Skoro pet sati lokalni parlament u Herceg Novom bavio se novcem koji će dati građani za funkcionisanje opštinske administracije, javnih preduzeća, ustanova i Agencija, kao i za investicije, te razne izdatke i obaveze u 2026. godini. Budžet od 34, 6 miliona eura, samo je 250 hiljada veći od ovogodišnjeg rebalansiranog i usvojen je glasovima većine kao tek prva od 50 tačaka proširenog dnevnog reda.
Niti jedan od amandmana koje je predložio opozicioni DPS nije usvojen, poput preusmjeravanja sredstava za nabavku aparata za mjerenje debljine asfalta i izgradnju katastra voda, o nabavci skenera za Opštu bolnicu Meljine, kao i amandman da se u budžet uvrsti stavka „Novski bazar“. Iz vlasti su bili protiv ili uzdržani.
U jednom momentu sjednica je na kratko prekinuta, umalo da je došlo i do udaljavanja sa sjednice odbornice GP Idemooo, Olivere Doklestić. Nju je više puta opominjao predsjednik Skupštine zbog uvredljivih riječi na račun vlasti, te ometanja tokom govora predsjednika Opštine.
Inače, Ljiljana Luičić iz Sekretarijata za finansije, obrazložući dokument, kazala je da su sopstveni prihodi čak 74,42 odsto, od čega više od polovine od lokalnih poreza. Najznačajniji dio prihoda od lokalnih poreza odnosi se na porez na nepokretnosti, 13,4 miliona eura.
Iz najjače vladajuće stranke u parlamentu, Demokratske Crne Gore, su hvalili viziju, stabiilnost finansija, oslonac na sopstvene izvore u budžetu, koji je po riječima Nikole Samardžića realan, a ne populistički.
Iz iste partije odbornik Đorđe Vasilevski pohvalio je lokalnu vlast što nastavlja da grad vodi putem razvoja i napretka, “za razliku od onoga što je bilo prije sedam, osam godina”.
Koalicioni partner Demokrata, odbornik Otvorene Boke, Dragiša Delić ukazao je da je budžet inflatoran, te da su zanemarena mala, mikro srednja preduzeća, kao i podsticaj za poljoprivredu.
Odbornik NSD-a Mitar Кisjelica informisao je da će iduće godine biti više sredstava za projekte Kancelarije za međunarodnu saradnju i biće neophodan rebalans. Pohvalio je veća izdvajanja za sport. Jovan Mićunović iz iste vladajuće partije tražio je objašnjenje za opštinsko izdvajanje od 200 hiljada eura za olimpijski bazen u Igalu, s obzirom na to da je rečeno da će ga finansirati država.
Iz opozicije su uglavnom kritikovali ponuđeni dokument smatrajući ga najnestabilnijim do sada, jer su, kako je kazao odbornik DPS-a Vladimir Kosić upitna 3,5 miliona eura zbog moratarorijuma UNESCA na gradnju.
Pretpostavlja da će naknadama od urbane sanacije nelegalnih objekata biti pokriveno 2, 6 miliona eura. Pohvaljuje veće iznose za nagrade u sportu i sanaciju stepeništa u široj zoni grada.
Odbornicia DPS-a Slađana Vujović smatra da je neophodno dugoročno strateško planiranje razvoja poljoprivrede, edukacija poljoprivrednika.
Suma za razne subvencije za poljoprivredu od 40 ili 60 hiljada eura je sramna, jer se zadovoljava potreba krupnog kapitala i potjeraju naši poljoprivrednici sa pijace iz centra grada, istakla je odbornica GP Idemooo, Olivera Doklestić. Kritikovala je vlast što zapostavlja poljoprivredu i betonizuje obalu i zaleđe, pretvara plodno zemljište u građevinsko.
- Samo Sutorinsko polje moglo bi da hrani cijelu Boku - kaže Doklestić.
Odbornik Novske liste, Jovan Subotić smatra da je gradska pijaca kroz decenije postala sastavni dio identiteta grada i kao takva mora nastaviti da postoji kao primarno mjesto okupljanja Novljana i dio turističke ponude. Ali problem je i nepristupačna saobraćajnica, neprilagođenost za OSI, limitirani resursi za prodaju proizvoda za koje su potrebni posebni uslovii.
Predložio je da se izdaci za uređenje fasada na stambeno poslovnim objektima i uređenje pijace 550.000 hiljada, uvećaju za 300.000 eura, na uštrb sredstava za putnu i komunalnu infrastrukturu, odnosno investiciono održavanje objekata lokalne samouprave.
Prema riječima predsjednika Opštine, Stevana Кatića budžet za iduću godinu je jedan od rekordnih, posebno upoređujući ga sa onim iz 2017. godine. Tada su došli na vlast, a budžet je bio 13 miliona eura. Tvrdi da se danas investitori vraćaju, te da Herceg Novi ima dinamički razvoj.
Opština je spremna da daje subvencije poljoprivrednicima, ali nema dovoljno interesovanja među njima da ta sredstva koriste, tvrdi Katić, smatrajući da je na državi da se više strateški pobrine za ovu oblast.
Komentarišući opaske iz opozicije što Njegoševa ulica još nije tehnički primljena nakon rekonstrukcije kazao je da će do toga doći kada se otklone nedostaci koje je utvrdio nadzor.&nbsp;
- Teško je naći kvalitetne izvođače, zato se često i raskidaju ugovori za razne poslove - istakao je predsjednik Opštine.
On je potvrdio da će Herceg Novi dobiti prvi savremeni olimpijski bazen u Igalu, za 40 miliona eura, a da je obaveza Opštine bila samo izrada projektne dokumentacije za 600 hiljada eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Herceg Novi: Izglasan budžet težak 34,6 miliona eura, nije prošao nijedan amandman DPS-a

Američki vojni avioni i osoblje primijećeni su u četvrtak u bivšoj pomorskoj bazi Roosevelt Roads u Ceibi u Portoriku, čime se nastavlja gomilanje snaga u Karibima.&nbsp;
Predsjednik SAD-a Donald Tramp je ranije ovog mjeseca naredio blokadu svih sankcionisanih tankera za naftu koji ulaze i izlaze iz Venecuele, što predstavlja najnoviji potez Vašingtona za povećanje pritiska na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Američki predsjednik optužio je Venecuelu da preplavljuje SAD drogom, a njegova administracija mjesecima napada brodove iz Južne Amerike za koje tvrdi da prevoze drogu. Mnoge države osudile su te akcije kao vansudska ubistva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F2003689827183845757%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003689827183845757%7Ctwgr%5E4d3aa86ee8314faaa8b2550a2570914374348e4f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema izvještaju Rojtersa, u bazi su primijećeni američki borbeni avioni F-35A, jurišni avion AC-130J, kao i brojni drugi avioni parkirani na pisti bivše mornaričke baze.
Tramp je takođe često prijetio da će bombardovati infrastrukturu za drogu na kopnu i odobrio je tajne operacije CIA-e usmjerene prema Karakasu.
Do sada ovog mjeseca, američka Obalna straža presrela je dva tankera u Karipskom moru, oba potpuno natovarena venecuelanskom sirovom naftom.

Objavljen novi snimak gomilanja američkih trupa blizu Venecuele: Desetine borbenih aviona čeka znak za akciju

Javnom saradnjom sa Sjedinjenim Američkim Državama u napadima na sjeveru svoje zemlje, nigerijska vlada je možda izbjegla ponižavajuću jednostranu vojnu akciju kojom je prije mjesec zaprijetio predsjednik Donald Tramp, piše Rojters.
Ipak, sigurnosni stručnjaci kažu da nije jasno mogu li takvi napadi mnogo učiniti da ometu militante koji već dugo terorišu zajednice u tom području.
Tramp je u četvrtak na mreži Truth Social objavio da su američke snage, na zahtjev vlade Nigerije, izvele napad na militante Islamske države na sjeverozapadu Nigerije.
Lokalni mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama u selu Jabo u večernjim satima na Božić. Abuja je potvrdila da je odobrila operaciju.
Ministar vanjskih poslova Jusuf Tugar rekao je u petak da je Nigerija djelovala zajednički sa SAD-om, ali da napadi nisu bili usmjereni protiv bilo koje određene religije.
- Nigerija je multireligijska zemlja i sarađujemo s partnerima poput SAD-a u borbi protiv terorizma i zaštiti života i imovine - rekao je Tugar za nigerijsku televiziju Channels.
Stanovništvo Nigerije, koje broji više od 230 miliona ljudi, približno je ravnomjerno podijeljeno između hrišćana, koji pretežno žive na jugu, i muslimana, koji dominiraju na sjeveru.
Prošlog mjeseca Tramp je zaprijetio da će narediti svojim snagama da preduzmu vojnu akciju u Nigeriji ukoliko tamošnje vlasti ne zaustave ono što je opisao kao progon hrišćana. Iako se Nigerija suočava s dugotrajnim sigurnosnim izazovima, uključujući nasilje i otmice koje sprovode pobunjenici na sjeveru, vlasti snažno negiraju da su hrišćani izloženi sistematskom progonu.
Vlada je na Trampovu prijetnju odgovorila porukom da namjerava da sarađuje s Vašingtonom u borbi protiv militanata, ali je odbacila američku retoriku koja je sugerisala da su hrišćani posebno ugroženi.
- Nakon što je Tramp zaprijetio da će u Nigeriju doći s oružjem, vidjeli smo kako je nigerijska delegacija posjetila SAD. Bio je uključen i državni tužilac, a potpisani su sporazumi. Zatim smo saznali za američke izviđačke misije koje mapiraju lokacije terorista &nbsp;rekao je za Rojterss Kabir Adamu, direktor kompanije Beacon Security and Intelligence Limited sa sjedištem u Abuji.
Učešće u vazdušnim napadima moglo bi da poveća rizik da se vlada doživi kao da podržava Trampovu retoriku o široj sektaškoj podjeli, što je osjetljivo pitanje kroz čitavu istoriju Nigerije.
- Tramp udovoljava domaćim ciljevima evangelističkih hrišćana svojom naracijom o "genocidu nad hrišćanima" - rekao je Adamu.
Sjeverozapadno područje u kojem su u četvrtak izvedeni vazdušni napadi od 2024. godine pogođeno je sve većim nasiljem pripadnika sekte Lakurava, stroge sunitske islamističke grupe koja tvrdi da je povezana s Islamskom državom.
Nastala kao samozaštitna grupa, s vremenom je prerasla u džihadistički pokret koji nameće stroga islamistička pravila u stotinama sela u tom području. Nigerija je ovu grupu početkom ove godine proglasila terorističkom organizacijom.

Kako se Nigerija spasila šire intervencije SAD-a: Pomogli Amerikancima da bombarduju sjeverni dio zemlje

Društvenim mrežama proširio se snimak koji navodno prikazuje ruske vojnike u zauzetom komandnom posmatračkom mjestu jedne od ukrajinskih jedinica u samom centru Huljajpolja u Zaporoškoj oblasti.
Zbog objave, koja je izazvala zabrinutost, ukrajinske Južne odbrambene snage pokrenule su istragu, piše Ukrainska Pravda.
Snimak, koji su vjerovatno prvi distribuisali Rusi, kasnije su proširili i među ukrajinskim vojnicima. Na njemu se navodno vidi komandno posmatračko mjesto jedne od brigada Teritorijalne odbrane koje su ukrajinski vojnici napustili, ostavivši za sobom računare, dokumenta, pa čak i telefon. Izvori portala Ukrainska Pravda navode da se incident dogodio još 18. decembra.
Na snimku se vidi kako pripadnici 50. odvojene motorizovane streljačke brigade ruske vojske obilaze komandu &nbsp;1. bojne 106. brigade Teritorijalne odbrane Ukrajine. Prema riječima jednog ukrajinskog oficira, komanda je duže odlagala odobrenje povlačenja, što je dovelo do žurnog povlačenja nakon što je jedinica više od mjesec dana bila u okruženju.
<h2>Pokrenuta detaljna istraga</h2>
Na upit o autentičnosti snimka, Vladislav Vološin, portparol ukrajinskih Južnih odbrambenih snaga, potvrdio je da je istraga u toku.
- Nadležna tijela provode detaljnu istragu o ovom incidentu, koja mora utvrditi razloge i preduslove za takvu situaciju i, uopšte, da li se ona uopšte dogodila. Tek nakon toga će informacije biti objavljene javnosti. Osim toga, tijela za sprovođenje zakona pokrenuće krivični postupak. Na osnovu rezultata istrage biće data ocjena postupaka svakog zvaničnika uključenog u ove događaje. Niko i ništa neće biti zataškano - rekao je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRWApodcast%2Fstatus%2F2004282409202667776%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2004282409202667776%7Ctwgr%5Eb670215b895d83593523559331aed2e71ea24291%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Komentarišući opštu situaciju u Huljajpolju, Vološin je istakao da ruske snage neprestano pokušavaju prodrijeti u centar grada te dovlače pojačanja i jurišne grupe na njegovu periferiju.
U naselju se nastavljaju teške ulične borbe, a samo tokom jučerašnjeg dana zabilježeno je 20 borbenih okršaja, prenosi Index.

Panika u Kijevu zbog videa koji su objavili Rusi: Pokrenuta detaljna istraga

Dragan Štavljanin, novinar i urednik Radija Slobodna Evropa, te autor više knjiga i stručnih radova, preminuo je u Pragu od posljedica teške bolesti u 62. godini, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Sve što je radio nosilo je jasan profesionalni pečat. Velikodušno je dijelio svoje znanje i vrijeme, isporučujući izuzetno novinarstvo na svim našim platformama - navodi ovaj medij.
Kada je Balkanski servis obilježio 30. godišnjicu, u arhivi je pronađena fotografija Dragana kako izvještava sa građanskih protesta 1996-97. godine u Beogradu.
Draganov put vodio je od reportera do urednika, a izuzetan raezultat je postigao kada je tokom NATO kampanje protiv Srbije 1999. godine vodio petočasovni noćni program Radija Slobodna Evropa. U tim mjesecima straha i neizvjesnosti, RSE je u Srbiji dostigao rekordnu publiku kao jedan od rijetkih objektivnih izvora informacija, dobijenih od reportera prisutnih na svim stranama sukoba.
Dragan je izgradio i koordinisao mrežu dopisnika koji su pokrivali Srbiju, Kosovo i Crnu Goru. Sa mnogima od njih ostao je u profesionalnim i prijateljskim odnosima i nakon 1999. godine, baš kao što je uvijek bio rado viđen među kolegama i prijateljima u svim državama bivše Jugoslavije.
Intervjuisao je svjetski poznate ličnosti, uključujući Leha Valensu, Mariju Todorovu, Jorgosa Papandreua, Fransisa Fukujamu i mnoge druge, i dokazao se kao promišljen i cijenjen sagovornik vodećih glasova u politici, ekonomiji i spoljnim poslovima.
Karijeru na RSE završio je kao spoljno-politički urednik.
Posljednjih godina rada na RSE Dragan je pokrenuo video-serijal “Post Scriptum”, sažeta objašnjenja globalnih dešavanja – od Balkana do rata u Ukrajini; od demokratskog nazadovanja u Mađarskoj do autoritarizma u Turskoj; od tehnološke industrije do širenja digitalnog uticaja Kine.
Serijal je jedan od najgledanijih sadržaja na društvenim mrežama RSE.
Karijeru je započeo u drugoj polovini osamdesetih kao jedan od najmlađih novinara u tada visoko cijenjenom i popularnom nedjeljniku NIN. Nastaviće je u Radio Beogradu.
Privržen profesionalnom i etičkom izvještavanju tu kuću je među prvima napustio odbijajući da prihvati strogo kontrolisanu uređivačku politiku koju su nametali krugovi vlasti Slobodana Miloševića.
<h2>Serijal Dragana Štavljanina – Jugoslavija: 30 godina od raspada</h2>
Vjerujući da promjene u Srbiji mogu biti izvedene i u uslovima međunarodne izolacije tadašnje Jugoslavije i ratova u okruženju, kao pomoćnik ministra informisanja iz redova nestranačkih ličnosti, priključio se početkom devedestih timu Miloševićevog oponenta premijera Milana Panića.
Autor je više knjiga, a među njegovim najvažnijim djelima je “Hladni mir: Kavkaz i Kosovo” komparativna studija sukoba na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, u kojoj je slučaj Kosova poslužio kao ključna tačka – zasnovana na intervjuu koji je uradio za RFE; kao i “Balkanizacija interneta i ‘smrt’ novinara”, knjiga o promjenama u novinarstvu u digitalno doba.
Magistrirao je na poljima međunarodnih odnosa na Otvorenom univerzitetu u Londonu i u Budimpešti. Godine 2012. odbranio je doktorsku disertaciju pod naslovom “Demokratija i mediji u eri globalizacije” na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Od Čačka gdje je rođen, preko Beograda gdje je ušao u novinarske vode, do Praga gdje je živio skoro tri decenije, prilagođavao se i igrao razne uloge: bio je suprug i otac troje djece, kolega i nezamjenjivi prijatelj. Uvijek je ostajao dosljedan, principijelan, etičan i profesionalan.
Iz bolnice u kojoj se borio sa najtežim izazovom, kolegama na RSE uputio je poruku: “Naše povremene međusobne nesuglasice nikada nijesu bile podsticane nacionalnom, vjerskom ili bilo kojom grupnom pripadnošću bilo koga od nas, već različitim profesionalnim viđenjima kako da dođemo do najboljeg rezultata. I po tome smo oaza u svijetu podijeljenom po raznim osnovama.”
Od radio-reportera do analitičara i pisca, Dragan Štavljanin je do kraja ostao briljantan.

Preminuo Dragan Štavljanin, veteran Radija Slobodna Evropa

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je zvaničnicima da povećaju proizvodnju projektila i izgrade više fabrika kako bi zadovoljili rastuće potrebe njegove vojske za tim projektilima.
Pjongjang je posljednjih godina značajno povećao testiranje raketa s ciljem, kako kažu analitičari, poboljšanja sposobnosti preciznih udara, izazivanja Sjedinjenih Američkih Država, kao i Južne Koreje, te testiranja oružja prije izvoza ključnom savezniku Rusiji.
Tokom posjete fabrikama municije u pratnji visokih zvaničnika, državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je da je Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu koja je pred njima.
Sjevernokorejski lider je rekao da je potrebno "dodatno proširiti ukupne proizvodne kapacitete" kako bi se održao korak s potražnjom oružanih snaga Pjongjanga i naredio izgradnju novih fabrika municije, izvještava KCNA.
- Sektor proizvodnje projektila i granata je od najveće važnosti za jačanje ratnog odvraćanja - rekao je Kim Džong Un.
Sjeverna Koreja i Rusija su se zbližile otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, a Pjongjang je poslao trupe da se bore za Rusiju, zajedno s artiljerijskim granatama, raketama i raketnim sistemima dugog dometa.
Zauzvrat, Rusija šalje Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju te zalihe hrane i energije, kažu analitičari.
Vašington je takođe ukazao na dokaze da Rusija pojačava podršku Sjevernoj Koreji, uključujući pružanje pomoći u naprednoj svemirskoj i satelitskoj tehnologiji, u zamjenu za njenu pomoć u borbi protiv Ukrajine.
Posjeta sjevernokorejskog lidera objavljena je dan nakon što su državni mediji objavili da je obišao fabriku nuklearnih podmornica i obećao da će se suprotstaviti "prijetnji" da Južna Koreja proizvodi vlastite takve brodove uz podršku Vašingtona.
- Sjevernokorejski lider je takođe saznao o istraživanju "novog podvodnog tajnog oružja - saopštila je KCNA.

Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu i proizvode više raketa

Jake kiše koje su padale proteklih dana u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a poginule su tri osobe.
Kako je prenio BBC, oluje, za koje se očekuje da će trajati i tokom današnjeg dana, donijele su 27 centimetara kiše u neke djelove okruga Los Anđeles, izazvale evakuacije i onemogućile saobraćaj glavnim ulicama.
Hitne službe morale su izvesti nekoliko akcija spašavanja, uključujući ljude zaglavljene u vozilima zbog porasta nivoa poplavnih voda.
Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje u Los Anđelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bez struje je od četvrtka uveče.

Jake kiše u Kaliforniji izazvale poplave i klizišta, poginule tri osobe

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Električna vozila su u novembru prvi put premašila tržišni udio od preko 26 odsto u novim registracijama u Francuskoj, a to se nije desilo slučajno.
Električni automobili već neko vrijeme doživljavaju procvat u Francuskoj. Ovaj trend se nastavio i u novembru 2025. Uprkos ukupnoj stagnaciji automobilskog tržišta, postavljen je novi rekord: Električni automobili su prvi put ostvarili tržišni udio od veći od 26 odsto.
Prema podacima Averea (Evropskog udruženja za elektromobilnost), u novembru je novo registrovano ukupno 37.723 električnih vozila (putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila). To predstavlja povećanje od 48,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tržište privatnih kupaca zabilježilo je posebno snažan rast: 34.533 potpuno električnih putničkih automobila registrovano je na privatne osobe, što znači da je više od jednog od četiri novoregistrovana vozila u novembru bilo isključivo električno.
Razlog velike potražnje za električnim automobilima u Francuskoj je jednostavana. Početkom 2024. godine, francuska Vlada je pokrenula program lizinga električnih automobila koji subvencioniše država, namijenjen osobama s niskim primanjima kojima je automobil bio potreban za posao i koje su živjele najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta. U tom programu mjesečne rate su počinjale od 100 eura za mala električna vozila. Ipak, zbog neočekivano velike potražnje, s više od 50.000 zahtjeva - više nego dvostruko više od planiranog broja - program je obustavljen nakon manje od mjesec, a program zavnično završava s krajem 2025. godine.
Program lizinga, s obimom finansiranja od 370 miliona eura, ponovo je bio u funkciji od septembra 2025. godine. U zavisnosti od automobila i ličnih okolnosti, moguće je bilo dobiti automobil s ratom od 140 do 200 eura, s maksimalnom subvencijom od 7.000 eura po vozilu. Cilj programa je da se na ceste stavi oko 50.000 dodatnih električnih automobila, a istovremeno ojača evropska proizvodnja vozila, u skladu s ciljem vlade da značajno proširi elektromobilnost u Francuskoj.
<h2>Reno dominira na tržištu</h2>
Jedan model posebno ima koristi od vladinih subvencija u Francuskoj: Reno "5 E-Tech". Samo u novembru registrovano je 5.325 novih Renoa 5. Inače, ovaj šarmantni francuski kompakt uživa veliku popularnost širom svijeta. Fabrika Ampere Electric City radi punim kapacitetom i proizvela je više od 100.000 R5 E-Tech vozila za samo 15 mjeseci. U francuskoj statistici prodaje potpuno je bacio na koljena približne konkurente, gdje ga slijedi Pežo e-208 sa znatnim zaostatkom i 2.072 prodata primjerka. Na trećem mjestu je Reno Senik, koji nastavlja svoj stalan rast.

Tag: budzet-opstine

Herceg Novi: Izglasan budžet težak 34,6 miliona eura, nije prošao nijedan amandman DPS-a

Objavljen novi snimak gomilanja američkih trupa blizu Venecuele: Desetine borbenih aviona čeka znak za akciju

Kako se Nigerija spasila šire intervencije SAD-a: Pomogli Amerikancima da bombarduju sjeverni dio zemlje

Panika u Kijevu zbog videa koji su objavili Rusi: Pokrenuta detaljna istraga

Preminuo Dragan Štavljanin, veteran Radija Slobodna Evropa

PRATITE TVe UŽIVO