Američki predsjednik Donald Tramp posthumno je dodijelio Predsjedničku medalju slobode, najviše civilno priznanje u Sjedinjenim Američkim Državama, ultrakonzervativnom aktivisti Čarliju Kirku, koji je ubijen 10. septembra tokom javnog događaja.
Tramp je Kirka opisao kao "mučenika za istinu i slobodu", uporedivši ga sa "Sokratom, Svetim Petrom, Abrahamom Linkolnom i Martinom Luterom Kingom".
Tokom obraćanja, američki predsjednik se prisjetio značajne uloge koju je Kirk imao u mobilizaciji mladih glasača u njegovoj posljednjoj predsjedničkoj kampanji, naglasivši da je "njegova energija bila pokretačka snaga jednog cijelog pokreta".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp posthumno odlikovao Čarlija Kirka, uporedio ga sa Sokratom, Svetim Petrom...

Predsjednik Sjednjenih Američkih Država Donald Tramp posthumno je odlikovao ubijenog desničarskog aktivistu Čarlija Kirka Predsjedničkom medaljom za slobodu.
Tramp je tom prilikom poručio da je time Kirk dospio u sam vrh istinskih američkih heroja.
Erika Kirk, udovica Čarlija Kirka i CEO kompanije Turning Point USA, primila je odlikovanje u muževo ime. Ona se zahvalila Trampu što je odao čast njenom suprugu na ovaj način, posebno imajući u vidu njegovo djelovanje u mirovnim pregovorima na Bliskom Istoku.

Tramp posthumno odlikovao Čarlija Kirka Predsjedničkim ordenom slobode

Američka policija policija očekuje oko 100.000 ljudi na komemoraciji za Čarlija Kirka koja će se održati na State Farm stadionu u Arizoni, a stižu i američki predsjednik Donald Tramp i potpredsjednik Džej Di Vens, zbog čega su osigurane bezbjednosne mjere slične onima koje se primjenjuju za Super Bowl. Očekuje se da će predjsednik Tramp održati govor. Udovica Kirka, Erika, kazala je da nosi krvlju umrljanu ogrlicu koju je njen suprug nosio kada je upucan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250921190956_5cc7e0bc1ed291fe477f09447252fbdc8889255563c5cd865cc2d1cd70baef5b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250921190956_5cc7e0bc1ed291fe477f09447252fbdc8889255563c5cd865cc2d1cd70baef5b" data-rendition-name="original" width="990" height="660" loading="lazy" alt="Komemoracija za Kirka"> </figure>  Komemoracije počinje u 11 po lokalnom, odnosno 20 sati po našem vremenu, a trenutno je stadion već pun, nastupaju bendovi. Vazdušni prostor oko stadiona je pod privremenim organičenjem leta, a &nbsp;takođe je zabranjeno korišćenje dronova.

Počela komemoracija za Čarlija Kirka: Prisustvuje preko 100 000 ljudi, Tramp će držati govor

Predsjednik Donald Tramp i istaknuti članovi njegovog pokreta „Make America Great Again“ (MAGA) odaju u nedjelju počast konzervativnom aktivisti Čarliju Kirku, čije je ubistvo obilježilo dramatičan trenutak u zategnutoj političkoj atmosferi u Americi.
Komemoracija za Kirka, kojem Tramp pripisuje ključnu ulogu u svojoj izbornoj pobjedi 2024. godine, očekuje se da će okupiti desetine hiljada ljudi, uključujući potpredsjednika Džej-Di Vensa, visoke zvaničnike Bijele kuće i mlade konzervativce oblikovane uticajem 31-godišnjeg političkog buntovnika.
Kirkovo ubistvo 10. septembra na jednom univerzitetskom događaju u Juti pokrenulo je žestoku raspravu o nasilju, pristojnosti i slobodi govora u vremenu dubokih političkih podjela u SAD. Pucnjava je takođe izazvala strah kod dijela Amerikanaca da Tramp pokušava da iskoristi bijes zbog ubistva kao opravdanje za gušenje glasova svojih kritičara i političkih protivnika.
Služba će biti održana na stadionu Stejt Farm u Glendejlu, domaćem terenu NFL tima Arizona Kardinalsi, gdje je i sjedište Kirkove organizacije Turning Point. Očekuju se stroge bezbjednosne mjere, s nivoom federalne zaštite uporedivim sa Superbolom ili drugim događajem visokog profila.
<h2>Komentari o Kirku postali meta Trampove administracije</h2>
Tramp je za Kirkovu smrt optužio „radikalnu ljevicu“ i zaprijetio da će krenuti protiv liberalnih organizacija, donatora i drugih za koje smatra da klevetaju ili čak likuju zbog Kirkove smrti.
Kritikovao je demokrate u Predstavničkom domu koji su glasali protiv rezolucije kojom se hvali „život i nasljeđe“ Kirka, a koja je usvojena zahvaljujući republikanskoj većini u petak.
- Ko može glasati protiv toga? Sve što su republikanci tražili bilo je: ‘Molimo vas, osudite ubistvo jednog ljudskog bića. A demokrate su rekle: ‘Ne, ne, to nećemo da uradimo’ - rekao je Tramp novinarima.
Desetine ljudi, od novinara do nastavnika, već su izgubili poslove dok istaknuti konzervativni aktivisti i zvaničnici administracije targetiraju komentare o Kirku koje smatraju uvredljivim ili slavodobitnim. Odmazda je, zauzvrat, rasplamsala debatu o Prvom amandmanu, dok Trampova administracija obećava odmazdu protiv onih koji iznose, kako se vidi, pogrdne primjedbe nakon Kirkove smrti.
<h2>Kirkovo nasljeđe konzervativnog političkog uticaja</h2>
Turning Point, grupa koju je Kirk osnovao radi mobilizacije mladih hrišćanskih konzervativaca, pod njegovim vođstvom je izrasla u milionsku organizaciju sa ogromnim dometom.
Desetine hiljada ljudi koji se očekuju na memorijalu u Glendejlu svjedoče o masovnom uticaju koji je stekao u konzervativnoj Americi.
Kirk je bio provokator koji je ponekad davao izjave za koje su neki tvrdili da su rasističke, mizogine, antiimigrantske i transfobične. To je izazvalo kritike, dok su konzervativci to vidjeli kao izdvajanje pojedinih izjava kako bi se osporilo nasljeđe lidera kojeg oni smatraju inspirativnim.
Kirk je bio MAGA zvijezda sa lojalnim pratiocima koji su se okupljali da ga podrže ili izazovu u raspravi dok je putovao Amerikom na događaje poput onog na Univerzitetu u Juti, gdje je ubijen. Organizaciju je u velikoj mjeri izgradio snagom svoje ličnosti i u debatama.
Arizona je bila Kirkova usvojena domovina — odrastao je u predgrađu Čikaga, gdje je i osnovao Turning Point prije nego što je organizaciju preselio u Feniks. Vens, koji je rekao da je Kirkovo zalaganje bilo jedan od ključnih razloga što ga je Tramp izabrao za potpredsjednika, prevezao je Kirkov kovčeg iz Jute u Arizonu avionom Air Force Two dan nakon njegove smrti, a kasnije je i vodio Kirkov podkast kao gostujući domaćin.
<h2>Govornici i muzički program na memorijalu</h2>
Među najavljenim govornicima su Tramp, Vens, sekretar za zdravstvo i ljudske resurse Robert F. Kenedi Mlađi, sekretar odbrane Pit Hegset, te direktorka Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabard. Govor će održati i Donald Tramp Mlađi, desničarski komentator Taker Karlson, kao i saradnici iz Bijele kuće Stiven Miler i Serhio Gor.
Dugogodišnji vođa crkvenog hora Kris Tomlin vodiće muzički dio, zajedno sa poznatim imenima savremene hrišćanske muzike, uključujući Brendona Lejka, Fil Vikema, te bračni par Kari Džoub Karns i Kodi Karns.
Kirkova udovica, koja je imenovana za novu liderku Turning Point-a, takođe će govoriti. Erika Kirk je u emotivnom obraćanju nekoliko dana nakon smrti svog muža obećala da „pokret koji je moj suprug izgradio neće umrijeti.“

Tramp i MAGA pokret odaju počast Čarliju Kirku na memorijalu u Arizoni

Ukoliko i zvanično bude optužen krivim za ubistvo Čarlija Krika, tužilaštvo će zatražiti smrtnu kaznu za Tajlera Robinsona, izjavio je ispred tužilaštva advokat iz Jute, Džef Grej.
- Nijesam olako donio ovu odluku- kazao je Grej.
Robinson ostaje u zatvoru beu prava na jamstvo, kazao je advokat.&nbsp;
Robinson se, pored smrtne kazne, koja je najteža po američkom zakonu, suočava sa sedam krivičnih djela, a to su teško ubistvo, pucanje iz vatrebog oružja, ometanje pravde- uklanjanje oružja, ometanje pravde- uklanjanje garderobe, uticanje na svjedoke i zastrašivanje svjedoka, nasilno ponašanje pred djetetom.
Podsjećamo, Čarli Kirk je ubijen 10 septembra, dok je držao govor u kampusu Univerziteta Juta.
Kirk je važio za izrazito konzervativnog aktivistu, velikog podržavaoca politike Donalda Trampa, koji je bio poznat po zapaljivim, homofobičnim i ekstremističkim izjavama.&nbsp;

Tužilac će tražiti smrtnu kaznu za osumnjičenog za ubistvo Čarlija Kirka

Masovna tuča izbila je u saveznoj državi Juta tokom bdenja za ubijenog američkog desničarskog aktivistu Čarlija Kirka i podstakla strah od šireg nasilja, kao i javnu raspravu o sve većoj političkoj polarizaciji u SAD. Predsjednik SAD-a Donald Tramp, čiji je Kirk bio saveznik, za njegovu smrt optužio je “radikalnu ljevicu” i zaprijetio joj – “uništenjem”.
– Radikalni ljevičarski ludaci jednostavno moraju biti uništeni – rekao je Tramp, prenio je Politico.
Kirk (31) je ubijen 10. septembra na javnom događaju na Univerzitetu Juta Veli. Za ubistvo je osumnjičen 22-godišnji Tajler Robinson iz Jute. 
<h2>Vrijeđao Kirka</h2>
Tuča je izbila na bdenju ispred zgrade državnog Kapitola Ajdaha u Bojsiju, istog dana kada je Kirk ubijen. Prema navodima Fox News, muškarac u bijeloj majici je prolazeći biciklom doviknuo okupljenima uvredu na račun Kirka, što je izazvalo bijes. Policija ga je identifikovala kao 41-godišnjeg Terija Vilsona, lokalnog aktivistu BLM pokreta.
Okupljeni Alfonso Ajala (51) prišao je Vilsonu, došlo je do svađe koja je prerasla u fizički sukob. Na snimku se vidi kako Vilson pada na zemlju dok ga udaraju i šutiraju, a zatim se podiže i uzvraća udarce. Policija je prekinula sukob i uhapsila i Vilsona i Ajalu.
U isto vrijeme, više od 100.000 ljudi okupilo se u Londonu na jednom od najvećih desničarskih skupova u posljednjim decenijama. Skup “Ujedinite kraljevstvo” organizovao je desničar Tomi Rominson, a Ilon Mask je učestvovao putem video-linka. Londonska policija uhapsila je 25 osoba, a 26 pripadnika policije je povrijeđeno u sukobima. Robinson je iskoristio atentat na Kirka da mobiliše podršku, poručivši pristalicama da marširaju 13. septembra.
Kirk se smatrao važnim saveznikom Trampa i zaslužnim za dobar odziv mladih na izborima. Njegovo ubistvo izazvalo je talas reakcija na društvenim mrežama, a mnogi koji su slavili njegovu smrt ostali su bez posla – među njima nastavnici, novinari, vatrogasci, pa čak i zaposleni Tajne službe. Američki ministar odbrane Pit Hegset naredio je identifikaciju svih pripadnika vojske i osoblja povezanog s Pentagonom koji su ismijavali ili odobravali ubistvo.
<h2>Javne funkcije</h2>
Trampova administracija planira akcije i protiv stranaca koji, kako navode, opravdavaju ili omalovažavaju Kirkovu smrt. Tramp je dodatno zaoštrio retoriku protiv ljevice i pozvao svoje pristalice da se suzdrže od nasilja.
Upućeni izvori navode da će administracija od Kongresa tražiti 58 miliona dolara za dodatnu zaštitu izvršne i sudske vlasti, uključujući sudije Vrhovnog suda i članove Kongresa. Predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson poručio je da je nužno zaštititi sve koji se kandiduju za javne funkcije, kako bi ljudi i dalje bili spremni da obavljaju te dužnosti.

Masovna tuča u Juti podstakla strah od šireg nasilja

Erika Kirk, udovica Čarlija Kirka, obratila se javnosti putem naloga njegove kompanije Turning Point USA, rekavši da će poslije njegovog ubistva njegova misija postati samo još jača i da neće dozvoliti da njegova zaostavština nestane.
Ona se zahvalila svima koji su uz njenog muža i njihovu porodicu bili proteklih dana - od ljudi koji su mu pritekli u pomoć kada je ranjen, preko njegovih zaposlenih, predsjednika SAD Donalda Trampa i potpredsjednika Džej Di Vensa, koji je avionom Air Force 2 prenio njegove posmrtne ostatke iz Jute u Arizonu.
- Prije dva dana moj muž Čarli otišao je da vidi lice svog spasitelja i boga. Čarli je uvijek govorio da, kada ga više ne bude, želi da bude upamćen po svojoj hrabrosti i vjeri. I u jednom od posljednjih razgovora koje je vodio na ovoj zemlji, moj muž je posvjedočio o svom gospodu i spasitelju, Isusu Hristu. Sada i zauvijek, on će stajati pored svog spasitelja, noseći slavnu krunu mučenika - rekla je ona.
Istakla je koliko je njen muž volio njihovu porodicu. &nbsp;
- Čarli je volio svoju decu, i mene je volio cijelim svojim srcem - i ja sam to znala. Svakog dana bi me pitao: "Kako mogu bolje da ti služim? Kako mogu da budem bolji muž? Kako mogu da budem bolji otac?". Svakog dana. Bio je tako dobar čovjek. On jeste dobar čovjek. Bio je savršen otac i savršen muž. Čarli je uvijek vjerovao da je Božji plan za brak i porodicu nešto apsolutno predivno - i bio je u pravu. To jeste bila najveća radost njegovog života. I iznova i iznova govorio bi svim tim mladim ljudima da pronađu svoje buduće supružnike, da postanu muževi i žene, očevi i majke. A razlog za to bio je što je želio da svi vi iskusite ono što je on imao - i što još ima - kazala je Erika Kirk.
Njen muž je, kako dodaje, pokazao najuzvišeniju i najistinitiju zavjetnu ljubav.
- Iskreno, nemam pojma šta sve ovo znači. Znam da bog zna, ali ja ne znam... Već sada vidim izliv ljubavi iz cijelog svijeta prema mom mužu. Čula sam svjedočanstva ljudi koje je Čarli inspirisao da se vjenčaju, da osnuju porodice, da potraže odnos s bogom, a to je najvažnije od svega - navela je ona.
Ton joj se promijenio i rekla je da „zli ljudi koji su odgovorni za ubistvo njenog muža nemaju pojma šta su učinili“.
- Ubili su Čarlija zato što je propovijedao poruku patriotizma, vjere i božje milosrdne ljubavi. Moraju ovo znati - ako ste mislili da je Čarlijeva misija bila snažna dok je bio živ, nemate pojma. Nemate pojma šta ste upravo pokrenuli širom ove zemlje i svijeta. Nemate pojma kakav ste plamen zapalili u ovoj ženi. Vapaji ove udovice će odzvanjati svijetom kao ratni poklič. Svima koji večeras slušate širom Amerike: Pokret koji je moj muž izgradio neće umrijeti. Ja neću dozvoliti da se to desi. I niko od nas neće dozvoliti da se to desi. Niko nikada neće zaboraviti ime mog muža - i ja ću se postarati za to - poručila je ona.
Kirk je navela da će se svi poslovni planovi koje je njen muž postavio narednih mjeseci i dalje ostvariti - od posjeta koledžima, do radio i podkast emsija.
Pozvala je mlade ljude da postanu dio Turning Point USA, kao i pastore i roditelje. Pozvala je svoje slušaoce koji nisu dio crkve da se priključe crkvi koja vjeruje u Bibliju, jer „njihova borba nije samo politička, već je prije svega duhovna“.
- Duhovna borba je stvarna. Može se osjetiti. Čarli je volio svog spasitelja cijelim svojim srcem i želio je da svako od vas upozna njega. Želio je da svi znaju: Ako priznate gospoda Isusa Hrista koji je vaskrsao iz mrtvih - bićete spaseni - kazala je Erika Kirk.
Obratila se svome mužu i rekla da neće dozvoliti da njegova zaostavština umre.
- Napraviću da Turning Point USA postane najveća stvar koju je ova nacija ikada vidjela. Obećavam. Čarli, volim te. Volim te, dušo. Počivaj u naručju našeg gospoda, dok te on prekriva riječima koje si cijelog života želio da čuješ: "Dobro urađeno, dobri i vjerni slugo". Neka vas bog blagoslovi i neka blagoslovi Ameriku - zaključila je ona.

Udovica Čarlija Kirka: Neću dozvoliti da njegovo nasljeđe umre, ljudi koji su ga ubili ne znaju šta su uradili

Tajler Robinson (22), koji se sumnjiči za ubistvo Čarlija Kirka, pohađao je jedan semestar 2021. godine na Državnom univerzitetu Juta, nakon što je ostvario pravo na stipendiju, a bio je student predinženjerskog smjera tokom kratkog perioda koji je pohađao, prema riječima portparolke Univerziteta Amande DeRito, a zatim je uzeo odsustvo.
Dva izvora iz policije rekla su za CBS News da je Met, otac Tajlera Robinsona, kazao svešteniku koji je porodični prijatelj da mu je sin priznao da je počinio ubistvo te ga je uputio da to prijavi nadležnima.
Američki mediji su Mata nazvali "ocem pravde". Prema njihovim navodima, Tajler je prijetio samoubistvom ukoliko njegov otac pozove policiju i nije bio spreman da se preda. Nakon toga je Met odlučio u slučaj "uvući" sveštenika.
Osumnjičeni se nalazi u pritvoru bez prava na kauciju u zatvoru okruga Juta po nalogu državnog sudije za prekršaje.
Kristin Švajrman, komšinica porodice osumnjičenog, rekla je za NBC News da je on bio pametan, tih i da nikada nije pravio probleme i rekla je da je od svog sina saznala da je Tajler Robinson imenovan kao osumnjičeni.
Tajler je priveden zbog nekoliko početnih optužbi, koje uključuju teško ubistvo, korištenje oružja i ometanje pravde.
Vlasti imaju rok od tri dana za podnošenje dokumenata u pripremi za preliminarno sudsko ročište, na kojem bi se Tajler trebao prvi put pojaviti pred sudijom, što se očekuje početkom sljedeće sedmice.

Ko je Tajler Robinson, ubica Čarlija Kirka? Iz mormonske, republikanske porodice

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da planira da prisustvuje sahrani Čarlija Kirka u Arizoni u narednim danima.
- Zamolili su me da idem - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući danas, prenosi SiEnEn (CNN).
On je rekao da vjeruje da će sahrana Čarlija Kirka biti sljedećeg vikenda, ali je dodao da će, kad god se desi, biti tamo.
- Mislim da imam obavezu - naveo je Tramp.
Dodaje i da je razgovarao sa Kirkovom udovicom Erikom.
- Dugo smo razgovarali i ona je slomljena. Ona je apsolutno slomljena, kao što možete da zamislite - rekao je Tramp novinarima.
Na pitanje da li je zabrinut za sopstvenu bezbjednost nakon jučerašnjeg atentata, Tramp je rekao: „Ne baš“.
Umjesto toga, Tramp je rekao da je zabrinut za cijelu naciju i ponovo, bez pružanja dokaza, okrivio je „radikalnu ljevicu“ za političko nasilje u zemlji.
- Imamo sjajnu zemlju. Imamo radikalno ljevičarsku grupu ludaka, jednostavno apsolutne ludake i riješićemo taj problem. Zabrinut sam samo za zemlju - kazao je Tramp.
Ipak, zaštitne mjere oko predsjednika SAD su pojačane nakon pucnjave.
Tramp je rekao da će ohrabriti svoje pristalice da slijede model nenasilja u odgovoru na pucnjavu.
Prema njegovoj ocjeni, istražitelji „postižu veliki napredak“ u potrazi za osobom koja je ubila Čarlija Kirka.
- Čujem da postižu veliki napredak i moraćemo da vidimo šta će se desiti - rekao je Tramp danas novinarima prije ukrcavanja u Marin Van na putu za Njujork.
Tramp je dodao da je strijelac „životinja“ i zakleo se da će se „postupiti sa njim veoma prikladno“.
Na pitanje da li ima bilo kakve misli o motivaciji strijelca, Tramp je odbio da ulazi u detalje.
- Imam naznaku, da, ali o tome ćemo vas kasnije obavijestiti - naveo je on.
Potpredsednik Džej Di Vens danas će preuzeti kovčeg sa Kirkovim ostacima u Juti i u avionu koji koristi Air Force 2 ih prenijeti Kirkovoj porodici u Arizonu.
Puška koju su pronašli organi reda u šumovitom području iza kampusa Univerziteta Juta Vali, a za koju se vjeruje da je korišćena u ubistvu Čarlija Kirka, jeste Mauzer karabin kalibra .30-06 opremljena nišanom za velike daljine, prema riječima visokog zvaničnika za sprovođenje zakona, prenosi SiEnEn (CNN).

Tramp o istrazi ubistva Kirka: Čujem da istražitelji postižu napredak

Američki FBI &nbsp;objavio je fotografije osobe od interesa u vezi sa pucnjavom na Čarlija Kirka, dok istražitelji apeluju na građane da dostave informacije.
FBI je ponudio nagradu od 100.000 dolara za informacije koje bi dovele do identifikacije i hapšenja osobe odgovorne za Kirkovu smrt.
Kako su saopštile vlasti, osumnjičeni je navodno skočio s krova i pobjegao u obližnje naselje nakon što je ispalio jedan hitac, a još uvijek nije identifikovan. Takođe je saopšteno da je zaplijenjena snajperska puška sa repetirnim zatvaračem za koju se vjeruje da je korišćena u napadu, te da se pregledaju video-snimci osobe za koju se smatra da je odgovorna.
Okolnosti pucnjave ponovo su skrenule pažnju na rastuću prijetnju političkog nasilja u Sjedinjenim Državama, koje je posljednjih godina zahvatilo različite ideološke strane. Atentat je naišao na osudu s obje strane političkog spektra, ali izgleda da nacionalni konsenzus o načinima sprječavanja političkih sukoba da prerastu u smrtonosno nasilje ostaje nedostižan.
Prema informacijama kojima raspolaže policija, a koje su podijeljene i sa agencijom Asošijeted pres, snage reda su pronašle Mauzer karabin kalibra .30, sa repetirnim zatvaračem, umotan u peškir u šumovitom predjelu blizu univerzitetskog kampusa, duž rute za koju se sumnja da je osumnjičeni koristio u bjekstvu.
Pored ispaljene čaure koja je ostala u cijevi, u magacinu su bila još tri metka. Oružje i municija trenutno se forenzički analiziraju u federalnoj laboratoriji, u potrazi za tragovima koji bi mogli pomoći u identifikaciji napadača ili njegovog motiva.
Prema riječima jednog zvaničnika, ubica Čarlija Kirka „izgleda da je studentskog uzrasta“ i „stopio se“ sa univerzitetskom populacijom na kampusu u Juti, gdje je Kirk okupio hiljade ljudi.
Tridesetjednogodišnji aktivista bio je oličenje borbenog, populističkog konzervativizma koji je zavladao Republikanskom partijom u eri Donalda Trampa. Otvoreni hrišćanski konzervativac, koji je često davao provokativne izjave o rodu, rasi i politici, Kirk je 2012. osnovao organizaciju Turning Point USA, ciljajući mlade ljude i izlazeći na univerzitetske kampuse sa liberalnim predznakom, gdje su mnogi republikanski aktivisti oklijevali da kroče.
Govoreći u Pentagonu danas, Donald Tramp je najavio da će Kirk posthumno biti odlikovan. U video-poruci iz Ovalne sobe u srijedu uveče, Tramp je Kirka nazvao „mučenikom istine i slobode“ i osudio „demonizovanje“ političkih protivnika u SAD, iako je optužio retoriku „radikalne ljevice“ da je „direktno odgovorna“ za atentat na Kirka. Atentat je naišao na osudu sa obje strane političke scene.
&nbsp;

FBI objavio fotografije osobe od interesa u vezi sa atentatom na Čarlija Kirka

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: carli-kirk