Indija će spustiti carine na evropske automobile sa 110 odsto na 40 odsto u trgovinskom sporazumu s EU.&nbsp;
&nbsp;Carine bi bile niže za ograničen broj evropskih automobila koji koštaju više od 15 hiljada eura, a u početku bi se primjenjivale samo na one s motorima s unutrašnjim sagorjevanjem, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Indija planira da smanji carine na automobile uvezene iz EU, što je dosad najveće otvaranje ogromnog indijskog tržišta u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Indije koji bi se mogao zaključiti u utorak.
&nbsp;Vlada indijskog premijera Narendre Modija dogovorila se s EU da odmah smanji porez na ograničen broj automobila s uvoznom cijenom većom od 15 hiljada eura, rekla su dva izvora upoznata s pregovorima. Stopa će se na kraju dodatno smanjiti na samo deset odsto. Takav sporazum bi evropskim proizvođačima automobila poput Volkswagena, Mercedes-Benza i BMW-a znatno olakšao pristup indijskom tržištu.
&nbsp;Smanjenje carina od 40 odsto u početku bi se primjenjivalo na oko 200 hiljada automobila s motorima s unutrašnjim sagorjevanjem godišnje, rekao je jedan od izvora, ali ta bi se brojka mogla promijeniti. U međuvremenu, električni automobili biće isključeni iz smanjenja uvoznih carina prvih pet godina.
&nbsp;Očekuje se da će Indija zaštititi ulaganja domaćih kompanija poput Mahindre &amp; Mahindre i Tata Motorsa, rekli su izvori. Nakon pet godina očekuje se da će električna vozila imati koristi od sličnih smanjenja carina.
&nbsp;Indija je treće najveće svjetsko tržište automobila po prodaji, iza Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Do sada je domaća automobilska industrija bila među najzaštićenijima, s carinama od 70 do 110 odsto na uvozne automobile, potez koji je izazvao kritike izvršnog direktora Tesle Ilona Maska.
Očekuje se da će Indija i EU u utorak zaključiti dugotrajne pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini.&nbsp;
Trgovina između Indije i EU iznosila je 115 milijardi eura u fiskalnoj godini do marta 2025, što Uniju čini jednim od najvećih trgovinskih partnera. Indija je četvrta najveća i najbrže rastuća ekonomija na svijetu, s BDP-om od gotovo 3,5 biliona eura u prošloj godini.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Indija snižava carine na uvoz evropskih automobila

Države članice Evropske unije (EU) razmatraju mogućnost uvođenja carina Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u vrijednosti od 93 milijarde EUR, kao odgovor na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa prema NATO saveznicima koji se protive njegovom planu da preuzme Grenland, piše Financial Times (FT), pozivajući se na izvore.&nbsp;
&nbsp;Prema izvorima FT-a, druga opcija uključuje ograničavanje američkih kompanija na tržištu EU.&nbsp;
&nbsp;Kako se navodi u izvještaju, mjere odmazde se pripremaju kako bi evropski lideri imali pregovaračku snagu na ključnim sastancima sa Trumpom tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ove sedmice, prenosi Tanjug.&nbsp;
&nbsp;Planirane mjere uključuju ranije pripremljenu listu carina, koja je bila obustavljena do 6. februara radi sprečavanja eskalacije, kao i EU instrument protiv prinude koji bi mogao da ograniči američke investicije i usluge, uključujući velike tehnološke kompanije.&nbsp;
&nbsp;Paket odmazde je obustavljen u avgustu kada je EU postigla trgovinski sporazum sa SAD-om, iako izvještaj sugeriše da će njegova šestomjesečna suspenzija isteći narednog mjeseca, osim ako je Evropska komisija (EK) ne produži.&nbsp;
&nbsp;Ambasadori EU sastali su u Briselu kako bi pripremili zajednički odgovor na Trampovu najavu da će od 1. februara uvesti carine u iznosu od deset odsto na proizvode iz osam evropskih zemalja zbog njihovih aktivnosti na Grenlandu.&nbsp;
&nbsp;Tramp je zaprijetio uvođenjem carina od deset odsto od 1. februara na robu iz Velike Britanije, Norveške i šest država EU uključenih u arktičke vojne vježbe na Grenlandu.&nbsp;

FT: EU razmatra povratne carine prema SAD-u zbog Grenlanda

Države članice Evropske unije razmatraju mogućnost uvođenja carina Sjedinjenim Američkim Državama u vrijednosti od 93 milijarde eura kao odgovor na prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa prema NATO saveznicima koji se protive njegovom planu da preuzme Grenland, piše danas Fajnenšal Tajms (FT), pozivajući se na izvore.
Prema izvorima FT-a, druga opcija uključuje ograničavanje američkih kompanija na tržištu EU.
Kako se navodi u izvještaju, mjere odmazde se pripremaju kako bi evropski lideri imali pregovaračku snagu na ključnim sastancima sa Trampom tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ove nedjelje.
Planirane mjere uključuju ranije pripremljenu listu carina, koja je bila obustavljena do 6. februara radi sprečavanja eskalacije, kao i EU instrument protiv prinude koji bi mogao da ograniči američke investicije i usluge, uključujući velike tehnološke kompanije.
Paket odmazde je obustavljen u avgustu kada je EU postigla trgovinski sporazum sa SAD, iako izvještaj sugeriše da će njegova šestomjesečna suspenzija isteći sljedećeg mjeseca, osim ako je Evropska komisija ne produži.
Ambasadori EU sastali su večeras u Briselu kako bi pripremili zajednički odgovor na Trampovu najavu da će od 1. februara uvesti carine u iznosu od deset odsto na proizvode iz osam evropskih zemalja zbog njihovih aktivnosti na Grenlandu.

FT: EU razmatra uzvratne carine prema SAD od 93 milijarde eura zbog Grenlanda

Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmusen i norveški ministar vanjskih poslova Espen Bart Eide obratili su se javnosti nakon zajedničke izjave osam NATO zemalja pogođenih prijetnjama carina od američkog predsjednika Donalda Trampa.
U izjavama koje je prevela Danska radiotelevizija DR, Eide ovo naziva "istorijskim i dramatičnim vremenom" i opisuje Trampove carine kao prijetnje.
Međutim, ministar vanjskih poslova dodaje da Norveška i njeni saveznici neće dopustiti da budu pod pritiskom. Rasmusen navodi nedavnu sigurnosnu operaciju "Arctic Endurance" kao primjer posvećenosti Danske i njenih partnera zaštiti tog područja.
- I to je dovelo do ovih carina. I to je vrlo, vrlo paradoksalno - rekao je on.
On se upravo vratio s puta u Vašington kada je Tramp izdao najnoviji paket carina te je naveo da je imao konstruktivan razgovor s Trampovim zvaničnicima.
Dodaje da se nada nastavku ovih razgovora "kako bi predsjednik odustao od svoje ideje da preuzme Grenland". On takođe navodi da američka objava dolazi u isto vrijeme kada evropski saveznici pokušavaju riješiti zadatak "za koji Tramp smatra da smo ga zapostavili".
Danska premijerka Mete Frederiksen pohvalila je podršku koju Danska i Grenland dobijaju od evropskih zemalja zbog prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da uvede nove carine u svojoj namjeri da preuzme kontrolu nad ovom arktičkom ostrvskom teritorijom.
- Zadovoljna sam dosljednim porukama ostatka kontinenta: Evropa se neće ucjenjivati - napisala je Frederiksen u izjavi u nedjelju.
Poručila je i da "mi nismo oni koji traže sukob" te da je jasnije da je ovo pitanje koje "nadilazi vlastite granice".
Švedski premijer Ulf Kristerson je naglasio da evropske zemlje "neće dopustiti da budu ucijenjene".
- Ovo je pitanje Evropske unije koje utječe na mnogo više zemalja nego samo na one koje su sada izdvojene - naveo je Kristersson u objavi na Iksu (X) u subotu.

Evropa sve glasnija protiv američkih izjava, poruke su jednoglasne: "Ne tražimo sukob, ali nećemo biti ucijenjeni"

Razgovarala sam sa Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla sam mu šta mislim, izjavila je italijanska premijerka Đorđa Meloni.
Ona je nazvala ''greškom'' najavljeno uvođenje carina Sjedinjenih Američkih Država zemljama članicama Evropske unije koje se protive ideji američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme Grenland.
- Vjerujem da bi uvođenje novih sankcija bilo greška. Razgovarala sam sa Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla sam mu šta mislim' - rekla je Meloni tokom službene posjete Južnoj Koreji, prenosi "Gardijan".
Tramp je juče najavio uvođenje kaznenih carina za Njemačku, Francusku i šest drugih evropskih zemalja, navodeći kao razlog nesaglasnost oko pitanja američkog preuzimanja Grenlanda.
- Počev od 1. februara, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska suočiće se sa carinama od 10 odsto na robu koja se isporučuje u Sjedinjene Države - napisao je Tramp u objavi.
On je najavio da će od 1. juna 2026. godine carine biti povećane na 25 odsto i ostaće na snazi "sve dok se ne postigne sporazum o potpunoj predaji Grenlanda".

Meloni: Rekla sam Trampu šta mislim, uvođenje novih carina bilo bi greška

Vođa demokrata u američkom Senatu, Čak Šumer, kazao je da će blokirati uvođenje carina kojima je predsjednik SAD-a Donald Tramp zaprijetio evropskim saveznicima zbog spora oko Grenlanda.
- Nepromišljene carine Donalda Trampa već su povisile cijene i nanijele štetu našoj ekonomiji, a sada samo dodatno pogoršavaju situaciju. Nevjerovatno je da želi povećati besmisao uvođenjem carina našim najbližim saveznicima zbog svoje donkihotovske misije da preuzme Grenland - kazao je Šumer.
Dodao je da će demokrate u Senatu predstaviti zakon kojim će se blokirati te carine prije nego što nanesu dodatnu štetu američkoj ekonomiji i evropskim saveznicima.
Tramp je ranije najavio da će Sjedinjene Američke Države uvesti desetoprocentne carine na uvoz iz osam evropskih država od 1. februara, zbog spora oko Grenlanda.
Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social naveo da će se carine odnositi na svu robu uvezenu u SAD iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije i Finske. Kazao je da će ih povećati na 25 odsto od 1. juna ukoliko se ne postigne dogovor kojim bi SAD kupile Grenland.
Trampove prijetnje carinama naišle su na protivljenje i u drugim djelovima američkog Kongresa.
Dvoje dopredsjednika Senatske posmatračke grupe za NATO, demokratkinja Džin Šahin i republikanac Tom Tilis, upozorili su da bi od takve retorike korist mogli imati protivnici poput ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga, „koji žele da vide podijeljen NATO“.
- U vrijeme kada su mnogi Amerikanci već zabrinuti zbog troškova života, ove carine bi povećale cijene i za porodice i za kompanije - naveli su u zajedničkom saopštenju, pozivajući administraciju da „isključi prijetnje i uključi diplomatiju“.

Vođa demokrata u Senatu SAD: Blokiraćemo carine koje Tramp uvodi Evropljanima

Hitan sastanak ambasadora Evropske unije zakazan je za sjutra u Briselu, nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio da će uvesti carine na robu iz osam evropskih zemalja u vezi sa situacijom oko Grenlanda, javio je Rojters pozivajući se na diplomate EU.
Sastanak je organizovao Kipar, koji trenutno predsjedava EU.
Ambasadori 27 zemalja EU sastaće se na hitnom sastanku zbog eskalacije krize oko Grenlanda, a na takvim sastancima ambasadori obično pripremaju praktične mjere za diskusiju na narednim ministarskim sastancima Savjeta EU.
Tramp je danas najavio uvođenje carina od 10 odsto u februaru Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Holandiji i Finskoj, koje će kasnije biti povećane na 25 odsto i ostaće na snazi sve dok SAD ne postignu dogovor o kupovini Grenlanda.

Rojters: Hitan sastanak ambasadora EU zbog Trampovih najava o carinama

Predsjednik Donald Tramp najavio je nove carine od 10 odsto na Veliku Britaniju, Dansku i druge evropske zemlje zbog njihovog protivljenja da Sjedinjene Američke Država preuzmu Grenland.
U objavi na mreži Truth Social, Tramp je naveo da će carine od 10 odsto stupiti na snagu 1. februara za Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku.
Te carine će se povećati na 25 odsto 1. juna i ostati na snazi dok se ne postigne dogovor da SAD kupe Grenland, rekao je Tramp, a prenosi Independent.
- Svjetski mir je u pitanju! Kina želi Grenland, a Danska tu ne može ništa da učini - dodao je Tramp.
On je dalje tvrdio da Grenland štite samo dvije zaprege sa psećim saonicama.

Tramp uvodi carine evropskim zemljama zbog Grenlanda od 1. februara: "Svjetski mir je u pitanju"

Američki predsjednik Donald Tramp eskalirao je svoju retoriku o pitanju Grenlanda, poručivši da bi mogao kazniti države uvođenjem trgovinskih carina ukoliko ne podrže planove Sjedinjenih Američkih Država da preuzmu kontrolu nad ovim ostrvom.
Iako Tramp već mjesecima insistira na tome da bi SAD trebalo da kontrolišu Grenland, autonomnu teritoriju u sastavu Kraljevine Danske, ovo je prvi put da je republikanski predsjednik eksplicitno pomenuo korišćenje carina kao sredstva pritiska radi ostvarivanja tog cilja.
- Mogao bih uvesti carine državama ako se ne slože sa pitanjem Grenlanda, jer nam je Grenland potreban za nacionalnu bezbjednost - izjavio je Tramp u Bijeloj kući, ne iznoseći pritom konkretne detalje o tome koje bi države mogle biti pogođene niti kolika bi bila visina potencijalnih carina.
Tramp tvrdi da je Sjedinjenim Američkim Državama Grenland neophodan zbog bogatih mineralnih resursa i kritikovao je Dansku, navodeći da ne čini dovoljno na obezbjeđivanju ovog strateški važnog područja, uprkos tome što je ostrvo pod bezbjednosnim kišobranom NATO-a.
<h2>Američki kongresmeni u Danskoj: „To je samo jedan čovjek“</h2>
Dok Tramp prijeti ekonomskim mjerama, dvostranačka delegacija američkog Kongresa doputovala je u Kopenhagen kako bi iskazala solidarnost sa Danskom i narodom Grenlanda. Delegacija, koju čine i demokrate i republikanci, nastoji da uvjeri evropske saveznike kako predsjednikovi stavovi ne odražavaju volju američkog naroda.
- Pokazujemo dvostranačku solidarnost sa ljudima ove države i sa Grenlandom. Oni su naši prijatelji i saveznici decenijama. Izjave koje daje predsjednik ne odražavaju ono što osjeća američki narod - rekao je demokratski senator Dik Durbin novinarima.
Senatorka Džin Šahin upozorila je da ovakva retorika podriva NATO i ide naruku glavnim protivnicima, Rusiji i Kini.
Kao odgovor na pritiske, evropski lideri stali su uz Dansku. Danski ministar vanjskih poslova Lars Leke Rasmusen ponovio je da američko preuzimanje Grenlanda „ne dolazi u obzir“.
Istovremeno, više evropskih država, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Njemačku i Švedsku, najavilo je raspoređivanje manjeg broja vojnog osoblja na Grenlandu radi vojnih vježbi. Francuska ministarka oružanih snaga Alis Rifo izjavila je da je cilj poslati signal svima, uključujući i SAD, da su evropske države odlučne da brane svoj suverenitet.
<h2>Protesti i podijeljena mišljenja u Vašingtonu</h2>
Uprkos protivljenju Kongresa i anketama koje pokazuju da svega 17 odsto Amerikanaca podržava preuzimanje Grenlanda (rezultate koje je Tramp nazvao „lažnim“), Bijela kuća ne odustaje. Džef Lendri, Trampov specijalni izaslanik za Grenland, izjavio je za Fox News da vjeruje kako će dogovor ipak biti postignut, jer je „predsjednik ozbiljan i postavio je jasne zahtjeve Danskoj“.
Za sjutra su najavljene velike demonstracije širom Danske i Grenlanda, tokom kojih će građani protestovati protiv Trampovih teritorijalnih ambicija.

Trampov novi ultimatum svijetu: Podržite američki Grenland ili slijede žestoke carine

Ministri finansija članica EU postigli su dogovor o uvođenju nove carine na pošiljke male vrijednosti koje stižu na evropsko tržište.
Riječ je o nametu od tri eura koji će se odnositi na robu naručenu putem online trgovina, a mjera je usmjerena na smanjenje priliva jeftinih proizvoda, prije svega iz Kine, koji se u Evropu plasiraju preko platformi poput Sheina i Temua, prenosi Capital.ba.
Kako je saopštio Savjet EU, carina će početi da se primjenjuje od 1. jula i ostaje na snazi dok Unija ne uspostavi trajno rješenje kojim bi se ukinulo postojeće oslobađanje od carina za online kupovine čija vrijednost ne prelazi 150 eura.
Planirano je da se to izuzeće u potpunosti ukine do 2028. godine, u okviru šire reforme carinskog sistema EU.
Privremena mjera uvedena je zbog činjenice da pošiljke male vrijednosti trenutno ulaze u EU bez carinskih dažbina, što, prema ocjeni Savjeta, stvara nelojalnu konkurenciju za evropske trgovce, otvara pitanja sigurnosti i zdravlja potrošača, povećava rizik od prevara te ima negativan uticaj na okolinu.
Nova carina neće se obračunavati po paketu, već prema vrsti proizvoda, koja je definisana šestocifrenim tarifnim oznakama. To u praksi znači da će, primjera radi, deset pari čarapa izrađenih od istog materijala biti oporezovano s tri EUR, dok će kombinacija različitih materijala unutar iste pošiljke rezultirati višim iznosom carine.
Pojedini poslanici u Evropskom parlamentu, poput irskog europarlamentarca Barryja Andrewsa, koji je ranije zagovarao carinu od pet EUR po paketu, pozdravili su postignuti dogovor i poručili da bi Unija trebalo da razmotri dodatno povećanje carina ukoliko se priliv jeftinih pošiljki ne smanji.
Online platforme poput Temua, Sheina, AliExpressa i Amazona omogućavaju direktnu isporuku odjeće, obuće i modnih dodataka iz kineskih fabrika do evropskih kupaca, često po cijenama znatno nižim od onih na domaćem tržištu.
Procjene pokazuju da bi ukidanje carinskog izuzeća moglo dovesti do rasta broja pošiljki male vrijednosti na oko 4,6 milijardi godišnje, pri čemu više od 90 odsto paketa dolazi iz Kine.

EU uvodi carine na pošiljke male vrijednosti

U Nacionalnom parku „Lovćen“ nesavjesni pojedinci kvadovima su probili i srušili zaštitnu ogradu, saopšteno je iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG).
Ne tako lijep prizor dočekao nas je danas u NP Lovćen. Pokazuje nebrigu, nepoštovanje i nesavjesnost pojedinaca tokom boravka u ovom zaštićenom području – navodi se u objavi na zvaničnoj Fejsbuk stranici NPCG.
Prema saopštenju zaposleni parka brzo su intervenisali, te je ograda je u kratkom roku sanirana.
Uprava NP „Lovćen”, naglašavaju u objavi, preduzima sve neophodne mjere i radnje u vezi sa ovim slučajem.
Podsjećajući na pravila parka, ističu da je korišćenje ATV vozila, kvadova i kros motora van kategorizovanih puteva strogo zabranjeno, jer narušava biodiverzitet i prepoznatljive pejzažne karakteristike prostora.
Apeluje se na posjetioce da se ponašaju odgovorno i koriste vozila isključivo na predviđenim stazama.

Incident u NP „Lovćen“: Kvadovi probili zaštitnu ogradu

U jutarnjoj emisiji Budilnik na Televiziji E otvaramo važne društvene i obrazovne teme.
Bavimo se novinama u ovogodišnjem procesu eksterne provjere znanja u Ispitnom centru i objašnjavamo šta promjene znače za učenike i nastavnike.
U fokusu je i zdravstvo u kontekstu ljudskih prava – zdravstveni radnici u Crnoj Gori pokazuju spremnost za LGBT inkluzivnu praksu, ali upozoravaju da bez jasnih protokola i dodatne edukacije inkluzija ostaje samo na nivou dobre namjere.
Analiziramo i odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta odluka o neradnoj nedjelji, te razmatramo posljedice po radnike, poslodavce i potrošače.
Donosimo i upozorenje nadležnih institucija na sve učestaliju pojavu lažnih „terapija“ i navodnih rješenja za autizam koja se plasiraju putem društvenih mreža bez ikakvog stručnog utemeljenja.
Na kraju emisije predstavljamo i nastavnicu fizike, dobitnicu nagrade „Oktoih“, koja govori o interesovanju mladih za nauku i načinima kako im približiti ovaj predmet.
Gledajte na Televiziji E od sedam do devet sati.

"Budilnik": Obrazovne promjene, zdravstvo i ljudska prava, neradna nedjelja pred sudom

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim predjelima, uglavnom u jutarnjim i večernjim časovima.
Vjetar u jutarnjim satima još ponegdje umjeren, pretežno južni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno, kiša mjestimično

Odluka Ustavnog suda Crne Gore da ukine neradnu nedjelju u trgovinama predstavlja klasičan primjer institucionalnog nasilja nad radničkom klasom i jasan dokaz da su ključne državne institucije potpuno potčinjene interesima krupnog kapitala - ocijenili su nevladinog organizaciji Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fustavni-sud-ukinuo-kao-neustavnu-neradnu-nedjelju-u-trgovinama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iza fraze „sloboda preduzetništva“ krije se, poručuju oni, brutalno pravo vlasnika trgovačkih lanaca da iz svojih radnika iscijede još jedan dan rada, još jednu smjenu i još jedan procenat profita.
- U zemlji sa masovnim siromaštvom, minimalnim platama i potpunom nesigurnošću zaposlenja, govoriti o „slobodnom izboru“ radnika je čista laž kapitalističke ideologije. Ustavni sud nije vidio nikakav problem u očiglednoj klasnoj nejednakosti između vlasnika i radnika, ali mu je zasmetala minimalna zaštita zaposlenih kroz jedan jedini zagarantovani dan odmora. Ako je neradna nedjelja „neustavna“, pitamo sudije Ustavnog suda zašto oni ne rade nedjeljom i tako smanje hiljade neriješenih predmeta? Ili se jednakost pred zakonom primjenjuje samo kada treba udovoljiti krupnom kapitalu? - naveli su Antifašisti Cetinja.
Jasno je, podvlače oni, da se ovdje radi o klasičnoj političkoj odluci u korist krupnog kapitala, naročito velikih trgovačkih lanaca, koji će sada dodatno pojačati pritisak na radnike, produžiti smjene, ukinuti slobodne dane i ucjenjivati zaposlene otkazima.
- Dok se širom Evrope vodi borba za četvorodnevnu radnu sedmicu, kraće radno vrijeme i dostojanstven život, Crna Gora se vraća u XIX vijek kapitalizma. Vraća se modelu potpunog potčinjavanja tržištu i gaženja radničkog dostojanstva. Istovremeno, država bez problema prihvata zabrane rada za brojne vjerske praznike i svece, po osnovu Temeljnog ugovora, čime se jasno pokazuje da problem nije u zabrani rada, već u tome koga država štiti. Za crkvu se ne radi jer ima moć, za kapital se radi jer ima novac. Radnik je jedini koji nema ništa, osim obaveze da ćuti i radi - naveli su Antifašisti Cetinja.
Ovo je, smatraju oni, klasna i ideološka odluka koja gazi radničku klasu.&nbsp;
- To je ista matrica autoritarnog društva u kojem se traži poslušnost u ime profita manjine. Zato zahtijevamo zakonsku zaštitu radnika u trgovinama, garantovan minimalno jedan neradni dan sedmično bez izuzetaka, jačanje inspekcijskog nadzora i radikalno skraćenje radnog vremena u skladu sa savremenim evropskim praksama - naveli su oni.
Borba protiv kapitalističke eksploatacije i klerikalnog tutorstva nad društvom je, ističu, antifašistička borba.
- Slobodna nedjelja nije krajnji cilj, već minimum ispod kojeg se ne smije ići. Radnička prava će se odbraniti samo organizovanjem, solidarnošću i klasnom borbom - zaključili su Antifašisti Cetinja.

Tag: carine