<p>U izdanju časopisa Komun@ upravo je izašla iz štampe nova, 19. po redu knjiga sa naslovom <i>„Merdevine od sunca“ </i>autora <b>Dragutina Gute Božovića,</b> a ova zbirka poezije predstavlja djelo koje kroz dva međusobna povezana segmenta nudi duboko istraživanje ljudskih emocija, misli i postojanja, saopšteno je iz časopisa Komun@.</p>
<p>U predgovoru, <b>Novica Đurić</b> je napisao da je ovo djelo Božovića plod autorove sposobnosti da u obliku bilješki, priče i poezije uhvati složene dinamike svakodnevnog života i stvarnosti, dok istovremeno stvara prostor za apstraktne refleksije koje sežu do samih temelja bivstvovanja, jer pjesme uvrštene u ovu knjigu odražavaju duboku unutrašnju potragu za smirenjem, smislom i odgovornošću koju životom za sobom nosi.</p>
<p>- Pjesme koje je u ovoj zbirci publikovao autor nijesu samo umjetničke kompozicije, već i poziv na introspekciju, jer govore o borbi i patnji, ali i o izlazu koji dolazi kroz prihvatanje i povezivanje sa sobom i svijetom oko sebe. Na taj način autor zbrke kroz stihove istražuje dubine ljudske duše, pokrećući čitaoca da se zanima o sopstvenim iskustvima, bolima i trenucima da se zapita o sopstvenim iskustvima, bolima i trenucima radosti, o tome kako naša stvarnost odražava svijet unutar nas i kako sve to može biti povezano univerzalnim jezikom poezije- poručio je Đurić.</p>
<p>Ono što je posebno u ovom djelu, kako ističe Đurić, jeste što autor kroz stihove ne pokušava da ponudi gotova rješenja ni odgovore, već postavlja pitanja-ona važna, lična, koja svako mora istražiti na svom putu., a zbirka nije samo refleksija pjesnikove unutrašnje potrage, već i poziv svakom čitaocu da se upusti u sopstveni proces razumijevanja: da se poveže sa sobom, sa svijetom, sa prirodom, sa svim onim što čini ljudsku stvarnost-sa njenim svijetlim i tamnim stranama.</p>
<p>Dakle, kako je zapisao Đurić, zbirka poezije <i>„Medevine do sunca“</i> u suštini je poziv za traganje, za smirenjem, smislom i ljubavlju prema svijetu, prirodi, sebi, a istovremeno je tragična i inspirativana, duboko emotivna, ali i univerzalna zbirka koja poziva na duhovnu i emocionalnu hrabrost da ne zaboravimo da je život, uprkos svojoj prolaznosti, vrijedan svakog trenutka, svakog daha, svakog otkucaja srca...</p>
<p>Iz časopisa Komun@ podsjećaju da je zbirka poezije <i>„Merdevine do sunca“ </i>Dragutina Gute Božovića njegova druga po redu zbirka jer je autor još jedne zbirke pod imenom <i>„Pjesme dosanjanih snova''.&nbsp;</i></p>
<p>Božović živi i radi u Podgorici, a po zanimanju je magistar pravnih nauka.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

''Merdevine od sunca'': Put u istraživanje ljudskih emocija, misli i postojanja

<p>Časopis Komuna održaće promociju posebnog tematskog broja posvećenog arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice u četvrtak 17. aprila.</p>
<p>Promocija će biti održana sa početkom u 13 sati u Plavoj sali Univerziteta Crne Gore, uz učešće značajnjih i kompetetnih imena iz oblasti arhitekture, istorije i hronike Podgorice.</p>
<p>Na događaju će govoriti predsjednik Programskog odbora, kulturolog, publicista i esejista prof. dr <b>Željko Rutović</b>, redovna profesorica Arhitektonskog fakulteta dr <b>Slavica Stamatović Vučković</b>, arheološkinja, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara <b>Petra Zdravković</b>, publicista, hroničar i čuvar uspomena na staru Podgoricu <b>Abdullah Bato Abdić</b> i publicista i novinar koji je radni vijek proveo u građevinarstvu <b>Velizar Radonjić</b>.</p>
<p>Medijatorka na promociji će biti inženjerka arhitekture mr <b>Jovana Radević</b>.&nbsp;</p>

Promocija posebnog tematskog broja časopisa Komuna o arhitektonsko-graditeljskom nasljeđu Podgorice

<p>Nakon pedeset brojeva i trinaest godina rada, Komun@ se danas prepoznaje kulturološkom činjenicom, zašto ne reći, respektabilnim izdavačkim crnogorskim projektom. Tematski koncipirana na njegovanju i afirmaciji istorijsko-državotvorne baštine Crne Gore, ispunila je po ocjeni stručne i građanske javnosti svoju programsku misiju koja je tragovima trajanja identitetskog i duhovnog bića postala biljeg kulture sjećanja ravan školskoj lektiri.</p>
<p>Gotovo hiljadu i šeststo stranica Komune impozantan je istraživačko stvaralački opus posvećen prošlosti Crne Gore o kojoj su svojom izuzetnom posvećenošću i znanjem bilježila najeminentnija imena crnogorske istorije, kulture, nauke, publicistike, diplomatije, etnologije, etike, umjetnosti, novinarstva... Sumarno, civilizacijski legat koji ostaje hronikom vjernog i serioznog tumača i prikazivača milenijumskog multikulturalnog trajanja Crne Gore i svih njenih identitetskih znamenja, Komun@ je zorno dokumentarističko-faktografski iznosila na svjetlost dana. Za buduće čitače, tumače, godina, vjekova i nasljeđa Crne Gore. Za podsticaj i snaženje važnosti kulture samosvjesti o našoj prošlosti, o našem znanju o nama i svojoj državi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fstampan-50-jubilarni-broj-komune-posvecen-u-cjelosti-kotoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ime Crne Gore i njene istorijske borbe za slobodu, pravo, čast i ugled, sjećanje i poštovanje njenih najvećih sinova u svim etapama razvoja, čovječanske zaloge uzvišenog antifašističkog nasljeđa, te međusobnog poštovanja vjera, nacija, kultura, jeste taj rodni list Komune kojim se i sama upisuje u znamenite tragove crnogorske kulturne baštine.</p>
<p>Zahvalnost svima koji su svih prethodnih godina imali razumijevanje i podršku za plemenitost misije za koju se vrijedi čitavim bićem svog života boriti. Jer, da, upravo je Komun@ priča o borbi za slobodu i trajanje.</p>
<p>Komun@ – mjesto za sve one kojima je Crna Gora, prije i izvan svega, dom sa svojim suverenim, nezavisnim identitetom, kulturom, istorijom i duhovnošću.</p>
<p>U ime novih godina, stranica i brojeva Komune, u ime njenog svjedočanstva kao nepobitne istine vremena i prostora, čast i poštovanje svima koji Komunu doživljavaju mjestom oko koga se vrijedi okupljati, svjedočanstva bilježiti i pamtiti, prenoseći u nasljeđe neprolazne vrijednosti crnogorske države i njenog sveukupnog bića.</p>

Jubilarni 50. broj časopisa Komuna: Civilizacijski legat kulture sjećanja

<p>Izašao je iz štampe novi 50- jubilarni broj časopisa Komuna na čak 40 strana, 12 više od uobičajenih, koji poslije 13 godina postojanja na medijskoj sceni Crne Gore bilježi do sada 1.250 objavljenih tekstova na 1.564 strana koje je zabilježilo 600 autora sa 3.900 fotografija.</p>
<p>Predsjednik Programskog odbora ovog časopisa <b>Željko Rutović </b>rekao je, kako se navodi u saopštenju, da gotovo 1.600 stranica Komune impozantan istraživačko-stvaralački opus posvećen prošlosti Crne Gore o kojoj su svojom izuzetnom posvećenošću i znanjem bilježila najeminentnija imena crnogorske istorije, kulture, nauke, publicistike, diplomatije, etnologije, etike, umjetnosti, novinarstva.</p>
<p>- Sumarno, civilizacijski legat koji ostaje hronikom vjernog i serioznog tumača i prikazivača milenijumskog multikulturalnog trajanja Crne Gore i svih njenih identitetskih znamenja - naveo je on.</p>
<p>Pošto je redakcija časopisa odlučila da upravo jubilarni broj u cjelosti posveti drevnom gradu Kotoru, koji je upisan u listu svjetske baštine UNESCO-a još od 1979.godine među 1.030 zaštićenih svjetskih dobara, kako bi očuvao njegove univerzalne, bogate kulturno istorijske i prirodne vrijednosti kao jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova na Jadranskoj obali u uvodniku <b>Vladimir Jokić</b> u tekstu pod naslovom „Djela koja rastjeruju tišinu“ ističe: „<i> Kotor je više od mjesta-on je simbol života , istorije, hrabrosti i slobode, grad koji stoji kao svjetionik svjetske baštine kome se dive, ali i grad koji nas sve poziva na odgovornost pa naš zadatak nije samo da čuvamo ovo nasljeđe, već i da ga obogatimo, da gradimo puteve za budućnost</i>“.</p>
<p>U ovom broju Komune o istoriji pomorsta piše <b>Slavko Dabinović</b> koji naglašava da je Kotor bio jako pomorsko uporište i prije dobrovoljnog potpadanja pod mletačku vlast bilo je postojanje Bratovštine kotorskih pomoraca, prema tradiciji iz IX vijekat, tj.808.godine kada je izvršena translacija iz Carigrada u Kotor relikvija Svetog Tripuna, zaštitnika grada.</p>
<p>Publikovan je i tekst mr <b>Denisa Vukašinovića</b> o bokeljskoj mornarici Kotor kao drevnoj pomorskoj organizaciji koja prkosi vremenu a „koja kao nematerijalno kulturno dobro objedinjuje bogastvo ljudskih vještina, umjetničkog izraza i zanatske umješnosti jer čuva i prenosi drvene obrede i izvođačke tradicije povezane s kultom Svetog Tripuna a istovremeno odražava duboku povezanost s prostorom i ambijentom u kojem tradicije stoljećima žive“...</p>
<p>U broju Komune posvećenom Kotoru je i tekst <b>Nade Radović</b> o dobrotskoj čipki kao nematerijalnom blagu Crne Gore, zatim tekst o kampanji kotorskog muzeja „Ponesi nasljeđe“ i tekst <b>Zorana Radimira</b> o porodičnoj zbirci Radimir o pokretnom kulturnom dobru od lokalnog i nacionalnog značaja koja je nastala i uvećavala se isključivo nasljeđem, a ne otkupom predmeta koje su posjedovale i koristile i druge kapetanske i građanske porodice Dobrote i Boke.</p>
<p>Tu je i tekst o muzeju grada Perasta pod naslovom „Od peraških kontova do dragocjenih knjiga“, zatim tekst o maloj i velikoj Grudi i praistorijskim tumulima u Grblju, praistorijskom blagu Lipaca koji je uvijek u sferi interesovanja naučne javnosti, o Vili Hipnos kao jednom od najznačajnih antičkih građevina u Risnu, Domicijanu u Kotoru kao jedinom primjeru neoštećenog porteta sa područja rimske provincije Dalmacije, kao i o kamenoj plastici lapidarijuma u Kotoru- jedinstvenoj grupi spomenika iz prošlosti Kotora koja se privremeno nalazi u romano-gotičkoj crkvi Svetog Mihaila na pjaci od kina u Starom gradu.</p>
<p>O kotorskim bedemima kojima je čitav Stari grad opasan, a koji su nastali većinom u XVI i XVII vijeku piše <b>Irena Stanovčić</b>, a o simbolu grada Kotora, katedrali Sv.Tripuna piše mr sc.don Rober Tonsati, kancelar Kotorske biskupije koji ističe da je katedrala SV.Tripuna- romaničko zdanje, u smislu sakralne arhitekture i umjetničkih dobara najveća znamenitost Kotora čija je gradnja započeta prije 900 godina, a dovršena svečanom posvetom 1166.godine.</p>
<p>O drevnom gradu Risan, stvarnostima i legendama piše <b>Miraš Martinović</b> u tekstu pod naslovom „Luka kraljica Teute i kovnica kralja Balajosa“, a <b>Miroslav Marušić</b> o jedinstvenom obredu i sačuvanoj ribarskoj tradiciji u mjestu Muo. On istovremeno u tekstu pod naslovom „ Kako artefakte prošlosti spasiti od zaborava“ se pita da li će u dogledno vrijeme Kotor dobiti gradski muzej jer „svako selo ima etnografsku zbirku ili etnografski muzej kojim pokazuje neku svoju kulturnu prošlost i nasljeđe“...</p>
<p>U ovom broju Komune i tekst <b>Ivana Kerna</b> o baroknoj lakoći postojanja: Gospi od Škrjela sa životnim djelom Tripa Kokolja u tekstu pod naslovom „Najveća likovna kreacija u Boki“, a tu je i tekst o Galeriji solidarnosti koji su osnovali likovni stvaraoci nakon katastrofalnog zemljotresa 1979.godine.</p>
<p>U tekstu pod naslovom „Pariski đak, crveni gradonačelnik i revolucionar“ Nenad Stevović piše o narodnom heroju i antifašisti <b>Nikoli Đurkoviću</b> koji je bio jedan od organizatora i učesnika opštenarodnog ustanka protiv fašističkog okupatora 13.jula1941. godine, a <b>Dragan Mitov Đurović</b> o novinaru i publicisti <b>Tomu Grgureviću</b> u tekstu pod naslovom „Barba bokeškog novinarstva“.</p>
<p>U posebnom tematskom broju Komune posvećenom Kotoru o Njegošu i Prčanju piše <b>Marija Starčević</b> u tekstu pod naslovom „Boka-lirska inspiracija vladike Rada“, dok <b>Maja Grgurović</b> piše o prepisu Gorskog vijenca kao vječnom plamenu Njegoševog stvaranja.</p>
<p>Tu su i tekstovi<b> Irene Starčević </b>o crkvama i palatama kao kulturnim vrijednostima Kotora, zatim <b>Sare Lakićević</b> o KotorArtu, jednom od najvećih i najznačajnijij festivala u državi i regionu pod naslovom „Posebno mjesto za Don Brankove dane muzike“, kao i tekst <b>Milice Kašćelan </b>o kotorskom festivalu pozorišta za djecu koji uskoro puni 33 godine postojanja.</p>
<p>Specijalno za ovaj broj Komune reportažu o điradi po Kotoru napisala je<b> Dolores Fabian</b>, a u tekstu o kotorskim vodama s naslovom „Biljeg na koži grada“ piše<b> Dubravka Jovanović </b>koja ističe „da plemeniti bokeški govor od šuga i mora, sve se manje zbori i piše“...</p>
<p>U najnovijem broju Komune publikovan je i tekst <b>Jasmine Bajo </b>o razvoju bibliotekarstva u Kotoru do XX vijeka i tekst Slavka Ostojića o jubileju -175 godina postojanja Pomorske škole u Kotoru koja predstavlja najstariju državnu školu na Balkanu, dok Dragan Mitov Đurović tragom uspomena podsjeća na osnivanje radio Kotora i nezaboravne kotorske medaljone.</p>
<p>U ovom broju Komune i redovi posvećeni gastro brendu bokeške kužine - čuvenoj kotorskoj poslastici krempiti autorke <b>Milice Cvijović</b>, a na nezaobilaznim sportskim stranicama Komune, uz sto dvije godine postojanja VPK Primorac i bogatoj istoriji kotorskog vaterpola piše <b>Sabrije Vulić</b>, kao i o Kotoru gradu fudbala više od vijeka u tekstu pod naslovom „Bokelj živi vječno“</p>
<p>I ovaj broj Komune uredio je <b>Amer Ramusović</b>, a tehnički dizajnirao <b>Voislav Bulatović</b>, a čitaoci će biti u prilici da ga pronađu na prodajnim mjestima širom Crne Gore poslije novogodišnjih i božićnjih praznika.</p>

Štampan 50. jubilarni broj Komune posvećen u cjelosti Kotoru

<p>Čuvanje tragova o narodu, njegovoj kulturi i državi je civilizacijsko, kulturološko, duhovno pitanje i obaveza svake generacije, jer njihov edukativni transfer upravo jeste doprinos čuvanju i njegovanju identiteta posebno danas u izazovnim globalnim procesima dominacije, kulturološke unifikacije i savremene medijske manipulacije.</p> <p>Ovo je saopšteno na promociji jedinstvenog neprofitnog glasila Komuna koje, kako je istaknuto, sve više prevazilazi crnogorske okvire.</p> <p>- Nakon Plava, Gusinja i Sarajeva, u organizaciji crnogorsko- slovenačkog zavičajnog društva Plava i Gusinja „Izvor“ proteklog vikenda, u njihovim prostorijama u Kranju, održana je promocija časopisa Komuna, s posebnim akcentom na posebna tematska izdanja posvećena Plavu i Gusinju - navodi se u saopštenju.</p> <p>Dugogodišnji predsjednik društva <b>Šemso Đešević </b>je istakao da je za njih ova promocija jedan mali praznik i prilika da se okupe i susretnu sa eminentnim gostima.</p> <p>Osvrćići se na tridesetdvogodišnji rad društva, koje je više od tri decenije posebno aktivno na očuvanju kulture, tradicije i običaja zavičaja i države Crne Gore iz koje su došli da žive u Sloveniju, kazao je da realizuju svake godine više projekata s ciljem da se okupi i održi manjinska zajednica, te predstavi kultura i stvaralaštvo svoga kraja, države iz koje potiče i države u kojoj njeni članovi žive.</p> <p>- Komuna tekstualno i slikovno, oblikovana na svojstven i originalan način, kao i dokumentovano svjedočenje o prošlosti, predstavlja pravi primjer kako se na profesionalan i mnogo lijep način sa sjajnim dizajnom može praviti novina na koju se mogu ugledati i mnoge sredine u regionu, a sve u duhu zajedništva i promoterstva kulturne baštine, običaja i tradicije naroda i narodnosti koji žive u Crnoj Gori i naravno u dijaspori - istakao je Đešević.</p> <p>Upravo posebna tematska izdanja posvećena Plavu i Gusinju, prema njegovim riječima, potvrđuju da tako i sami po sebi predstavljaju udžbenike za buduća pokoljenja.</p> <p>On je izrazio očekivanja da će u Komuni, sada kada je uveliko izašla van okvira Crne Gore, ubuduće mnogo veći prostor imati i oni koji stvaraju u regionu, a imaju mnogobrojne veze sa Crnom Gorom.</p> <p>- Čestitam uredništvu časopisa koje je na veoma poseban i vrhunski profesionalan način osjetilo svevremeni damar crnogorske stvarnosti naslonjene na bogatu tradiciju i sa pogledom u budućnost, ukoričivši je u ekskluzivan medijski novitet zvučnog imena Komuna - rekao je Đešević.</p> <p>Publicista i predsjednik Programskog odbora časopisa <b>Željko Rutović </b>rekao je da je Komuna kolektivna memorija bića Crne Gore, svih vjera, nacija i kultura, arhiv svakog pojedinca, njegovih želja, misli i osjećaja.</p> <p>- Očigledna je ambicija osnivača i izdavača Komune da multikulturalno biće Crne Gore bude karakter svih naših tragova koji jesu i nisu poznati ovdašnjem opusu koji na prirodan način treba da postane valorizovan u našim sjećanjima - naveo je Rutović.</p> <p>On je, između ostalog, rekao da istorija ljudskog roda i civilizacije nije ništa drugo nego istorija njegovih tragova, te da u tim tragovima ostalo je svekoliko trajanje.</p> <p>- Tamo gdje nije bilo tih tragova, civilizacija je upadala u probleme, što znači da čuvanje tragova o narodu, njegovoj kulturi i državi jeste civilizacijsko, kulturološko, duhovno pitanje i obaveza svake generacije. jer njihov edukativni transfer upravo jeste doprinos čuvanju i njegovanju identiteta posebno danas u izazovnim globalnim procesima dominacije, kulturološke unifikacije i savremene medijske manipulacije - istako je Ruotvić.</p> <p>Komuna je, prema njegovim riječima, crnogorska agora, zbir različitih glasova sjećanja o nama, o našim tragovima, o našoj prošlosti zarad nekin novih čitača i tumača naše prošlosti i njene velike vrijednosti“, kazao je on.</p> <p>- Svaki broj Komune, pa i ovi posvećeni Plavu i Gusinju, predstavljaju pisano predanje za nove generacije. Riječ je o kulturološkom tkanju svijesti i savjesti svijesti svakog od nas o nama samima, o drugom, o našim precima, biljezima, usudima, pregnućima i državotvornim vinućima pa je zato važno reći koliko je prijeko potrebna, snažna i značajna Komuna, koja na plemenitoj misli građanskih posvećenika i intelektualaca ostavlja vrijedno tkanje - kazao je Rutović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119101152_e803e6c586d18f2a3084208417fc382dda84cb63202f738882de3d13c2621657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241119101152_e803e6c586d18f2a3084208417fc382dda84cb63202f738882de3d13c2621657" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Sa promocije u Sloveniji"> </figure>  <p>Glavni i odgovorni urednik Komune <b>Amer Ramusović </b>kazao je da je ovaj časopis njegovo štampano sjećanje.</p> <p>- Moja naslijeđena dobrobit crnogorske nematerijalne kulturne baštine -njen jezik, običaji, tradicija, njen duh i njena duhovitost, njen kolorit i crno-bijela potka, doživljaj i događaj - naveo je Raumović.</p> <p>Smatra da je nasušna potreba svih nas koji smo ikada bili u bilo kojem obliku dodira sa Crnom Gorom i njenim životom da čuvamo itekako bogatu crnogorsku baštinu, tradiciju i običaje svih naših naroda, za šta se od prvog broja sada daleke 2011. godine, pa sve do 50-jubilarnog, koji će uskoro ugledati svijetlo dana, opredijelila i Komuna.</p> <p>- Naš časopis je popularno-naučnog i edukativno-zabavnog karaktera i u proteklom periodu izgradili smo i profilisali sopstvenu fizionomiju, kojoj pečat daju autentičnost, prepoznatljivost i kvalitet objavljenih tekstova. Komuna je u svome žanru prepoznatljiva i formom i sadržinom. To je brani od šablona, ali ima stalne i povremene saradnike, čiji je tekstovi čine onim što jeste. Na njih smo svakako ponosni, jer brojna prepoznatljiva imena akademika, profesora sa univerziteta, različitih javnih, društvenih, kulturnih radnika,umjetnika,arhitekata, istoričara, novinara... govore o tome - istakao je Ramusović.&nbsp;</p> <p>Dodaje da u naučnom i kulturološkom pogledu tekstovi se odnose na različite oblasti: istoriju, etnologiju, arheologiju, umjetnost, sociologiju, istoriju književnosti, muziku i folklor, kulturu, pravo, jezik, sport i sve ono što čini ukupnu baštinu Crne Gore.&nbsp;</p> <p>- Tako je bilo i sa ova dva posebna tematska broja posvećena vašem rodnom kraju, našta smo zaista ponosni, jer to nam govore svi oni koji su čitali ta izdanja, a evo i vi to potvrđujete - rekao je Ramusović.</p> <p>Dodaje da je krug tema vrlo širok, sadržaji su razuđeni, interesantni i uvijek novi sa podsjećanjem na značajne događaje i ličnosti, znamenite, manje poznate ili zaboravljene.</p> <p>- Što potvrđuje da Komuna iznova ukazuje na bogato kulturno blago, na sve što je bilo, što čili i nestaje, ali što je i sada živo i aktuelno, njihovu aksiološku vrijednost i brojna obilježja, na pečat koji su ostvarili ljudi i vrijeme na život i običaje, rad i stvaralaštvo - kazao je Ramusović.</p> <p>Kazao je da u Sloveniji, u svim teškim u turbulentnim godinama za nama, dokazuju vezu sa matičnom državom i rodnim krajem.</p> <p>- Vi ste svojim radom i uz dosta muke i problema mnogo toga postigli u ovoj lijepoj zemlji koja je vaša druga domovina zajedno sa majkom Crnom Gorom - naveo je Ramusović.</p> <p>Dodaje da je optimista da oni koji žive u Crnoj Gori, a zajedno sa brojnim crnogorskim iseljenicima koji su iz ko zna iz kojih razloga stigli i u Sloveniju, nastojati da prezentacijom jezika, kulture folkora i ostalih tradicionalnih vrijednosti naroda koji žive u matici i širom svijeta sačuvaju je od raznih nasrtaja i krivotvorenja istorije.</p> <p>- Samo tako će zajedno taj put, uvjeren sam, biti nastavljen kao podstrek za buduće generacije i pokoljenja koja dolaze i koja će osjetiti blagotvorno dejstvo ulaska Crne Gore u krug evro-atlanskih zemalja - istakao je Ramusović.</p>

Rutović: Komuna crnogorska agora, zbir različitih glasova sjećanja o našim tragovima

<p>U prisustvu zvanica iz kulturnog, umjetničkog, diplomatskog i medijskog života, u Podgorici je juče svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije u Crnoj Gori, a domaćoj publici predstavljena je i prva Antologija savremenih mongolskih priča prevedena na crnogorski jezik.</p>
<p>Događaj je otvorio počasni konzul Mongolije u Crnoj Gori, gospodin <b>Dušan Simonović</b>, koji je istakao značaj kulturne razmjene između dvije prijateljske zemlje:</p>
<p>- U vremenu kada svijet sve više dijele jezik, geografija i nesporazumi, ovakvi susreti pokazuju koliko književnost može da povezuje. Saradnja između Mongolije i Crne Gore ne počinje danas, ali je ovim događajem dobila konkretan kulturni oblik koji će, uvjeren sam, imati trajnu vrijednost. Umjetnost i sport, kako vrijeme sve više pokazuje, su ono što nadilazi i politiku i granice.</p>
<p>Govoreći o značaju antologije, Simonović je dodao:</p>
<p>- Ova knjiga nije samo zbirka priča već prozor u dušu naroda koji živi u ogromnim prostranstvima, pod nebeskim svodom u kojem se svakodnevica i vječnost neprekidno dotiču. […] Ove priče govore o čovjeku, o svakodnevici, o starosti, snovima, ljubavi i oproštaju. […] Iako duboko ukorijenjene u mongolskoj tradiciji, one pripadaju svima nama – jer svi razumijemo tišinu tuge, ljepotu prvog pogleda i snagu oproštaja.</p>
<p>Među brojnim prisutnima bili su predstavnici kulturnih institucija, umjetnici, novinari, diplomate, sportisti, kao i akteri dosadašnje kulturne razmjene između Crne Gore i Mongolije.</p>
<p>Glumac <b>Slobodan Marunović,</b> koji je ranije nagrađen Grand Prix priznanjem na 7. Međunarodnom festivalu monodrame u Ulan Batoru, ovom prilikom je rekao:</p>
<p>ž Predstava je prevedena na mongolski jezik, snimljena i emitovana na nacionalnoj televiziji. Ovo priznanje ne doživljavam samo kao lični uspjeh, već kao nagradu kulturnoj saradnji. Od danas, po prvi put imamo priliku da se upoznamo sa mongolskom književnošću zahvaljujući prevodu na naš jezik, i nadam se da će i mongolska publika u budućnosti imati pristup crnogorskoj literaturi.</p>
<p>O svojim iskustvima iz Mongolije govorio je novinar <b>Edin Krnić</b>, koji je proveo sedam sedmica u toj zemlji, boraveći među nomadskim zajednicama i stvarajući dokumentarne reportaže koje su emitovane na nacionalnom servisu Crne Gore.</p>
<p>- Mongolija je zemlja tišine, širine i dostojanstva. U svakom susretu sa njenim ljudima osjećao sam se dobrodošlo, jer njihovo gostoprimstvo nije stvar bontona, već način života, duboko ukorijenjen u filozofiji postojanja na vjetrovitim prostranstvima. Snimajući reportaže, dijeleći čaj i tišinu sa nomadskim porodicama, naučio sam da su najdublje priče često neizgovorene.</p>
<p>Krnić je svoje reportaže preveo na engleski jezik i ustupio Ambasadi Mongolije i Ministarstvu vanjskih poslova te zemlje, kao dokument svoje posvećenosti i poštovanja prema kulturi i narodu Mongolije.</p>
<p><b>Bobi Perović</b>, dugogodišnji medijski radnik, izjavio je da su ga upravo Krnićeve reportaže inspirisale da se dublje upozna s mongolskom kulturomć</p>
<p>- O Mongoliji nijesam znao gotovo ništa. Ali reportaže koje je Edin pripremio za našu televiziju zainteresovale su me toliko da sam osjetio potrebu da saznam više o jeziku, ljudima, njihovim vrijednostima - kazao je Perović.</p>
<p>Događaju je prisustvovala i <b>Milena Milačić</b>, direktorica Direktorata za Afriku, Bliski Istok, Aziju, Pacifik i Australiju u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore. Ona je najavila planiranu posjetu predsjednika Crne Gore <b>Jakova Milatovića</b> Mongoliji naredne godine, kao i potpisivanje Memoranduma o saradnji između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje, koji bi trebalo da se realizuje na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru. Istakla je i da su u planu projekti u oblastima turizma, umjetnosti i sporta, uz nadu da će današnji događaj biti snažan podsticaj daljoj saradnji.</p>
<p>Poseban gost svečanosti bio je ambasador Mongolije u Austriji, akreditovan i za Crnu Goru, Nj.E.<b> Cengeg Mijidorž </b>(Tsengeg Mijiddorj), koji je izrazio zahvalnost na srdačnom prijemu i istakao da ovaj događaj predstavlja korak dalje u izgradnji kulturnih mostova između dvije zemlje.</p>
<p>Ambasador je ovom prilikom počasnom konzulu Dušanu Simonoviću uručio simbolično priznanje – repliku tradicionalnog zlatnog štapa gerega, istorijskog simbola iz doba Mongolskog Carstva, poznatog i kao paiza. Ovaj znak carske ovlasti nekada su nosili izaslanici Džingis-kana, a danas se dodjeljuje kao znak posebnog povjerenja, poštovanja i priznanja za doprinos razvoju bilateralnih odnosa.</p>

U Podgorici predstavljena Antologija savremenih mongolskih priča i svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije

<p>Godinu nakon usvojenog pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavlju 23 i 24 (IBAR) postaje jasno da napori za koje je Crna Gora tada dobila priznanje nijesu dali održive rezultate, te se ključni reformski procesi sada moraju pokretati iznova, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). </p> <p>- IBAR koji je trebalo da bude ohrabrenje i motiv da se što prije krene vrijedno raditi na zadatim reformama, vlasti su shvatile kao olako završen posao. Godinu kasnije, zakoni koji su usvojeni, kao uslov za dobijanje IBAR-a, danas se ponovo revidiraju, jer simbolične izmjene usmjerene na formalno konstatovanje pomaka nijesu dovele do potrebnih promjena – kaže programska direktorica CDT-a<b> Milica Kovačević</b>.</p> <p>Dodaje da su, umjesto da donesu suštinske i funkcionalne reforme koje jačaju vladavinu prava, vlasti u Crnoj Gori tokom procesa dobijanja IBAR-a proizvele set zakona koji nemaju primjenu u praksi. </p> <p>- Jedan od najočitijih primjera takvog pristupa jeste Zakon o sprečavanju korupcije. Taj zakon nije prošao ni osnovnu provjeru usklađenosti sa ključnim zakonima iz oblasti zaštite podataka i finansijskog sistema. Paradoks je, što je stanje u toj oblasti, danas gore nego prije dobijanja IBAR-a. Nije mnogo drugačija situacija ni sa setom usvojenih medijskih zakona – kazala je Kovačević. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023101052_e12d6fcb75ba3e088697cfdb0ba9058d044641989430f4345fd6de43cfddfc7f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023101052_e12d6fcb75ba3e088697cfdb0ba9058d044641989430f4345fd6de43cfddfc7f" data-rendition-name="original" width="3909" height="2601" loading="lazy" alt="Milica Kovačević"><figcaption>Milica Kovačević<span>(Photo: CDT)</span></figcaption></figure>  <h2>Medijski zakoni</h2> <p>Ističe da ni nakon godinu vlasti nijesu obezbijedile efikasnu primjenu novih zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i o nacionalnom javnom emiteru u Crnoj Gori. </p> <p>- Dok Skupština i dalje odbija da imenuje nove članove Savjeta AMU, javni poziv za izbor članova Savjeta RTCG (kojima mandat ističe u junu), raspisan je tek u maju, iako je prema usvojenom Zakonu o nacionalnom javnom emiteru, parlament to trebalo da učini u februaru, na šta upozorava i Evropska komisija u poslednjem non pejperu – navodi Kovačević. </p> <p>Ona podsjeća da je u istom dokumentu ukazano i na proces imenovanja generalnog direktora RTCG koji je prethodno bio osporen višestrukim sudskim presudama. </p> <p>- EK upozorava i da je Savjet RTCG imenovao u avgustu 2024. istu osobu na stalnu poziciju, što je, kako navode, pokrenulo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju zakonske procedure, pa pozivaju na što skorije rješenje slučaja sudskim putem. Evidentan je i politički zaokret u programima Javnog servisa, pa na javnom servisu ima sve manje kritičkih tonova prema vlastima – ističe Kovačević. </p> <h2>Plan o zatvranju poglavlja do kraja 2026. nerealan</h2> <p>Izmjene i dopune zakona o sudskom savjetu i sudijama i Izmjene i dopune zakona o krivičnom postupku, usvojeni kao dio IBAR zakona, sudeći prema akcionom planu za poglavlje 23, ponovo će se revidirati i usvajati tokom ove i iduće godine. </p> <p>Kovačević kaže da se zato s razlogom postavlja pitanje stvarne vrijednost IBAR-a i sposobnosti da pokrene suštinske reforme, te otvara dilemu o političkoj volji da se promjene stvarno i dese. </p> <p>- Cilj koji su vlasti postavile, da do kraja 2026. godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, imajući u vidu dosadašnju dinamiku procesa, zvuče prilično nerealno, posebno kada se uzme u obzir da su ključni zadaci, kako se vidi iz akcionih planova ostavljeni za kraj pregovaračkog procesa – ocjenjuje Kovačević. </p> <p>Uz to, kako kaže, proces u koji bi trebalo da bude uključeno cijelo društvo, nije dovoljno inkluzivan. </p> <p>- O važnim momentima pregovora javnost i civilni sektor gotovo da nemaju nikakve informacije, osim onih koje vlada odluči da učini javnim, a takvih je vrlo malo. Informacije o ovome Vlada ne objavljuje na sajtu, već o njima govore iza zatvorenih vrata. Javnosti se plasiraju samo one informacije koje pogoduju narativu vlasti. Iako je cilj i želja većine građana da Crna Gora što prije postane dio EU, ona ne može sebi priuštiti površne reforme koje ne donose stvarne rezultate – navodi Kovačević. </p> <p>Prema njenom mišljenju, krajnje je neodgovorno, gotovo hazarderski, igrati se ovom prilikom i propustiti je zbog površnog pristupa i polovičnih rješenja. </p> <p>- Takav pristup bi značio svjesno odustajanje od prilike koju imamo. Preporuke iz posljednjeg non-pejper dokumenta nijesu samo tehnički zahtjevi, već ozbiljan test političke zrelosti i institucionalne odgovornosti, koju će vlast, ukoliko zaista žele da ostvare zacrtano, morati što prije da pokaže – zaključuje programska direktorica CDT-a.</p>

IBAR godinu kasnije: Alat za političku propagandu, umjesto putokaz za reforme

<p>Nakon više od jednog vijeka, Crna Gora je svjedočila istorijskom trenutku – povratku dragocjene arhivske građe iz perioda Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, koja je nakon Prvog svjetskog rata 1916. godine završila u Beču. Ovaj događaj predstavlja jedan od najznačajnijih trenutaka u istoriji Državnog arhiva Crne Gore (DACG) i veliki doprinos očuvanju nacionalne kulturno-istorijske baštine.</p>
<p>Povratak građe rezultat je dugogodišnje međunarodne saradnje i izuzetnih odnosa Državnog arhiva Crne Gore sa Austrijskim državnim arhivom. Ceremonija potpisivanja akta o primopredaji održana je u prostorijama Austrijskog državnog arhiva u Beču, čime je zvanično ozvaničen povratak građe u domovinu.</p>
<p>Riječ je o arhivskoj građi nastaloj u periodu od 1906. do 1916. godine, ali i van tog vremenskog okvira, koja obuhvata dokumentaciju Crnogorske Narodne Skupštine, Ministarstva vojnog, Ministarstva unutrašnjih djela, kao i brojnih drugih upravnih i pravosudnih organa iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore. Ovaj materijal je od neprocjenjivog značaja za razumijevanje političkog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore.</p>
<p>Direktor Državnog arhiva Crne Gore <b>Danilo Mrvaljević</b> naglasio je da se radi o najvažnijem događaju u istoriji ove ustanove kada je riječ o međunarodnoj saradnji i prikupljanju arhivske građe crnogorskog porijekla.</p>
<p>- Svjedočimo istorijskom trenutku - povratku arhivske građe u domovinu nakon više od vijeka. Ovo nije samo važan dan za Državni arhiv Crne Gore, već je od izuzetne važnosti i za našu istoriju, kulturu, cjelokupnu kulturno-istorijsku baštinu, naš identitet, za državu Crnu Goru. Povratak arhivske građe iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore koju potpisivanjem akata o primopredaji vraćamo kući nakon više od sto godina, ima za nas neprocjenjivu vrijednost, a njena simbolika je snažna. Ovo nije samo povratak naših starih dokumenta, arhivskih zapisa crnogorske provenijencije, radi se o povratku jednog dijela našeg pamćenja, naše istorije, kulture, našeg bića. Vjerujem da će značaj ovog trenutka nadživjeti i nas i naše vrijeme - istakao je Mrvaljević.</p>
<p>Posebnu zahvalnost uputio je partnerima iz Austrijskog državnog arhiva, bez čije otvorenosti i spremnosti za saradnju ovaj povratak ne bi bio moguć. Takođe, najavljena je i mogućnost formalizovanja saradnje dvije institucije u narednom periodu.</p>
<p>Mrvaljević je uputio i zahvalnost ambasadorki Crne Gore u Austriji,<b> Stanici Anđić, </b>koja je, kako je naveo, svojim zalaganjem značajno doprinijela uspješnom okončanju procesa.</p>
<p>- Želim da iskažem duboku zahvalnost Austrijskom državnom arhivu, a posebno njegovom generalnom direktoru i dragom prijatelju, dr Helmutu Wohnoutu, čije su otvorenost, razumijevanje i iskrena posvećenost bili od ključne važnosti da ovaj istorijski trenutak postane stvarnost. Ovaj izuzetan gest Austrijskog državnog arhiva i ceremonija kojoj danas prisustvujemo ne predstavlja samo čin razumijevanja, otvorenosti i profesionalne odgovornosti, već i istinski čin prijateljstva među našim institucijama, našim državama i narodima Austrije i Crne Gore. Neka ovaj povratak arhivskog nasljeđa bude snažan podsticaj da nastavimo da čuvamo svoju pisanu kulturnu baštinu – iz poštovanja i odgovornosti prema prošlosti i obaveze prema budućnosti - kazao je Mrvaljević.</p>
<p>Ovaj događaj nadovezuje se na ranije aktivnosti DACG-a, među kojima se izdvaja i povratak vrijedne građe iz Poljske tokom 2023. godine. Ipak, kako naglašavaju iz Arhiva, aktuelni povratak prevazilazi sve dosadašnje po količini, značaju i istorijskoj vrijednosti.</p>
<p>Povodom ovog istorijskog događaja, Državni arhiv Crne Gore najavio je svečanu prezentaciju vraćene građe koja će biti upriličena na Njegošev dan – crnogorski praznik kulture. Time će se dodatno osnažiti simbolika ovog povratka, a javnosti omogućiti uvid u dragocjeno nasljeđe koje trajno obogaćuje nacionalne fondove i kolektivno pamćenje.</p>

Državni arhiv Crne Gore vratio vrijednu arhivsku građu iz Beča poslije više od vijeka

<p>Književni festival „Odakle zovem, Podgorica 2025“, jedan od najznačajnijih regionalnih festivala, biće održan od 26. do 30. juna u knjižari „Karver“. O ovogodišnjem programu i njegovim porukama govorila je glumica<b> Varja Đukić </b>gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.</p>
<p>- Mislimo na sve što se kod nas dešava, prije svega kakav je ovo konglomerat ruba horizonta što se tiče vrijednosti, poricanje nečega što ne dovodimo, ili ne treba da dovodimo u pitanje, uopšte, kao naša kulture, naša tradicije, našeg jezika, naše književnosti, naše specifičnosti, a istovremeno gledamo u pravcu svih onih ružnih tačaka na svijetu, takođe, koje ugrožavaju i našu egzistenciju i našu slobodu i život, to su sve zemlje koje su ophrvane ratom - kazala je Đukić.</p>
<p>Govoreći o značaju festivala koji se u Podgorici održava sedamnaesti put, Đukić ističe da se njime crnogorska kultura, književnost i stvaralaštvo predstavljaju na najkvalitetniji način.</p>
<p>- Zahvaljujući tome što već 20 godina postoji knjižara 'Karver', što postoje knjige iz cijelog regiona, na svim našim jezicima, nešto knjiga na albanskom jeziku i engleskom, mi smo uspjeli da ostvarimo jednu vrstu osjećaja sigurnosti i po tome smo poznati ne samo u Crnoj Gori, nego i daleko izvan toga - navodi ona.</p>
<p>Ovogodišnja tema festivala je „Na rubu horizonta“, a, prema riječima Đukić, obuhvata pitanja kulture, jezika, tradicije i identiteta.</p>
<p>- Ove godine stojimo i odavde zovemo, mislimo na to šta se kod nas dešava... Nažalost, mnogo više informacija preko medija i preko svega dolazi o ratovima, o nekim političkim promocijama, nego o stvaralaštvu. Ovaj festival jeste ta tačka borbena za pokazivanje i dokazivanje da je stvaralaštvo jedna od najvažnijih stvari u našim životima - istakla je Đukić.</p>
<p>Govoreći o svojim korijenima u pozorištu i kulturi bivše Jugoslavije, naglasila je značaj održavanja veza među stvaraoцima.</p>
<p>- Veliki broj ljudi koje znam od nazad puno godina, kao i oni ljudi koji svih ovih godina i sa ove naše strane drugih granica istovremeno ovdje, ili bilo gdje da rade i funkcionišu, stoje u nekoj poziciji vrhunskih znanja i kreativnosti - &nbsp;rekla je.</p>
<p>Đukić je najavila i nekoliko festivalskih programa realizovanih u saradnji s evropskim partnerima.</p>
<p>- Ove godine smo u saradnji sa ambasadom Republike Češke, jedan od programa posvetili Vaclavu Havelu, jednom od najznačajnijih dramskih pisaca, predsjedniku prvo Čehoslovačke, zatim Češke i toj nekoj ideji, koja je centralnoevropska, o načinu otpora jednom ružnom režimu, jednoj nasilnoj politici. Sa ambasadom Francuske i Institutom za francuski jezik smo objavili pono našu knjigu 'Le novel', to je prekrasna knjižica koja je ilustrovana, nju ćemo prezentirati - navodi Đukić.</p>
<p>Prve večeri festivala govoriće se o esejima Boža Koprivice, a poseban akcenat biće na njegovom tekstu o Mihailu Laliću.</p>
<p>- Ove godine posvećujemo to, prije svega, Mihailu Laliću i Božovom eseju 'Mihailo Lalić – Krleža našijeh strana'. Ja kažem možda je malo čudno da Lalića moramo tumačiti Krležom, ali vjerovatno to pripada danku možda manje pozornosti koje izazivaju naši savremeni stvaraoci, posebno zbog toga što ih posebno ne njegujemo u izdavačkoj produkciji - &nbsp;kazala je Đukić.</p>
<p>Festival će premijerno predstaviti i novu knjigu Andreja Nikolaidisa.</p>
<p>- Promovisaćemo i knjigu Andreja Nikolaidisa 'Most na Drini', to je njegova nova knjiga objavljena kod izdavača 'Vrijeme' u Zenici. Nikolaidis i njegovi crnogorsko-bosanskohercegovački punktovi, ali taj roman zaista nekako akutno govori o traumama naših ratova iz devedesetih godina i to u prizorima jednog intimnog odnosa između dvije žene, vrlo neobična i zanimljiva priča i ja očekujem, pošto nam knjiga upravo stiže, da će biti zanimljiva i za naše čitaoce - zaključila je Đukić.</p>

Đukić: Ovaj festival je borbena tačka za dokazivanje da je stvaralaštvo jedna od najvažnijih stvari u našim životima

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: casopis-komuna