Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je Skupštini Crne Gore da u Savjet Centralne banke Crne Gore (CBCG) imenuje Tamaru Backović, Srđana Milića, Šuća Orahovca i Ismeta Hadžića.
Backović i Milić su dobili podršku devet poslanika, dok je za izbor Orahovca i Hadžića glasalo osmoro.
Zarija Pejović i Mladen Bojanić su dobili po jedan glas podrške.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Odbor predložio da se u Savjet CBCG imenuju Backović, Milić, Orahovac i Hadžić

Na sjednici Savjeta Centralne banke Crne Gore, održanoj 28. novembra 2025. godine, kojom je predsjedavala guvernerka Irena Radović, utvrđeni su nacrti tri zakona čije je usvajanje ključni preduslov za ispunjavanje završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 9 – Finansijske usluge, čime je CBCG u potpunosti završila svoj dio obaveza u procesu usklađivanja domaćeg okvira sa pravnom tekovinom Evropske unije u oblasti finansijskih usluga, saopšteno je iz Centralne banke.
- Nacrtom zakona o digitalnoj operativnoj otpornosti finansijskog sektora domaći regulatorni okvir se usaglašava sa DORA regulativom (Digital Operational Resilience Act), evropskim standardom koji osigurava otpornost finansijskih institucija na sajber rizike i tehnološke incidente. Primjena ovog zakona, koja će početi danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, osiguraće visok nivo zaštite od sajber prijetnji, kontinuitet poslovanja i brzu obnovu sistema u slučaju eventualnih poremećaja, u skladu sa najboljim EU praksama- navodi se u saoopštenju,
Predloženim Nacrtom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o finansijskim konglomeratima sprovodi se potpuno usklađivanje sa Direktivom (EU) 2023/2864, čime se dodatno uređuju obaveze finansijskih konglomerata u pogledu transparentnosti i razmjene podataka sa evropskim nadzornim institucijama.
Iz CBCG ističu da usljed značajnih izmjena evropskog regulatornog okvira i potrebe pravovremenog usklađivanja domaćeg zakonodavstva, Savjet je utvrdio i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansijskom obezbjeđenju.
U skladu su obavezom definisanom Zakonom o Centralnoj banci Crne Gore, navodi se u saopštenju, na sjednici je utvrđena Politika Centralne banke Crne Gore u 2026. godini. Ovim dokumentom se bliže definišu aktivnosti koje će biti preduzimane tokom naredne godine u pravcu ostvarivanja zakonskih funkcija i strateških ciljeva CBCG.
- Politika Centralne banke Crne Gore u 2026. godini biće usmjerena na dalje jačanje institucionalnih kapaciteta i realizaciju ciljeva definisanih Strateškim planom Centralne banke Crne Gore 2025-2028. Poseban akcenat biće na usklađivanju organizacionih i operativnih procesa sa okvirima EU i Eurosistema, kako bi se obezbijedili uslovi za nesmetanu integraciju, uz zadržavanje fleksibilnosti potrebne za prilagođavanje novim zahtjevima- poručeno je iz Centralne banke.
Iz Centralne banke su saopštili da je Savjet danas usvojio i rješenja o određivanju ostalih sistemski važnih kreditnih institucija (OSV) koje su dužne da održavaju propisanu stopu bafera.

CBCG ulazi u završnu fazu evropskih integracija u oblasti finansijskih usluga

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Centralna banka (CBCG) objavila je novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalazi 21 blokirano preduzeća više nego na prethodnom.
Na novom spisku, koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje mjesečno, nalazi se 21,18 hiljada kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3,45 hiljada ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u.
U skladu sa Zakonom o platnom prometu, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate i to nazive kompanija, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade.
Iz CBCG su objasnili da se matični brojevi za preduzetnike ne objavljuju, jer se u Centralnom registru transakcionih računa Centralne banke, oni vode po jedinstvenom matičnom broju (JMB) građana, čije objavljivanje nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
Podatke CBCG objavljuje jednom mjesečno na internet stranici, prvog radnog dana po isteku mjeseca, sa presjekom stanja na posljednji dan u mjesecu, po azbučnom redu naziva preduzeća i preduzetnika.
U periodu od jula 2012, kada je CBCG počela da objavljuje podatke, do 9. januara 2014. godine, podaci su objavljivani u skladu sa tada važećim zakonom o platnom prometu u zemlji i to za kompanije, odnosno preduzetnike kada je blokada računa iznosila više od deset hiljada EUR u neprekidnom trajanju više od 30 dana.
Imena kompanija se objavljuju na sajtu CBCG, www.cbcg.me, a u cilju obezbjeđivanja pune nepristrasnosti objavljuju se po azbučnom redu.

CBCG: Na novom spisku više blokiranih preduzeća

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u septembru je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,25 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
- Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite na mjesečnom nivou je bila niža 0,02 procentna poena i iznosila je 5,73 odsto - navodi se u Biltenu CBCG.
Kamatne stope na novoodobrene kredite u septembru su porasle, efektivna 0,42 procentna poena na 6,23 odsto, a nominalna 0,25 procentnih bodova na 5,62 odsto.
Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u septembru su pale, efektivna 0,09 procentnih poena na 20,64 odsto, a nominalna 0,07 procentnih bodova na 18,6 odsto.
Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u septembru su pale, efektivna 0,65 procentna poena na 20,17 odsto, a nominalna 0,63 procentna boda na 18,16 odsto.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u septembru je bila 0,01 procentni poen niža nego u avgustu i iznosila je 0,26 odsto.
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u septembru je iznosila 5,99 procentnih poena i bila je niža u odnosu na avgust.

CBCG: Kamatne stope ponovo pale

Poslanici u Skupštini Crne Gore izabrali su Gordanu Kalezić za viceguvernerku Centralne Banke Crne Gore. Takođe, izabran je Milan Remiković za viceguvernera.
Radović: Uvjerena sam da će dodatno osnažiti kapacitet CBCG
Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović danas je na sjednici Skupštine, u okviru prijedloga za izbor dva viceguvernera Gordane Kalezić i Milana Remikovića, kazala je da je uvjerena da će oni dodatno osnažiti kapacitet CBCG da ubrzano pristupi zatvaranju pregovaračkih poglavlja i pozvala poslanike da ukažu povjerenje ovim kandidatima kojima je jedino opredjeljenje Crna Gora i struka.&nbsp;
Poslanik DPS-a Nikola Milović je pozvao javnost da vide koliko je poalanika većine prisutno kada se biraju viceguverneri.
"Većina pokazala kakav odnos ima prema CBCG i guvernerki. Ogolili način funkcionisanja koji je vezan za partijske trgovine" , kazao je on.
Navodi da ni prošlog puta kada je došao prijedlog za viceguvernere, DPS nije imala ništa protiv kandidata kada je riječ o njihovim biografijama.
Ukazao je na neodgovoran odnos parlamentarne većine prema ekonomskim pitanjima.&nbsp;
Kazao je da će DPS podržati izbor dva viceguveenera.
Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović je kazala da će ta partija podržati ozbor dva kandidata.
"Vjerujem da ćemo sa njihovim izborom dobiti jednu stabilnu instituciju. Saznala sam da su kandidati stručni, ljubazni i voljeni u svom kolektivu", navela je ona.
Mugoša većini: Krenuli ste trupački na CBCG
Poslanik DPS Mihailo Anđušić &nbsp;podsjetio je da su ova dva prijedloga za viceguvernere još od septembra 2024.&nbsp;
"Neshvatljivo da ovo toliko traje. Imamo dva izuzetba kandidata, a za nas nikad nije bio problem da podržimo kvalitetna rjeŝenja. Najmanje je biko potrebno da neko u fioci drži toliko dugo ovakve prijedloge", naveo je on.
Boris Mugoša iz SD-a ukazao je da funkcionišemo u političkom beznađu i ludilu.&nbsp;
"Osam mjeseci su ovi prijedlozi stajali u fioci parlamenta", naveo je on.&nbsp;
Naveo je da je neko svjesno opstruirao izbor viceguvernera. Podsjetio je da većina prošlog puta nije glasala za ove predloge, već bila uzdržana.&nbsp;
Kazao da se većina igra sa isntituciojama.
"Krenuli ste u brutalni obračun sa CBCG. Prezirem vašu predstavu. Ja ove ljude glasam zbog znanja a vi zbog moranja", poručio je on većini.&nbsp;
Mugoša je kazao da je većina krenula trupački na CBCG jer im je ova institucija ukazala na greške.

Kalezić i Remiković viceguverneri Centralne banke

Obavezna rezerva banaka na kraju septembra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 327,38 miliona eura.
Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 74,98 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 25,02 odsto.
Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u avgustu, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, iznosi 5,99 milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 85,22 odsto, a na oročene 14,78 odsto.
Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.
Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.&nbsp;
Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana

CBCG: Obavezna rezerva 327,38 miliona eura

Obavezna rezerva banaka na kraju septembra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 327,38 miliona EUR.
Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 74,98 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 25,02 odsto.
Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u avgustu, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, iznosi 5,99 milijardi EUR. Od ukupnog nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 85,22 odsto, a na oročene 14,78 odsto.
Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.
Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.
Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

CBCG: Obavezna rezerva 327,38 miliona EUR

Likvidna aktiva banaka na kraju avgusta je iznosila 1,64 milijarde EUR, što je 4,36 odsto više nego u julu.
&nbsp;Likvidna aktiva banaka u avgustu je u odnosu na isti mjesec prošle godine bila viša 9,74 odsto.
&nbsp;Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
&nbsp;Bilansna suma banaka na kraju avgusta iznosila je 7,8 milijardi EUR i zabilježila je rast od 2,47 odsto u odnosu na jul, dok je na godišnjem nivou ojačala 11,62 odsto.
&nbsp;U strukturi aktive banaka, na kraju avgusta dominantno učešće od 67,16 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 17,08 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 12,42 odsto, dok se 3,34 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.
&nbsp;U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,39 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,65 odsto, pozajmice sa 4,78 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 4,18 odsto ukupne pasive.
&nbsp;Ukupan kapital banaka na kraju avgusta iznosio je 984,82 miliona EUR i na mjesečnom nivou bilježi rast od 1,47 odsto, a na godišnjem 12,55 odsto.

CBCG: Likvidna aktiva banaka 1,64 milijarde EUR

Druga generacija studenata odabranih na konkursu Centralne banke Crne Gore „PriZnanje za znanje – šansa za najbolje“ potpisala je danas ugovore o stipendiranju za studijsku godinu 2025/2026.
Stipendiju CBCG, u iznosu od 650 eura mjesečno, dobili su studenti završnih godina osnovnih i master studija: Milica Vujošević, Tijana Kustudić, Enita Softić, Ognjen Sekulović, Luka Ljumović, Amar Čirgić, Jana Mrvaljević, Ljubica Popović, Nikolina Raičević i Balša Mišurović.
Kriterijumi za dodjelu stipendija obuhvatali su visoki prosjek ocjena tokom studiranja, položene sve ispite iz prethodnih studijskih godina, aktivno znanje engleskog jezika, osvojene nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima, kao i društvenu angažovanost kroz rad u studentskim i drugim organizacijama koje promovišu različitost, inkluziju i aktivnosti od opšteg dobra. Posebno se vrednovalo i usklađivanje studijskog programa sa poslovnim potrebama i prioritetima Centralne banke.
Stipendisti će, u skladu sa mogućnostima i potrebama CBCG, imati priliku da obave studentsku stručnu praksu i/ili pripravnički staž u ovoj instituciji.
Uručujući ugovore o stipendiranju, guvernerka Irena Radović izrazila je zadovoljstvo što Centralna banka, drugu godinu zaredom, kroz ovakve programe doprinosi afirmaciji znanja i profesionalnosti među mladima.
- Program PriZnanje za znanje – šansa za najbolje je mnogo više od stipendije. Ovaj program je izraz našeg uvjerenja da ulaganje u obrazovanje i razvoj mladih ljudi donosi najtrajniji povraćaj – napredak društva. Stoga je ovo naša investicija u zajedničku viziju i budućnost, u mlade ljude koji će svojom stručnošću, znanjem i vrijednostima oblikovati modernu i uspješnu Crnu Goru - istakla je Radović.
Centralna banka Crne Gore kroz ovaj program ulaže u mlade koji svojim znanjem, trudom i posvećenošću predstavljaju budućnost društva, sa ciljem stvaranja okruženja u kome su znanje i stručnost temelj napretka, a talentovani studenti imaju priliku da svoje prve profesionalne korake naprave u instituciji koja prepoznaje, njeguje i nagrađuje izvrsnost.

Potpisani ugovori sa drugom generacijom stipendista CBCG

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Američki predsjednik Donald Tramp uvrijedio je novinarku mreže SiEnEn (CNN) Kejtlan Kolins nazivajući je "gadnom i glupom" nakon što ga je pitala zašto će balska dvorana, koja se gradi u Bijeloj kući, biti skuplja nego što je prethodno najavljeno, javljaju američki mediji.
Tramp je snažno branio balsku dvoranu koju gradi u Bijeloj kući, vrijednu 300 miliona dolara, nazivajući je "većom i ljepšom" nego što je planirano, dok je u subotu kritikovao „gadnu“ Kejtlan Kolins sa SiEnEna koja ga je o tome pitala, javlja Njujork Post.
- Kejtlin Kolin iz emisije "Lažne vijesti" SiEnEn, uvijek glupa i gadna, pitala me je zašto nova balska dvorana košta više novca nego što se prvobitno mislilo prije godinu. Rekao sam zato što će biti dvostruko veća, a kvalitet završne obrade i enterijera je podignut na najviši nivo - objavio je Tramp na svojoj stranici Truth Social, pogrešno napisavši ime dopisnice Bijele kuće, navodi portal Njujork Posta
Zapravo je, kako dodaje, ispod budžeta i prije roka.
- Kakvi su uvijek moji poslovi. Samo je mnogo veća i ljepše nego što je prvobitno planirano - napisao je Tramp.
Portal Hafington Post citira još jednu Trampovu objavu na račun novinarke SiEnEn i njene emisije, tvrdeći da će "gledanost toliko niska da se više ni ne računa niti je relevantna".
Nije bilo jasno kada je Kolins možda pitala Trampa o balskoj dvorani, ali je to pomenula u svojoj emisiji u petak uveče "Izvor sa Kejtlan Kolins", piše Njujork Post.
- Vidite li onaj džinovski kran koji je preko mog ramena? To je najnoviji dodatak građevinskoj zoni ovdje u Bijeloj kući, gdje će se na kraju nalaziti balska dvorana predsjednika Trampa - rekla je Kolins.
Komentari predsjednika dolaze nakon odlaska arhitekte Džejmsa Mekrerija II iz projekta. On je nadgledao dizajn na čelu male firme prije nego što su troškovi porasli na 300 miliona dolara, navodi njujorški portal.
Portal Hafington Post piše i da je Tramp stalno kritikovao medije, a da je napad na Kejltan Kolins samo pridružio "gomili nedavnih neprijateljskih komentara koje je eksplicitno uputio novinarkama".
Hafington Post podsjeća da je Tramp nazvao Kejti Rodžers iz Njujork Tajmsa "ružnom, i iznutra i spolja", nakon što je bila koautor članka o predsjednikovom zdravlju i starenju.
Njegov najozloglašeniji napad bio je upućen veteranki Blumbergove dopisnice iz Bijele kuće Ketrin Lusi kojoj je rekao: "Tiho, prasice", dok je mahnuo prstom nakon što ga je pritisnula u vezi sa dosijeima Džefrija Epstina, podsjeća Hafington Post.

Tramp uvrijedio novinarku CNN-a, nazvao je "gadnom i glupom"

Mještani Botuna, koji su 14. novembra podigli šator u ovom naselju protiveći se gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra, pozvali su građane Botuna i cijele Zete na protest koji je zakazan u 13 sati.
To je dan, kako navode u pozivu, kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive.
- Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su.
Sjutra je trenutak, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače.
- Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest.

Botunjani pozvali građane da se okupe u što većem broju: "Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život"

Njemački kancelar Fridrih Merc za dlaku je izbjegao vladinu krizu nakon što je u parlamentu osigurao većinu za zakon o penzijama, uprkos ranijoj pobuni unutar vlastitih konzervativaca koja je naglasila njegovu slabu autoritet.
Zakon, koji povećava izdvajanja za penzije za oko 185 milijardi eura u narednih 15 godina, usvojen je sa 318 glasova u Bundestagu koji broji 630 mjesta, bez potrebe za hitnom podrškom ljevičarske opozicije.
Međutim, činjenica da je njegovo usvajanje bilo neizvjesno sve do posljednjeg trenutka dodatno je istakla Mercov nedostatak autoriteta nad njegovom neposlušnom koalicijom konzervativaca i socijaldemokrata (SPD), samo sedam mjeseci nakon stupanja na dužnost.
Sukob je takođe povećao sumnje u sposobnost koalicije da provede neophodne reforme za oživljavanje posrnule ekonomije, najveće u Evropi, i obnovu dugo zanemarene njemačke vojske.
Sukobi u koaliciji doprinose rastu podrške krajnje desnoj Alternativi za Njemačku (AfD), koja sada prednjači u nacionalnim anketama i nalazi se na putu da ostvari značajne dobitke na pet pokrajinskih izbora iduće godine.
Zakon fiksira penzije na trenutnom nivou od 48 odsto prosječne plate do 2031. godine, umjesto da se dopusti njihov pad u odnosu na plate. To je bio jedan od temelja koalicionog sporazuma formiranog u maju i posebno važan za SPD.
Omladinska frakcija konzervativaca, koja ima 18 glasova, usprotivila se zakonu tvrdeći da on održava finansijski neodrživ sistem, ostavljajući mlađe generacije da plate račun.
S obzirom na to da koalicija ima tijesnu većinu od samo 12 glasova u parlamentu, sve do zadnjeg trenutka nije bilo jasno hoće li moći usvojiti zakon vlastitim glasovima.
Opoziciona krajnje lijeva partija Die Linke uputila je u posljednjem trenutku prijedlog da se uzdrže od glasanja kako bi koaliciji bilo potrebno manje glasova za usvajanje zakona, navodeći da žele zaštititi penzionere.
Penzije i međugeneracijska pravednost postaju ključne političke tačke sukoba širom Evrope dok stanovništvo stari, a javne finansije se stežu, pa sve manji broj radno sposobnih ljudi izdržava sve veći broj penzionera.
Merc je, međutim, obećao da će iduće godine provesti sveobuhvatnu reformu penzija kako bi se osigurala potrebna finansijska stabilnost. Sve je na stolu, od dužeg radnog vijeka do zahtjeva da radnici duže uplaćuju u sistem prije nego što steknu pravo na penziju.
- Ovo je obećanje svim generacijama u našoj zemlji - rekao je u petak.
Tokom izborne kampanje Merc, koji nikada ranije nije obavljao državnu dužnost, žestoko je kritikovao unutrašnje sukobe u koaliciji svog prethodnika iz SPD-a Olafa Šolca.
Očekivanja su bila velika nakon što je osigurao historijski dogovor o rekordnim ulaganjima u infrastrukturu i odbranu prije nego što je uopšte preuzeo dužnost, te jasno stavio do znanja da namjerava vratiti Njemačku na međunarodnu scenu kao ključnog aktera.
Ali njegova vlastita koalicija pokazala se nestabilnom. Na dan kada je preuzeo dužnost, postao je prvi kancelar ikada koji je morao proći kroz drugi krug glasanja da bi dobio formalno odobrenje parlamenta.
Tokom ljeta, Merc takođe nije uspio ujediniti konzervativce iza SPD-ovog dogovorenog kandidata za ustavni sud, čime je glasanje propalo.
Merc je u inostranstvu dobio pohvale zbog svoje snažne podrške Ukrajini, ali u Njemačkoj je njegova popularnost pala na 25 odsto, što ga čini jednim od najmanje popularnih kancelara u posljednje vrijeme.
U međuvremenu, kombinirana podrška konzervativcima i SPD-u pala je na 39 sa 44,9 odsto, prema posljednjoj Forsa anketi.

Merc jedva izbjegao ogromnu krizu u vlasti, ali i dalje ima probleme u vlastitoj stranci

Crnogorski boćar Gracija Stjepčević osvojio je zlatnu medalju na seniorskom prvenstvu Evrope u Italiji.
Stjepčević je danas u finalu discipline krug pobijedio Italijana Marina Ćubelu 28:24.
Manje sreće imao je u disciplini par sa Miroslavom Petkovićem, gdje izgubio finale od rivala iz Italije.
Petković je juče osvojio bronzanu medalju u disciplini pojedinac, kao i Stjepčević, koji je do bronze stigao u discplini precizno izbijanje.&nbsp;
Bronzani je bio i Petar Petković u disciplini precizno izbijanje za igrače do 18 godina, kao i Matija Golub koji je na najnižem stepeniku pobjedničkog podijuma u disciplini krug.
Kao šestoplasirani završio je Ilija Belan u diciplini brzinsko izbijanje, a isti plasman ostvarili su Belan i Matija Golub u štafeti.

Stjepčević prvak Evrope

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Tag: cbcg