Skupština Crne Gore konstatovala je danas na početku sjednice prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju.
Ustavni sud je na sjednici 30. maja jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se 31. maja stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji &nbsp;Šćepanoviću.&nbsp;
Šćepanović je 31. maja stekao uslove za penziju shodno Zakonu o radu.
Izabran je 2013. na predlog tadašnjeg predsjednika države, Filipa Vujanovića.
Predsjednik države Jakov Milatović, sedmicu ranije, uputio je prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skupština konstatovala prestanak funkcije sudiji Šćepanoviću

Svako smanjenje broja sudija dodatno ugrožava rad Ustavnog suda i njegove kapacitete da obavlja svoju funkciju. Zato je važno da što prije bude kompletiran njegov sastav, kako bi ta institucija efikasno obavljala svoje ustavne nadležnosti, rečeno je Portalu ETV iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Odugovlačenje Skupštine u imenovanju makar jednog sudija Ustavnog suda ukazuje, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA), na ozbiljan nedostatak efikasnosti i svijesti o prioritetima, dok određenim političkim akterima otvara prostor za manipulacije. <h2>Pravo na čekanju</h2> Ustavni sud obavijestio je predsjednika Skupštine da su se 31. maja i po Zakonu o radu i Zakonu o PIO, stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću. Ta odluka donijeta je jednoglasno na sjednici suda, bez prisustva Šćepanovića, a informacija je proslijeđena Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115130140_c08033cad3ec654e63a59225608f0242544c852c9e129cc11111262110a52bb3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250115130140_c08033cad3ec654e63a59225608f0242544c852c9e129cc11111262110a52bb3" data-rendition-name="original" width="1024" height="722" loading="lazy" alt="Budimir Šćepanović"> <figcaption>Budimir Šćepanović(Photo: Ivan Petrović)</figcaption> </figure>  Milatović je 15. maja uputio prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić, što još nije stiglo na dnevni red Skupštine. Tako je najviša sudska instance, koja broji sedam sudija, od ponedjeljka ponovo na “ivici kvoruma”, jer je u međuvremenu penzionisan sudija Milorad Gogić, a sutkinji Dragani Đuranović konstatovan prestanak funkcije. Nasljednik Gogića traži se duže od godinu, dok je Đuranović prestanak funkcije konstatovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić &nbsp;u kontroverznoj proceduri sredinom decembra prošle godine tokom koje je zaključak Ustavnog odbora donešen bez prethodnog obavještenja Sjednice Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak funkcije, čime se danas bavi Venecijanska komisija. Tako je kreirana još jedna politička kriza, parlament je bio u blokadi do postizanja konsenzusa vladajuće većine i opozicije da se privremeno obustavi izbor njenog nasljednika dok o tom problemu mišljenje ne da VK, koje se očekuje sredinom juna i koje će, prema sporazumu vlasti i opozicije, biti obavezujuće za obje strane.&nbsp; U međuvremenu, Ustavnom sudu ponovo prijeti blokada jer ostaje sa četvoro, od sedam sudija - Farukom Resulbegovićem, Snežanom Armenko, Momirkom Tešić i Desankom Lopičić, kojoj krajem godine svakako ističe 12-godišnji mandat. To je minimum potreban za odlučivanje, ali predstavlja ozbiljno ograničenje u radu ove institucije, posebno u slučajevima kada je na sjednicama Ustavnog suda neophodno odlučivanje većinom glasova svih sudija - odnosno većinom od četiri glasa.&nbsp; <h2>Bez nasljednika</h2> Razlog za dodatnu zabrinutost, upozoravaju u HRA, je što sutkinja Lopičić neustavno obavlja funkciju jer je, kako ističu u toj organizaciji prema Ustavu i Zakonu o PIO ispunila uslove za penziju još u junu prošle godine, a o izboru njenog nasljednika se još ne govori.&nbsp; - Zbog toga Ustavni sud trenutno ima samo troje zakonitih sudija - kazala je za Portal ETV Amra Bajrović, pravna savjetnica u HRA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602230640_5dc618b870255bafbb3cd76ac5202deb0e2d50e5997bad8aae48d070f1c6fbd8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602230640_5dc618b870255bafbb3cd76ac5202deb0e2d50e5997bad8aae48d070f1c6fbd8" data-rendition-name="original" width="947" height="546" loading="lazy" alt="Amra Bajrović"> <figcaption>Amra Bajrović(Photo: Gradska TV - stop kadar)</figcaption> </figure>  Sa druge strane, Milatović očekuje da uskoro, u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu, dobije obavještenje Ustavnog suda o skorom ispunjenju uslova za prestanak funkcije Lopičić.&nbsp; - Nakon toga, predsjednik Milatović će raspisati javni poziv za izbor novog sudije koji će, kada se ispune zakonski preduslovi, popuniti njeno mjesto - rečeno nam je iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Jakov Milatović</figcaption> </figure>  U HRA pozitivnim tumače to što je Milatović predložio kandidata za sudiju koji bi zamijenio Budimira Šćepanovića, ali zabrinjava, kako navode, što još nema kandidata za nasljednika Milorada Gogića, čiji je mandat istekao još u avgustu prošle godine. - Akcija za ljudska prava je još u julu prošle godine protestovala zato što poslanici ni na koji način nijesu obrazložili zašto nijesu izabrali nijednog kandidata za nasljednika sudije Milorada Gogića, iako je na konkursu bilo više kandidata koji su ispunjavali sve uslove za funkciju sudije Ustavnog suda. Među njima su bili istaknuti pravnici i stručnjaci sa dugogodišnjim iskustvom. Tada nijedan kandidat nije dobio glas protiv, nego su poslanice i poslanici u odnosu na sve bili većinom uzdržani. Smatramo da je takvo ponašanje primjer postupanja protiv opšteg interesa, radi zadovoljavanja uskopartijskih potreba. Sada, u ponovnom pokušaju izbora nasljednika sudije Gogića, i dalje nije jasno zašto se nije nastavilo sa izborom kandidata - smatra Bajrović. <h2>Manjak političke volje</h2> Prema njenom mišljenju, dosadašnje pokušaje izbora nasljednika Gogića karakteriše izostanak političke volje, trgovina funkcijama i inertnost zakonodavnog doma, što ozbiljno šteti efikasnom i djelotvornom radu Ustavnog suda. - Dok sutkinja Desanka Lopičić, iako je prema Ustavu i Zakonu o PIO ispunila uslove za penziju još u junu prošle godine, ostaje neustavno na funkciji - a o izboru njenog nasljednika se još ne govori. Odugovlačenje Skupštine, uz sve ove okolnosti, ukazuje na ozbiljan nedostatak efikasnosti i svijesti o prioritetima - stava je Bajrović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217111232_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241217111232_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef" data-rendition-name="original" width="768" height="576" loading="lazy" alt="Ustavni sud"> <figcaption>Zgrada Ustavnog suda(Photo: Ustavni sud)</figcaption> </figure>  Zbog svega, upozorava ona, Ustavni sud trenutno funkcioniše s ozbiljno ograničenim kapacitetom. Prosječno trajanje postupka pred Ustavnim sudom iznosi oko dvije godine, a ukoliko Skupština ubrzo ne izabere nove sudije, napominje Bajrović, vrijeme rješavanja predmeta moglo bi se znatno produžiti. <h2>Pravna nesigurnost i institucionalna paraliza</h2> - Za odlučivanje o važnim pitanjima, poput normativne kontrole i izbornih sporova, potrebna su najmanje četiri glasa. Zbog nedostatka većine, između ostalog, još uvijek nije riješena ni žalba u vezi sa izborima u Kotoru, pa konačni rezultati još uvijek nijesu proglašeni. Zbog smanjenog broja sudija, trenutno može raditi samo jedno vijeće od troje sudija, što značajno usporava rad i umanjuje efikasnost Ustavnog suda - dodala je Bajrović. Takvo stanje, kaže ona, ne odgovara građanima Crne Gore koji čekaju na pravdu i efikasnu zaštitu Ustavom zagarantovanih prava. - Može odgovarati samo određenim političkim akterima, jer otvara prostor za manipulacije i omogućava da neka važna pitanja, poput izbornih sporova i ocjene ustavnosti zakonskih i podzakonskih akata ostanu neriješena, što nas uvodi u polje pravne nesigurnosti i pravne neizvjesnosti. Time se dodatno narušava vladavina prava i povjerenje u institucije - zaključuje za naš portal Bajrović. Zato je neophodno da Skupština preuzme odgovornost i hitno pristupi izboru novih sudija, vođena principima stručnosti, transparentnosti i javnog interesa, a ne partijskim kalkulacijama. U suprotnom, dalja blokada Ustavnog suda, prema mišljenju stručne javnosti, ne samo da će ugroziti efikasnost i legitimitet ove institucije, već i temeljna prava građana i funkcionalnost pravnog poretka.

Tamara Klikovac

Duško Mihailović

Kvorum na klimavim nogama: Politička igra sa sudbinom Ustavnog suda

Zbog neozbiljnosti, neodgovornosti i političkog “piljarenja” vladajuće fotelja koalicije od sjutra Ustavni sud ima četvoro sudija od predviđenih sedam, kazao je šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog Saveza, Boris Mugoša.
Ustavni sud, na jučerašnjoj sjednici, jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se na današnji dan stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću. Odlučivalo se bez prisustva Šćepanovića. Saopštenje je proslijeđeno Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.5078%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbudimir-scepanovic-danas-stekao-uslove-za-penziju-na-potezu-skupstina&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prošle godine, 30. avgusta, penzionisan je i sudija Milorad Gogić, čijeg nasljednika Skupština još nije izabrala.
Mugoša je na mreži X podsjetio da od juna prošle godine većina nije u stanju, jer im se sve svodi na trgovinu raznim funkcijama, da omogući popunjavanje upražnjenog mjesta nakon prestanka mandata Gogiću.
- Prije pola godine su dobili obavještenje od Ustavnog suda da 31. maja prestaje mandat sudiji Šćepanoviću a prije 16 dana su dobili predlog ovlašćenog predlagača (predsjednika Crne Gore) za to upražnjeno mjesto. Njihova vladavina prava se svodi na retoričke floskule dok u praksi sve suprotno rade - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1928737306594156759%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1928737306594156759%7Ctwgr%5Ea5128f06bba5bf83a49f422e576c655435cda500%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Mugoša: Zbog političkog “piljarenja” vlasti Ustavni sud ostaje na četiri sudije

Ustavni sud, na jučerašnjoj sjednici, jednoglasno je odlučio da obavijesti predsjednika Skupštine da su se na današnji dan stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću. Odlučivalo se bez prisustva Šćepanovića. Saopštenje je proslijeđeno Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.
Budimir Šćepanović je danas stekao uslove za penziju shodno Zakonu o radu.
Izabran je 2013. na predlog tadašnjeg predsjednika države, Filipa Vujanovića.
S obzirom da je obavještenje poslato Skupštini Crne Gore, zakonodavni dom bi trebalo da na nekoj od narednih sjednica konstatuje prestanak mandata sudiji. 
Takođe, predsjednik države Jakov Milatović prošle sedmice je uputio prijedlog, da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica Mirjana Vučinić, što još nije stiglo na dnevni red.
Ukoliko se to ne desi ove sedmice, Ustavni sud ostaće na četvoro sudija.
Podsjetimo, u decembru prošle godine penzionisana je sutkinja Dragana Đuranović, što je zbog različitih tumačenja dovelo do blokade Skupštine. O načinu na koji je penzionisana, predstavnici parlamentarne većine i opozicije poslali su zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji.
Prošle godine, 30. avgusta, penzionisan je i sudija Milorad Gogić, čijeg nasljednika Skupština još nije izabrala.

Budimir Šćepanović danas stekao uslove za penziju, na potezu Skupština

Nakon odluke Agencije za sprečavanje korupcije da je sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović u sukobu interesa, jer je odlučivao o prestanku svoje funkcije, čeka se izjašnjenje tog suda zato što je iznad svih instanci, kaže profesor i advokat Miloš Vukčević.
Za Radio Crne Gore on pojašnjava da su stoga i odluke Agencije podložne preispitivanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fask-scepanovic-prekrsio-zakon-jer-je-odlucivao-o-prestanku-sopstvene-funkcije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mogu biti i jesu predmet preispitivanja pred sudom, dakle one nijesu samim tim konačne, jer mogu biti poništene od strane samog suda, a znamo da je Ustavni sud iznad ne samo redovnih sudova u pogledu ocjene ustavnosti i zakonitosti nego svakako iznad Agencije za sprečavanje korupcije - kazao je Vukčević.
Sudija Šćepanović je za Radio Crne Gore saopštio da je za odluku Agencije za sprečavanje korupcije saznao iz medija, te da će komentarisati nakon što je zvanično i dobije.
- Elementarni red bi bio da se odluka prvo dostavi stranci, pa kasnije objavljuje na sajtu i u medijima. Međutim, očigledno da su oni krenuli nekim obrnuto redosledom, narodski rečeno naopačke - istakao je Šćepanović.
Na pitanje da li će reagovati Ustavni sud, Šćepanović je odgovorio: “Ta odluka se odnosi i na Ustavni sud, pa će Ustavni sud, vjerujem, s tim u vezi isto odlučivati ili šta već, vidjet ćemo”.
Da po zakonu sudije Ustavnog suda nijesu obavezne da se izuzmu kada odlučuju o sebi, ističe profesor Vukčević.
- Ja bih podsjetio da ovdje Zakon o Ustavnom sudu ne predviđa jasno obavezu sudije da se izuzme u ovakvim slučajevima, nego samo u slučajevima kada je riječ o Ustavnoj žalbi. A inače ovakvu situaciju kao što je ova, zakon o Ustavnom sudu niti Ustav eksplicitno ne propisuje. Tako da smatram da ipak je na Ustavnom sudu i na samim sudijama da u pogledu ovog pravnog pitanja i dileme donesu odluku - kazao je Vukčević.
Tea Gorjan Prelević iz Akcije za ljudska prava na čiju inicijativu je reagovala Agencija za sprečavanje korupcije, ipak očekuje da će njihova odluka uticati na sudije da se izuzmu iz odlučivanja kada je o njima riječ.
- Nadamo se da će ova odluka ostati na snazi i da će dodatno učvrstiti praksu u Crnoj Gori da javni funkcioneri ne mogu proizvoljno da odlučuju o tome kada treba da im prestane funkcija - kazala je ona.
Reagovali su i predstavnici partija vlasti. Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović ocijenila je da je odluka Agencije za sprečavanje korupcije u slučaju sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića još jedna potvrda ispravnosti odluka Ustavnog odbora i Skupštine Crne Gore.
A potpredsjednik Vlade Milun Zogović ističe da bi trebalo što prije izabrati troje sudija Ustavnog suda, a vlast i opozicija da otvore dijalog o tom pitanju u okviru Odbora za izborno zakonodavstvo.
Time će, kako ističe Zogović, biti riješena kriza u Šavniku i u Kotoru kao i druga otvorena pitanja koja opterećuju izborne procese.

Šćepanovićev glas završio na Ustavnom sudu

Nije sudija Budimir Šćepanović prvi slučaj da neki sudija Ustavnog suda učestvuje u odlučivanju po nekom pitanju koje tiče direktno njegovih prava i interesa. Imali smo puno tih primjera u praksi, a ono što nijesmo imali do sada to je reakcija Agencije za sprječavanje korupcije, i to može da izazove sumnju da je ova odluka, možda, politički motivisana - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Oslobađajuću presudu za ubistvo i pljačku pošte u Nikšiću, kaže Radulović, može komentarisati samo u dijelu, ističe on, sadržine kratkog obrazloženja koje je, kako navodi, predsjednik vijeća u konkretnom predmetu iznio, a kasnije, kako podsjeća, i mediji prenijeli
- Ovakva presuda uvijek mora izazvati opravdano uznemirenje javnosti. Možemo samo pretpostaviti kako je oštećenoj porodici, i kroz šta sve ti ljudi prolaze svih ovih godina, zaključno.sa jučerašnjim danom kad je izrečena presuda. Ja bih rekao da ova presuda, ovakva presuda, uvijek treba da bude alarm za paljenje jedne vrste alarma u pravosuđu, jer je očigledno da je neko zakazao. Ja lično smatram, iz mog iskustva u praksi, da je predsjednik vijeća sudija Radovanović stručan i dobar sudija, čuli smo njegovo obrazloženje, i čuli smo da je on rekao da je sud bio doveden pred svršen čin, na neki način, da morao da sprovodi istragu na glavnom pretresu. Moram vam reći da to nije rijetka situacija, nažalost, pred crnogorskim sudovima. Tu dolazimo do jednog od problema zbog čega je crnogorsko pravosuđe, prvenstveno sudstvo, zbog čega je neefikasno, to je samo jedan od bitnijih problema Ako su zakazali organi koji vode istragu, mislim na tužilaštvo i policiju, ako je zakazala ta, možda, i međunarodna pravna pomoć, znamo da su ova lica, jedan dio njih hapšen i u drugim državama, da li je tu bilo adekvatne međunarodno pravne saradnje, da li su prikupljeni svi dokazi koji su mogli i trebali biti prikupljeni u drugoj državi, da li su na adekvatan način oni dostavljeni nadležnim organima Crne Gore, da li su Tužilaštvo i policija uradili sve što su mogli da taj predmet obrade na najbolji mogući način, to su sve ključna pitanja prema rezultatu, odnosno ovoj oslobađajućoj presudi koju smo mogli da čujemo juče. Vrlo je vjerovatno da je odgovor na sva ova pitanja negativan, i onda mora to biti razlog za alarm, zašto je do toga došlo - rekao je Radulović.
Braniocima je dobra situacija, objašnjava Radulović, kada Tužilaštvo ne odradi dobro svoj posao, ističe on, ne uradi istragu kako treba i podigne optužnicu, dodaje, a sud bez djelotvorne kontrole tu optužnicu, kako kaže, potvrdi bez ulaska u suštinu.
- Mi veoma često govorimo o tome da je ta kontrola optužnice, čuveno ročište za ispitivanje opravdanosti i zakonitosti optužnice u praksi izgubilo svaki smisao. To nije djelotvorno pravno sredstvo, da se pravnički izrazim, i stiče se utisak da se te optužnice, u najvećem broju slučajeva, kao na traci potvrđuju, i ide se olako suđenje. Kad uđemo na glavni pretres ta situacija najviše odgovara okrivljenima, najviše odgovara braniocima - istakao je Radulović.&nbsp;
Trebalo bi izmijeniti Zakon o Ustavnom sudu, objašnjava Radulović, i preciznije definisati određene oblasti ,ali ni tada se neće riješiti problem penzionisanja sudija, dodaje on, kada se uzme u obzir, kako kaže, ustaljena praksa.
- Nije sudija Šćepanović prvi slučaj da neki sudija Ustavnog suda učestvuje u odlučivanju po nekom pitanju koje tiče direktno njegovih prava i interesa. Imali smo puno tih primjera u praksi, a ono što nijesmo imali do sada to je reakcija Agencije za sprječavanje korupcije, i to može da izazove sumnju da je ova odluka, možda, politički motivisana. Ako ona bude prvi korak u nastavku neke prakse, da Agencija postupa dosljedno, u svim drugim slučajevima ubuduće, to će biti dobro. Ako ne, onda nećemo uraditi ništa - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4aGarItESyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Šćepanović nije prvi sudija koji odlučuje o pitanju koje se tiče njegovih prava, možda je odluka ASK-a politički motivisana

Kada je Snežana Armenko kao sutkinja Ustavnog suda glasala i izabrala sebe za predsjednicu te sudske instance - Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije reagovala ni cijenila je li ona prekršila Zakon o korupciji - kao što je danas učinila u slučaju Budimira Šćepanovića.&nbsp;
On se, prema mišljenju ASK, oglušio o Zakon o sprečavanju korupcije jer je glasao o prestanku svoje funkcije - i to iako takva ograničenja nema prema Zakonu o Ustavnom sudu.
Šćepanoviću inače, prema saznanjima Portala ETV, odluka ASK-a još nije dostavljena.
<h2>SUMNJA NA POLITIČKU MOTIVACIJU</h2>
Ovo, naravno, nijesu jedini primjeri kada su sudije Ustavnog suda glasale o odlukama koje su ih se direktno ticale, ali slučaj Šćepanovića jeste jedini primjer da je ASK o tome donosila bilo kakvu odluku.
Na to je u razgovoru za Portal ETV ukazao i advokat Veselin Radulović.
- Ključna je dosadašnja praksa Agencije za sprečavanje korupcije. Činjenica je da su sudije Ustavnog suda, ne samo u ovom slučaju, dale sebi za pravo da odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih prava i interesa. To nikada nije dobro i dozvoljeno, to bi u svakom slučaju podrazumijevalo da se sudije koje imaju integriteta izuzmu od odlučivanja. Sudije Ustavnog suda to do sada nijesu radile, a ni ASK nije reagovala - konstatovao je on.
Sada reakcija ASK-a povodom Šćepanovića može, cijeni Radulović, pobuditi sumnje kod javnosti da se radi o politički motivisanoj odluci.
<h2>NARUŠENI INTEGRITET</h2>
On smatra i da je većina sudija Ustavnog suda prilično narušila integritet te institucije u više slučajeva - ne samo u situacijama u kojima su donosili odluke koje se tiču direktno njihovih prava i interesa.
- Podsjetiću na odluke koje su se ticale prestanka funkcije sudija Ustavnog suda, gdje su oni, po mom mišljenju, najviše odgovorni za ovu krizu koja suviše dugo traje i koja se svako malo ponavlja rekao bih kad je u pitanju Ustavni sud - naveo je Radulović.
Podsjetimo, upravo predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je omogućila neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović - kada je njene, ali i podatke drugih sudija, dostavila predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović kako bi bili razriješeni. Đuranović je tako smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija izvjesno vrijeme blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
- To nam sve govori da nemamo kredibilne i odgovorne institucije koje bi trebalo da reaguju u svakom momentu bez izuzetka i da primjenjuju zakon u svim slučajevima onako kako treba - neselektivno. Uvijek kada imamo neselektivno postupanje ostaju sumnje da se radi o odlukama koje su politički ili drugačije motivisane - podvukao je Radulović.
Na pitanje Portala ETV je li rješenje u izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, on je odgovorio potvrdno.
- Svakako da treba razmišljati u pravcu da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu. I kod ovakvog zakonskog teksta, moje mišljenje je da bi sudije svakog suda trebalo da imaju toliko integriteta da se same izuzmu u predmetima koji se tiču njihovih prava - poručio je advokat.
To je, podvlači on, osnovni princip: da niko ne može biti sudija u svom slučaju.&nbsp;
- Nažalost većina sudija to do sad nije radila i zato imamo praksu kakvu imamo godinama - naglasio je Radulović.

Anja Ivanović

Armenko je mogla da bira sebe za predsjednicu, a Šćepanović ne može da glasa o prestanku svoje funkcije?!

Sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer se nije izuzeo od odlučivanja je li on ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije.
To je ocijenjeno u odluci Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
- Utvrđuje se da je javni funkcioner Budimir Šćepanović prekršio član 10 stav 1 i član 30 Zakona o sprečavanju korupcije, na način što se obavljajući javnu funkciju nije izuzeo od odlučivanja u postupanju u pogledu utvrđivanja ispunjavanja zakonskih uslova o prestanku funkcije sudija Ustavnog suda, a time i svoje funkcije sudije Ustavnog suda, odnosno nije se uzdržao od preduzimanja radnje za koju postoji rizik od postojanja sukoba interesa - piše u odluci ASK.
Oni napominju da je nadležni organ vlasti - tj. Ustavni sud Crne Gore dužan da spriječi izvršenje odluke donijete suprotno članu 10 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, u skladu sa zakonom i o tome obavijesti Agenciju.

1250x600

ASK: Šćepanović prekršio Zakon jer je odlučivao o prestanku sopstvene funkcije

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokrenula je postupak protiv sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, kazao je Televiziji Crne Gore direktor ASK-a Dušan Drakić.
Prijavu protiv Šćepanovića Agenciji je juče podnijela Akcija za ljudska prava, jer je na sjednici 25. decembra učestvovao u odlučivanju o prestanku vlastite funkcije, što je u sukobu interesa.
Drakić je za TVCG kazao da su imali prijavu od juče, ali su oni pokrenuli taj postupak dan ranije.
- To je za člana odnosno predstavnika Ustavnog suda. Norme su jednostavne. Sad pričamo o zakonu - javni funkcioner ne smije javni interes da podredi privatnom, odnosno ukoliko učestvuje u glasanju, odnosno u odlučivanju, u stvari gdje on ima privatni interes, on mora da se izuzme, da traži od Agencije ili u ovom slučaju i od predsjednice suda da traži da li postoji mogućnost sukoba interesa i da se možda izuzme iz postupka odlučivanja - navodi Drakić. 
Drakić ističe da to zakon kaže.
- Imamo prijavu za ovo dešavanje u Ustavnom sudu, prikupljamo takođe dokaze da vidimo šta se tu desilo - zaključio je Drakić.

Drakić: Pokrenut postupak protiv sudije Šćepanovića

Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavu protiv sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića.
U HRA ističu da Šćepanović i dalje obavlja funkciju, iako je ona na osnovu Ustava i zakona morala da prestane u maju ove godine.&nbsp;
- Prijava je podnijeta jer je sudija Šćepanović juče učestvovao u odlučivanju o prestanku vlastite funkcije, čime se našao u očiglednom sukobu interesa koji nije prijavio ASK-u - naglasili su iz HRA.&nbsp;
On je, dodaju, glasao za to da na funkciji ostane još šest mjeseci.
- Ova sjednica Ustavnog suda je neosnovano bila zatvorena za javnost čime je interes pojedinaca ponovo stavljen ispred interesa cjelokupnog crnogorskog društva - dodaju, između ostalog, iz HRA.

HRA prijavila sudiju Šćepanovića ASK-u: Odlučivao o prestanku vlastite funkcije

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: budimir-scepanovic