Američki predsjednik Donald Tramp zahtijevaće da se u budžetu za narednu godinu za vojsku obezbijedi čak 1.000 milijardi dolara, što je skoro 110 milijardi više od stavke u ovogodišnjem budžetu. On je dao zvanični prijedlog za budžet Amerike u kojem od Kongresa, koji u oba doma mora prijedlog potvrditi, traži smanjenje za više od 163 milijarde dolara.
Tramp je odavno najavio da namjerava da poveća vojnu potrošnju na simboličnih bilion dolara, a predložio je skupe odbrambene projekte, uključujući sistem protivraketne odbrane „Zlatna kupola“, koji će biti uključen u budžet.
- Podržaću rekordnu investiciju od bilion dolara u nacionalnu odbranu, što je najviše u svijetu, jer nijedna druga država nikada nije uložila ni izbliza toliko- rekao je Tramp u vazduhoplovnoj bazi Nacionalne garde Selfridž u Mičigenu, prenosi CNN.
Tramp je još jednom pozvao Federalne rezerve da snize kamatne stope, nakon što je jutros objavljen izvještaj o zaposlenosti u aprilu, koji je bolji od očekivanog.
&nbsp;S druge strane, prema Trampovom prijedlogu, brojni programi bili bi ukinuti radi rezova u budžetu, ali će netaknuta biti sredstva za odbranu.
Trampov budžet traži drastična smanjenja ključnih programa za zaštitu okoline, energiju, obrazovanje i stranu pomoć za fiskalnu godinu koja počinje u oktobru, kao i ukidanje stotina miliona dolara u grantovima i drugim projektima koje Bijela kuća smatra "rasipničkim". U nekim slučajevima, administracija traži ukidanje čitavih agencija.
Istovremeno, Tramp traži od Kongresa znatna povećanja sredstava za područja kao što su sigurnost granica i odbrana, kao i za sigurnost u vazdušnom i željezničkom saobraćaju te aktivnosti sprovođenja zakona.
Plan potrošnje za fiskalnu 2026. godinu, poznatiji kao predsjednički "mršavi budžet", predstavlja listu želja administracije koja se obično smatra simboličnom i za koju se ne očekuje da će u potpunosti biti prihvaćena, budući da republikanci u Kongresu izrađuju vlastite prijedloge zakona kako bi osigurali kontinuitet federalnog finansiranja i spriječili zatvaranje vlade do 1. oktobra.
 
 Dok Tramp nastoji preoblikovati saveznu vladu u svojim prvim mjesecima na dužnosti, povjerio je Ilonu Masku i njegovom neformalnom Odjeljenju za efikasnost vlade zadatak da smanje potrošnju na načine koji su izazvali široke potrese.
Ti potezi su ga povremeno doveli u sukob s budžetskim zvaničnicima u vlastitoj stranci, čime se postavlja teren za sukob oko potrošnje vlade u narednim mjesecima.
U tom kontekstu, budžetski prijedlog predstavlja najopsežniji dokument Bijele kuće, s ciljem da smanji državne izdatke koji nijesu vezani za odbranu na samo 557 milijardi dolara u fiskalnoj 2026. godini — što je smanjenje od oko 163 milijarde dolara u odnosu na trenutne nivoe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp planira da izdvoji bilion za vojsku, smanjuje ukupan budžet za više od 160 milijardi dolara

Suma od 252.000 eura za plate angažovanih u crnogorskom paviljonu na Expo 2025 u japanskom gradu Osaki je, prilikom pripreme budžeta za ovu godinu, smanjena na 162.000 eura, što neće biti dovoljno za pokrivanje troškova tokom šest mjeseci trajanja izložbe.
To je zaključeno u Informaciji o aktivnostima na pripremi učešća Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka, koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
<h2>Menadžeri i radnici ključni za kreiranje imidža</h2>
Vlada Crne Gore je u oktobru prošle godine usvojila Informaciju o učešću Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka u kojoj je konstatovano da je za realizaciju projekta i raspisivanje tendera potrebno 360.000 eura u 2024. i 1.260.000 eura za 2025. godinu u skladu sa cijenama izgradnje i adaptacije objekata u Japanu.
Međutim, kako novac predviđen za ovu namjenu prošle godine nije iskorišćen, Ministarstvo finansija uputilo je zahtjev za preusmjeravanje sredstava za sljedeću budžetsku godinu kako bi se realizovali svi planirani zadaci u skladu sa utvrđenom dinamikom.
Ministarstvo ekonomskog razvoja raspisalo je javni poziv za iskazivanje interesovanja za rad u nacionalnom paviljonu Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka.
Paviljon Crne Gore nalazi se u okviru zajedničkog Tipa C paviljona, gdje će se u zajedničkom prostoru predstaviti 11 država, svaka u okviru svog izložbenog paviljona.&nbsp;
Paviljon Crne Gore sastoji se od izložbenog prostora od 53 metara kvadratnih i dodatnog tzv. komercijalnog prostora površine 15 metara lvadratnih u kojem će biti postavka crnogorske izložbe.
- Angažovani u crnogorskom paviljonu u toku šestomjesečnog trajanja izložbe predstavljaju ključne osobe odgovorne za kreiranje imidža paviljona Crne Gore kod posjetilaca i uspjeh prezentacije izložbe - navedeno je dokumentu Ministarstva ekonomskog razvoja koji je usvojila Vlada.
Pored onih koji će raditi u izložbenom prostoru Crne Gore, menadžment paviljona će takođe biti ključan za uspješno predstavljanje naše države.&nbsp;
Osim što će upravljati operativnim zadacima, njihova odgovornost, pored ostalog, obuhvata predstavljanje Crne Gore međunarodnoj zajednici, upravljanje imovinom i poštovanja domaćih i međunarodnih propisa, kao i organizaciju događaja.
Važno je napomenuti da Crna Gora nema diplomatsko-konzularno predstavništvo u Japanu, što, kako kažu u Vladi, dodatno komplikuje organizaciju.&nbsp;
- U tom smislu, menadžment paviljona će biti odgovoran za sve aspekte izložbe, uključujući svakodnevno funkcionisanje postavke izložbe, protokol, koordinaciju svih aktivnosti, te će snositi najveći teret odgovornosti za uspješno predstavljanje Crne Gore na ovom prestižnom globalnom događaju - ističe se u dokumentu.
Osim direktora paviljona, planirano je angažovanje projektnog menadžera, menadžera za program i protokol i menadžera za operacije.
<h2>Račun u japanskoj banci</h2>
Uzimajući u obzir potrebe angažmana za rad u crnogorskom paviljonu, Planom učešća Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka, koji je Vlada Vlada usvojila na sjednici od 30. juna 2023. godine, utvrđeno je da za plate zaposlenih treba izdvojiti 252.000 eura.
- Međutim, prilikom pripreme Budžeta za 2025. godinu, navedena pozicija je umanjena za iznos od 90.000 eura, čime iznos od 162.000 neće biti dovoljan za pokriće troškova angažmana zaposlenih u izložbenom prostoru - konstatuje se u usvojenoj informaciji.
Prateći uputstva organizatora, država je otvorila račun Resona banki u Osaki, koja je zvaničan partner Expo-a 2025. Kako je objašnjeno, sa računa u ovoj banci finansiraće se sve aktivnosti za nesmetano funckionisanje paviljona tokom šest mjeseci trajanja izložbe.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Hoće li biti dovoljno novca za zaposlene u paviljonu Crne Gore na Expo 2025?

Premijer Milojko Spajić trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
<h2>Komunikacija sa akademskom zajednicom</h2>
Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu “Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013” organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.
- Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente - opisuje Vuković.
Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.
- Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom - rekao je Vuković.
<h2>Inflacija, uzroci, analize...</h2>
Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.
- Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: “...možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen”. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje - objašnjava Vuković.
<h2>Budžet i udar na najranjivije</h2>
Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.
- Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene - kaže Vuković.
No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.
- Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove - poručio je Vuković.
Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.
- 2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi - upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.
Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.
- Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima - zaključio je Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqqm_wPyGdtQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Zabrinjava plan Vlade da smanji budžet najranjivijim kategorijama, Spajić trebalo javno da se izvini

Crnogorski premijer Milojko Spajić pohvalio se na društvenoj mreži X budžetskim suficitom u januaru, navodeći da je postignut zahvaljujući uštedama i većim prihodima. Međutim, podaci Ministarstva finansija pokazuju da je dio planiranih rashoda od 57,5 miliona eura ostao neplaćen, što znači da bi, da su isplaćeni, budžet zapravo bio u deficitu od 60,5 miliona eura.
<h2>Manipulacija brojkama</h2>
Spajić je na mreži X napisao: „Suficit u ovako teškom januaru – je ogroman uspjeh. Razlog: ostvarene uštede i veći prihodi. Ako ima neko ko je zakinut (nije mu plaćeno), ja ću mu iz svog džepa isplatiti. Fer?“
Međutim, detaljnija analiza pokazuje da ovaj suficit nije rezultat ekonomskog rasta ili racionalnog upravljanja, već kašnjenja u izvršenju obaveza države. Ministarstvo finansija objavilo je da su ukupni prihodi budžeta u januaru iznosili 156,2 miliona eura, što je samo 5,2 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno, država je za januar planirala rashode od 211,5 miliona eura, ali je isplatila samo 154,2 miliona, ostavljajući neizmirene obaveze u vrijednosti od 57,5 miliona eura. Ako bi ti izdaci bili plaćeni na vrijeme, januarski budžet ne bi imao suficit, već deficit od 60,5 miliona eura.
<h2>Mali rast prihoda uprkos povećanim porezima</h2>
Prihodi od PDV-a su porasli za svega pet miliona eura u odnosu na prošlu godinu, iako su stope PDV-a povećane na hotelske usluge i uvedene nove takse na knjige, publikacije, ulaznice i poštanske pošiljke. Takođe, stopa inflacije od 2,8 odsto dodatno je doprinijela rastu prihoda, ali i pored toga, naplata PDV-a povećana je tek za 5,5 odsto.
Prihodi od akciza su u januaru porasli za samo 1,1 milion eura, iako su uvedene nove na vina i povećane na cigarete, slatkiše i gazirana pića. Očekivalo se da će ove mjere donijeti znatno veće prihode, ali se to nije desilo.
<h2>„Uštede“ na račun neplaćenih obaveza</h2>
Najveće smanjenje rashoda primijećeno je u transferima za socijalnu zaštitu, gdje je od planiranih 86,4 miliona eura isplaćeno 4,2 miliona manje. Takođe, od planiranih 5,7 miliona eura za subvencije, plaćeno je samo 700 hiljada, a kapitalni izdaci od 5,5 miliona eura svedeni su na svega 100 hiljada eura.
Osim toga, država je vratila dug od 34,6 miliona eura iz prethodnih zaduženja, dok je manjak u kasi od 32,6 miliona eura pokriven povlačenjem depozita iz prethodne godine. Ovakav način upravljanja budžetom doveo je do vještačkog prikazivanja pozitivnog salda, dok se realni rashodi gomilaju za kasniju isplatu.
<h2>Pitanje kredibiliteta budžetskog planiranja</h2>
Dodatni problem predstavlja činjenica da je Ministarstvo finansija u petak objavilo plan budžetskog ostvarenja za 2025. godinu, prema kojem će deficit iznositi čak 391 milion eura ili 4,9 odsto BDP-a. Ova cifra je značajno viša od deficita od 278 miliona eura (oko 3,5% BDP-a), koji je bio predviđen budžetom usvojenim prije samo tri nedjelje, 7. februara.
Razlika od 113 miliona eura, odnosno 1,5 odsto BDP-a, je drastična korekcija u izuzetno kratkom vremenskom roku. Ovakav razvoj događaja otvara pitanja o kredibilnosti budžetskog planiranja i očekivanjima u vezi sa daljim finansijskim kretanjima.
Za sada, iz Ministarstva finansija nema zvaničnog objašnjenja o razlozima ove nagle promjene. Ovakav trend može ukazivati na potcijenjene rashode ili precijenjene prihode u planiranju budžeta, kao i na potencijalne nepredviđene troškove.
Da li će ova revizija ostati konačna ili nas očekuju dodatne korekcije tokom godine, je nepoznanica, no ako je Ministarstvo finansija već sada revidiralo cifre na gore, postavlja se pitanje koliko će budžetski deficit zaista iznositi do kraja godine.
Tako, dok premijer Spajić javno slavi suficit, realna slika pokazuje da je on ostvaren na račun neplaćenih obaveza, a ne zahvaljujući ekonomskom rastu ili efikasnoj fiskalnoj politici. Ukoliko se ovakav način upravljanja javnim finansijama nastavi, moglo bi doći do ozbiljnih problema u drugom dijelu godine, kada će i odgođene obaveze stići na naplatu.&nbsp;

Duško Mihailović

Premijer se hvali suficitom od dva miliona u januaru, ne pominje plan rasta deficita za 113 miliona

Odbornici Skupštine Glavnog grada su od 54 amandmana odbili 53 samo zato što dolaze iz redova opozicije - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Vladan Arsović nakon što je juče održana sjednica na kojoj je usvojen budžet Podgorice za ovu godinu.
Zvuči užasno, prema njegovim riječima, kada čujete gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića koji odbija 53 amandmana opozicije.
- &nbsp;Kada čujete koja su sredstva opredijeljena za taj lokalni put do vikendice (predsjednika Jakova Milatovića) u iznosu od milion eura, a kada odbornici opozicije u Glavnom gradu predlože socijalne pomoći, ili pomoć za vantjelesnu oplodnju u iznosu nekih 100.000 eura, ili kada predložimo da se osnuje dnevni centar za onkološke pacijente, isto nekih 100 - 200.000 eura, da se krene u svu priču. Ili, kada imate prijedlog da se u centru grada rješavaju najveće saobraćajne gužve, da se rješavaju teme razvoja mladih ljudi, sporta u Glavnom gradu - istakao je Arsović.
Na sjednici Skupštine Glavnog grada juče je mjesto potpredsjednika izabran Dragutin Vučinić, koji je prije samo nekoliko mjeseci kazao da neće biti vlasti u Podgorici, misleći na onu koja je pala glasovima opozicije i Pokreta za Podgoricu, jer njega ne interesuju fotelje.
Uzimajući primjere iz Glavnog grada, kaže Arsović, ta fotelja je promijenila mišljenja mnogih odbornika, dodaje on, a odbornik Vučinić je prije samo par mjeseci poručivao da vlasti u Glavnom gradu neće biti, a danas je "fotelja izliječila sve anomalije".
- Imali smo priliku da prisustvujemo jednoj komičnoj situaciji na sjednici Skupštine Glavnog grada, gdje smo imali prilike da čujemo nekog novog Dragutina Vučinića. Jedan od njegovih kolega je van sjednice prokomentarisao ,,uspjeli smo i Draga da umirimo”, dakle onog odbornika koji je bio jedan od najaktivnijih iz vladajuće većine, uspjeli su da umire tom foteljom, a to nije riječ nekoga iz opozicije, nego upravo njegovih kolega iz vladajuće većine - rekao je Arsović.
Postoji koalicioni sporazum među većinom u Glavnom gradu i svi su podijeli šta ko želi da bude, a većinom su, kako dodaje, funkcioneri zadržali svoje pozicije, a to je odbornicima Pokreta za Podgoricu smetalo u predizbornoj kampanji.
- Sve ono što su tada isticali kao problem, sada su zadovoljni svim tim, i direktorima preduzeća, zadovoljni su svim sekretarima, dolazi samo do određenih promjena na pozicijama gdje su bili kadrovi URE dolaze kadrovi Pokreta za Podgoricu. Čini mi se da to ide sporije jer pretpostavljam da nemaju kadra za te pozicije, što najbolje pokazuju i pozicije zamjenice gradonačelnika, a evo i potpredsjednika Skupštine - istakao je Arsović. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-8u3iZrg_fQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Arsović: Od 54 amandmana odbijena su 53 samo zato što dolaze iz redova opozicije

Skupština Glavnog grada usvojila je sinoć budžet za ovu godinu, nakon maratonske sjednice koja je trajala 13 sati.
Za njegovo usvajanje glasalo je ukupno 30 odbornika.
Odbornici nijesu prihvatili amandmane DPS-a, Stranke Evropskog progresa (SEP), Evropskog saveza, Pokreta Preokret i Građanskog pokreta URA.
Na početku maratonske sjednice, koja je trajala 13 sati i 30 minuta, odbornik Pokreta za Podgoricu Dragutin Drago Vučinić izabran je za potpredsjednika Skupštine Glavnog grada.
Sjednica se nastavlja danas u 10 sati.

Usvojen budžet Glavnog grada

Budžet za Podgoricu za 2025. godinu vrlo je amaterski napisan, nemoguće ga je realizovati u ovom obimu i na ovaj način kako su predvidjeli i zato smatramo da je potrebno da se podrže naši amandmani - kazao je odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac na konferenciji za medije uoči sjednice koja će se održati sjutra na kojoj će se razmatrati budžet.
Smatra da ako ima novca za tekuće troškove, ima novca i za socijalne servise.
- U obrazloženju budžeta vidite da će brojne uprave na nivou Glavnog grada uvećavati broj zaposlenih - od Uprave za inspekcijske poslove, Uprave za imovinu Glavnog grada, Uprave prihoda Glavnog grada, a vidjećete ako uzmete nacrt budžeta za 2024. godinu da su isto to predvidjeli i tada. Oni planiraju partijski da zapošljavaju 2025. kao i 2024. godine - naveo je Klikovac.
Ovaj budžet je, prema njegovim riječima, ozbiljna manipulacija i nije razvojni.
Podsjetio je da budžet za Podgoricu iznosi 153 miliona eura, od čega je 86 miliona eura izdvojeno za razvoj i kapitalne projekte.
- Uvijek imate priliku da čujete da se radi o istorijskom budžetu. U pitanju je jedna manipulacija i predstava za javnost. Ovaj budžet je jedna bajka i neće biti realizovan u tom iznosu - ocijenio je Klikovac.
U budžet za ovu godinu je, kako je precizirao, prenijeto gotovo 47 miliona eura novca građana Podgorice.
- Od toga su za 8,5 odsto uvećani troškovi funkcionisanja grada. Uvećani su troškovi za usluge za gotovo milion, rashodi za materijal, za komunikacije, za poštanske usluge gotovo 200.000 eura. Uvećana su i ostala lična primanja za više od 300.000 eura - naveo je Klikovac.
Odbornik DPS-a Stefan Ćulafić naveo je da predlažu da se besplatan gradski prevoz proširi na više kategorija stanovništva, odnosno na penzionere, dobrovoljne davaoce krvi, nezaposlene..
- Raduje stav gradonačelnika Saše Mujovića da želi da podrži besplatan prevoz za penzionere - naveo je Ćulafić i dodao da očekuju podršku ostalih odbornika.
Dodaje da bi usvajanjem ove odluke nastavili sa stvaranjem uslova da Podgorica bude poput modernih evropskih gradova, a podsjeća i da je na njihovu inicijativu usvojena odluka o besplatnom prevozu učenika.
- Prethodna gradska uprava od 2018. do 2022. nabavila je cirka 40 novih autobusa koji čine osnovu gradskog prevoza u Podgorici - istakao je Ćulafić.
Odbornica DPS-a Ksenija Aranitović rekla je da amandmanima predlažu i uvećanje naknada za podršku za novorođenčad, s obzirom na povećanje cijena svih neophodnih proizvoda.
- Tražili smo uvećanje od dodatnih 250.000 eura - navela je ona.
Dodaje da su tražili i uvećanje sredstava za medicinski potpomognutu oplodnju i to u iznosu od 100.000 eura.
Aranitović je, pored ostalog, kazala i da će tražiti i 300.000 eura za Košarkaški klub i rukometni klub "Budućnost", a predlažu i osnivanje dnevnog centra za onkološke pacijente.
Odbornik DPS-a Vladan Arsović rekao je da će predložiti i da se odvoje sredstva za subvencionisanje računa za vodu, koji su uvećani, te da je "svima jasno da je to odrađeno bez saglasnosti Skupštine Podgorice".
- Gledali smo da pomognemo ranjivim kategorijama stanovništva, da od 1. marta do kraja godine subvencionišemo velike račune za vodu - kazao je Arsović.
Subvencije će, dodaje, biti u iznosu od 40 odsto.
Arsović je pozvao odbornike da podrže njihove amandmane, jer su svi u interesu Podgorice i građana Glavnog grada, a da ih ne odbiju u startu jer dolaze od Demokratske partije socijalista.
Klikovac je odgovarajući na pitanje novinara smatraju li odbornici DPS-a da budžet može podržati obnovu "Podgoričanke" u iznosu od sedam miliona eura naveo da se ovaj projekat neće realizovati u ovoj godini, osim ako se ne desi rebalans budžeta naknadno.
- Mislim da se požurilo sa idejnim rješenjem tog projekta. Riječ je o jednom prostoru za koji se ne zna šta će ponuditi građanima Podgorice. Dobićete jedan veliki prostor u centru grada, a nećete imati riješeno pitanje parkinga. Prilaz samom prostoru je, takođe, upitan. Potrebno je uraditi novo rješenje za sami prostor. Glavni grad krije podatak da je u pitanju objekat problematične statike i upitno je kako se može obnoviti - istakao je Klikovac.
Dodaje da je na problematiku statike ukazala grupa profesora sa Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
- Imate jednu potpunu konfuziju. Imate upravu koju je vodila Olivera Injac koja je zamijenjena drugim predstavnikom Pokreta Evropa sad, koji nudi potpuno drugačiju viziju razvoja Glavnog grada... Mi u DPS-u znamo šta je potrebno građanima Podgorice i zato smo predložili ove amandmane - poručio je Klikovac.

Klikovac: Budžet za Podgoricu amaterski napisan, planirana partijska zapošljavanja kao i prošle godine

Svega 3.069.300 eura ili 19,3 odsto budžeta Berana namijenjeno je za kapitalne projekte, čime je stara/nova parlamentarna većina potvrdila da se on u suštini ne razlikuje od budžeta koji su usvajani u prethodnim godinama, odnosno da se ponovo radi o budžetu koji nije razvojni - ocijenio je predsjednik Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Beranama Branislav Jokić.
Smatra, kako se navodi u saopštenju, da se sve isto nastavlja iz godine u godinu, "sve što gledamo i čemu svjedočimo od 2014. godine".&nbsp;
- Najmanje je bitno ko je predsjednik opštine, bitno je da se stara praksa trošenja novca građana Berana nastavlja, da se novac građana troši nedomaćinski, a da neki lokalni funkcioneri svoje direktorske pozicije i ovih dana koriste kako bi zaposlili najbliže članove porodice - ocijenio je Jokić.
Beranski budžet se, prema njegovim riječima, iz godine u godinu krpi "kako bi se dodatno i bespotrebno zapošljavali partijski vojnici parlamentarne većine".
- Umjesto da cilj prilikom njegovog projektovanja i usvajanja bude razvoj i stvaranje što boljih uslova za život građana Berana. Samo 3.069.300 eura namijenjenih kapitalnim projektima i četiri miliona za zarade zapošljenih najbolji su pokazatelj da se radi o socijalnom, a ne razvojnom budžetu - ističe Jokić.
Podsjeća da su izdaci po osnovu kapitalnih investicija u 2023. godini realizovani u iznosu od 507.300,19 eura ili 28,18 odsto planiranih sredstava.
Godinu ranije, 2022, ovi izdaci iznosili su 377.096,85 eura ili 42,48 odsto planiranih sredstava, dok je u 2021. godini na kapitalne projekte potrošeno 1.021.783,31 euro ili 56,16 odsto planiranih sredstava.
Prije pet godina (2020), kako navodi, na kapitalne projekte izdvojeno je svega 548.080.88 eura ili 17,47 odsto budžetom planiranih sredstava za tu godinu.
- Evidentvo je da ova vladajuća većina za period od četri godine u razvoj grada uložila mizernih 2.454.261,23 eura, te je stoga teško za očekivati od te družine da sve budžetom za 2025. godinu predviđene investicije u Beranama i realizuje - zaključio je Jokić.

Jokić: Svega 20 odsto budžeta Berana za kapitalne projekte, novac će se trošiti na nova zapošljavanja

Skupština opštine (SO) Budva usvojila je većinom glasova budžet za ovu godinu.
Za budžet su glasali odbornici liste "Budva naš grad", Evropskog saveza , Građanskog pokreta URA, Demokratske partije socijalista i "Pokreta za Grad".
Uzdržani su bili odbornci Demokratske Crne Gore i Pokreta Evropa sad.
Odbornici koalicije "Za budućnost Budve", nijesu glasali iako su prisustvovali zasijedanju.
Pomoćnik sekretara za finansija Slavko Đukanović kazao je da je budžet projektovan na 64 miliona eura, te da je dobio saglasnost resornog ministarstva.
Prethodno je lokalni parlament u predlog nacrta budžeta uvrstio i amandmane predsjdnika Opštine Nikole Jovanovića, kojima je predviđeno da se ove godine iz gradske kase izdvoji 100.000 eura za porodice tragičano nastradalih u masakrima na Cetinju, pola miliona eura na ime besplatnog predškolskog vaspitanja i 270 hiljada eura subvencije za podstanare.

SO Budva usvojila budžet za 2025. godinu

U Privrednoj komori (PKCG) ocijenili su da bojkot trgovina, kao način uticaja na ekonomske politike, nije ni razuman ni opravdan.
Kažu da je zadatak i zakonska obaveza Privredne komore zastupanje i ostvarivanje interesa cjelokupne crnogorske privrede. Ukoliko nešto remeti privredne tokove, sada uz rizike da se uspori ekonomski rast, dužnost je Komore, napominju, da se tome argumentovano usprotivi. 
- Ne podržavamo bilo koju vrstu bojkota naših članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatramo ga neopravdanim, jer takav pristup direktno pogađa ne samo privredu već i državni ekonomski interes. Dodatno, i ne manje važno - privreda nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti - naglasili su u Privrednoj komori. 
Posebno ukazuju na potrebu nediskriminacije u svakoj privrednoj oblasti i prema svakoj kompaniji, podvlačeći da bojkot kao način uticaja na ekonomske politike niti je razuman niti opravdan. 
- Da budemo direktni - bojkot je štetan, u prvom redu za domaće proizvođače; za supstancu naše proizvodne baze - koja je nikad ranjivija; i konačno štetan je po budžet i njegove prihode koji su umnogome zavisni od svakodnevnog priliva po osnovu PDV - kazali su u PKCG-u.
Kako ocjenjuju, bojkot trgovačkih lanaca predstavlja i bojkot svih učesnika u lancu stvaranja jednog proizvoda i formiranja njegove cijene. To uključuje proizvođače, prije svega domaće, uvoznike i distributere, zaposlene, ali i državni budžet. 
- S obzirom na to da se budžet puni i kroz porez na dodatu vrijednost, koji je sastavni dio cijene proizvoda, bojkot utiče i na njegovu stabilnost. A upravo iz budžeta se finansiraju ključni segmenti društva – obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja i sl, kao i cijeli državni aparat, gdje, paradoksalno, primanja često premašuju ona u realnom sektoru koji ih zapravo stvara - naglašavaju u Privrednoj komori.
Ako ćemo, kako kažu, da budemo profesionalno iskreni prema sebi i svojoj državi, poručuju da treba pogledati relevantne analize koje pokazuju da ukoliko 10 eura potrošimo na kupovinu domaćih proizvoda, osam eura ostaje u zemlji.
- A ako ih potrošimo na kupovinu uvezenih proizvoda, u Crnoj Gori ostaje svega dva eura. Da nije ništa drugo prisutno, osim rizika po domaću proizvodnju, ne bismo smjeli ni pomisliti na bojkot trgovinskih lanaca - ocijenili su u Privrednoj komori.
U PKCG-u smatraju da dijalog koji je Privredna komora započela i zatražila po ovoj i drugim povezanim temama, iskazujući potrebu razumijevanja od strane Vlade, treba da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu negativno uticati na crnogorsku privredu i usporiti njen rast.

PKCG: Bojkot trgovina je štetan za domaće proizvođače i državni budžet

Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori se još suočavaju sa sistemskim preprekama, jer u čak devet opština nedostaju usluge i stručna podrška koja im je svakodnevno potrebna, ocijenjeno je na konferenciji predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Sa konferencije je poručeno da je u ostalim opštinama neophodno unaprijediti te usluge kako bi se poboljšao njihov kvalitet i kako bi one postale dostupne svakoj porodici sa djecom sa smetnjama u razvoju.
Kako su saopštili iz predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, u tom cilju su Ženski parlamentarni klub, Međunarodni ženski klub i Fondacija HEMIIAS prošle godine zajednički organizovali donatorsku akciju.
Oni su kazali da je prikupljeno više od 167 hiljada eura, zahvaljujući kojim je UNICEF obezbijedio potrebnu opremu i didaktičke materijale za 17 dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori.
Iz UNICEF-a su rekli da više od 400 djece i mladih sa smetnjama u razvoju koriste usluge dnevnih centara.
- Danas im je, zahvaljujući donacijama obezbijeđenim kroz javno-privatno partnerstvo, na raspolaganju nova, raznovrsna oprema – asistivna tehnologija i IT oprema, uređaji i materijali za senzornu stimulaciju, oprema za fizioterapiju i rehabilitaciju, kao i didaktički i edukativni materijali prilagođeni individualnim potrebama djece - navodi se u saopštenju.
Jelena Kovačević, majka djevojčice Nikoline, korisnice bjelopoljskog Dnevnog centra „Tisa“, potvrdila je da podrška koju dnevni centri pružaju djeci sa smetnjama u razvoju ima ogroman značaj za porodice.
U saopštenju se navodi da je bjelopoljski dnevni centar prvi u Crnoj Gori otvoren prije 21 godinu, uz podršku UNICEF-a, kao dio reforme sistema socijalne i dječje zaštite.
Kovačević je rekla da roditelj ne može sve sam i da je njena ćerka u Dnevnom centru naučila da vjeruje u sebe.
- Tu koriste asistivnu tehnologiju, Montessori materijale, terapijski bazen, senzornu sobu, ali ono što najviše znači je to što je gledaju očima koje vide vrijednost, a ne prepreku - navela je Kovačević.
Ona je zahvalila svima koji su vjerovali da takvo mjesto treba da postoji i istakla da svako dijete zaslužuje šansu.
Kako se navodi u saopštenju, da bi usluge bile dostupnije, potrebno je više ulaganja, kao i planski razvoj ljudskih resursa – specijalizovanih stručnjaka u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei naglasio je da je donatorska inicijativa dobar primjer kako se zajedničkim naporima institucija, privatnog sektora i međunarodnih partnera mogu unaprijediti prava djece, posebno najranjivije grupe, među kojima su svakako djeca sa smetnjama u razvoju.
- Potreban nam je nastavak i kontinuitet ulaganja, jer u devet opština u Crnoj Gori još ne postoji usluga dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju i njihove porodice - istakao je Servadei.
Kako je poručio, da bi postigli jednaka prava i mogućnosti djece sa smetnjama u razvoju potrebna im je podrška cijelog društva – Vlade, Skupštine, lokalnih samouprava i privatnog sektora.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić poručio je da svako dijete treba da odrasta u porodici i bude dio zajednice koja toj porodici pruža podršku.
- Da bi to bilo moguće, važno je da svi akteri – od lokalnih samouprava do državnih institucija, preuzmu odgovornost za obezbjeđivanje neophodnih usluga - rekao je Gutić.
Prema njegovim riječima, Vlada treba da obezbijedi da sektori zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja i finansija rade usklađeno i pravovremeno planiraju sredstva.
- Jer je samo koordinisanom akcijom moguće obezbijediti da djeca i njihove porodice dobiju podršku u okviru zajednice kojoj pripadaju i onda kad im je najpotrebnija - istakao je Gutić.
Osnivačica i članica Borda Međunarodnog kluba žena Crne Gore Zorica Mišković Pavićević smatra da je donatorskom akcijom poslata jasna poruka – da ne zaboravljaju najranjivije.
- Snaga društva ne leži samo u ekonomiji i institucijama, već i u tome kako tretiramo one koji su drugačiji, ali jednako vrijedni. Vjerujem da je ovo početak još dublje saradnje i inspiracija da ne stanemo, jer svako dijete zaslužuje priliku, podršku i osmijeh - poručila je ona.
U saopštenju se navodi da dnevni boravci omogućavaju djeci da ostanu u svom porodičnom okruženju i istovremeno imaju pristup kvalitetnim uslugama.
- Zato je važno stvarati uslove da u svakoj opštini svaka porodica koja odgaja djecu sa smetnjama u razvoju dobije potrebnu podršku - ističe se u saopštenju.
Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Zdenka Popović rekla je da donatorska inicijativa ima duboko značenje, jer je posvećena djeci sa smetnjama u razvoju, koja često ostaju nevidljiva u crnogorskom društvu.
Ona je navela da su, kroz zajedničke napore, uspjeli da osiguraju sredstva i obezbijede neophodnu opremu dnevnim centrima širom Crne Gore.
Time su, kako je dodala Popović, unaprijedili kvalitet rada tih centara pružajući djeci sa smetnjama u razvoju šansu da se razvijaju, napreduju i budu ravnopravni članovi crnogorskog društva.
- Danas zajedno slavimo razumijevanje, solidarnost i odgovornost prema našoj djeci - rekla je Popović.

Usluge dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju nema devet opština

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) dodijelilo je dva miliona eura za istraživačke grantove za šest naučnoistraživačkih timova iz Crne Gore, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Iz MPNI su rekli da je taj novac dodijeljen u okviru Konkursa za dodjelu istraživačkih grantova za podsticanje izvrsnosti.
Oni su kazali da su, kroz snažno konkurentski proces selekcije, evaluatori prepoznali i nagradili projekte koji kombinuju naučnu izvrsnost, interdisciplinarni pristup i međunarodnu saradnju.
- Ova inicijativa predstavlja važan iskorak ka jačanju istraživačkih kapaciteta, povezivanju crnogorskih institucija sa partnerima iz inostranstva i stvaranju znanja primjenjivog u praksi, uključujući i u privredi - navodi se u saopštenju.
Navodi se da su grantovi dodijeljeni za projekte Matematička analiza, optimizacija i mašinsko učenje – profesor David Kalaj, Skalabilno praćenje podvodne životne sredine akustičnim mrežama: napredni distribuirani senzorski nadzor za procjenu stanja vodenih ekosistema – profesor Igor Radusinović.
Iz MPNI su rekli da su grantovi dodijeljeni i za projekte Povezanost mikrobioma digestivnog trakta i prehrambenih navika u cilju razvoja personalizovane ishrane za populaciju u Crnoj Gori – NutriBioMe – profesor Aleksandra Martinović i Optički prijemnik sa lavinskom foto-diodom za 3D kamere za primjene u robotima koji beru voće – profesor Nikša Tadić.
Kako su naveli iz tog resora, grantovi su dodijeljeni i za projekte Molekularno profilisanje slobodne cirkulišuće RNK za otkrivanje biomarkera i preciznu medicinu kod kolorektalnog karcinoma – doktor Maša Ždralević i Istraživanje uticaja primjene ESG standarda na finansijske performanse preduzeća – profesor Igor Lukšić.
Iz MPNI su kazali da ukupna vrijednost iznosi dva miliona eura, dok će se za prvu godinu realizacije obezbijediti 900 hiljada eura.
- Sredstva se dodjeljuju na period od tri do četiri godine, sa ciljem da ti projekti postanu nosioci budućih centara izvrsnosti i referentne tačke regionalne i evropske saradnje - navodi se u saopštenju.
Crna Gora, kako su naveli iz Ministarstva, ovim potvrđuje posvećenost razvoju nauke zasnovane na znanju, inovacijama i održivom razvoju.
Iz MPNI su čestitali dobitnicima i zahvalili svim učesnicima koji su predlozima doprinijeli jačanju naučnoistraživačke zajednice.

Dodijeljena dva miliona eura za istraživačke grantove

Više državno tužilaštvo izjavilo je žalbu danas na oslabađajuću presudu Višeg suda za oružanu pljačku nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
Žalbu su, kako se navodi u saopštenju, uputili Apelacionom sudu.
Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.
Oslobađajuću presudu je krajem februara izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Veljko Radovanović, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.
Na završnim riječima državna tužiteljka Radmila Gačević predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.
Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;
Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.
Zbog oslobađajuće presude optuženima za ubistvo i pljačku Pošte, grupa građana organizovala je proteste u Nikšiću, a porodica Mrdaka zatražila je da se suđenje ponovi i da ga vode oni koji znaju svoj posao.

Više državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslabađajuću presudu za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Poslanici u Skupštini Crne Gore nastavili su sa radom. U parlamentu je govorila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, a na dnevnom redu bili su polugodišnji izvještaji o aktivnostima Crne Gore u procesu evropskih integracija.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je kako je samo u proteklih godinu bilo niz poteza većine koji su bili u suprotnosti sa evropskim kursom.
- Umjesto da većina i Vlada učine da IBAR zakoni budu najbolji mogući, prevladali su partijski interesi. Najočitiji primjer je skandalozni Zakon o javnom servisu. Prilagodili ste kriterijume za izbor direktora novom – starom generalnom. Mi danas od tih 12 zakona već mijenjamo četiri - istakao je on.
<h2>Vuković: Većina krenula u konfrontaciju sa Briselom</h2>
Tek pošto je IBAR usvojen, kako je istakao Vuković, većina je podržala rezoluciju koja je ugrozila odnose sa Hrvatskom, a što je na kraju rezultiralo blokadom zatvaranja poglavlja 31.
Podsjetio je i na međudržavni Sporazum sa UAE, kako je dodao u „maniru koji je duboko antievropski“.
- Bez javne rasprave, bez obzira na stav lokalne zajednice, bez prethodnog mišljenja Evropske komisije. Vi ste kazali da je to sve kako treba, ali se ispostavilo da EK misli da je sporazum dobar dok ne krene njegova implementacija – jer, ako ne izmijenite odredbe o javnim nabavkama, taj sporazum je u direktnoj koliziji sa evropskom legislativom - ocijenio je Vuković.
Optužio je većinu da, uprkos porukama Brisela, blokira izbor članova savjeta RTCG i AVM.
- Počinje konfrontacija sa stavovima EK u momentu kada se borimo da ne izgubimo političku podršku, da iskoristimo istorijsku šansu. Vaše kolege se nonšalantno i ignorantski odnose prema onome što su očekivanja Brisela - dodao je.
<h2>Subotić: Moramo se baviti vladavinom prava</h2>
Poslanik Pokreta Jovan Subotić (PES) govorio je o prazniku Svetog Vasilija Ostroškog.
- To je praznik velikog sveca, djela, bića Crne Gore, njene duhovne vertikale, iako je smatramo građanskom i sekularnom državom. To je svetac koji objedinjuje sve konfesije i danas je veliki praznik. Pripadnicima katoličke vjeroispovijesti čestitam praznik Svetog Leopolda Mandića, jedinog sveca katoličke crkve sa ovih prostora, velikog ekumeniste. Ta dva sveca ujedinjuje velika želja za zajedništvom, za pregalaštvom i napretkom čitavog čovječanstva - istakao je on.
Dodao je i da, želimo li u EU, moramo se baviti vladavinom prava.
- Na nama je da napredujemo. Kada smo usvajali IBAR zakone, prihvatali smo da su oni dobili zeleno svjetlo EK, ali i da će oni podrazumijevati određena poboljšanja u narednom vremenu. Radovao sam se tim poboljšanjima, pogotovo u oblasti antikorupcije - dodao je Subotić.
<h2>Mugoša: Vi ste "turšija koalicija", samo trgujete između sebe</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je kako dio parlamentarne većine nije istinski za to da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja sljedeće godine.
- Koje pozitivne efekte je, odmah nakon IBAR-a, donijela Rezolucija o Jasenovcu, osim zadovoljenja ideoloških poriva dijela većine? A je li nam donijela nešto negativno - upitao je on ministarku.
On je nazvao većinu "turšija koalicijom" koja neprestano trguje među sobom.
- Državni interes? Nije bitno. Ajmo mi malo da istrgujemo između sebe, da zadovoljimo određeno biračko tijelo, pa ćemo poslije to peglati kod međunarodnih partnera. Vidite li vi da mi ni godinu kasnije nemamo sedmog sudiju Ustavnog suda? Sjećate li se onih tugovanja povodom toga, kako opozicija blokira, ali evo - godinu dana nema. Problem je u tome što je samo jedan sudija - a kad je jedan, onda je kod većine muka. Jer ima više interesenata - poručio je on.
Dodao je kako osam mjeseci stoji u fijoci prijedlog guvernerke o dvoje viceguvernera, te da je očito problem u tome što su u pitanju ličnosti koje nijesu politički eksponirane.
- Ubiste se kod međunarodnih partnera da dokažete kako mi opstruiramo procese. Kad se vidim sa njima, kažu mi "oni nam govore da ste vi anti-EU opozicija, a da je ova vlast pro-EU". To je degutantno i licemjerno - istakao je Mugoša.
<h2>Adžić: Od IBAR zakona nemamo nijednu sprovedenu reformu</h2>
Poslanik Građankog pokreta URA Filip Adžić kazao je da je vlast optuživala opoziciju da opstruira evropski put, proglašavajući ih kočničarima.
- A sad vidimo da od usvajanja IBAR zakona nemamo nijednu sprovedenu reformu. Imamo egzaktne podatke koji govore da ono što je vaša retorika zapravo farsa koju plasirate građanima, ono što govorite nije u skladu sa činjeničnim stanjem - poručio je Adžić.
Umjesto reformi, dobili smo obezglavljivanje Ustavnog suda, partijsko zarobljavanje Javnog servisa i blokadu medijskih zakona, ključnih na evropskom putu, dodao je on.
- Savjet RTCG nije izabran jer nijeste imali podobne kandidate. Umjesto evropskih vrijednosti, vi ste nas vraćali u autokratije i diktature kakvih smo se nagledali. Vi ste sami doprinijeli da se neki problemi prodube i postanu gori - to su vrijednosti koje veličaju fašiste, četnike, ono što nije evropski put koji treba da slijedimo. Imamo nastavak rata klanova na ulicama, počeli smo kao država da živimo na zajam, investicija nema, i na taj način mislite da postanemo dio razvijene evropske porodice naroda - ocijenio je Adžić.
Pitao je da li je opozicija kriva za to što su odnosi sa gotovo svim susjednim državama pogoršani.
<h2>Bogdanović: Država sad drži glavu uspravno iznad mafije</h2>
Boris Bogdanović (Demokrate) kazao je kako država više ne povija glavu pred mafijom, nego je drži uspravno iznad nje.
- U prošlih godinu je uhapšeno više međunarodno potraživanih lica nego u prethodna tri mandata zajedno. Oni koji su švercovali u ime patriotizma, a čuli smo i za koga, razbijeni su kao zvečke. I zato smo postali partner EU, a ne njen problem. I zato EU više nije crnogorski san, nego crnogorski posao. I taj posao se konačno radi kako treba - istakao je on.
Kaže kako su danas predstavljeni izvještaji raskid sa dosadašnjom praksom.
- Evo da priznamo da nijesmo savršeni, ali smo konačno iskreni, da nijesmo bez greške, ali jesmo bez prevare. Neka ova dva izvještaja i ne budu doprinos našem napretku, ali su sigurno optužnica za sve ono što je bilo prije - dodao je on.
<h2>Rakočević: Zbog vas nam propadaju desetine miliona od EU, Albanija nas je pretekla</h2>
Nikola Rakočević (DPS) kazao je kako je Albanija pretekla Crnu Goru u procesu evropskih integracija, te da o tome svjedoče i izjave evropske komesarke Marte Kos.
- Ona to kaže zbog nazadovanja Crne Gore na EU putu. Dovoljno je reći da zaobilaznicu oko Budve propuštamo, a EU nam nudi novac. Da će izgleda propasti i 33 miliona eura od EU za kolektor u glavnom gradu, zbog političke neodgovornosti onih koji su na vlasti. Iznos od 250 miliona granta za drugu dionicu autoputa morali smo davno da dobijemo, ali zbog neozbiljnosti ove većine to nijesmo uradili - naglasio je on.
Ova većina je, kaže, razgradila sistem vrijednosti.
- Posvađali su nas sa Hrvatskom, imamo tri predstavnika ove većine sa sankcijama te države, sa Bosnom i Hercegovinom, tako što promoviše Dodikovu politiku, a finalno i sa Evropom - promovišući to što gazda većine Aleksandar Vučić ide u Moskvu kod Putina, šaleći se na račun EU, kako su pokušali da mu zabrane da ode. To radi dio ove većine, šala na račun EU, jer je gazda stigao kod Putina - zaključio je on.
<h2>Anđušić: Šta je sa Kovačevićevim imunitetom; Nedović: Ništa mi nije stizalo iz VDT-a</h2>
Jelena Nedović (PES) govorila je o slobodi medija, na šta je reagovao Mihailo Anđušić (DPS), pitajući je zašto kao predsjednica Administrativnog odbora ne stavlja na dnevni red prošlogodišnji dopis tužilaštva koji se tiče predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića.
- Pokušajte da odgovorite medijima zašto držite u fijoci dopis tužilaštva za skidanje imuniteta jednom od poslanika - kazao je on.
- Ja sam rekla da postoje procedure. Na ovaj dan meni kao predsjednici odbora nije stiglo ništa od VDT-a - odgovorila mu je ona.
<h2>Nikolić: Četnički pokret je favorit unutar ove većine</h2>
U Crnoj Gori je na snazi revizija istorije, pa imamo četnički pokret kao favorita unutar većine, kaže Andrija Nikolić (DPS).
- Državni vrh ne smije da pisne o tome, jednako ni parlamentarna većina. Odgovorite građanima zašto je tako. Imamo loše primjere iz susjedstva, gdje su izjednačili oslobodioce - partizane i kolaboracioniste - četnike - rekao je on.
Dio većine, kazao je, nema ni dostojanstva ni političke hrabrosti.
- Da imate, ne biste ćutali na ovu brutalnu reviziju. Recite je li za vas Pavle Đurišić junak nepobjedivog karaktera? Vi ćutite, svi do jednog. Jesu li to vrijednosti pod kojima Crna Gora hrli ka EU - upitao je Nikolić.
<h2>Marković: Pružiću ruku opoziciji kada se odrekne onih koji su u zatvoru; Vuković: Ko god se ogriješio o zakon treba da odgovara</h2>
Branka Marković (PES) se proceduralno javila na izlaganje Nikolića, obraćajući se potpredsjedniku Skupštine Borisu Pejoviću.
- Okej je ovo što su rekle kolege, ne mislimo da su oni koruptivni, međutim, sve do onog dana kada se glasno odreknu od ljudi koju su u zatvoru, onda ću im pružiti ruku i kazati svaka čast - rekla je Marković.
Ivan Vuković (DPS) kazao je da se opozicija pokušava obilježiti kao punomoćnik 'nekakvih interesa' sa druge strane zakona.
- Više bih cijenio da kažete „ti si krimanalac“, a ne ovako. Zašto bi se neko od nas ograđivao od toga? Nijesu ti ljudi radili nešto u naše ime gospođo Marković. Ko god se ogriješio zakon, blizak opoziciji ili vlasti – treba da odgovara za to - poručuje Vuković.
<h2>Laković: Spočitava nam se da smo ćutali na izjavu jednog crkvenog velikodostojnika; Vuković: Ko je iz PES problematizovao Porfirijeve riječi iz Moskve?</h2>
Miodrag Laković (PES) kaže da nije tačno da se iz partije nijesu oglasili povodom izjave jednog 'crkvenog velikodostojnika' na crkvenom obredu u entitetu BiH Republici Srpskoj.
- Premijer je odgovorio na ove navode i kazao da crkva ne treba da se bavi tim pitanjima, već vjerom, a mi političari ekonomijom, vladavinom prava i evropskim integracijama. Spočitava nam se da smo ćutali na to - rekao je Laković.
Govoreći o izjavi Vukovića, kazao je da vjeruje u čast ljudi iz opozicije.
- Međutim, vi ste nasledioci politike DPS, a ta politika ima neke terete koje su građani prepoznali. Ono od čega da se ogradite, jeste prepiska iz Sky komunikacija, a to je da su kriminalne strukture sprovodile aktivnosti koje su vama odgovarale - rekao je poslanik PES.
Ivan Vuković je Lakoviću kazao da mu ne pada na pamet da brani policiju od njega.
- Vi ste radili u policiji 20 godina, vi imate odgovornost, jer ste radili u tom sistemu. O ovim temama, jer vam je ovo struka, trebali bi malo ozbiljnije da govorite. I vi i ja znamo da su se u tim prepiskama (Sky) pominjale stvari koje se nikad nijesu dogodile - naveo je on.
Poslanik DPS je upitao i ko je iz PES-a problematizovao izjavu Porfirija u Moskvi da on vidi Crnu Goru skupa sa Srbijom i RS kao dio "ruskog sveta".
- Dvadeset i kusur vas je ođe. Niko ne smije živ da se čuje. Lijepa je priča o evropskim integracijama, ali ona je ispražnjene suštine - poručio je Vuković u odgovoru Lakoviću.
Anđela Vojinović (Demokrate) smatra da u EU možemo samo ako sprovodimo reforme i vladavinu prava.
- Vratimo se na ono što je tema zasijedanja, iako je bilo zanimljivo slušati neke izjave. Kada je opoziciji bilo sve po volji grcali smo u dugovima, imali obračune kriminalnih klanova... - poručuje Voijinović.
Nakon što su iscrpljena pitanja poslanika, riječ je dobila ministarka Gorčević.
- Slušamo različite opaske posljednih par sati - „nikad gora pozicija“. Ja stvarno ne znam gdje mi živimo, kao da smo zaboravili da smo prošle godine imali tri međuvladine konferencije, dobili IBAR, zatvorili tri poglavlja… Ova Vlada je odlučila da prekine zastoj od sedam godina kada nismo radili ništa, radi rezultata i građana. Zastupam interese Crne Gore, a ne jedne političke partije ili parlamentarne većine. Zbog toga, vodim računa da moje izjave budu istinite &nbsp;poručuje Gorčević.
Gorčević je rekla da i planiraju da zatvore četiri poglavlja do kraja godine.
- Očekujem da će jun i jul biti mjeseci za zatvaranje poglavlja - poručuje ministarka.
Nakon izlaganja Gorčević, sjednica je završena, a nastavak planiran za sjutra u 13 sati.

Adžić: Veličaju se fašisti, je li to vaš evropski put; Nikolić: Četnički pokret je favorit unutar ove većine

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

10.05.
15:50h
Vučem neku tjeskobu, vučem je, u meni je, guram stid pred sobom. Nikako da pristanem sve da odbacim i pazim svoga posla, pred neuređenim, nekompetentnim narativima dijela vlasti, koji obnašajući istu pokazuju tupavu, mrzilačku zlovolju. Čiji postupci determinisani averzijom prema subjektu, brukaju samu državu.
Sve neprijatne misli, neizbježna pitanja, nijema čuđenja, sputavaju me da se iz nemoći kao građanin nasmijem establišmentu, u kojem, očito, neki efemerni likovi brukajući vlasti, ispoljavaju prapotopsku glupost garniranu nezrelostima.
Pozoveš nekoga za dan, kakav je državni praznik, a onda se presabereš i na memorandumu Vlade napišeš da je prvi poziv sa sve memorandumom nevažeći i dodaš da primalac računa da nije ni poslat.
Šaljući tu poruku-poslao si sledeću:
1. Računajte građani da bulevar Jaz - Tivat, ne radi onaj ko radi i biće mu zabranjeno.
2. Kad se vozite autoputem, kojim se mi u inat ne vozimo, računajte da ga nije radio ko jeste, ako računate da ipak jeste - oburdaćemo ga.
3. Milione poreza koje plaša subjekat-primalac obavještenja, Uprava prihoda računa da nisu uplaćene jer mi taj novac inače ne koristimo.
4. Ne računajte da djeca idu u skolu "Novka Ubović", jer ona ne postoji, a ako mislite da ona postoji, ispišite ih. Jer će Vlada školu porušiti.
5. Ako neko igra u najboljoj maloj dvorani na Balkanu, pored Morače, ili neko tamo ima koncert ralunajte da niko tamo ne igra, niti pjeva. Zatvorićemo je ili ćemo je sravnati sa zemljom.
6. Ako neko šeta po njihovom parku, računajte da ne šeta.
7. Sve ceste, puteve, tunele, bulevar Tuzi - Podgorica, smatrajte nepostojećim. A ako ih vidite - loše vidite.
Ništa ne postoji, samo naši hipotalamusi koje je teško izgraditi, dograditi, proširiti. Čak i porušiti.
Takav materijal.
P.S. Ako se jedna moja intimna nada ne može dogoditi po Zakonu vjerovatnoće, dogodiće se po nekom drugom.
P.S.2 Nigdje kao U Crnoj Gori političari ne mrze, preziru, ponižavaju dio stanovništva, neke ljude, a da izgleda kao da im je do svih građana najviše stalo.

Tag: budzet