Službenici granične policije i Uprave carina jutros su, na graničnom prelazu Sukobin izvršili detaljnu graničnu kontrolu državljanina Albanije E.A. (55) koji je upravljao vozilom marke Volkswagen, albanskih registarskih oznaka i tom prilikom pronašli i oduzeli &nbsp;1.330 paklica cigareta, sakrivenih ispod poklopca motora i u unutrašnjosti vozila kojim je imenovani upravljao, saopšteno je iz Uprave policij.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju koji je naložio da se E.A. liši slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo krijumčarenje- navode iz policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

GP Sukobin: Uhapšen albanski državljanin, u autu imao 1330 paklica krijumčarenih cigareta

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu o ukidanju uvoznih carina na brazilske prehrambene proizvode, uključujući govedinu, kafu, kakao i voće.
Te namirnice bile su pogođene carinama od 40 odsto uvedenim u julu, saopštila je Bijela kuća.
Uredba će uticati na brazilski uvoz od 13. novembra nadalje i može da zahtijeva povrat carina naplaćenih na tu robu dok su se carine još naplaćivale, prema tekstu naredbe koju je objavila Bijela kuća, prenosi B92.
&nbsp;Inače, Sjedinjene Američke Države (SAD) je carine ljetos uvela da kazni Brazil zbog kaznenog progona njegovog bivšeg predsjednika i Trampovog saveznika Žaira Bolsonara.
&nbsp;Ovaj potez SAD dolazi nakon slične naredbe administracije od prošlog petka o ukidanju carina na nekoliko poljoprivrednih proizvoda iz drugih zemalja, s obzirom na to da je zbog nekih carina došlo do rasta cijena hrane u Americi.
Brazil isporučuje oko trećinu ukupnog izvoza kafe u Sjedinjene Države, čiji su stanovnici ujedno i najveći svjetski konzumenti.
U posljednje vreme postao je važan dobavljač govedine, posebno one vrste koja se koristi za proizvodnju hamburgera.
Maloprodajne cijene kafe u SAD-u porasle su ove godine čak 40 odsto - zbog carina, ali i zbog slabije proizvodnje te biljne kulture.&nbsp;

Tramp ukinuo carine na brazilske prehrambene proizvode

Švajcarska nije sklopila “ugovor s đavolom” dogovorivši novi carinski okvir sa Sjedinjenim Državama, saopštio je danas ministar ekonomije Gaj Parmelen, odbacivši kritike prema kojima se to svodi na “predaju” u trgovinskom ratu koji vodi Donald Tramp.
Neobavezujućim okvirnim trgovinskim sporazumom, objavljenim prekjuče, obećana je niža američka uvozna carinska stopa za Švajcarsku, koja bi iznosila 15 odsto umjesto dosadašnjih 39 odsto, u zamjenu za 200 milijardi dolara ulaganja švajcarskih kompanija u Sjedinjene Države.
- Nijesmo prodali dušu đavolu- rekao je Parmelen u intervjuu za list Tagesanzeiger, dodavši da je zadovoljan dogovorom te da su švajcarske kompanije i prije Trampove administracije težile povećanju proizvodnje u SAD-u. Švajcarske industrijske grupacije pozdravile su sporazum koji kompanije stavlja u ravnopravan položaj sa onima iz Evropske unije, nakon sličnog dogovora postignutog između Brisela i Vašingtona.
<h3>Očekuju se dalji pregovori</h3>
Međutim, opozicione partije izrazile su zabrinutost zbog ustupaka, dovodeći u pitanje transparentnost pregovora tokom kojih su i rukovodioci švajcarskih kompanija — poput proizvođača luksuznih satova Rolex i kompanije Richemont — takođe lobirali u Vašingtonu za olakšice. Švajcarska se nada da će niža carinska stopa biti aktivirana u roku od nekoliko dana ili sedmica, iako okvirni sporazum nije obavezujući. Očekuju se dalji pregovori. Konačan sporazum mora dobiti odobrenje švajcarskog parlamenta, a o njemu bi se građani mogli izjasniti i na referendumu.
<h3>SAD očekuju značajno smanjenje švajcarskih carina</h3>
Ranije je jedan visoki zvaničnik vlade u Bernu, koji je želio ostati anoniman, izjavio da su švajcarski predstavnici iznijeli plan o smanjenju i uklanjanju trgovinskog suficita sa SAD-om. Dodao je i da američki zvaničnici očekuju značajno smanjenje švajcarskih carina na američke proizvode, kao i smanjenje necarinskih barijera.
Prema zvaničnim američkim podacima, Švajcarska je u 2024. godini ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa SAD-om od 38,3 milijarde dolara. Taj iznos porastao je na 55,7 milijardi dolara do jula ove godine, što prvenstveno odražava rast američkog uvoza iz Švajcarske tokom prvog tromjesečja, prije nego što je Tramp početkom aprila uveo svoje “recipročne” carine. Švajcarska nije članica Evropske unije.

Švajcarska i SAD sklopile ugovor o carinama, tamošnja vlast odbacuje kritike da je to ''pakt sa đavolom''

Američki predsjednik Donald Tramp ukinuo je carine na više od 200 prehrambenih proizvoda, uključujući kafu, banane, govedinu i sok od pomorandže.
Tramp je rekao novinarima da carine “u nekim slučajevima” mogu da podignu cijene, ali je insistirao da u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) “praktično nema inflacije”, prenosi Capital.ba.
On je rekao da će nastaviti sa realizacijom plana o isplati po dvije hiljade dolara Amerikancima sa nižim i srednjim prihodima, što će biti finansirano prihodima od naplate carina sljedeće godine.
Nova izuzeća od carine stupila su na snagu retroaktivno u ponoć u četvrtak.

Tramp ukinuo carine na preko 200 prehrambenih proizvoda

Švajcarska vlada je objavila da će američke tarife na njen izvoz biti smanjene sa 39 odsto na 15 procenata i zahvalila se predsjedniku Donaldu Trampu na njegovom konstruktivnom angažovanju.
Vlada u Bernu je na X objavila da će američke tarife biti smanjene na 15 odsto, na isti nivo kao i proizvodi koje Evropska unija izvozi u SAD. Švajcarska nije članica EU.
- Hvala predsjedniku Donaldu Trampu na vašem konstruktivnom angažovanju - napisala je vlada na svom zvaničnom X nalogu.
Detalji postignutog sporazuma biće objavljeni kasnije tokom dana. 
&nbsp;

Tramp smanjuje carine Švajcarskoj

Ministri finansija Evropske unije složili su se da tokom 2026. godine uvedu carine na pakete vrijednosti manje od 150 eura, koji stižu u 27 zemalja članica unije, piše Rojters.
Takva odluka pogodići prije svega kineske online trgovce Šein i Temu.
Prvobitni plan Evropske unije bio je da se izuzeće od carina za pakete manje vrijednosti ukine tek 2028. godine.
Međutim, milijarde paketa, koji stižu u EU uglavnom iz Kine, izazvale su reakciju evopskih kompanija i uticale na političare da što brže djeluju i donesu pomenutu odluku.
Prošle godine, 4,6 milijardi takvih malih paketa ušlo je u EU, odnosno više od 145 u sekundi, od čega 91 posto potiče iz Kine.
Evropska unija očekuje da će se taj broj povećati.
Šein je odbio da komentariše, dok se Temu, AliExpress i Amazon nisu odmah odazvali na zahtjeve za komentar. Šein se u Francuskoj suočava sa sudskim postupkom zbog prodaje seksualnih lutaka koje izgledaju kao djeca na svojoj platformi.
Broj paketa male vrijednosti koji stižu u EU se prošle godine udvostručio na 4,6 milijardi, od čega je više od 90 odsto iz Kine, a Komisija, izvršni organ bloka, suočava se sa pritiskom evropskih kompanija da brže zaustavi taj priliv.
- Već smo primili više paketa nego tokom cijele 2024. godine, a Blek Frajdej i Božić su odmah iza ugla - rekao je poslanik EP Dirk Gotink, glavni pregovarač o novom carinskom zakonodavstvu, u saopštenju.
Sjedinjene Države su ukinule sopstvenu „de minimis“ politiku koja je omogućavala ulazak paketa vrijednih manje od 800 dolara bez carine, što je izazvalo zabrinutost da bi jeftini kineski uvoz mogao biti još više preusmjeren ka Evropi.
Hitnost je dodatno porasla jer pojedine zemlje EU uvode nacionalne naknade za obradu paketa.
Rumunija je predložila taksu od 25 leja (5,73 dolara) na pakete male vrijednosti, dok Italija radi na uvođenju poreza do kraja godine kako bi zaštitila svoju modnu industriju, rekao je u srijedu njen ministar industrije.

EU donijela odluku: Od naredne godine carine na pakete sa Temua i Šeina

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je danas da bi ukidanje carina koje je uveo gotovo svim zemljama svijeta moglo koštati zemlju više od tri biliona dolara.
- Vrhovni sud dobio je pogrešne brojke. U slučaju negativne odluke o carinama gubitak bi, uključujući investicije koje treba da se ulože i povraćaj sredstava, bio veći od tri biliona dolara, što nikada ne bismo mogli da nadoknadimo. To bi bila nenadoknadiva šteta za nacionalnu bezbjednost i imalo bi razarajuće posljedice po budućnost naše zemlje - neodrživo - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Sudski procesi su pokrenuti kada je više kompanija tužilo vladu zbog uvođenja carina, tvrdeći da su one nezakonite i da im nanose velike štete u poslovanju. Apelacioni sud okruga Kolumbija je 29. avgusta presudio da Tramp nema ovlašćenja da uvede neke carine koje je uveo, nakon čega se federalna administracija obratila Vrhovnom sudu.
Nakon prvog ročišta, koje je pred Vrhovnim sudom održano 5. novembra, neke sudije su izrazile sumnje u zakonitost carina.

Tramp upozorava Vrhovni sud: Ukidanje carina bi uništilo američku ekonomiju

Ključne sudije u konzervativnoj većini Vrhovnog suda SAD djelovale su skeptično prema tvrdnji predsjednika Donalda Trampa da ima ovlašćenje da uvodi carine na uvoznu robu.
To potencijalno ugrožava jednu od ključnih tačaka njegovog političkog programa i predstavlja do sada najveću pravnu probu njegovog drugog predsjedničkog mandata tokom kojeg preduzima postupke bez presedana.
Republikanska Trampova adminstracija pokušava da pred Vrhovnim sudom odbrani carine koje su centralni dio Trampove ekonomske politike. Niži sudovi su već utvrdili da Zakon o vanrednim ovlašćenjima na koji se Tramp poziva, ne daje gotovo neograničeno pravo da ustanovljava i mijenja namete na uvoznu robu.
Ustav SAD kaže da Kongres ima pravo da ustanovljava carine, ali Trampova administracija tvrdi da u vanrednim situacijama predsjednik ima pravo da sam reguliše uvoz – i da to uključuje carine.
Na izlaganju argumentacije juče, sutkinja Ejmi Koni Baret, za koju važi da je konzervativna, postavila je neprijatno pitanje predstavnicima savezne vlade: „Da li je ikada postojao drugi slučaj u kojem je neki pravni akt koristio takvu formulaciju da bi dodijelio takvo ovlašćenje?“.
Sudija Nil Gorsah, isto konzervativac, pitao je predstavnike vlade da li Trampov stav znači da se previše ovlašćenja Kongresa prenosi na predsjednika.
- Da li je na Ustavu zasnovano povjeravanje poreskih ovlašćenja Kongresu – ovlašćenja da se zadira u džep američkog naroda – drugačije (od ovoga sa carinama) - pitao je Gorsah i dodao: „Da li je ikada bilo drugačije otkako je osnovana ova država?“.
Tramp smatra da je slučaj koji je stigao pred Vrhovni sud, najvažniji u istoriji SAD i tvrdi da bi presuda protiv njega bila – katastrofalna za ekonomiju.
Oni koji osporavaju njegovu pravnu argumentaciju kažu da zakon iz 1977. godine koji reguliše ovlašćenja u vanrednim situacijama, a na koji se Tramp poziva, čak i ne pominje carine, i da nijedan drugi predsjednik prije njega nije koristio taj zakon da ih nameće.
Grupa malih preduzetnika ističe da carine guraju njihovo poslovanje ka bankrotstvu.
Predmet koji je iznijet pred Vrhovni sud odnosi se na dva carinska paketa. Jedan je iz februara, na čijoj meti su proizvodi iz Kanade, Kine i Meksika. Uveo ga je Tramp pošto je u zemlji zaveo vanredno stanje zbog krijumčarenja droge. Drugi paket sadrži „recipročne carine“ koje je Tramp u aprilu najavio za ogromnu većinu država svijeta.
Uslijedila je gomila tužbi protiv Trampove administracije, i od saveznih država sa administracijama opozicionih demokrata, i od malih preduzetnika zbog uvođenja carina na sve i svašta – od opreme za vodoinstalatere do higijenskih uložaka za žene.
Niži sudovi su oborili mnoge Trampove uredbe o carinama zbog ilegalnog korišćenja ovlašćenja u vanrednim situacijama. Vrhovni sud SAD bi, pak, cijelu stvar mogao vidjeti drugačije.
Upravo je Tramp u prvom predsjedničkom mandatu (2017-2021) doprinio stvaranju sadašnje konzervativne većine u Vrhovnom sudu pošto su neke sudije umrle, a neke otišle u penziju.
Novi sastav Vrhovnog sudija, sa šest konzervativnih i troje liberalnih sudija, dao je Trampu niz važnih pobjeda u situacijama kada je propisano da taj sud hitno postupa. Ali malo toga od Trampove konzervativne politike najšireg ranga je bilo iskušavano pred najvišom sudskom instancom SAD.
Vrhovni sud je bio skeptičan prema načinu na koji je bivši predsjednik, demokrata Džozef Bajden koristio svoja izvršna ovlašćenja, pa je neke od njegovih uredbi obarao, poput one o oprostu studentskih kredita u iznosu od ukupno 400 milijardi dolara.
Trampovi kritičari kažu da i Tramp mora imati isti tretman – tim prije što njegove politike imaju mnogo veći ekonomski uticaj od Bajdenovih.

Vrhovni sud SAD ne vjeruje da je Tramp imao ovlašćenje da nameće carine

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da će razmotriti smanjenje carina Brazilu.
Međutim, kako je rekao, to je moguće samo pod odgovarajućim okolnostima.
Tramp je o mogućnostima da smanji carine Brazilu govorio u predsjedničkom avionu, na putu ka Maleziji, prenose Nezavisne novine.
Tamo će prisustvovati regionalnom samitu Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) koji se održava tokom vikenda u Kuala Lumpuru.
Tramp je povećao carine na uvoz većine brazilske robe u Sjedinjene Američke Države na 50 odsto.
Povećao ih je sa deset odsto koliko je bilo početkom avgusta.
Taj potez je povezao sa sudskim procesom protiv bivšeg predsjednika te južnoameričke zemlje Žaira Bolsonara, koga podržava.
Aktuelni predsjednik Brazila, Luiz Inasio Lula da Silva rekao je u Kuala Lumpuru da je optimističan u pogledu dogovora sa Trampom.
- Sve zavisi od razgovora, nastupam sa optimizmom da možemo pronaći rješenje - rekao je Lula da Silva novinarima.

Tramp: Spreman sam da smanjim carine Brazilu

Sjedinjene Američke Države najavile su da će od 1. januara 2026. godine uvesti carine u visini od 107 odsto na italijansku paštu, čime bi jedan od najvažnijih sektora italijanskog izvoza mogao biti ozbiljno ugrožen.
Na već postojeću carinu od 15 odsto na pastu iz Italije, američka administracija planira da doda još 91,74 odsto, pozivajući se na optužbe za damping protiv italijanskih proizvođača "La Molisana" i "Garofalo", koji su već bili predmet istrage Ministarstva trgovine SAD, piše italijanski list "Sole".
Ovakve istrage američke vlasti sprovode gotovo svake godine, na zahtjev domaćih proizvođača pašte, ali su dodatne carine do sada rijetko prelazile dva odsto. Ovog puta, međutim, za period između 1. jula 2023. i 30. juna 2024. godine, utvrđene su prosječne marže dampinga od gotovo 92 odsto.
Osim La Molisane i Garofala, u izvještaju Ministarstva trgovine SAD navedene su i druge italijanske kompanije, uključujući kompanije Agritalia, Barila i još nekoliko drugih. Nove carine će se odnositi na sve njih, osim djelimično na one koje već imaju proizvodnju u SAD, poput Barile, pojašnjava italijanski list.
Italijansko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da prati slučaj, a ministar poljoprivrede Italije Frančesko Lolobriđida izjavio je da je odluka Sjedinjenih Država "hiperprotekcionistička mjera bez ikakvog opravdanja" Italijanska prehrambena industrija godišnje proizvodi više od četiri miliona tona pašte, od čega se čak 60 odsto izvozi, a samo tržište SAD vrijedi oko 700 miliona dolara godišnje, dok je ukupni godišnji prihod sektora 8,7 milijardi eura.
Unija proizvođača hrane Italije nazvala je najavljene carine "uvredom za proizvod koji simbolizuje italijanski identitet", ocjenjujući da je riječ o političkoj, a ne tehničkoj odluci.
- Ova odluka Ministarstva trgovine Sjedinjenih Država je najstroža ikada donijeta i duboko nas je pogodila i razočarala - naveli su iz Unije.
Italijanska poljoprivredna organizacija "Coldiretti" poručila je da bi carina od 107 odsto "udvostručila cijenu tanjira pašte za američke potrošače i otvorila vrata lažnim italijanskim proizvodima".
Organizacija je pozvala italijansku vladu i Evropsku uniju da hitno preduzmu mjere za zaštitu "proizvoda koji je simbol mediteranske ishrane" i za očuvanje kvaliteta, radnih mjesta i ugleda cjelokupnog agro-prehrambenog sektora Italije.
- Dok Sjedinjene Države napadaju "Made in Italy", Vlada premijerke (Đorđe) Meloni ćuti. Gdje su konkretne mjere za zaštitu naših kompanija? Potrebna su hitna sredstva, mehanizmi podrške i trgovinska strategija. U suprotnom, cijenu će platiti italijanski radnici i porodice - poručila je italijanska opoziciona političarka Silvija Fregolent.

SAD uvode carine od 107 odsto na italijansku paštu, proizvođači traže mjere zaštite

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org predstavlja savremen alat koji unapređuje transparentnost, omogućava dvosmjernu komunikaciju i olakšava pristup gradskim servisima za građane Podgorice, potvrđujući time jasno opredjeljenje da se glas svakog građanina čuje, cijeni i uvažava.
To je saopšteno na svečanoom predstavljanju nove digitalne usluge Skupštine Glavnog grada – digitalne platforme „Odgovorno.org“.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić Bojović kazala je da je platforma logičan nastavak napora koje je gradska Skupština prethodnih mjeseci usmjeravala ka većoj transparentnosti, otvorenosti i boljoj komunikaciji sa građanima.
Pojasnila je da je ideja o „Odgovorno.org“ nastala iz svakodnevne saradnje sa građanima, ali i iz potrebe za modernizacijom administrativnih procesa, kao i da je ovaj projekat dio šire transformacije ka savremenoj, digitalnoj i dostupnoj lokalnoj upravi.
Borovinić Bojović je posebno osvrnula na iskustva iz razgovora sa profesorima informatike, koji su, kako je kazala, dali značajan doprinos razvoju koncepta platforme.
- Platforma Odgovorno.org ima za cilj uspostavljanje dvosmjerne komunikacije i veću dostupnost gradskih servisa. Ona omogućava da građani bez prepreka pronađu sve što ih zanima o radu Skupštine. Institucije moraju da se ponašaju odgovorno. Podgorica mora da čuje glas svakog svog građanina, bez obzira na to gdje živi - poručila je Borovinić Bojović.
Portal „Odgovorno.org“ realizovan je uz podršku kompanije MTEL, kao primjer uspješne saradnje institucija i društveno-odgovornih kompanija koje svojim znanjem, resursima i vizijom doprinose jačanju digitalizacije i transparentnosti u našem društvu.
Direktor kompanije MTEL, Zoran Milovanović kazao je da je u proteklih 18 godina stvorena izuzetno razvijena telekomunikaciona infrastruktura, izgrađena prema svjetskim i evropskim standardima, koja predstavlja osnovu za dalje uvođenje digitalnih servisa i nastavak digitalne transformacije.
- Ono što je važno istaći jeste da nam je veoma značajno i predstavlja posebnu čast što smo imali priliku da učestvujemo u jednom segmentu digitalne transformacije procesa Glavnog grada. Na taj način sigurni smo da će efikasnost odvijanja procesa biti podignuta na mnogo viši nivo, a samim tim i zadovoljstvo građana, što nam je i osnovni cilj - istakao je Milovanović.
U ime kompanije Citrus codes, koja je tehnički omogućila realizaciju ovog projekta, direktor kompanije Bojan Lozo je rekao da je projekat realizovao relativno mlad tim iz Podgorice, navodeći da to potvrđuje da kompleksna digitalna rješenja ne moraju biti autsorsovana van Crne Gore.
- Ovaj projekat pokazuje da Podgorica ima snažnu zajednicu stručnjaka koji mogu iznijeti ovako zahtjevne projekte, koji će na kraju služiti svim građanima kao alat i primjer - istakao je Lozo.
On je kazao da često platforme olakšavaju rad samo jednoj strani ili građanima ili administraciji.
- Ovdje imamo rješenje koje digitalno transformiše obje strane. Platforma olakšava i unapređuje rad administrativnih službenika, ali istovremeno značajno skraćuje i pojednostavljuje procese za građane - rekao je Lozo.

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org za bolju komunikaciju sa građanima

Radnici hotelske grupe Budvanska rivijera od sjutra će svaku svoju pauzu koristiti za okupljanje ispred upravne zgrade kompanije kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i skrenuli pažnju na probleme sa kojima se suočavaju, poručeno je sa današnjeg sastanka radnika i sindikata kompanije Budvanska rivijera.&nbsp;
Na sastanku su predstavljeni naredni koraci u vezi sa situacijom oko rušenja Slovenske plaže, kao i poruke koje zaposleni žele da upute javnosti.
Protest protiv rušenja hotelskog kompleksa Slovenska plaža održan je i prošle sedmice pred zidinama Starog grada u Budvi, odakle su građani, sindikat, akademici, intelektualci, arhitekte i građanski aktivisti pozvali državu i Vladu Crne Gore da zakonom zaštiti kompleks Slovenska plaža i spriječi njegovo najavljeno rušenje.&nbsp;

Radnici Budvanske rivijere će protestovati svakog dana tokom pauze

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović uputila je ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću zahtjev za dostavljanje podataka u skladu sa članom 50 Poslovnika Skupštine Crne Gore, povodom, kako navodi, sve učestalijih sumnji da je jagnjad crnogorskih farmera ostala neotkupljena zbog nelegalnog uvoza iz regiona. Despotović je na mreži X saopštila da je neophodno da ministarstvo hitno razjasni stanje na tržištu jagnjadi i provjeri eventualne zloupotrebe. U zvaničnom zahtjevu, poslanica traži odgovore na pet pitanja: - Koliko je ministarstvo planiralo da otkupi jagnjadi u 2025. godini? - Koliko je jagnjadi otkupljeno zaključno sa 11. decembrom 2025. godine? - Da li je registrovan uvoz jagnjadi tokom ljetnjih mjeseci 2025. godine? - Ko je nadležan za kontrolu uvoza na graničnim prelazima? - Koliko je Fond PIO povukao jagnjadi do 11. decembra 2025. godine? Despotović ističe da neodgovoreni podaci otvaraju ozbiljnu zabrinutost među farmerima i upozorava da ministarsko ćutanje može dodatno produbiti nepovjerenje u institucije. - S obzirom na to da su sve učestalije sumnje da su jagnjad crnogorskih farmera ostala neotkupljena zbog nelegalnog uvoza iz zemalja regiona, zahtijevamo od ministra Jokovića hitne odgovore na ova pitanja - poručila je poslanica. Zahtjev je zvanično zavedен u Skupštini Crne Gore 11. decembra 2025. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211121236_1096a004b97829a6badff91f41b757bfff2d35c1ffce9ce02f8f443d913c40d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211121236_1096a004b97829a6badff91f41b757bfff2d35c1ffce9ce02f8f443d913c40d4" data-rendition-name="original" width="1320" height="1867" loading="lazy" alt="doc"> </figure>  &nbsp;

Despotović traži hitne odgovore ministra Jokovića o neotkupljenoj jagnjadi i sumnjama u nelegalan uvoz

Stari grad Bar je u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 148.064 turista. Tokom 2024. „najveći muzej na otvorenom u Crnoj Gori“ obišlo je 130.254 posjetilaca. Najveći broj turista u Starom gradu Baru ove godine zabilježen je tokom jula kada je „Crnogorsku Pompeju“ vidjelo 28.191 turista. Cijena ulaznice u Stari grad za odrasle košta pet eura.
U Kulturnom centru navode da se uplovljavanje kruzera u Bar pozitivno odražava na povećanje broja turista koji dolaze u Stari grad Bar što u konkretnom prati i zvanična statistika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Stari grad Bar posjetilo je više turista nego prethodnih godina. Uplovljavanjem kruzera u Bar pozitivno se odrazilo na povećanje broja turista u Starom gradu Baru. Prihodi su znatno veći. Namjera nam je da upotpunimo sadržinu Starog grada, pored ostalog i kreativnim industrijama. U saradnji sa Ministarstvom kultura i medija odnosno shodno njihovim smjernicama angažovali smo &nbsp;vajarku &nbsp;Vlatku Vujošević iz Podgorice, koja radi na izradi autentičnih suvenira našeg grada po prethodnom raspisanom konkursu. Dobili smo tri idejna rješenja, Sahat kula u Starom gradu, bunar iz Ostrosa i Starobarski ćup. Sledeće sezone autentični suveniri će biti u ponudi &nbsp;turistima. &nbsp;Planiramo sledeće godine da oformimo klub vajarsta i uključimo zainteresovane svih generacija - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić-Grabež.
Za sljedeću sezonu biće otvorena za posjete i vrata Dvorca kralja Nikole u Baru. Završetkom poslova, Dvorac kralja Nikole, jedan od najrezentativnijih objekata našeg grada i simbol Bara,dobiće novu muzejsku, umjetničku i kulturnu vrijednost.
Dvorac kralja Nikole u Baru je jedini među dvorcima kraljevske porodice u kojem su sačuvani ostaci zidnog slikarstva.
&nbsp;Radi se na pripremi vraćanja muzejskih eksponata u samu zgradu dvorca.
- Radovi na dvorcu kralja Nikole su u završnoj fazi. Zahtjevan je &nbsp;posao konzervacije i restauracije muzejskih eksponata- &nbsp;narodnih nošnji, namještaja koji je koristio &nbsp;kralj Nikola… - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar dodajući da u ovom preduzeću paralelno posvećuju pažnju svim segmentima kulture.
Ona je podsjetila da obnavljaju Fond Narodne biblioteke, navodeći da su reakcije Barana iuzetno pozitivne.
- Nema knjige za odrasle ili djecu koju mi nemamo. Dakle, pratimo interesovanja, stvaraoce i pokušavamo da obezbjedimo svaku knjigu i obogatimo &nbsp;fond biblioteke. Obezbjedili smo knjige i na albanskom jeziku. Područno odjeljenje naše bioblioteke u Ostrosu &nbsp;je bilo totalno zapostavljeno - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić Grabež, uz podsjećanje da unazad &nbsp;tri godine čitaonica posjeduje i COBISS sistem što znači &nbsp;da korisnici mogu &nbsp;elektronskim putem posjetiti biblioteku.
Već su počele pripreme za koncipiranje 39. Barskog ljetopisa, kulturne manifestacije koja ima respektabilnu tradiciju.
- Naše su ambicije da stvorimo tehničke uslove za najzahtjevnije pozorišne komade. Naše ambicije za sledeću godinu su da se vratimo na plato pored mora da bi svi sugrađani mogli da budu dio otvaranja Barskog ljetopisa - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar.
Za narednu godinu predviđena finansijska sredstva za tradicionalnu manifestaciju „Barski ljetopis“ su veća za nekoliko destina hiljada eura u odnosu na budžet 38.Barskog ljetopisa.

Stari grad Bar za 10 mjeseci posjetilo preko 148.000 turista

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: carine