini od nekih osam kilometara - pojasnio je Leković.
Asfalterski radovi podrazumijevaju, kako je rekao, pripremu tampona, izradu ivičanjaka i samu izradu asfalta.&nbsp;
Sa izradom asfalta su, kaže, počeli 28. oktobra 2024. godine, a u Bemax-u, kao firmi koja se dugo bavi ovim poslom, nijesu baš prezadovoljni jer su očekivali da će asfalt na prvoj dionici biti završen mnogo ranije. To, kako je saopštio Leković, nije bilo moguće jer se od početka radova susrijeću sa velikim brojem problema.
- Od početka radova se susrijećemo sa velikim brojem problema, a najvažniji od njih su izmiještanje CEDIS-ovih postojećih instalacija, izmiještanje postojećeg Regionalnog vodovoda, kao i izrada novoprojektovanog Regionalnog vodovoda - kazao je on.
Na ostalim dionicama gdje se trenutno izvode zemljani radovi, instalaterski radovi, armirano-betonski radovi, kaže da takođe imaju slične probleme kao što su izmiještanje postojećih instalacija koje su u vlasništvu Vodovoda Kotor, pogotovo na četvrtoj i petoj dionici. Ti problemi, podvlači on, direktno utiču na dinamiku izvođenja radova, a kako je poručio, bilo bi poželjno da se što prije riješe kako bi na tom dijelu intenzivirali radove i nastavili u punom ritmu.
- Što se nas tiče, mislimo da prvih pet kilometara, gdje se trenutno izvode asfalterski radovi, ćemo u naredna dva - do dva i po mjeseca imati i lijevu i desnu kolovoznu traku kod asfalta - naveo je Leković.
Ugovoreni rok radova je tačno dvije godine.
- S obzirom da smo počeli 15. januara 2024. godine a ugovoreni rok je tačno dvije godine - radovi bi trebalo da se završe 15. januara 2026. godine - rekao je Leković.&nbsp;
Istakao je da saobraćaj svakako da utiče na dinamiku izvođenja radova.
- S obzirom da se radi o možda najfrenkvetnijoj saobraćajnici u Crnoj Gori. Trudimo se da postojeći asfalt zadržimo koliko je najduže moguće kako bi ljudi mogli da funklcionišu po asfaltu se ne voze po makadamu. To ima uticaja na dinamiku rada, ali na to smo bili spremni od samog početka. Imamo iskustva sa ovakvim saobraćajnicama. Tako da ćemo se potruditi da to ne bude uticaj na krajnji datum završetka radova – dodao je Leković.
On je ocijenio da će se završetkom ove saobraćajnice svakako rasteretiti saobraćaj, ali i dodao da to neće imati puni smisao bez izgradnje obilaznice oko Budve i nastavka bulevara kroz Tivat.
- Svakako da završetkom ove saobraćajnice će se rasteretiti saobraćaj u ovom dijelu, ali bez izgradnje obilaznice oko Budve i nastavak bulevara kroz Tivat ova saobraćajnica neće imati puni smisao, ali to su koraci neki. Završetkom izgradnje ovog bulevara nadamo se da će ubrzo nastaviti izgradnju Bulevara kroz Tivat i izgradnju zaobilaznice oko Budve da ova saobraćajnica dobije puni smisao - kazao je Leković.
Projektom ove rekonstrukcije je predviđena izgradnja saobraćajnice sa po dvije saobraćajne trake ali i razdjelnim ostrvom širine dva metra. Na trasi je planirano da bude izgrađeno 12 kružnih tokova i pet trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama. Za trenutni obim posla uključeno je, kaže Leković, preko 100 jedinica mašina: uključujući kamione, bagere, male mašine i asfalterske mašine.&nbsp;
- Više od 60 radnika radi na instalaterskim radovima i armirano-betonskim radovima. U slučaju da se poveća obim posla, tj da se blagovremeno riješe problemi koje imamo kao što su izmiještanje CEDIS-ovih instalacija i instalacija Vodovoda Kotor, imamo mogućnost da povećamo i broj mehanizacije kao i ljudske resurse. To sve prati stručno tehničko osoblje koje ovaj posao završava kako treba i na vrijeme - zaključio je Leković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpNjjkH0lBAg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nastavljeno asfaltiranje prve dionice Bulevara Tivat – Jaz, radovi se trenutno izvode na 13.5 kilometara

Zbog problema na kablu dio Podgorice je bez struje, a ekipe Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) su na terenu i rade na otklanjanju nastalih problema na mreži.
U objavi na Fejsbuku je precizirano da ja kvar lociran na kablu "KB 10 kV Elektrogradnja 1 iz TS 110/10 kV Podgorica 5".
- Bez napajanja električnom energijom su Dio Pobrežja od zgrade Zetagradnje prema Gintašu - soliteri i Blok 18 u Ul. 4. jula, Ul. Bracana Bracanovića, ugao ulica B. Bracanovića i vojvode Stanka Radonjića, ugao bulevara Save Kovačevića i Ibrahima Dreševića i dio Drpe Mandića iznad Gintaša - Bulevar Mitra Bakića i ugao Bulevara Save Kovačevića i Mitra Bakića - navode iz CEDIS-a.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fcedisonline%2Fposts%2Fpfbid0cTG8yUuxGXF5BeqwBb1fkAAnkc2BBVM9ErzBcA61A39FEnX8ykyzjayAVjh3PYntl&show_text=true&width=500" width="500" height="309" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Dio Podgorice bez struje, ekipe CEDIS-a rade na otklanjanju problema

Dio Podgorice ostao je jutros bez struje zbog ispada kablova, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
Navodi se da su, zbog ispada kablova KB 10 kV Novi Duvanski i KB 10 kV Elektrogradnja 2, bez napajanja ostali novi duvanski kombinat, Zetatrans, Bulevar Josipa Sladea, Inpek, Restoran 13. jul, Uprava prihoda i Ekotoksikološki zavod.
Bez struje su ostali i Laković i Tehnomax na Zabjelu i oko njih soliteri "Limun i pomorandža", Bulevar vojvode Stanka Radonjića, radionica CEDIS-a i Idea na Tuškom putu.
Iz CEDIS-a su rekli da je njihova ekipa na terenu.
Navodi se da, s obzirom da su u blizini trafostanice 110/10 kV Podgorica 5 u toku građevisnki radovi nepoznate osobe, postoji mogućnost da su kablovi prekinuti.

Dio Podgorici bez struje

Dio podgoričkog naselja Zagorič večeras je bez struje, zbog problema na niskonaponskoj mreži. Kako je saopšteno Portalu RTCG iz CEDIS-a, radi se na popravci kvara, a građani bi trebalo da dobiju struju nešto poslije ponoći.
Kako nezvanično saznaje Portal RTCG u Rogamskoj ulici došlo do kratkih spojeva na elektro mreži, izgorjeli su kablovi, pri čemu je došlo do više manjih eksplozija.&nbsp;
Dežurne ekipe Cedisa izašle su na teren i popravka će trajati, kako su kazali, više sati.
- Očekujemo da će kvar biti popravljen za dva do tri sata - kazali su iz CEDIS-a.

Dio Zagoriča bez struje, izgorjeli kablovi

Američka ambasada i dio kruga Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) trenutno su bez struje zbog oštećenja podzemnog kabla - saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS). 
 
Oni su kazali da je bez struje ulica Džona Džeksona i da su njihove ekipe na terenu. 
 
- Prilikom izvođenja radova od strane trećih lica, oštećen je podzemni kabal, pa su trenutno bez napajanja Američka ambasada i objekat preko puta nje, ulica Džona Džeksona i dio kruga KCCG - naveli su iz CEDIS-a u objavi na Fejsbuku.

Američka ambasada i dio kruga KCCG bez struje

Mohamed Alabar nema namjeru da u projekat Velike plaže uloži 35 milijardi, kako tvrdi crnogorski premijer Milojko Spajić.
- Konkretan iznos na koji se pozivate ne odgovara investiciji koju razmatramo - ovako je Alabar odgovorio Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) na pitanje kako je moguća ovolika investicija u Ulcinju.&nbsp;
Moguće je, međutim, dodao je Alabar, da suma od 35 milijardi odražava širi ekonomski uticaj projekta.
- Moje zanimanje za Crnu Goru počelo je dok sam bio turista, posjetilac - privukla me njena prelijepa obala, bogata kultura i izuzetna arhitektura. Vjerujem da Crna Gora posjeduje izvanredan potencijal, i svaki projekat ovdje mora prije svega služiti zajednici - za ljude, od strane ljudi. Trenutno čekamo smjernice lokalnih vlasti, zajednice i Vlade, kako bismo bolje razumjeli njihove želje i način na koji možemo smisleno doprinijeti - rekao je Alabar.
Novoizabrana ministarka javnih radova Majda Adžović rekla je kako očekuje da će Skupština usvojiti dva predloga zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Na TV Vijesti je rekla da Vlada u potpunosti stoji iza sporazuma, ali da nije neočekivano da predsjednik države Jakov Milatović vrati zakone, ukoliko budu usvojeni, na ponovno odlučivanje.
Na konstataciju da je milijarder Mohamed Alabar "demantovao izjavu premijera" &nbsp;Spajića da planira uložiti 35 milijardi eura na Velikoj plaži, Adžović je kazala da &nbsp;je cifra od 30, 35 milijardi eura cjelokupan projekat, ne konkretno investicija samog investitora, "nego ono što će da izazove na tržištu".

Alabar: Ne namjeravam da uložim 35 milijardi

Finalna serija EPCG Superlige, između odbojkaša Budućnost Volleya i Budve, biće nastavljena sjutra duelom u dvorani Morača.
Budva je prvi međusobni duel pred svojim navijačima 3:0 i najavila borbu za sedmu uzastopnu šampionsku titulu.
Budućnost predvođena kapitenom Nikolom Radovićem vjeruje da može izjednačiti rezultat u seriji i produžiti borbu za trofej.
- Nakon poraza u finalu Kupa i u prvoj utakmici plej-ofa, očekujem da odigramo na visokom nivou i uz što manji broj grešaka. Cijele godine treniramo i radimo za ovakve mečeve i sigurno je da ćemo dati svoj maksimum - poručio je Radović.
Kapiten Budve Balša Radulović naglasio je da njegov tim dolazi u Podgoricu sa jasnim ciljem – da napravi brejk i dođe na korak od šampionskog trofeja.
- Očekuje nas tvrda utakmica na gostujućem terenu, ali dobro poznajemo ekipu Budućnosti. Spremno ulazimo u ovaj meč i želimo da napravimo sledeći korak ka osvajanju titule - kazao je Radulović.
Početak duela zakazan je za 19 sati.
U finalu igra se na tri pobjede.

Sjutra drugi meč finalne serije

Građani i studenti &nbsp;u Beogradu od ponedjeljka blokiraju zgradu Radio-televizije Srbije, a javni medijski servis je izmijenio programsku šemu zbog otežanih okolnosti rada, tako da jutros nije bilo jutarnjeg programa, već je puštan film poslije jutarnjih vijesti. 
 
RTS je na nalogu na mreži X objavio da prilagođava svoju programsku šemu. 
 
Noćas nije bilo policije, a studenti i građani pravili su buku pištaljkama i uzvikivali uobičajenu parolu studenata „Pumpaj“. 
 
Jutros su neki od zaposlenih na RTS-u pokušali da uđu u zgradu, ali su, kako javljaju okupljeni na društvenim mrežama, „odustali poslije ubjeđivanja i aplauza“. 
 
Studenti već četiri dana blokiraju Javni servis u Takovskoj ulici i u Košutnjaku zahtijevajući da se raspiše novi konkurs za članove Saveta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM). 
 
Dok traje blokada RTS-a, studenti biciklisti u Strazburu pokušavaju da institucijama Evropske unije skrenu pažnju na situaciju u Srbiji. 
 
Studenti u blokadi najavili su novi poduhvat – dio njih će štafetno trčati od Novog Sada do Brisela, gdje će u maju biti održana sjednica Evropskog parlamenta na čijem je dnevnom redu i rasprava o situaciji u Srbiji.

Beograd: RTS jutros bez jutarnjeg programa; studenti se spremaju za štafetnu trku do Brisela

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: cedis

CEDIS donirao 30.000 eura Institutu za bolesti djece KCCG za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha

Dio Podgorice bez struje, ekipe CEDIS-a na terenu

CEDIS: Daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama za efikasniji elektroenergetski sistem

CEDIS: EBRD odobrio Crnoj Gori kredit od 35 miliona eura za uspostavljanje novog SCADA/ADMS sistema

CEDIS: Više crnogorskih gradova u srijedu bez struje

Nastavljeno asfaltiranje prve dionice Bulevara Tivat – Jaz, radovi se trenutno izvode na 13.5 kilometara

Dio Podgorice bez struje, ekipe CEDIS-a rade na otklanjanju problema

Dio Podgorici bez struje

Dio Zagoriča bez struje, izgorjeli kablovi

Američka ambasada i dio kruga KCCG bez struje

CEDIS donirao 30.000 eura Institutu za bolesti djece KCCG za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha

Alabar: Ne namjeravam da uložim 35 milijardi

Sjutra drugi meč finalne serije

Beograd: RTS jutros bez jutarnjeg programa; studenti se spremaju za štafetnu trku do Brisela

PRATITE TVe UŽIVO