Pripadnici interventnih jedinica policije koji obezbjđuju Ćacilend uhapsili su muškarca koji je, kako je saopštio MUP Srbije, nožem napao žitelja ovog šatorskog naselja.
- Pripadnici interventnih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, angažovanih na obezbjeđenju javnog okupljanja ispred Doma Narodne skupštine, uhapsili su D.P. (27) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo laka tjelesna povreda - saopšteno je iz tamošnjeg MUP-a.
D.P. je, kako se sumnja, jutros oko 4.10 sati na platou ispred Narodne skupštine tridesetsedmogodišnjem muškarcu, koji je učesnik ovog prijavljenog skupa, nožem nanio povredu u predjelu nadkoljenice.
Prema navodima MUP-a, povrijeđeni muškarac je zbrinut u Urgentnom centru, dok je osumnjičenom za napad određeno zadržavanje do 48 sati.
On će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Napad nožem u Ćacilendu: Interventna policija uhapsila počinioca

Advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik saopštio je da Srbijom i građanima "vladaju kriminalne grupe Aleksandra Vučića koje su zauzele plato ispred Skupštine".
- Država Srbija više ne postoji. Nama vladaju kriminalne grupe Aleksandra Vučića &nbsp;koje su zauzele plato ispred Skupštine. To je i državni terorizam jer ih čuva policija po nalogu Vučića. Stop državnom terorizmu- napisao je Olenik na društvenoj mreži Iks.
Olenik je reagovao na tekst Nove.rs u kome se navodi da dežurnoj tužiteljki Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policija nije dozvolila prije nekoliko dana da izvrši uviđaj u šatorskom naselju ispred Narodne skupštine, poznatijem kao „Ćacilend“, nakon što je dobila obavještenje da je jedna djevojka prijavila da su joj maskirani muškarci na tom mjestu ukrali mobilni telefon.
Podsjećamo, prije nekoliko dana blizu Ćacilenda napadnuta je i ekipa N1 i razbijena je kamera reportera, a mediji su naveli da je napadač Vladan Sretenović osuđivan zbog ubistva na 15 godina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Folenikadvokat%2Fstatus%2F1993376156406759707%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1993376156406759707%7Ctwgr%5E5f19696cb9d5fe17fb1c4b8405046f61893cc949%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Olenik: Vučićeva kriminalna grupa iz "Ćacilenda" vlada građanima Srbije

Dijana Hrka, majka nastradalog mladića u padu nadstrešnice u Novom Sadu, četvti dan štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije. Istovremeno, naprednjaci organizuju „spontani“ skup baš na istom mjestu, koji je počeo u 17 časova.
&nbsp;21.33 U Ćacilendu, osim manjih verbalnih rasprava uglavnom je mirno, javlja reporterka Danasa.
21.31 Radio-televizija Srbije (RTS) pokrenula je disciplinski postupak zbog povrede radne obaveze urednika noćnih vijesti Ivana Plavšića, navodi se danas na sajtu te medijske kuće.
21.29 U Ćacilendu krenuli su da spuštaju manje šatore, javlja Danasov reporter.
21.21 U Ćacilendu, iako je skup gotov, veliki redovi za pljeskavice!!
21.00 Nakon performansa građani se polako razilaze. Preko megafona jedna Novosađanka je poručila da će se građani okupljati svaki dan dok se ne raspišu izbori.
20.58 Novosađani koji nijesu otišli u Beograd okupili su se kod Banovine. Okupljenima su podijeljeni papiri sa na kojima piše „Mama“, a oko 19.20 sati blokirali su raskrsnicu Bulevara Mihajla Pupina i Ulicu Žarka Zrenjanina. Građani su skandirali „Dijaana, Dijana“. Šetnju gradom nastavili su Jevrejskom ulicom do Bulevara oslobođenja. Nakon Futoške pijace, zastali su na raskrsnici kod Bulevara kralja Petra I, gdje su izveli performans. Telima su napisali riječ „Mama“.
20.50 Manja grupa demonstranata došla je do ograde Ćacilenda u Kneza Miloša. Veterani i bajkeri su stali između njih i ograde i tako da su se sklonili.
20.43 Četvoro niških studenata policija je zaustavila na ulazu u Beograd, tvrdi jedan njihov kolega.

Gotov skup SNS-a: Dok Dijana Hrka štrajkuje glađu, u Ćacilendu se peku pljeskavice i trešti muzika

Taj ,,Ćacilend” je nešto najodvratnije što je postojalo u Beogradu ikada. To je grupa nekih polusvjesnih bića, koja se okupljaju za neke dnevnice - rekao je glavni i odgovorni urednik lista Danas Dragoljub Draža Petrović u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.0605%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdijana-hrka-protiv-masinerije-na-zahtjeve-jedne-majke-odgovaraju-pjesmom-baje-malog-knindze&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ukazao je da tu dovode kriminalce kad god misle da će neko upasti u Ćacilend.
- Što se desilo i sinoć. Tu su bili neki nabildovani ćelavi tipovi koji su držali stražu, smijali se i slikali ljude koji su bili sa one strane ograde i sa one strane kordona policije… Da li im se omaklo da puste, pa imajući u vidu da puste baš tu stvar, prvo je glupo uopste muziku u toj situaciji, osim da pokažete kako ste vi eto, kako Vučić kaže, ,,klica otpora i slobode”, to je jedno leglo kriminalaca, bandita i nesrećnih ljudi koje tu dovodi - naveo je on.
U petak 31. oktobra je, kaže Petrović, naprasno proglašen Dan žalosti zbog godišnjice od pogibije 16 ljudi prilikom pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, kao da je to bila neka, kako kaže, odluka donesena ,,preko koljena”.&nbsp;
- Sve je to bilo nekako preko štapa i kanapa, a cijeli taj dan je prošao, bar u ovim medijima koje Vučić kontroliše, a to je većina medija, naročito u ovim režimskim tabloidima poput Informera, pa onda i svih ostalih koji prepišu to što Informer ima naredbu da radi - rekao je Petrović.
Jedno od poređenja je bilo, podsjeća Petrović, kako Aleksandar Vučić kao dobar i smjeran hrišćanin pali svijeću na Vračaru u crkvi, dok Dragan Bjelogrlić i Zoran Kesić piju kafu u Novom.
Sadu, gdje trebalo predstaviti kako se oni, kako kaže, bave poganskim običajima.&nbsp;
- Taj ,,Ćacilend” je nešto najodvratnije što je postojalo u Beogradu ikada. To je grupa nekih polusvjesnih bića, koja se tu okupljaju za neke dnevnice, pa neki kriminalci koje tu dovode kad god se misli da će neko upasti u ,,Ćacilend” što se desilo i sinoć, tu su bili neki nabildovani ćelavi tipovi koji su držali stražu i smijali se i slikali ljude koji su bili sa one strane ograde i sa one strane kordona policije… Da li im se omaklo da puste, pa imajući u vidu da puste baš tu stvar, prvo je glupo uopšte muziku u toj situaciji, osim da pokažete kako ste vi eto, kako Vučić kaže , ,,klica otpora i slobode”, to je jedno leglo kriminalaca, bandita i nesrećnih ljudi koje tu dovodi i kojima daju pare da oni tu dežuraju i čuvaju šatore koji su prazni i Pionirski park koji je odavno prazan - zaključio je Petrović.&nbsp;
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3De-WVPsUIqfk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Petrović: Stanovnici Ćacilenda puštanjem muzike majci poginulog mladića dokazuju da su Vučićeva „klica otpora i slobode“

Nepoznate osobe koje su došle iz šatorskog naselja na Trgu Nikole Pašića napale su noćas oko 23 sata novinara novinske agencije FoNet Marka Čonjagića kod gradilišta u Kosovskoj ulici, dok je izvještavao sa skupa podrške Dijani Hrki, majci Stefana Hrke poginulog u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Četvorica muškaraca, od kojih su trojica bila maskirana su reportera FoNeta koji je bio vidno obilježen u fluorescentnom prsluku sa press natpisom, prvo pokušali da uvuku u ograđeni prostor. Kada im to nije uspjelo udarali su ga oborili i šutirali dok je bio na zemlji, prenosi N1 Beograd.
Građani koji su svjedočili napadu su dozivali policiju tražeći pomoć na napadnutog novinara. Prišao je pripadnik Žandarmerije kome je Čonjagić rekao da je samo prolazio kada je napadnut. Žandarm mu je na to rekao da prođe dalje.
Reporter FoNeta je potom prišao policajcima u civilu, koji su bili u blizini i zatražio da sačine zapisnik a oni su ga uputili u policijsku stanicu Stari grad uz objašnjenje da postupaju po drugom slučaju.
Novinska agencija FoNet najoštrije osuđuje napad na svog reportera koji je bio na zadatku i zahtijeva od nadležnih organa, policije i tužilaštva, da preduzmu odlučne mjere protiv nasilnika i zaštite novinare koji izvještavju sa javnih skupova.

FoNeT: Maskirane osobe iz Ćacilenda oborile na zemlju i šutirale našeg novinara, žandarm mu na to rekao da prođe dalje

Jedan broj građana koji su u nedelju došli da podrže Dijanu Hrku, majku Stefana koji je stradao u padu nadstrešnice, proveli su noć sa njom ispred Skupštine Srbije u Beogradu gdje je juče započela štrajk glađu.
U noći između nedjelje i ponedeljka bilo je privođenja u Beogradu. Kako je MUP saopštio iza dva sata, u službene prostorije doveli su 37 osoba. Među uhapšenima i aktivista Vladimir Štimac.&nbsp;
Cijelo veče u nedelju bilo je napeto ispred Skupštine, jer su se, nasuprot ljudima koji podržavaju Dijanu Hrku, pojavili i oni koji podržavaju vlast i popunili Ćacilend. Nasuprot bolu jedne majke, puštali su patriotske pesme i kolo. U jednom trenutku došlo je do bacanja pirotehnike.
Dijana Hrka, majka Stefana, jedne od žrtava pada nadstrešnice, započela je u nedjelju u 11:52 sati štrajk glađu. Nije joj dozvoljen pristup prostoru ispred Skupštine, pa su se građani polako okupljali kako bi joj pružili podršku.&nbsp;
Međutim, počeo je da se puni i tzv. Ćacilend, u koji su ubrzo počele da dolaze velike grupe pristalica vlasti. Došla je i policija za razbijanje demonstracija, stala između dve grupe okupljenih, ali sa štitovima okrenutim ka onoj koja je došla da podrži Hrku. To je izazvalo negodovanje te strane. Zabilježeni su incidenti sa pirotehnikom, za koju MUP i BIA optužuju građane (kako bi oni rekli "blokadere"), dok reporteri N1 navode, a i snimci pokazuju, da je došla iz smjera Pionirskog parka.
<h2>Bez straha</h2>
Hrka je jutros kazala za N1 da nije uplašena, da nastavlja štrajk glađu i da zna zašto je tu gdje je.
- Najbitnija mi je podrška, to znači da smo složni i da se držimo zajedno, i mislim da srušimo ovu vlast - u smislu raspisivanja izbora i da ispune studentske zahtjeve - kazala je Hrka.
Hrka ističe da je njoj najgore što je policija dozvoljavala ljudima iz "Ćacilenda" da napadaju narod.
- Meni je najgore da je pored onoliko policije, pet Ćacija napalo narod, a pritom je i jedan policajac povrijeđen. Da se okrenu našem narodu, da kažu vi ste krivi i da krenu na narod - e, to je najgore. Ja sam se poslije obratila megafonom i rekla da će policija odgovarati. Hajde, neka rade svoj posao iskreno. Koga oni čuvaju? Ćacilend. Vučića i Dačića treba da bude sramota i cijeli rukovodeći kadar - dodala je ona.
<h2>Sporne izjave s vrha</h2>
Na prorežimskim medijima pojavili su se predsjednik Aleksandar Vučić, njegova savjetnica Suzana Vasiljević i ministar zdravlja Zlatibor Lončar koji su umanjivali komemorativni skup u subotu, proglašavajući ga čak debaklom, i iznosili svoje teorije, a predsjednik Srbije je one koji podržavaju Hrku nazvao kukavicama.
Predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević izjavio je da "nema potrebe" da Dijana Hrka štrajkuje glađu "jer tako nećemo doći do istine, do pravde i prije svega do pravične presude".
Vučević je, za TV Pink, rekao i da ne podržava poslanika SNS Uglešu Mrdića da nastavi štrajk glađu, koji je započeo prije četiri dana na skupštinskim stepenicama, jer to "ne bi bilo hrišćanski i ljudski", ali da razumije njegovo "razočarenje neefikasnošću dijela pravosuđa".
<h2>Podrška</h2>
Sa druge strane, Zborovi Novog Sada pozvali su Novosađane da se upute danas u Beograd, kako bi dali podršku Dijani Hrki.
Kako je navedeno u pozivu zborova, okupljanje građana koji žele da idu u Beograd je zakazano za 17 sati, na parkingu kod Kineske četvrti.
- Novosađani, u auto kolonu, odredište je samo jedno - navodeno je.
Pozvani su da dođu i oni koji nemaju prevoz, jer će biti obezbijeđena mjesta u vozilima.
Neformalna grupa građana "Građani Čačka u blokadi" takođe je pozvala sugrađane da danas krenu za Beograd kako bi podržali Dijanu Hrku koja štrajkuje glađu.
- Okupićemo se na parkingu kod Osnovne škole "Vuk Karadžić" u 17 sati i krenuti za Beograd ispred Narodne skupštine, "kako bismo podržali Dijanu Hrku, koja traži pravdu za svoje poginulo dijete, kao i žrtvu svih studenata u prethodnih godinu dana - navedeno je u objavi "Građana Čačaka u blokadi" na društvenim mrežama.
Studenti Fakulteta tehničkih nauka u Čačku, koji su se sinoć vratili sa komemorativnog protesta u Novom Sadu, do koga su pješačili sedam dana, noć su proveli ispred zgrade čačanske Gradske uprave u znak podrške Dijani Hrki.

Mirno ispred Skupštine Srbije: Policija obezbeđuje Ćacilend, Dijana Hrka nastavila štrajk i poručila da nije uplašena

Hrvatske službe potvrdile su da je fotografija koju su mediji bliski predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću objavili, a na kojoj se navodno vidi Vladan Anđelković s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, fotomontaža, piše Jutarnji list, dok pojedini mediji navode da je napadač u posljednje vrijeme boravio u Hrvatskoj.
Jutarnji list navodi da Vučić preko svojih medija ponovno Hrvatsku označava kao vanjskog neprijatelja koji je kriv za sve probleme u Srbiji. Ovoga puta optuživanje je otišlo dalje. U Beogradu je juče došlo do pokušaja ubistva kada je 70-godišnji Vladan Anđelković, noseći kantu benzina, upao u šatorsko naselje u centru grada poznatije kao „Ćacilend“, gdje borave Vučićeve pristalice. Tom prilikom ranio je jednu mušku osobu iz pištolja i potom zapalio jedan od šatora.
Policija je napadača uhapsila na licu mjesta, a Vučić je pokušaj ubistva odmah proglasio terorističkim činom, dok je ranjenu osobu nazvao herojem. Kada su ga novinari pitali da li se napadač nakon dva mjeseca vratio iz Hrvatske i postoji li veza s tim, Vučić je odgovorio da nije spreman da to povezuje.
Iako je Vučić bio suzdržan, njegovi mediji nijesu. Srpski tabloid Informer objavio je fotografiju Vladana Anđelkovića s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, tvrdeći da je snimljena ovog ljeta. Glavni urednik “Informera” sugeriše da nije riječ o slučajnom susretu.
Jutarnji list navodi da je sama fotografija već na prvi pogled čudna, a premijer Plenković na njoj izgleda neprirodno. Nakon analize hrvatskih nadležnih službi, potvrđeno je da je riječ o lažnoj fotografiji, odnosno fotoshopu.
„Vlasti u Srbiji proteklih godina konstantno pronalaze ‘hrvatske špijune’ širom Srbije i optužuju Hrvatsku da ‘rovari’ po Srbiji. No, ovo je prvi put da su u to uključili i hrvatskog premijera. Tu je riječ o Vučićevom rukopisu i u skladu je s njegovom strategijom da je Hrvatska kriva za sve probleme koje on ima u Srbiji. Ovo je vrlo opasna budalaština traženja vanjskog neprijatelja. Vučić preko svojih medija uvjerava građane Srbije da hrvatske službe rovare po zemlji. Ovo je još jedan dokaz da je Vučić stjeran u kut i pred padom, u knock downu je“, komentarisao je Ante Letica, bivši rukovodilac operacija u SOA-i.
Letica smatra da srpske tajne službe nisu sudjelovale u izradi fotografije. „Vjerojatno je to napravljeno u režiji Informera. Vučiću takve stvari odrađuju njegovi mediji“, dodaje.
S druge strane, hrvatski Novi list piše da su u prvom trenutku pomislili da je napadač Vladan Anđelković sličan čovjeku s kojim su se mnogi godinama družili na plaži, a naknadnim pregledom snimaka otklonjene su sumnje da je riječ o slučajnosti.
Riječanka koja je željela da ostane anonimna navodno je otkrila: „Ne samo da mu supruga živi u Hrvatskoj, nego je i on tu boravio većinu mjeseci. I to u Rijeci, a koliko mi je poznato, žive u kući ili na Bulevardu ili na Trsatu. Upoznala sam ih prije četiri godine kada sam se počela kupati na ovoj plaži“.
Dodaje da joj je Anđelković pričao da je lično čuvao Jovanku Broz, da je godinama bio u tajnoj službi i da su otišli iz Srbije jer se više nijesu osjećali ugodno.

Vučićevi mediji objavili fotografiju Plenkovića i napadača na Ćacilend, hrvatske službe utvrdile da je u pitanju fotomontaža

Specijalni izaslanik Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula kazao je da je u radu na Rezoluciji o Srbiji poslaničkim grupama "trebalo dva sata da nađu zajednički jezik". O pucnjavi u "Ćacilendu" je kazao da je nasilje bilo neizbježno jer "Vučićeve pristalice u njemu služe da intervenišu" protiv protivnika režima.
- Čini mi se da je taj prostor naseljen Vučićevim pristalicima i čini mi se da je to slika Vučićeve Srbije. Nasilje je bilo neizbježno jer su Vučićeve pristalice tu da intervenišu protiv svih kojima je ovaj režim dozlogrdio. Takav prostor treba vratiti svim građanima - kazao je poslanik u razgovoru za N1.
<h2>"Vlast najodgovornija za stanje u zemlji"</h2>
Europoslanici su usvojili Rezoluciju o Srbiji koja je ocijenjena kao "nikad oštrija".
- Rezultat kojim je prihvaćena Rezolucija se poklapa sa podrškom koju je dobio moj Izveštaj u Srbiji koji je usvojen ranije ove godine. Možemo govoriti o stabilnoj većini u EP koji prati i podržava ono što se zaključuje na radnim grupama ili ad hoc Rezolucijama. Riječ je o većini koja je svjesna stanja u Srbiji i spremni su podržati sve ono što je potrebno mijenjati, kako bi Srbija, kao kandidat za članstvo, napredovala, a ne nazadovala - istakao je Picula.
Kako je istakao, raduje ga što je poslaničkim grupama bilo potrebno "dva sata da nađu zajednički jezik" oko nacrta ovog dokumenta.
Istakao je i da vlast snosi najveću odgovornost za ono što se u nekoj državi dešava.
- Vlast je najodgovornija za stanje u zemlji, bilo da je pozitivno ili negativno. S obzirom na to da smo u ovoj Rezoluciji iznijeli mnogo toga negativnog, očekujemo od vlasti da to mijenja, ali primjećujemo da postoje snage koje žele promene - navodi specijalni izaslanik za Srbiju i pita šta ova Rezolucija znači za zvanični Beograd i da li će je uzeti u razmatranje, "ako su iskrene izjave Vučića da je strateški cilj Srbije članstvo u EU".
Na pitanje N1 šta znači to što predsjednik u jednom trenutku govori o članstvu u EU, a sa druge strane europoslanike naziva ološima, Picula navodi da taj dvostruki narativ ne može zauvijek da traje.
- To je šizofrena situacija koja traje predugo. Ne možete imati dva narativa. Taj dvostrukti narativ može neko vrijeme poslužiti svrsi, a dugoročno se u pitanje dovodi glavni cilj - članstvo u EU. Potrebno je strpjeti se još koju nedjelju, jer očekujemo Komisiju koja bi morala podnijeti izvještaj o stanju u državama kandidatima i volio bih da vidim šta će napisati i da li će, na neki način, promijeniti narativ u skladu sa onim što EP u dokumentima iznosi - dodao je on.
<h2>"Kritika vlasti, ne napad na Srbiju kao takvu"</h2>
Istakao je da se na Rezoluciju ne treba gledati kao na "napad na Srbiju".
- Ovo se ne smije shvatiti kao napad na Srbiju kao takvu. Ovo je kritika ponašanja vlasti. EU nikada nije zatvorila vrata Srbiji, ali Unija ima pravo da otvoreno govori o onome što u Srbiji treba mijenjati. Svako drugo tumačenje je - falsifikat. Nadam se da će tumačenja biti ozbiljno shvaćena u Beogradu - ističe Picula za N1.
Zaključio je da do promjena u Srbiji ne može doći bez usvajanja Zakona o biračkom spisku i izbora Saveta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).

Picula: "Ćacilend" slika Vučićeve Srbije, nasilje bilo neizbježno

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas se pridružio građanima ispred Narodne skupštine koji pružaju podršku Milanu Bogdanoviću, muškarcu ranjenom u incidentu u „Ćacilendu“.
Okupljeni su razvili transparent „Svi smo mi Milan“. Pored Vučića, među okupljenima su i ministar odbrane Bratislav Gašić, Dejan Tomašević, Darija Kisić, kao i studenti i vojni veterani.
Prema saopštenju MUP-a, uhapšen je V. A. (70), zbog sumnje da je ranio Bogdanovića ispred Narodne skupštine, a potom namjerno izazvao požar, što je dovelo do eksplozije male plinske boce.
Vučić je ranije događaj okarakterisao kao „teroristički akt“ penzionisanog bivšeg službenika Državne bezbjednosti, dok je tužilac Nenad Stefanović izjavio da je riječ o „pokušaju teškog ubistva“.
Poslanica Marinika Tepić je kritikovala što, ukoliko se radilo o terorističkom aktu, zgrada Skupštine nije evakuisana.
Penzionisani inspektor UKP-a Milan Dumanović naveo je da je policija zatajila prilikom upada naoružane osobe u „Ćacilend“ i dodao da mnogi detalji upućuju na to da je incident mogao biti insceniran.

U Ćacilendu raširen transparent „Svi smo mi Milan“, Vučić prisustvuje skupu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je izveden teroristički napad ispred Narodne skupštine Srbije u šatorskom naselju nazvanom "Ćacilend", gdje je izbio požar i gdje je jedna osoba ranjena.
Policija je uhapsila jednog muškarca ispred Skupštine, zbog sumnje da je iz vatrenog oružja ranio drugog muškarca, dok je požar koji je uz veliki dim izbio ujutro, ugašen do podneva.
Vučić je na vanrednoj konferenciji za novinare izjavio da je ispred Skupštine Srbije izvršen "užasan teroristički napad", dodajući da je to njegova "politička ocjena", a da će nadležna tužilaštva utvrditi kvalifikaciju incidenta.
S druge strane, opozicione partije optužile su Vučić i vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) da su odgovorni za dešavanja u "Ćacilendu" u kojem se uz obezbjeđenje policije nalazile pristalice vlasti.
U požaru koji je pratio veliki dim jedan od šatora je skroz izgorio. Na terenu su bili policijaci, pripadnici forenzičkog tima i vatrogasci. Potom su građevinske mašine raščićavale prostor gdje je izbio požar, javio je reporter RSE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2072%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpozar-u-takozvanom-cacilendu-ispred-skupstine-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Policija je blokirala pristup i nije dozvolila prolaz ispred Skupštine.
Vučić je na konferenciji za novinare izjavio da je "ispred Skupštine Anđelković Vladan izvršio užasan teroristički napad na druga lica, izazvao je opštu opasnost".
Vučić je rekao da je incident teroristički akt jer je korišćeno vatreno oružje.
- Za mene je politički motiv nedvosmislen - rekao Vučić, navodeći da je napadač rekao policiji da ga nerviraju šatori u centru grada.
On je rekao da je napadač do 1993. radio u državnoj bezbjednosti i dodao da napadač nije boravio u "Ćacilendu".
Vučić je rekao da je upucani Milan Bogdanović na operaciji.
Na konferenciji za novinare pušteni su snimci napada, kao i snimak koji navodno prikazuju "priznanje" osumnjičenog koji je pucao iz pištolja.
Osumnjičeni napadač je na snimku rekao da je kupio benzin kako bi zapalio šator i da se nadao da će ga policija upucati.
<h2>Opozicija traži odogovornost i uklanjanje "Ćacilenda"</h2>
Opozicione partije su za incident optužile Vučićevu vlast, navodeći da širi nasilje i strah.
Predsjednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) i poslanik Miroslav Aleksić u saopštenju je naveo da se "pokazalo da je Ćacilend opasnost po opštu bezbjednost svih građana Srbije i režim Aleksandra Vučića i svi odgovorni koji ljude dovode u opasnost moraju odgovarati".
- Ćacilend je izgorio. Bilo je pucnjave i eksplozije metaka. Svi građani, među njima i djeca koji su ovuda prolazili, bili su u opasnosti. Odgovorni za ovo što se dogodilo moraju hitno da podnesu ostavke i da se što prije raspišu izbori, jer se danas ne zna ko, gdje i kako može da strada - kazao je Aleksić.
Demokratska stranka je saopštila da "ukazuje na isključivu odgovornost režima Aleksandra Vučića koji je, umjesto da obezbijedi sigurnost i dostojanstvo građana, organizovao paramilitarnu bazu u centru glavnog grada".
- Današnji sukob u kriminalnoj bazi "Ćacilend" rezultat je višegodišnje kampanje širenja mržnje, nasilja i straha koju kreira i sprovodi Aleksandar Vučić - navela je Demokratska stranka.
Zeleno-lijevi front je saopštio da "odgovornost za atmosferu nasilja i linča nad političkim protivnicima, studentima, aktivistima i novinarima, koja je stvorila uslove i za direktne obračune sa građanima, stoji isključivo na strani Srpske napredne stranke".
- SNS snosi punu odgovornost za postojanje nelegalnog kampa koji je mjesecima okupirao centar grada, a za koji postoje brojna svjedočenja da je pružao sigurno mjesto za kriminalce sa oružjem - navodi ta opoziciona partija.
Stranka slobode i pravde tražila je od policije da "momentalno ukloni ovo nelegalnog šatorsko naselje koje je puno kriminalaca i oružja jer predstavlja opasnost po građane".
Studenti u blokadi su na mreži Iks (X) poslije incidenta naveli da njihov "put nikada nije bio put nasilja".
<h2>Kako je nastao "Ćacilend"</h2>
Takozvani "Ćacilend" je nastao kao šatorsko naselje u kojem je boravila grupa studenata "koji žele da uče" i koji se protive blokadama fakulteta koje su organizvale grupe studenata tražeći odgovornost za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici 1. novembra 2024. kada je poginulo 16 ljudi.
Šatori su postavljeni u Pionirskom parku – kod zgrade Predsjedništva Srbije u kojoj je Vučićevo radno mjesto – tri dana uoči velikog studentskog protesta u Beogradu koji je održan 15. marta na Trgu Slavija.
Parkovski prostor na Andrićevom Vencu od tada je nedostupan za javnu upotrebu, ograđen je metalnom ogradom i neprestano ga čuva policija.
"Ćacilend" je nazvan po terminu "ćaci". Prethodno je na kapiji novosadske Jovine gimnazije osvanuo grafit sa slovnom greškom "ćaci u škole" kojim je nepoznati autor vjerovatno želio da pozove đake da se vrate u škole koje su tada obustavile rad iz solidarnosti prosvjetara i učenika sa studentima u blokadi.
Šatorsko naselje u parku ispred Predsjedništva Srbije prošireno je zauzimanjem ulice ispred Skupštine Srbije. Ta ulica, jedna od najprometnijih u glavnom gradu Srbije, nije u funkciji od aprila kada su dio od Trga Nikole Pašića do Bulevara kralja Aleksandra šatorima zauzele pristalice vladajuće SNS.
Potom su na prilazima postavljenje i betonske barikade.

Vučić tvrdi da su požar i pucnjava u 'Ćacilendu' ispred Skupštine 'teroristički napad'

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: cacilend