Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv Svetislava Veska Stanišića (65) zbog sumnje da je ljetos ubio brata S.S. (66) i njegovog sina N.S. (26).
Njemu se na teret stavljaju teško ubistvo i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Optužnicom mu se na teret stavlja da je 26. jula u Budvi, sa umišljajem lišio života S.S. i N.S. i tom prilikom sa umišljajem doveo u opasnost život A.S. - naveli su u VDT-u.
Stanišić je iz revolvera ispalio po jedan projektil u njihovom pravcu.
- Preduzetim radnjama sa umišljajem doveo u opasnost i život oštećenog A.S. koji se nalazio u neposrednoj blizini stradalih lica - dodali su u VDT.

Portal ETV

Podignuta optužnica protiv Stanišića za ubistvo brata i bratanića

Nova opštinska Odluka o socijalnom stanovanju biće pred odbornicima na Skupštini opštine u prvoj polovini decembra, najavio je Goran Radević, sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti i koordinator radne grupe. Ukoliko Odluka bude usvojena, prvi javni poziv za građane mogao bi da se raspiše već u januaru sljedeće godine.
Radević je iskazao zadovoljstvo velikim interesovanjem tokom javne rasprave, održane prošlog petka. 
- Ja sam zadovoljan sa interesovanjem i zadovoljan sam sa tokom javne rasprave. Bilo je jako puno sugestija kreativnih, neke su bile opravdane, neke nisu - kazao je Radević.
Jedno od ključnih pitanja u raspravi bio je problem nepostojanja formalnih ugovora o podstanarstvu. Radević je pojasnio da je pravna valjanost uslov.
- Da bi bila ova naša odluka zakonita, treba da postoji ugovor između stanodavca i zakupca. Mi ćemo kao radna grupa sve sugestije razmotriti i ako bude moguće naći neki model koji će biti u korist građana - istakao je on.
Što se tiče finansija, sekretar je potvrdio da će se sredstva od 200.000 eura, opredijeljena budžetom za 2025. godinu, a koja nisu iskorišćena jer odluka nije bila na snazi, prenijeti u narednu budžetsku godinu. Radević je najavio da je za sljedeću godinu opredijeljen mnogo veći budžet za rješavanje socijalnog stanovanja.
Odgovarajući na zabrinutost građana zbog mogućih zloupotreba, Radević je naglasio da je Odluka precizna.
- Odlukom je već jako precizirano sve, mi smo pretpostavili sve moguće zloupotrebe, a ono što je najvažnije, svaka odluka neke buduće komisije biće transparentna, objavljena - kazao je Radević.
Zaključio je da su Odlukom predviđeni svi neophodni mehanizmi da se proces rješavanja socijalnog stanovanja sprovede zakonito i transparentno.

1250x600

1084x550

Budva pred usvajanjem odluke o socijalnom stanovanju: Mogući poziv za podstanare već u januaru

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), tokom oktobra je u Crnoj Gori zabilježeno preko 180.000 dolazaka turista u kolektivnom i privatnom smještaju.
Predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Milena Vujović ističe da je riječ o deset odsto više dolazaka u odnosu na isti period prethodne godine i 23 odsto više u poređenju sa 2019. godinom.
- Oktobar mjesec je bio vrlo uspješan, kao i septembar, što nam govori da smo imali dobru postsezonu. Tokom oktobra smo imali 925 hiljada noćenja, što je sedam posto više u odnosu na isti period prethodne godine i 46 posto više u odnosu na isti period 2019. godine. Podaci za kolektivni smještaj pokazuju da su u oktobru najposjećeniji gradovi bili Budva, Podgorica, Herceg Novi i Kotor - istakla je Vujović.
Prema ovim podacima i podacima koje NTOCG dobija od lokalnih turističkih organizacija na sedmičnom nivou, tokom postsezone najveći broj gostiju bio je iz regiona, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, ali i Poljske, Azerbejdžana, Izraela.
Ovako dobrim rezultatima doprinose, kaže, promotivne aktivnosti i nova partnerstva koja ostvaruje NTOCG.
- Nacionalna turistička organizacija je u proteklom periodu realizovala učešće na Svjetskoj turističkoj berzi u Londonu, gdje smo imali veliki broj sastanka sa medijima, turoperatorima, aviokompanija, kao što su: British Airways, Wanderlust, BBC, Tui, Expedia, Jet2, EasyJet. Takođe, predstavili smo se na sajmu kongresnog turizma, IBTM u Barseloni, gdje smo predstavili ovaj segment turizma. Ove sedmice imali smo promociju u Beogradu, Novom Sadu, a nastavljamo sa Sarajevom - rekla je ona.
Putem podsticajnih mjera ostvarili su, kaže, partnerstvo sa čak 12 značajnih turoperatora.
- Među kojima su Jet2holidays, easyJet holidays, TUI, Expedia, Secret Escapes UK, Voyage Privé, Itaka i eSky. Tako smo povezali Crnu Goru sa devet važnih tržišta: Velikom Britanijom, Njemačkom, Austrijom, Francuskom, Poljskom, Španijom, nordijskim zemljama, SAD-om i Kanadom. Samo u okviru ovih partnerstava realizujemo 18 marketinških kampanja, što je značajno doprinijelo povećanju vidljivosti destinacije. Procjenjuje se da će ove kampanje imati reach od oko 85 miliona - saopštila je predstavnica NTOCG.
Vujović navodi da dobre najave imaju i za naredni period.
- Kada je riječ o najavama za naredni period, očekujemo dobru posjećenost, čemu će sigurno doprinijeti dobri programi lokalnih turističkih organizacija tokom novogodišnjih praznika. Pripremamo se za brojne sajamske nastupe u narednoj godini, za sajam u Štutgartu, Njujorku, Madridu, Berlinu, Ljubljani, Beogradu - rekla je ona.
Ali, kaže, i dalje najveći dio budžeta biće opredijeljen na digitalnu promociju kroz kampanju Uncover Your Wild Side.
- Čiji je destinacijski spot osvojio već brojne prestižne nagrade u Berlinu, Tokiju, Njujorku, Los Anđelesu, Kanu, ali i kroz druge marketinške kampanje sa turoperatorima i drugim partnerima - poručila je Vujović.

Više od 180.000 dolazaka turista tokom oktobra: Najposjećeniji Budva, Podgorica, Herceg Novi i Kotor

U blizini Slovenske plaže u Budvi jutros je pronađeno tijelo muškarca, potvrđeno je iz policije.
Prema prvim informacijama sa uviđaja, postoji sumnja da je more izbacilo tijelo na obalu. Policija intenzivno radi na utvrđivanju svih okolnosti i provjerava da li je smrt nastupila usljed utapanja.
Tijelo je upućeno na obdukciju, nakon čega će biti poznati detaljniji rezultati i tačan uzrok smrti.

Tijelo muškarca pronađeno na Slovenskoj plaži

Svečanom sjednicom Skupštine opštine, Budva je proslavila 22. novembar – Dan opštine i Dan oslobođenja. Sjednicu je otvorio predsjednik SO Petar Odžić, podsjećajući na istorijski značaj 22. novembra 1944. godine i antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremena Evropa.
Odžić je poručio da Budvu u narednom periodu očekuje razvojni zamah kroz velike infrastrukturne projekte, uz oprez u upravljanju prostorom i fokus na dijelove grada koji su ranije bili zanemareni.
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović naglasio je da Budva, prema podacima MONSTAT-a, nosi epitet najrazvijenije opštine u Crnoj Gori, uz ovogodišnji budžet od 69 miliona eura. Istakao je da je riječ o stabilnom i razvojno usmjerenom budžetu koji omogućava strateške investicije.
Jovanović je naveo i ključne rezultate nove gradske uprave: besplatno predškolsko obrazovanje za svu djecu, kupovinu parcele za novi vrtić, otkup imovine JRB-a i pokretanje procesa otkupa zgrade „Jadranske straže“, te uspješno poravnanje sa kompanijom WTE kojim je opština izbjegla štetu procijenjenu na više od 50 miliona eura.
Kazao je da Budva, iako turistički centar, sve više postaje sredina pogodna za preduzetništvo, inovacije i nove biznise, te da je cilj stvoriti grad u kojem mladi žele ostati i graditi budućnost.
Na svečanoj sjednici uručene su i zahvalnice istaknutim građanima i organizacijama, dok je program obilježen nastupima budvanskih muzičara, školskih horova i folklornih društava.

Budva obilježila Dan opštine i Dan oslobođenja: najrazvijenija opština u Crnoj Gori, budžet 69 miliona eura

Koritom Grđevice rijeka nosi automobile koje građani Budve tu parkiraju kada vode nema, piše Antena M.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121116_11fea03fef00e755e7f29a6979c46875df941a3cb61fcda42bfdb3bba7de1a95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119121116_11fea03fef00e755e7f29a6979c46875df941a3cb61fcda42bfdb3bba7de1a95" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Posljedice kiše u Budvi"> <figcaption>Posljedice kiše u Budvi(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  Velika količina padavina, međutim, doprinijela je tome da je trenutno u vodi više putničkih vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119111156_26570d6a9ced380836e02bdf19e970530da1b3354b7b798dfdf8ee01dc3b11d7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119111156_26570d6a9ced380836e02bdf19e970530da1b3354b7b798dfdf8ee01dc3b11d7" data-rendition-name="original" width="712" height="404" loading="lazy" alt="Posljedice kiše u Budvi"> <figcaption>Posljedice kiše u Budvi(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOfcwKaK3IHI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Bujica nosi automobile u Budvi

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednost Budva uhapsili su tri maloljetnika iz Nikšića, koji imaju 15, 17 i 18 godina, zbog sumnje da su 16. novembra u jednom budvanskom parku napali jednu osobu, zadali mu udarce u predjelu glave i tijela, a potom od njega ukrali torbicu, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode, oštećeni je prijavio da se napad desio poslije ponoći dok se nalazio u parku u centru grada.
- Policijski službenici preduzeli su niz mjera i radnji iz svoje nadležnosti i intenzivnim radom na terenu identifikovali tri maloljetika, koji su locirani i dovedeni u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva, te su od njih prikupljena obavještenja na zapisnik u odnosu na date okolnosti - kazali su iz Uprave policije.
Sa cjelokupnim događajem upoznat je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je naložio da se spisi predmeta upute u Više državno tužilaštvo u Podgorici, te je nakon upoznavanja tužioca u tom tužilaštvu isti naložio da se trojica maloljetnika uhapse zbog sumnje da su izvršili krivično djelo razbojništvo.
- Oni su uz krivičnu prijavu privedeni tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost u zakonskom roku - kazali su iz Uprave policije.

Uhapšena tri maloljetnika iz Nikšića u Budvi: Osumnjičeni da su napali jednu osobu i ukrali torbicu

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su podnijeli krivičnu prijavu protiv Ž. M. nakon što su pretresom stana i drugih prostorija koje koristi pronašli u ilegalnom posjedu revolver Magnum 357, pištolj Zastava M57 i pištolj Beretta, kao i 157 komada municije različite vrste i kalibra, saopšteno je iz Uprave policije.
Pretresi su realizovani u okviru preventivnih mjera usmjerenih na sprečavanju mogućih posljedica porodičnog nasilja, nakon što ga je juče prijavila kćerka poslije verbalne rasprave.
- Sa događajem je upoznat postupajući tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, po čijem nalogu je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su iz Uprave policije.

Budvanka prijavila oca nakon verbalne rasprave, od njega oduzeto oružje i municija u ilegalnom posjedu

Cijene kvadrata stana u Budvi kreću se od 1.500 do 7.000 eura i u porastu su za oko 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Kada je trenutni nivo interesovanja u pitanju, oprečna su mišljenja mada preovladava stav da je kupaca sve manje.
Uvođenje viza za državljane Turske negativno se odrazilo i na promet nekretnina na Crnogorskom primorju. Najveći broj upita agencije imaju od potencijalnih kupaca iz zemalja regiona, kao i gastarbajtera, piše Primorski portal.
Kako je za taj portal kazao sagovornik iz jedne agencije sa sjedištem u Budvi, u posljednjih nekoliko mjeseci na tržište je najviše uticalo donošenje novog Zakona o legalizaciji koji je onemogućio prodaju nekretnina bez građevinske, ali i upotrebne dozvole.
- Dosta nekretnine u Budvi ima ove terete, te je broj dostupnih nekretnina sa “čistim” papirima ne tako veliki. U trenutnoj situaciji vlasnici imaju pravo da cijene svoje stanove i kuće malo više od realnih tržišnih vrijednosti. Imajući sve ovo u vidu, prosječna cijena stana u Budvi kreće se od 2,7 do 3,2 hiljade eura za širi centar Budve i urbano gradsko jezgro, a od pet do šest hiljada za strogi centar Budve - istakao je on.
Izvor Primorskog portala iz druge agencije navodi da cijena kvadrata dostiže i sedam hiljada eura. Na vrijednost stanova najviše utiču lokacija i kvadratura nekretnine, kao i to da li se stan nalazi u novogradnji ili starogradnji.
- Domaći kupci mahom traže veće jednosobne, ili manje dvosobne stanove. Takvi stanovi se brzo prodaju, pa ih zato i nema mnogo na tržištu. Sa druge strane, stranci ili naši ljudi koji su dugo živjeli na zapadu Evrope, ili u Sjedinjenim Američkim Državama više traže komfornije stanove van gradskog jezgra, sa lijepim pogledom i sa više privatnosti - naveo je naš sagovornik, ukazujući da interesovanje prevashodno dolazi iz gradova u centralnom dijelu Crne Gore, Beograda i Bosne i Hercegovine.
- Uslijed ukidanja bezviznog režima između Crne Gore i Republike Turske, broj kupaca iz te zemlje je u padu. Tokom ljeta bilo je interesenata iz Češke, Poljske, Mađarske i Holadnije. Interesovanje iz Zapadne Evrope trenutno je u padu - dodaje izvor Primorskog portala.
<h2>Cijene kuća u zaleđu i do četiri miliona eura</h2>
Stranci, ali i domaći kupci se, kako nam je saopšteno, sve više interesuju za kuće u zaleđu Budve. Traže se pretežno porodične kuće, sa placevima površine od 500 do 600 kvadrata. Cijene takvih nekretnina kreću se od više stotina hiljada do nekoliko miliona eura.
U ponudi su i kuće sa apartmanima, ali, prema riječima naših izvora, za njih vlada slabije interesovanje. Kada je riječ o kućama u gradskom jezgru, broj takvih objekata koji je oglašen za prodaju je jako mali.

Kvadrat u Budvi i do 7.000 eura, kuće na prodaju po milionskim iznosima

Uspješna crnogorska sportistkinja Andrea Berišaj, koja je osvojila bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u tekvondou za seniore, kao i bronzanu medalju na Svjetskom prvenstvu U-21, održanom u Keniji, nagrađena je vaučerom vrijednosti od pet hiljada eura, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Njoj je vaučer uručio predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj&nbsp;
- Čestitamo i želimo ti puno uspjeha na tvom sportskom putu i u životu. Djevojke poput tebe čine ponosnim cijeli naš narod - naveli su iz Opštine Tuzi.&nbsp;

Andrea Berišaj nagrađena vaučerom od pet hiljada eura

Iako piloti uglavnom imaju redovne destinacije ka kojima svakodnevno lete, najviše se raduju atraktivnim prilazima iznad mora. Pilotu Milošu Radonjić, koji je povodom Međunarodnog dana civilnog vazduhoplovstva gostovao na Televiziji E, posebno je privlačno slijetanje na tivatski aerodrom i slijetanje u domovinu.
 
- Što se mene tiče, najviše volim prelete iznad Crne Gore i slijetanje u svoju domovinu. Ja bih rekao da je Tivat jedan od najljepših prilaza na koji sam ja slijetao- kazao je Radonjić, koji se osvrnuo i na značaj avijacije u svijetu. 

Smatra da svijet postaje svakog dana svjesniji koliko je važna avijacija za cjelokupno djelovanje u industriji, ekonomiji, brojni su aspekti.&nbsp;
- Mislim da je svjesna politička elita i države koje vode svoje ekonomije, zato što vidimo da su sada brojna ulaganja u infrastrukturu aerodroma, u avijaciju avio-kompanija- kazao je on. 

Sagovornik TV E osvrnuo se i na negativne vijesti iz vazduhoplovstva, koje – kod dijela građana – izazivaju strah od letjenja. 

- Mislim da ljudi uglavnom slušaju neke negativne vijesti. Recimo, kolika su kašnjenja, o avionskim nesrećama ili cijenama karata, a ne o onim sistemskim vrijednostima avijacije. Podsjetiću samo na jedan period, a to je period covida-19. Prisjetimo se koliki je značaj avijacija imala za donošenje vakcina i brojnih drugih aktivnosti - zamislimo kako bi to funkcionisalo da nemamo razvijenu avijaciju- kazao je Radonjić. 

Sagovornik TV E bio je i pilot jedrilice Miloš Zvicer, koji se prisjetio prvog leta. 

- Taj prvi, uvodni let, gdje letite sa nastavnikom koji obavlja sve vaše operacije - koje vi, kao budući pilot, morate da radite, vi gledate i pitate se: da li ja to znam, da li ja to mogu? I imate želju da to što prije naučite. I, onda - kad vas puste na taj samostalni let, kad se vi okrenete i vidite da nema nikog pored ili iza vas, kažete: uspio sam. Ja letim sam i ostavariću svoj san. Ja sam na tom prvom samostalnom letu pjevao od sreće- kazao je, kroz smijeh, Zvicer. 

Zvicer se saglasio sa Radonjićem kad je riječ o značaju avijacije, dodajući da je ona svijetu donijela treću dimenziju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwknqqcbzeIg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radonjić: Najviše volim prelete preko Crne Gore i slijetanje u domovinu

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani oglasila se povodom godišnjice svrgavanja s vlasti Bashara Al-Assada u Siriji te je poslala poruku narodu ove zemlje kao i njegovom predsjedniku Ahmedu al-Sharaai.
U videoporuci koja traje nešto duže od dvije minute, Osmani je rekla kako ovaj dan za Sirijce predstavlja ponovno rođenje nade.
- Sa dubokim poštovanjem obraćam vam se danas u ime naroda i institucija Republike Kosovo dok obilježavate ovu historijsku prvu godišnjicu vašeg oslobođenja. Ovo je dan koji simbolizuje ne samo povratak slobode, već i ponovno rođenje nade naroda - rekla je Osmani.
Osvrnula se i na zajedničke poveznice Kosova i Sirije.
- Obje naše zemlje, Kosovo i Sirija, upoznale su najmračnije stranice potlačivanja, nepravde, i nezamislive patnje, ali smo također znali šta znači ustati, pretvoriti bol u svrhu i snagu - poručila je.
Međusobnim priznanjem zemalja, ističe Osmani, počinje nova era odnosa Sirije i Kosova.
- Ovo priznanje je moralna veza između dva naroda koji razumiju cijenu slobode i vrijednost stajanja rame uz rame za pravedniji svijet. Od Prištine do Damaska, naša srca kucaju kao jedno, za slobodu, za dostojanstvo i za trajno prijateljstvo - zaključila je predsjednica Kosova Vjosa Osmani.

Vjosa Osmani i neočekivana poruka upućena narodu Sirije: "Od Prištine do Damaska naša srca kucaju kao jedno"

Tajland je izveo vazdušne napade na susjednu Kambodžu 8. decembra, saopštila je tajlandska vojska, dok su obje strane razmijenile optužbe za posljednje izbijanje sukoba na spornom graničnom području, u kojem je poginuo jedan tajlandski vojnik.
Nakon što su kambodžanske trupe otvorile vatru na tajlandske snage u ponedjeljak ujutro u provinciji Ubon Ratčatani "vojska je primila izvještaje da su tajlandski vojnici napadnuti podrškom vatrenog oružja, što je rezultiralo smrću jednog vojnika i ranjavanjem četvorice", rekao je portparol tajlandske vojske Vintai Suvare u saopštenju.
Vintai je dodao da je Tajland počeo "upotrebu aviona za gađanje vojnih ciljeva u nekoliko područja" kako bi suzbio napade kambodžanskih snaga.
Portparolka Ministarstva odbrane Kambodže Mali Sočeata izjavila je da su tajlandske snage pokrenule napad na kambodžanske trupe u pograničnim provincijama Preah Viear i Odar Meançej u ponedjeljak ujutro, optužujući Tajland "da je pucao iz tenkova na hram Tamone Tom" i na područja blizu hrama Preah Viear.
Dodala je da Kambodža nije uzvratila na ove napade.
Portparol administracije provincije Odar Meançej Met Mespekdi rekao je da su prijavljene pucnjave u područjima hramova Tamone Tom i Ta Krabei, dodajući da "određeni broj stanovnika koji žive blizu granice napušta svoje domove".
Tajlandska vojska je saopštila da je oko 35.000 ljudi u Tajlandu evakuisano iz područja duž granice s Kambodžom od ponovnog izbijanja sukoba.
Tajlandska vojska takođe je optužila kambodžanske snage da su ispalile rakete na područja naseljena civilima u provinciji Buri Ram, dodajući da nije bilo prijavljenih žrtava.
Obje strane su izvijestile o sukobima i u nedjelju, dok je tajlandska vojska prijavila ranjavanje dvojice vojnika.
Pet dana borbi između Tajlanda i Kambodže ovog ljeta ostavilo je 43 mrtvih i oko 300.000 raseljenih prije nego što je primirje stupilo na snagu.
Primirje je dijelom dogovoreno uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Malezije.
U oktobru je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zajedničku naknadnu deklaraciju između Tajlanda i Kambodže, promovirajući nove trgovinske sporazume s ove dvije države nakon što su se složile da produže primirje.
Međutim, Tajland je suspendovao sporazum prošlog mjeseca, nakon sumnjivog eksplozivnog incidenta s minom koji je ranio nekoliko vojnika.
Nakon toga, obje strane su razmijenile optužbe za nove sukobe.
Sporovi između dvije države fokusirani su na višedecenijski spor oko granica nacrtanih tokom kolonijalne vladavine Francuske u regionu, pri čemu obje zemlje tvrde da im pripada nekoliko hramova duž granične linije.

Tajland izvodi vazdušne napade na Kambodžu nakon sukoba na granici

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: budva