Vaša zahvalnost radnicima RTCG za njihov doprinos osnažilo je čežnju za vaktom kada ćete prozivati. Može i nas, jer doprinos nam nije bio pun. A mogli smo, željeli, i ima nas dosta. Pa pesimistično doživljavamo taj dašak između redova u vašoj prigodi. Izostavili ste jedno ime, a njegove floskule kao da ste iskopirali. Ili nam se čini? Pišemo zbog nagomilanog ispod tepiha.
Ponadasmo se nestaće prije koju godinu nedodirljivi političari i njihove produžene ruke da koče glasove što im po volji nijesu. Da će svaki pojedinac u Nacionalnom emiteru samoinicijativom i nesputanošću, znanjem i entuzijazmom, ugrađivati sebe u mozaik koji čini realnu sliku našeg društva. Umjesto toga napredujemo nazadačke.
Iščezla je samostalnost. Utihla i najmanja kritika za sav crnogorski establišment u programima RTCG. Nema osvrta, analize iz kuće, niđe ne postoji stav što je dobro a što je loše. Osim građevinac, studentski maratonac, Boris Raonić i njegova ekipa. Samo dobro! A priznaćete, niko nije idealan? Ako velite da samo komentari nijesu žurnalistiika, u pravu ste i to je najgore: samokritike nema a mnoge informacije saznaćete na tuđim medijima umjesto na našim. Portal + TV + Radio = ogromna rupa u kojoj ne bi smjelo nedostajati bilo što važno građanima. Jer mjesta ima. Uprkos tome sadašnjem rukovodstvu je profesionalno nešto objaviti samo ako im „je interesantno“.
To nije transparentnost koju pominjete, pretpostavljamo? Nekad se zvalo sakrivanje ili „zamazivanje“, nikad opravdano. Nezanimljive su sad vijesti od vitalnog značaja za kuću i državu čak. Od sudskih presuda do stavova EK, direktno povezanih s radom kuće koju upravo hvalite.
Poglavlje za prijem u EU na polju prava je problematično upravo zbog dešavanja u Javnom servisu, a revizija istorije i multietnički sklad su eskalirali, pa bi realno bilo da ste uputili i makar konstruktivnu opomenicu. Recimo za uznemirujuću seriju Vraneš.
Pravosudni procesi, i sindikalni bunt koji eskalira ovih dana pokazuju da godišnjica nije u znaku napretka. Samostalnost i autoritet pojedinaca i redakcije iščezli, sve radničke sudbine u rukama jednog čovjeka, protivzakonito i čudno akademski namještenog. Već je opšte popularan po tome. Mimo vas i vašeg ministarstva izmijenjeni su medijski zakoni da mu omoguće najnovije imenovanje pa bi čestitka bila prilježnija od famoznog Ministarstva evropskih poslova i poslanika Vasilija Čarapića. 
Pošto su preskočivši vaš resor neprirodno ublažili, prilagodili, uslove za jednog koji šuška, sa željom da „povećaju konkurenciju“. Ona im je bitna bila, a ne znanje. Farsično, niko s manje škole od njihovog (pretpostavljamo ne i vašeg čim ga rekli nijeste) miljenika nije prijavljen na konkursu 2024. Postiđeli se ljudi ili prepoznali pakovanje za onog što se besomučno prijavljuje bez potrebnog iskustva.
Znajući da će ga Savjet RTCG opet i opet nezakonito birati. Sudski višestruko ukazano. Komedija, jer nije zadovoljio, ni takve - naštelovane zakone. Hoće da bude direktor, pa hoće. I evo može mu bit. Voljom parlamentarne i izvršne vlasti. Koju bi i Javni servis trebao da kontroliše a ne kao sad - da sluša. Evropa to vidi, i nećete moći tamo ovako. Stoga datum nije za isticanje. Niti aktivnost u kući znači napredak i „temelj povjerenja građana“ uz programe kojima nema mane „na svijet i u Beograd“.
Stoga je vaše pominjanje „doprinosa razvoju objektivnog, savremenog i odgovornog informisanja“ iluzorna slika kako je sve super. A nije. Tehnička dostignuća nijesu informisanje. Mogli bi opširno kako su u RTCG u zapećku brojne teme i profesionalci na svim poljima. Državi treba takva firma oslobođena od neznalica i koristoljubaca, i menadžment prepoznatljivog (neplagiranog) obrazovanja i bogatog, specijalizovanog staža za razne oblasti. Koje uzurpator na čelu ne razaznaje pa premješta ljude nasumice bez priznanja za njihov legat.
I rješava „stambeno pitanje“. Dovedenih. Zbog čega neki dugogodišnji radnici nijesu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ne pomaže suva čestitka za Dan Javnog servisa

U zgradi RTCG juče, skoro običan radni dan, a trebalo je bit s fanfarama. Jutro nagovještavalo opšte grljenje i ljubljavu. Pa uđoh odjeven po etičkom kodeksu, okupan i spreman, ništa doručkovao i žedan. Jadac. Osim francuskinja Zorka niko me, skoro pa, milo pogledao nije. Kroz TV uobičajeno bijaše tiho a Radio bez talasa radosti hodnicima. Nije bilo ni Slaviše da ponudi jabuku. Bozu makar.
Dok su u dimenziji s oznakom sala 501 dijeljeni ključevi. Ne gedore. Niti violinski. No oni zbog kojih se u životu žestoko slavi, trebalo bi. Mnogi to ne dočekaju. Međutim, ni utvare s bocom kroz te hodnike. Da časti. Bez očekivanih talambasa, kikota, ili, daleko bilo, kakvog posluženja za sve. Muk. Ka' da je neko nešto ukrao. Nijedan političar nije primijećen. Da se nakašlje makar. Utopistički očekivah, mada bi, fakat, bilo iznenađenje poslije prošlogodišnjeg odbijanja predsjednika Jakova Milatovića da prisustvuje obilježavanju 80 godina postojanja medija. Nije davao legitimitet nezakonitom Borisu Raoniću. Utopija sad moguća radi ministra Radunovića ili predsjednika Parlamenta Mandića. Oni su rekli, prenešeno, da ga kao takvog vole.
<h2>Legitimisanje presudom</h2>
Slika sa portala oko podne ukazala je zatim zbivanja za probrane. Suvi menadžment u prvom planu (među njima glavni dobitnik) i 40-tak zapošljenih. Ostali odsutni zbog tjeskobe ili se stidjeli, đavo bi ga znao. Falilo je makar pola srećnika. Umjesto masovnog slavlja. Da sam se pitao, veselje bi bilo na velikoj terasi dolje, ili u parku ispred. Đe je sad trave gotovo nema, nekoliko klupica se nekako drže a oko njih gužva druge vrste, štrajkuju skulpture „Živka Nikolića“. Zbog muzike iz razglasa ili što nemaju đe bolje ne piše. Srećom bezbjedan ambijent je ostao. Mirne su pri tom, i ne puše.
Tako ostade da se svečanim besjedama na petom spratu jedino iskažu rukovodioci, čak posprdno prema institucijama. Veselin Drljević, predsjednik Savjeta RTCG, istače kako njegov saziv i menadžment „sa ponosom mogu da se legitimišu na svakom mjestu i u svakoj prilici“. Jesu li ga kontrolisali neđe kad nije imao ličnu pa ga micoši prepoznali, ili potencira kako su ponosni i na nedavnu presudu zbog zloupotrebe funkcije. Kako li će tek eruptirati gordost kad pravosnažna stigne? Može li naknadno uticati i na ovu raspodjelu?
Nečuveni doktor i docent Veselin opisa ovim kratkim povodom kako popravljaju raspoloženje „korisnika programa koji emituju“. Što otkriva da imaju i dodatni. Koji se ne emituje? Ima li nade za sve, dakle i za neraspoložene, da se nešto načini? To je tajna znanja? Nemanog ili neželjenog.
Za stanove je konkurisao 191 radnik. Ko zna koliko je odustalo, čitajući diskriminišući pravilnik, pa mrka kapa za većinsku sreću i u samoj kući. Da zamaže Drljević je poželio kako bi najviše volio da su mogli izgraditi onoliko stanova koliko ima zaposlenih u RTCG-u i da to bude po njihovom projektu i željama. A zašto nije moglo? Para su imali. Da su svih godina koliko vladaju samo milion izdvojili godišnje preteklo bi stambenog prostora. Umjesto toga stukli su silne novce na krečenje, eloksiranje, trgovanje „pedestalne“ i ostale nepotrebne tehnike, putovanja i ko zna što sve ne. Jedino Šofru za slušalice nijesu imali. Papire uglavnom kriju o detaljima a i kad zatražiš i preko suda sakriju. Finansijske planove ne poštuju.
<h2>Što piše u katastru?</h2>
Ovim stanovima ključevi su kod ljudi ali sudbina u palati pravde. Inicijativu prethodnog direktora Božidara Šundića sadašnji nelegalni naslednik Boris Raonić juče je samo „na priču“ okončao. Raonićeve slične inicijative nema pa se ovom diči. K'o da ne bi neko drugi znao privesti kraju. Bi, smatraju znalci i to brže i bolje. Čak dvije godine po preuzimanju potpisao je ugovor sa graditeljem. Na što je čekao? Kolega mi reče: „da porasporedi svoje favorite“. Posljednje glasine su da „ima još do murava“ te da izvođaču ništa još plaćeno nije. Ako su lagali mene i ja lažem vas. Sluti nastavku priče. Ili presuda. Kako god bilo:
Svim dugogodišnjim radnicima srećan stan. I da stanuju u njemu.

500x500

Svečanost bez slavlja u RTCG: Ključevi tjeskobe

Piše:Časlav Vujotić
Propade plan dosadašnjim vlasnicima jedne domaće medijske kuće da isporuče novim „neko zgarište“, ma što značilo, kazao je juče mistično Andrija Mandić, predsjednik parlamenta, našte srca, sudeći po nepitanom na jednoj od milih mu televizija, zadovoljan što nije pošlo za rukom preuzimanje Javnog servisa (?) koji, tvdi - veoma dobro radi svoj posao! Nije ostvarena, kako se izrazio „velika seoba iz privatnog medija“ u … RTCG (uplašismo se da nije na Velje Brdo)? Nije nagovijestio, nikakvu prijavu, žalbu, dokaz za taj užas u pokušaju. Ostaje da mu vjerujemo na riječ, podrivenu brojnim dokažljivim parametrima:
Dakle brojne sakrivene informacije, otpušteni ili nipodaštavani profesionalci u toj kući, nejasno potrošene budžetske pare, nenormalne varijabile menadžmentu, očajna prosječna plata, radničko nezadovoljstvo … poruke EU da tu stanje nije dobro - ne znače ništa lideru DF-a i zagovaraocu nekakvog pomirenja. Sa njegovom vlašću i servilnošću prema njegovoj partiji u državnom mediju.
Procurio je ovih dana snimak: Boris Raonić žurno napušta parlament. Na mrežama se špekuliše kako je taj pogled na odlazećeg otraga dokaz političke vezanosti. Jer na njegovim programima niti Fejsu poslije nije objasnio što je tamo činio. Pogađajmo sve sigurnije s kim se konsultovao, jer je evo izgovorio njegovu besomučno ponavljanu odbrambenu tezu i predsjednik najvišeg zakonodavnog tijela. Kako je sve u Nacionalnom emiteru idealno dok bezočna konkurencija, preciziralo se i koja, postavlja kučice. Blokaderu javnosti. Da mu sazna makar ugovore i platne liste.
Nažalost, ili naravno, voditelji jutarnjeg programa su preskočili, a nametalo se, pitati đe se može naći, pročitati, viđeti, taj „zgarišni“ plan. Administrativnom odboru dat je tako šlagvort da vjerujući u neviđeni a izjalovljen plan danas možda ne digne ruku za nekog od predloženih za Savjet RTCG, bez obzira na regularnost predloga i predlagača. Politički lider bez pardona sije opciju da je neko od kandidata pod uticajem nekakvog koncerna (neobjašnjivo i taj koncern ćuti)! Te da će eventualno nečije eliminisanje biti spasenje a ne protivzakontost. Ostaje da sačekamo do popodne i saznamo rezultate crnih slutnji. Da nije, suprotno, ne daj bože, predsjednica odbora Jelena Nedović sa drugovima potpala pod uticaj?
Andrija se pri tome dodatno zapleo. Rekavši spriječeno je - preuzimanje. Ispada kako podrazumijeva da Javni servis nije neutralan. Kao da kaže „ne damo ga“.
Dodatno potom otkrivši analitičarima moguću agendu za opstanak nezakonitog generalnog RTCG. Upućujući u istom gostovanju kako su „naša rak rana, tužilaštvo i sudstvo“. Nudi kao izlaz proces vetinga, odnosno preispitivanje jesu li neki pripadnici pravosuđa eventualno stekli ogromna bogatstva radeći nešto nedozvoljeno. Otvoreno je pretpostavio da ima tužilaca koji rade za organizovani kriminal i - korumpiranih sudija „koji prodaju presude“, da sve treba biti temeljno pretrešeno.
Znači li to naknadno poništavanje silnih sudskih odluka, kod nas je postalo sve moguće, presuda da je njegov pulen Raonić nezakonito „preuzeo“ Javni servis, evo peta godina? Apsurdno, ama mi smo zemlja čuda. Svjedočimo nečemu mnogo opasnom. Indirektnom pritisku šefa zakonodavne vlasti na sudsku sa akcentom na dva jaka procesa članovima Savjeta RTCG, posredno Raoniću. Kako će vagati sudije kad im nad glavom visi Mandićeva sumnja, a nikoga nije imenovao? Treba li reći „milost, milost gospodaru“ i ne dirati onog koji mu - dobro radi posao?

Raonić dobro radi

Grupa radnika Javnog servisa - Srđan Čović, Časlav Vujotić, Tatjana Šuković, Mladen Vukčević, Danijela Popović i Slaven Knezović - pisala je zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore sa zahtjevom da se utvrdi suma koju, kako navode, višestruko nelegalno izabrani generalni direktor RTCG Boris Raonić mora da vrati državi Crnoj Gori iz čijeg se budžeta finansira Javni servis.
Pretpostavljaju, kako su rekli, da se to može procesuirati zahtjevom da se proglase ništavnim ugovori koje je Raonić sklopio sa Savjetom RTCG.
- Notorna činjenica utvrđena pravosnažnim presudama Višeg suda je da je Raonić dva puta nelegalno izabran za generalnog direktora - 6. avgusta 2021. i 1. juna 2023, što znači da je najmanje do 1. septembra 2024. nelegalno primao platu. Tada je izabran treći put, najvjerovatnije nelegalno, ali je sudski proces u toku - navodi grupa zaposlenih.
To znači, kako ističu, da je na osnovu nezakonite odluke Savjeta RTCG Raonić potpisao i ugovor koji mu je omogućio da pored plate, utvrđene koeficijentom 20,75, redovno dobija i dodatak od tri prosječne plate u RTCG.
- I to po pravilima i uslovima koje je i DRI problematizovao i tražio od RTCG da ih definiše i promijeni. Potpuno je nepoznato koji su vanredni učinci, kako ih je Savjet procesuirao i cijenio kako bi Raoniću dodijelio trostruku prosječnu platu, kao dodatak redovnom dohotku. Tako je on dugo imao najveću platu u državi i pored toga što je u opisu posla generalnog RTCG da se stara da RTCG posluje po zakonu - ističu u pismu. 
Osim nelegalnog zapošljavanja Raonić je, kako dodaju, u kontinuitetu donosio i niz pravno spornih odluka koje su poništene na sudu.
- Raonić je u toku 36 mjeseci dobio najmanje 80.000 eura bruto koje mu nijesu isplaćene u skladu sa zakonom. Napominjemo da je ova suma predstavlja iznos preko njegove plate određene koeficijentom i kolektivnim ugovorom, koji važi za sve, osim njegovog menadžerskog tima, koji djeluje van odredbi Zakona o platama u javnom sektoru - navode u pismu.
O ovim činjenicama, kako su rekli, posebno govore i nalazi Državne revizorske institucije od 3. februara ove godine u kojima se, pored ostalog, navodi da "pravilnikom o dijelu zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu u RTCG nije precizirano ko ocjenjuje, predlaže i odobrava uvećanje zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu generalnog direktora, direktora Radija Crne Gore, direktora Televizije Crne Gore i direktora Internetske publikacije (Online medija), tako da status realizacije ove preporuke ostaje nepromijenjen".
- Uz to, Sindikat zaposlenih RTCG je u svojim obraćanjima nastalim povodom nesporazuma, nesaglasnosti, ali i manipulacijama informacijama tokom pregovora o novom Kolektivnom ugovoru naveo i obraćanje Ministarstva finansija koje najbolje opisuje nekontrolisane finansijske tokove u RTCG: „Iz dostavljenog akta nijesmo dobili obrazloženje po kom osnovu generalni direktor i pomoćnici generalnog direktora ostvaruju dodatak po ugovoru o radu, odnosno da li se radi o dodatku na osnovnu zaradu ili varijabilnom dijelu zarade. Imajući u vidu činjenicu da je u ovim slučajevima, iznos dodatka veći od osnovne zarade, ukazujemo da takav način utvrđivanja zarade obesmišljava institut zarade i koeficijenata koji su utvrđeni Kolektivnim ugovorom, što dovodi i do narušavanja principa transparentnosti” - citirala je grupa zaposlenih.
Dodaju da se svi potrebni vjerodostojni podaci za donošenje odluke nalaze se u dostupnim dokumentima - odlukama suda, izvještajima DRI, izvještajima Agencije za sprečavanje korupcije o primanjima Raonića kao javnog funkcionera, te na portalu RTCG, đe se nalaze sporni ugovori Raonića.

1250x600

1084x550

Grupa radnika Javnog servisa pisala zaštitniku imovinsko-pravnih interesa: Utvrditi sumu koju Raonić mora da vrati državi

Raste naglo broj presuda protiv RTCG ovih dana. Međutim Boris Raonić ne haje. Podržan od Savjeta kuće neprekidno uglednim profesionalcima bez razloga i konsultacije ukida radna mjesta. Ili emisije. Kontra Pravilniku o specifikaciji degradira kad mu god na nekog „padne pik“. Ili išćeruje.
Sve više zapošljenih suočeno je s onim što su mislili da ih neće snaći. Džaba su žmurili. Stižu ih neželjene izmjene radnog ugovora po principu „uzmi ili ostavi“. Beskrupozno se ignorišu vrijednosti i sudbine. Širi se revolt spolja i unutra, među do juče neutralnim, domaćim ili stranim.
<h2>Popovi može, đeca ne</h2>
Preko trideset godina RTCG je pratila dječiji festival u Kotoru. Manifestacija od nacionalnog interesa. Za ovo ljeto bila je u planovima, programsko produkcionom i finansijskom, usvojenim i obavljenim čak na Portalu. Trebalo je da gledamo sedam polusatnih "Hronika dječjeg festivala". Uzalud. Decenijska tradicija ne znači ništa generalnom. I obavezujući dokumenti. Kad se može posprdavati sa presudama može i s njima. Odlučuje samostalno, bezrazložno, kako mu se ćefne. Jer vlast ne reaguje.
Upravo su stradala đeca, ako se može reći, pošto eliminiše emisiju koja im je godinama posvećivana. Sa festivala obilježja Dječje redakcije RTCG i zaslužnih ljudi iz prošlosti kuće. Osnovali su ga između ostalih Dragan Radulović i Bato Dukaj. Neće biti praćen.
„Kad se male ruke slože“ naziv je ovogodišnjeg izdanja manifestacije. Te ručice ne interesuju mogula poznatog kao Raonikije. Sa budžetom da isprati festival pa da je u Americi. Osmijeh tih mališana, pjesma, radost, igra, neće više biti na Javnom Servisu. Nelegalni predvodnik, kako reče koleginica iz Kotora, „TV škatule“ riješio je da to ne treba Crnoj Gori.
Isto kao što je mimo pravila, ugovora, planova uveo da treba afirmacija nekih drugih, ne ručica, nego ruku. Ručerdi reće neko. Što vodeći nam političari ljube. „Svetosavska akademija“ da, dječji festival ne. Nije ovo sukob vrijednosti nego apsurd. Dešava i jedno i drugo. Ignorisati oboje je medijski pomašaj. Za sve treba naći mjesto. Propratiti primjereno je vještina koju ne zna odlučivač u RTCG. On ima svoje interese. Kontra društvenih.
Nadam se da će crkveni oci ovo razumjeti. Isto zatražiti da se slike iz Kotora prikazuju. Makar poput đece sa metanija iz Bara.
„Javni servis napreduje“ Evropska Unija je platila analizu medija u Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj a rezultat je 181. strana „komparativnih perspektiva“ i „longitudinalnih analiza“, grafikona, stručnih izraza i insinuacija nejasnih običnom čovjeku. Piše da su isključivo mišljenje autora i ne odražavaju nužno stavove EU ili EK. Malo će ko prečešljati osim kome treba.
Takav radi na Portalu Javnog servisa. Ne da rastumači. Tražio je nešto fino o sebi i nadređenima. Kako nije našao precizno, RTCG je samo dva put nabrojana, jedan načelan sud je prilagodio. Da istakne sebe i ekipu. Da „pojača utisak“, na početku su mu Centar za medijski pluralizam i Rober Šuman Institut, oglašivači pomenute analize, „vodeća medijska organizacija Evrope“. Na internetu fali u čemu to. Đe su ti sadržaji, dnevnici, podkasti, sportski prenosi, ili … crtani filmovi od ogromnog značaja. Bave se medijima, tačno, ali baš da vode - u kojoj trci? Ili je možda Raonićev kolumnista mislio da su te osobe obdarene izvanosjetilnim zapažanjem vizija iz sfere onostranog?
Tražio je nešto da ublaži izvještaje iz Evrope da je RTCG podložna političkom pritisku uprkos sprovedenim reformama. I naišao je na pasus „Što se tiče Crne Gore, neuravnoteženo izvještavanje bilo je vidljivije u glavnim komercijalnim medijima nego u nacionalnim javnim medijskim servisima, koji su pokazali napredak“. Pominje se množina, al je objavio na Portalu RTCG u jednini. Kamo sreće da je tako.
Zaobišao je važnije za državu, ka i vazda, kako je politička kontrola medija u Srbiji značajna i da se preliva na medije u Crnoj Gori koji su u srpskom (stranom) vlasništvu, te da pokušavaju uticati na distribuciju informacija u toj zemlji. Ili da je inkluzivni pristup medijima Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji visokorizičan, a pristupačnost programa za osobe s invaliditetom ograničena. Pomenuo je, što jes - jes, da u Crnoj Gori nije implementirana Mreža za borbu protiv govora mržnje, online uznemiravanja i dezinformacija. Ima li dezinformacija u RTCG zaboga, čekamo analizu. To znači i sakrivanje. Ako ovaj tekst izbace na Portalu biće iznenađenje. Uredno dostavljam.

Na RTCG đeci nije mjesto

Vrela neđelja u RTCG okončana još jednim cirkularnim mejlom menadžmenta. Elegičnom. Sindikati nijesu odgovorili na prethodni poziv da razgovaraju. I vjerni otkazaše. Kaže kolega „mislio je da ćemo se stučiti glavama po vratima njegovog kabineta“.
Poslije 4 godine relaksiranosti od obaveza da savjetuju, upravljaju, kontrolišu procese, od željenog radnog mjesta, ili - posla, radnici se najnovijom elektronskom poštom ubjeđuju da RTCG opstaje zahvaljujući njima. A ne direktoru. Koji obrt! Koji je dosad ističući prvenstveno svoje zasluge neumorno nešto izjavljivao, osamljeno, bez kontra novinara ii sagovornika, nabrajavši misteriozne rastove povjerenja, popularnosti, zgrade, u programima koje kontroliše on i samo on. Uzvraćao je uglavnom tuđinima i zamišljenim protivnicima, a sad konačno svojima, sindikalcima (krivične prijave su još u fijoci).
Mejlom kuka kako ga eskiviraju. Pokušavamo dokučiti zašto?
· Traži samilost bez lijeka, a sindikati bi prije povećanje koeficijenata?
· Jer neće da zaborave što su mu rekli ovih dana: pregovori može, ama - bez njega?
· Neće neki sindikalci, ili svi, ulazeći u dijalog da mu priznaju zakonitost? Ako je to odgovor, sumnja menadžmenta da sindikati osporavaju legitimitet Kolektivnog ugovora promašila je. Odnosi se na - direktora.
· Zato što su dosad servilni ispaljeni od dotičnog. Čime? Za to valjda traži poligraf?
· Umorni su od neistina koje sipa? Npr. nema mobinga pod njim. Poruka mi poslije: „Ništa ne pitaj, preživio sam torturu, počev od mog prvobitnog šefa, preko poslije nametnutih, od produkcije do ljudskih resursa a sve po direktivi Raonića ... Na sudu ću tražiti pravdu“.
· Jer sam potvrđuje zloću? „Prethodni prijedlog Kolektivnog ugovora nije nametnut od strane menadžmenta, već je rezultat usaglašavanja sa sindikalnim partnerima“. A pregovarao je samo sa jednim, Sindikatom zaposlenih (čije ime, inače, ne zna). Ako menadžment nije nametao svoj predlog što je onda imalo usaglašavati?
Uvodi ovom prilikom jednu veeliku futurističku, kako njemu i priliči, novost: „Predložili smo da se angažuje nezavisni detektor laži“. Pošto svi po kućama imamo po jedan, naravno, zavisan, moramo razmisliti čiji neće odati da laže. Ili će specijalni pod-direktor Javnog servisa prilikom sljedeće velike a nekontrolisane trošačine narodnih para kupiti odgovarajući. Za intervjue. Goste priveže za mašinu i kad slažu - alarm. Voditelj klikće od sreće, gledateljstvo u delirijumu! Eto najveće svjetske inovacije poslije takmičenja za talente. Već čitam čestitku od Maska „Borise, zar i ti na struju“?
Na kraju: što će sindikalce i njega pitati kad sjednu na to?
· Jesi li imao najveću platu u državi?
· Jesi li sam sebi dijelio varijabilu?
· Dobijaš li procenat od dodijeljenog stana?
Pozivam čitalačku publiku da obogati niz. Službi ljudskih resursa RTCG koja služi da se radnicima prenosi što šefovi žele. Pošto zasad funkcioniše jednosmjerno, na kojoj je strani ljudskoća, odaberite sami.
PS. Pridaje kolega s početka: što će direktor ako se niko ne odazove? Platu evo prebolijevamo. Samo da ne ostanemo bez njega! Pu-pu

Hoće li RTCG postići mir prije presude; Traži se specijalan poligraf, policija, ANB ili vojska se pitaju

Časlav Vujotić, novinar RTCG koji tvrdi da je mobingovan, u autorskom tekstu &nbsp;iznosi niz ozbiljnih optužbi na račun menadžmenta Javnog servisa i direktora Borisa Raonića, ukazujući da je pokušaj sindikalne borbe sistematski obesmišljen, dok se istovremeno najavljuju otkazi i promjene Kolektivnog ugovora – bez dijaloga i u atmosferi pritiska.
Vujotić navodi da je uprava RTCG-a ignorisala Sindikat zaposlenih i pokušala da predstavi javnosti iskrivljenu sliku štrajka, uz spinovanje činjenica u izvještajima Portala RTCG.
- Izvještači su tvrdili da je direktor tražio detektor laži usred štrajka, iako tada nije bio ni direktor, ni detektor. Tobožnja logika zamijenila je osnovna pravila profesije - piše Vujotić, dodajući da su „manipulativno spojeni događaji sa različitih lokacija i učesnika“, čime je, kako kaže, stvoren pogrešan utisak o ciljevima protesta.
Vujotić tvrdi da je direktor Raonić, umjesto da razgovara sa sindikatom koji je organizovao štrajk, izabrao da optuži Sindikat medija – koji nije bio dio pregovora – i pozove njegove predstavnike „na poligraf“.
- Oni su ostali zatečeni – mislili su da ih je Boris primio na posao. Ispostavilo se da pregovara s drugima, a onda ih javno proziva - &nbsp;navodi autor, dodajući da su medijima obećani dokumenti kao dokaz za tvrdnje menadžmenta – koji nikada nisu dostavljeni.
U tekstu se navodi da direktor RTCG-a svaku kritiku doživljava kao „kampanju“ protiv njega, pri čemu se poziva na sopstvene uspjehe i ocjene finansijske discipline, ignorišući upozorenja Državne revizorske institucije, Vlade i Evropske unije.
- RTCG raste, tvrdi on – ali samo u njegovim sopstvenim jedinicama mjere - piše Vujotić, uz opasku da zgrada RTCG-a, uprkos izjavama, nije „napuhana“ niti se infrastrukturno razvija.
Posebno ističe da Raonić „besomučno ponavlja“ priče o reformama i smanjenju broja zaposlenih, dok se zapravo, kako tvrdi, „smanjuje broj sindikalaca, ne zapošljenih“.
Autor navodi da je menadžment, tek dva dana prije štrajka, poslao poziv svim sindikatima – i reprezentativnim i nereprezentativnim – da započnu pregovore o novom Kolektivnom ugovoru.
- Zašto nije ranije? Šta ih je spriječilo – opstruktivni bronhitis, zaboravljena šifra, zaključana vrata Savjeta? Ili možda zahtjev jednog od sindikata da se pregovori mogu voditi samo nakon razrješenja Raonića, zbog sudski dokazane uzurpacije funkcijež? - pita Vujotić, upozoravajući da bi sve eventualne odluke bez toga mogle biti pravno oborive.
Dodaje da je direktor priznao da je dvojicu pregovarača iz jednog sindikata „počastio“ uredničkim funkcijama, nakon čega su tražili smanjenje koeficijenata kolega iz drugog sindikata.
- Ostaje nejasno da li su za to dobili i stan. Imena ćemo, kaže, saznati kad i dokumente – što znači, nikad - piše autor.
Najvažniji detalj, smatra Vujotić, jeste to što se na Portalu RTCG ne pominje ono što menadžment pokušava da progura kroz izmjene Kolektivnog ugovora – mogućnost otpuštanja zaposlenih bez ograničenja.
- Toliko voli zaposlene da želi nesmetano da ih otpušta -sarkastično primjećuje autor.
Osvrće se i na izjavu Raonića da u RTCG-u „nema mobinga“, iako su, kako navodi, brojni radnici već sudski vraćeni na posao, dok su drugi još u pravnim postupcima – uključujući i njega.
- Poziv onima koji se osjećaju mobingovano da ‘izađu’ – zapravo je najava čistke, a ne podrška. Nije ljudski - zaključuje Vujotić.

Vujotić: Prije štrajka sindikata menadžment RTCG opstruisao pregovore – Raonić najavljuje otkaze, ali bez dokaza

Štednja za neznanog. Koju pjesmu izbjegavati ispred ulaza?
Generalni je opet eloksirao. Ulaz. Da otvoriš sad moraš povući, a ne gurnuti vrata. Figo nije znao. Zaletio se stepenicama nadolje ka porti, i ispružio ruku da gurne. „Umalo nos slomih“ reče bespomoćan. Poslije 35 godina „grešnog“ dolaska na posao. Prema nekoj EU direktivi ili se interno predviđa bježanija, pa olakšavaju izlazak, koji je razlog? Zakon nije. To ne funkcioniše u RTCG, složismo se. Ni poplava neće nikog napolje naćerat. Nabrekli zidovi od vlage podsjećaju kad je fonoteka bila ka' bazen a niko paničio. Čak su poslije zabranili kupaće. I aj sad ti viđi s kim se mi nosimo, bajto moj!
Vatra je opasnost zaključismo. Pošto je pušenje zabranjeno, piromanski potencijal vreba s krova prekrivenog panelima! Vrhovnom Raonikiju kroz jadnu, ali u Savjetu RTCG cijenjenu medijsku karijeru učinilo se: što više solarnih tabli - to bolji Javni servis. Štednja, veli. Kolegu ovi sjeta: „Na mojoj platnoj listi to ne vidim!“.
Vidi on, rekoh.
Kad je bol minula preporučih da uzme novu magnetnu karticu. Bez slike. Miču identitetsku prepoznatljivost. Neko važan nije fotogeničan. Možeš proći i nazadačke, ali turiti na vidljivo. Etički sve je OK. Što niže - to bolje. Zbog nivoa očitavajućeg senzora. Moraš se nagnuti ako ti visi oko vrata. Fanovi menadžmenta, sindikalni aktivisti, oduševljeni. Htjeli bi i niži senzor. Da puca kičma, do Hrama da odjekne, klanjaju li klanjaju. Ekstremima, sve ih više, treba senzor pri podu, neđeljom. Za metanije.
U toj novoj ulaznoj barijeri jeste vještačka inteligencija, priča se. Donijeta s kursa. Iz Amerike. Štetnost provjerih blefom: kad dobacih kako imam pištolj u džepu, šef Vjeko se nasmiješio „nemaš, pištalo bi“! Dakle - zrači! Slutim ugovor da Socijalno dovodi pacijente na recept. Tranziciju od Javnog emitera u Nacionalni rentgen je, uostalom, već naslutila koleginica veoma bliska predsjedniku Savjeta RTCG.
<h2>Kajgana za nepažnju</h2>
Nekoliko dana potom istom baksuznom Figu gost je umalo postao evnuh. Zvanice zaredom prođoše kontrolni ulaz a drugom se sklapajuće staklo sastavilo. Kapetan postade umalo kapetanica.
Navelo na analizu inovacija. Ne mijenjaju program, kreirajući iluziju da nezakonito imenovani nešto zna o prirodi posla. Recimo, staneš li ispred zgrade zahvatiće te zvučni top. Cvrkuta nema u prelijepom parku. Ne zbog vrste muzike nego izbora i kvaliteta zvučnika. Sve zinutiji i zlokobniji likovi u bijelim stećcima prepadaju usred neobrezane trave. Klupe uglavnom prazne. Rijetki opstanu čekajući prevoz, ili duvane jer je tu dozvoljeno. Namjeste facu sreće, za slučaj da prođe inokosni organ.
Dotakosmo se i OTT ili ODT, kako li se to kaže, platforme. Toliko hvaljene od rukovodstva. U Crnoj Gori ta platforma ne znam zašto treba kad je dovoljna obična antena. Diči se nesumnjivo Administrativni odbor državne Skupštine što nas džabe gledaju diljem planete. Kinezi ili potomci Inka zainteresovani za Vraneš serijal. To se zove istraživačko novinarstvo. Kad svi saznaju da je neđe otišlo muslimansko stanovništvo javiće ako ih vide. Sretni su svi zbog našeg direktora zaključi kolega. Taj bi popravio i CNN! Kad dođosmo do radničkog restorana predloži kafu ali ...
Nemam pojma možemo li, čas je zatvoreno, čas otvoreno, uzvratih. Čuh spremaju transformaciju. Od našeg u svjetski. Korporativna ideja, snimaju kulinarske emisije unutra, pa da se ne baca 'rana. Pretpostavismo e će se zvat Montekuhinja. I da će otvorit, a ko bi drugi, izvjesna voditeljka, naša evrovizijska ikona, u štos ostavci. Čime će Javni servis dodatnim inovacijama medijskog piljara proširiti djelatnost u Delivery service, ketering, i 2 dinara druže.
Zauzvrat, postaviše radnicima čips-automate po spratovima. S nimalo dampinškim cijenama. Profit vlasniku garantuje rukovodstvo. Niko kažnjen što se krši zabrana jela i pića na radnom mjestu. Ili radi gubljenja dragocjenog vremena zbog čestog intimnog položaja. S teškom skalamerijom. Nakrivimo je pod 45o, i zagrlimo, pa trzamo. U nadi da će nekako izbaciti … višestruko plaćenu fantu. Progutane pare mašina ne vrće. Benefit kolektivu isti kao kod panela.
<h2>Ko pjeva zlo mu misli</h2>
Interesovao se na kraju, zašto baš nas, bivše kandidate s konkursa direktorskog, tuži bivša advokatica kuće? Objasnih da ona spočitava kako ne razumijemo ,,ontologiju advokature". Priznajemo! Evo ni Google o tom spoju pojma nema! Nadam se da će sudija biti srećnije ruke.
I tako. Raziđosmo se a ne zaokružismo. Da su ulazna vrata s početka teksta preinačena poslije demonstracija. Nedavno. Kad su nosili transparente neki ljudi s parolama protiv direktora. Pa ih je smirio stražar kad je zapjevao s njima. Sad miče tog stražara. Gorana Stanojevića. Kažnjava ga. Umjesto nagrade. Zbog … crnogorske himne.
(Autor je zaposleni u Javnom servisu)

Nisko siječemo

Zaposleni u RTCG-u Časlav Vujotić uputio je prigovor Savjetu te medijske kuće i Komisiji za rješavanje stambenih pitanja povodom najnovije „Izvršne liste“ za raspodjelu stanova u tom kolektivu, ocjenjujući da Pravilnik po kojem se ta lista sastavljena privileguje članove menadžmenta, a diskriminiše radnike sa dugogodišnjim iskustvom u Javnom servisu.
U prigovoru koje je proslijeđen i medijima, Vujotić navodi da su visoki koeficijenti plata rukovodilaca ključni faktor u rangiranju kandidata, što im, iako su kratko zapošljeni u RTCG, omogućava da se nađu na vrhu liste za dodjelu stanova.
- Njihov koeficijent za platu, iako su kratko u firmi, favorizuje se u odnosu na ljude koji dugu karijeru provedoše u RTCG. Dovedeni za šefove predvode listu umjesto da su na njenom začelju. Kreirali ste sistem da par godina bliske saradnje sa Raonićem više znače nego cijelog života čekati stan – navodi Vujotić u prigovoru uz ocjenu da Pravilnik nije pravilnik nego namještaljka za rješavanje stambenih problema dovedenih.
On navodi da Komisija nije demantovala ni ključne sumnje koje je iznio, među kojima i to da su na listi i oni koji su već koristili stambene kredite, što dodatno narušava povjerenje u proces.
- Nijeste demantovali, uz finese, da mogu ugrabiti stan i dobitnici kredita za stambenu izgradnju ili renovaciju. Uzaludno pitah ‘Zašto su onda dobili kredit ako nemaju stan?’ Umjesto odgovora ističete kako je pravilnik ‘svima dostupan’. Niđe veze! – navodi Vujotić.
On iznosi i konkretan slučaj koji, kako navodi, pokazuje ignorisanje socijalnih prilika koleginice koja živi sa višečlanom porodicom u jednoj kući, a dobila je nula bodova.
- Mogao je neko iz komisije tražit’ info i o koleginici koja živi u istoj kući sa majkom, dva brata, njihovim ženama i đecom, a dobila 0 bodova – piše u prigovoru.
Vujotić kritikuje i način na koji je proces ubrzan kako bi se, prema njegovim riječima, stvorio utisak svršenog čina.
Posebno je skrenuo pažnju načinu na koji su odbijeni prigovori, ocjenjujući da su odgovori Komisije lišen konkretnih argumenata i puni birokratskih formulacija.
- Umjesto preciznih kontra argumenata, čitam na kakvim ste mukama bili: ‘temeljito ste i pažljivo pristupili’ neumjesnim navodima podnosioca prigovora... Cijenili ‘savjesno i brižljivo’ pa – nema što raspravljati – piše Vujotić u prigovoru.
Podsjeća da je pravo na obrazloženu odluku garantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ironično komentarišući da se u RTCG ljudsko pravo tumači tako da „listu za dobijanje stana predvodi čovjek postavljen za direktora u vašem mandatu, a ne doajen kolektiva”.
On podsjeća i da su protiv Pravilnika kojim se rukovodila Komisija već podnijete prijave Upravnom i Ustavnom sudu, te poziva Savjet RTCG da poništi postojeći dokument i izradi novi, uz učešće pravnika i predstavnika radnika čije su žalbe odbijene.
- Protiv Pravilnika po kojem neumoljivo postupate podnešene su prijave i Ustavnom i Upravnom sudu - pa razmislite smijete li pod tom anatemom činiti što činite, makar moralno. Ukoliko se savjest aktivira, očekujem da poništite nakaradni pravilnik i sačinite novi uz komisiju koju čine pravnici i svi čije ste žalbe odbili. Lukavo, a vi to jeste, plus ostaćete čisti pred narodom. Za Boga ne znam, nijesam stručan, a nije izgleda učestvovao na konkursu – zaključio je Vujotić.

Vujotić Savjetu RTCG: Stanove dijelite privilegovanima

Zaposleni u Javnom servisu Časlav Vujotić uputio je reagovanje Portalu RTCG i TVCG povodom izvještavanja o tuženim "bivšim kandidatima" za generalnog direktora od 15. aprila.
Njegovo reagovanje prenosimo u cjelosti:
"Kandidati su dostupni svima. A kamoli urednicima Portala i Dnevnika RTCG. U istoj smo zgradi, firmi, a ekspresno izvijestiste o tužbi protiv nas - bez nas. Da dojučerašnja zastupnica RTCG, kao, pati jer smo je prijavili Advokatskoj komori. Vi ste afirmisali samo, tužbu, njene stavove. Nema druge strane. Nijeste krenuli tragom vijesti, o vašim ljudima, prikazali što mi mislimo, što očekujemo, izvinjavamo li se makar. „Ne razumijem zašto“ prokomentarisao je jedan zavedeni kolega, „pa nijeste na Marsu“. Uskraćeno nam je pravo da se branimo na našem mediju. Po „izbalansiranoj“ uređivačkoj politici Borisa Raonića opet se ističe samo jedna strana. Kad god mu ustreba. I sve češće mu treba.&nbsp;
Objektivno novinarstvo u redakcijama kuće mre, mijenja ga manipulativno radi zaštitite grešne ličnosti. Iako smo dugovječniji i dokazaniji radnici od kompletnog rukovodstva naš servis neće da pomogne da razjasnimo nego afirmiše duševne bolove odbačenog zastupnika. Nakon izgubljenih slučajeva po kojima će Raonića pamtiti kao nezakonitog. I bez specijalnih dokaza je znano kako ni u jednom trenutku nije problematizovala njegovo neiskustvo. Stoga ova programska zahvalnost, kao i prije, objavom samo njenih navoda. Narod veli „stara ljubav zaborava nema“.&nbsp;
Ne znamo ime vještaka (duhovnika), ustanove, ljestvice, i aparature (ima li certifikat o baždarenju) &nbsp;s kojom je izmjerena duševna bol od 25 hiljada evra. Koja gatara je predviđela da će Zorica Đukanović i - u budućnosti „jaukati“. Koji doktor dijagnozira da se to liječi gotovinom. U toj traumi bezobzirna je što su nam plate nam male, nijesu kao u njenog miljenika, pa ne možemo pružiti što je navikla od čelnika RTCG. Pošto smo boleći i, za razliku, savjesni, razmatramo da li da se pojavimo u palati pravde uopšte. Jer je vidimo mnogo podložna našim uticajima. Jer … što ako izgubi ovu tužbu? Da ne bude još gore nešto poslije …
Napuštaju je masovno klijenti zbog nas. Navodi u tužbi ali nije ih popisala. Mora da je velika cifra. Ama, laički velim, valjda bi morala dokazati. Privodeći za svjedoke nešto od te mase. Da kažu da je to zbog bivših kandidata. Očekujem makar Borisa Raonića i Veselina Drljevića da se izjasne na okolnosti zbog čega su je ono „otkačili“ prije no smo je prijavili komori? Ili je htjela i njih tužiti, pa je sad „smekšavaju“ ekskluzivom u informativi?
Ukazasmo Komori da je podržavala samo konkretnog pojedinca, tako mi svih presuda, da bude direktor institucije. Pa naplatila od institucije a ne - pojedinca. E to nam, možda smo u krivu, nije etički. Nevažno izgubila ili dobila. A izgubila je. Baš sve, procese generisane pojedinčevim nezakonitim i bahatim ponašanjem. Ako je neki dobila, dozvoljavamo da to javno istakne! Spremni smo da povučemo riječ.
Nijesmo tražili nikakvu konkretnu disciplinsku odgovornost. Nego prijavili ponašanje. Rezultovano komorativnim rješenjem bez konkretnog obrazloženja: što smo tačno promašili, po taksativno nabrojanim prekršenim članovima Etičkog kodeksa. Ukazali, između ostalog, na član 29, da „Advokat ne smije da sudjeluje ili pomaže u nedozvoljenom pribavljanju prava.“ I obrazložili da je obilato pomogla. Advokatska komora je tako zaštitila svoju članicu načelno zaključujući „da su pravna sredstva širokog opsega“. Nijesmo reagovali jer se pomirismo sa još jednom nepravdom, esnafskim tumačenjem da disciplinski tužilac nema pravo da vrednuje pravne stavove članova. Makar bilo nedozvoljeno? Parafrazirano, možeš pravobraniti kako hoćeš, nevažno na činjenice, samo da odbraniš, sve je dozvoljeno. „Etički“ vala!
Moglo je to da se zaboravi u „bona fides“ maniru (evo učimo i latinski od nasljednika naše tužilje). Međutim tuženi smo za vrijeđanje, diskreditovanje, nematerijalnu štetu, povredu prava ličnosti, i neistine. Da se indirektno bavimo slikarstvom stvarajući nekakvu sliku (o njenom licu) i umanjujemo vrijednost u sopstvenim očima i očima drugih (oftalmolog je konsultovan?)! Hvala što nas je trgnula iz letargije. U koju zapadosmo utiskom da naša borba za pravnu državu sve više liči na Servantesov roman.&nbsp;
Spoznasmo da ne smijemo sumnjati. Inače će nas tužiti. Kako advokatsko udruženje misli da im neko nešto pismeno kaže poslije ovoga? Dileme se nižu: da nas je Komora uvažila, bismo li i mi imali duševne bolove kao borkinja za pravo koja tretira naše obraćanje kao lažno prijavljivanje. Pošto vidim na Internetu da je „lažno prijavljivanje“ krivično djelo onda izgleda važi to i za etiku? Ili samo kod nje to izgleda. Odsad se bojim da nekoga, makar greškom, lošom percepcijom, prijavim da je gazi travu, pogrešno parkira, vrši … nešto bezazleno a mimo propisa. Unajmiće našu poznavateljku propisa pa ću fasovat'.&nbsp;
Prilažem isječke iz dva dokumenta. Izlaganje Đukanovićke od 1.06.2023. i pismo Savjetu RTCG kako bi izdejstvovala „prohodnost“ Raonića za još jedan mandat, 29.avgusta 2024. Jedan kolega je vidjevši dobio utisak da „dušobolja“ nastaje i kao posljedica skakanja sebi u usta. Uprkos činjenicama i sudskim odlukama savjetovala je Savjet RTCG da Boris može biti opet kandidat. Dakle nije to bio blef na sudu nego sugestija koja je rezultovala višegodišnju neregularnu vlast u Nacionalnom javnom emiteru. Protumačila sudsku presudu kako njemu odgovara, „naopako“, javnim službenicima, tijelu koje treba da bira generalnog Javnog servisa. Oni sada u procesu tvrde upravo to, kako su birali ne prema &nbsp;presudi nego pravnim savjetima. A ko im bijaše pravni savjetnik zaboga? Ako kažem da je između ostalih i - naša tužilja, lažem li, zaboga?
Možda niko od nje ubuduće stvarno i ne zatraži savjet. Nije do nas."

Vujotić: Osudiste li nas unaprijed?

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: caslav-vujotic