<p>Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i predstavnik Evropkog saveza <b>Nikola Zirojević</b> reagovao je na izjavu potpredsjednika Vlade i ministra <b>Ervina Ibrahimovića</b> povodom dokumentarne izložbe Memorijalnog centra Srebrenica koja je bila postavljena u Vladi Crne Gore.</p>
<p>- Je li drugi potpredsjednik Vlade, <b>Budimir Aleksić</b>, prisustvovao izložbi - pitao je Zirojević Ibrahimovića.</p>
<p>Zirojević je istakao da misli da bi to bila jedinstvena prilika da objasni one jezičke konstrukcije upućene muslimanima iz vremena kad je žario i palio medijskom scenom.</p>
<p>- A o onome za Crnogorce znam da ga ne biste ni pitali - dodao je Zirojević obraćajući se Ibrahimoviću.</p>
<p>Pita se i da li Ibrahimović može bilo kojeg Bošnjaka ubijediti da je koalicija sa Mandićem garant poštovanja njihovih prava.</p>
<p>- Zbilja se pitam da li Ibrahimović misli da bilo kojeg Bošnjaka, osim onih koje je konektovao na korito, moze ubijediti da je koalicija sa Mandićem garant poštovanja njihovih prava - naveo je Zirojević.</p>
<p>On je na kraju objave na mreži Iks (X) napsiao da se „koritu u zube ne gleda, čak i ako su za tom sofrom i negatori genocida”.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%2Fstatus%2F1944038527068778522%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zirojević: Da li je Ibrahimovićevoj izložbi u Vladi, povodom genocida, prisustvovao Budimir Aleksić

<p>U interesu svih je da se dijalog nastavi i da se kompromisom dođe do rješenja situacije na korist prosvjetara koji su najvažnija karika crnogorskog duštva - poručio je potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić nakon razgovora sa predstavnicima Sindikata prosvjete koji su danas protestovali zbog novog obračuna zarada kojim će primanja dijelu prosvjetnih radnika biti umanjena.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpoceo-protest-sindikata-prosvjete-drustvo-koje-ponizava-prosvjetne-radnike-nije-srecno&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na sastanku je, kako je saopšteno iz kabineta Aleksića, bilo riječi o aktuelnoj situaciji u obrazovanju i posljedicama novog, centralizovanog sistema obračuna zarada koji će za rezultat imati umanjenje zarada velikom broju prosvjetnih radnika.</p>
<p>Predstavnici Sindikata upoznali su potpredsjednika Aleksića sa preduzetim aktivnostima po pitanju umanjenja zarada, ali i sa mjerama koje će Sindikat preduzeti kako bi zaštitio svoja prava.</p>
<p>- Molimo gospodina Aleksića da se svojim ličnim autoritetom zauzme kod premijera mr Milojka Spajića i ministarke prosvjete dr Anđele Jakšić Stojanović, da se socijalni dijalog, kog već petnaest dana nema, nastavi - kazali su predstavnici Sindikata.</p>
<p>Aleksić je, kako su naveli, naglasio da je u interesu svih da se dijalog nastavi i da se kompromisom dođe do rješenja situacije na korist prosvjetara koji su najvažnija karika crnogorskog duštva, kao i da će tu odluku podržati na Vladi.</p>

1250x600

1084x550

Aleksić sa Sindikatom prosvjete: U interesu svih je da se kompromisom dođe do rješenja za prosvjetare

<p>Prema najnovijem izvještaju Vlade o neto zaradama za jun, platu iznad 2.000 eura primili su premijer <b>Milojko Spajić</b>, potpredsjednici Vlade <b>Budimir Aleksić </b>i<b> Ervin Ibrahimović</b>, kao i specijalni kontrolor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB)<b> Predrag Burić</b>.</p>
<p>Spajić je prošlog mjeseca primio 2.048 eura, dok su nešto veće iznose zabilježili Aleksić, potpredsjednik za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama (2.055 eura), te Ibrahimović, potpredsjednik za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova (2.062 eura).</p>
<p>Najveću platu u toj grupi imao je Burić (2.076 eura), koji je na funkciju specijalnog kontrolora u ANB-u imenovan krajem marta ove godine.</p>
<p>Ispod praga od 2.000 eura, ali i dalje među najplaćenijima, nalaze se potpredsjednik za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj </b>sa zaradom od 1.977 eura, te potpredsjednik za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku <b>Aleksa Bečić</b>, koji je u junu primio 1.848 eura.</p>
<p>Potpredsjednik za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju <b>Momo Koprivica</b> zaradio je 1.860 eura, dok je njegov savjetnik <b>Milan M. Popović</b> primio 1.600 eura.</p>
<p>Potpredsjednik za infrastrukturu i regionalni razvoj <b>Milun Zogović </b>primio je 1.805 eura, a njegov kolega za vanjske i evropske poslove <b>Filip Ivanović</b> 1.780 eura.</p>
<p>Ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore,<b> Milutin Butorović</b>, imao je neto zaradu od 1.737 eura, dok je savjetnik potpredsjednika za infrastrukturu i regionalni razvoj <b>Predrag Bulatović</b> primio je 1.583 eura.</p>
<p>Šef kabineta premijera <b>Branko Krvavac </b>zaradio je 1.500 eura, dok je njegova zamjenica <b>Tanja Musterović</b> primila 1.327 eura. Generalni sekretar Vlade<b> Dragoljub Nikolić</b> imao je neto zaradu od 1.715 eura.</p>
<p>Savjetnik premijera za odbranu i bezbjednost <b>Todor Goranović</b> primio je 1.547 eura, savjetnica za ekonomsku politiku <b>Milena Milović</b> 1.595 eura, savjetnica za vanjske poslove <b>Milica Perišić </b>1.585 eura, dok je savjetnik za kulturu i medije <b>Vučić Ćetković</b> primio 1.556 eura.</p>
<p>Neto zarada zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava <b>Katarine Peković </b>ostala je na istom nivou i ona je primila 3.812 eura.</p>

Tamara Klikovac

Specijalni kontrolor ANB-a ispred premijera i potpredsjednika Vlade: Buriću plata 2.076 eura, Spajiću 2.048...

<p>Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama <b>Budimir Aleksić</b> primio je danas ambasadora Ruske Federacije u Crnoj Gori <b>Aleksandra Lukašika, </b>a na sastanku je bilo riječi o mogućnostima saradnje na polju obrazovanja, nauke i kulture, a konstatovano je da u navedenim oblastima postoji znatan prostor za unaprjeđenje bilateralnih odnosa, saopšteno je iz Aleksićevog kabineta.</p>
<p>Prema Aleksiću, potrebno je koristiti potencijal ruske nauke, tehnologije i inovacija, naročito kada je riječ o bilateralnim odnosima.&nbsp;</p>
<p>Na sastanku je istaknuto i da je tradicija izučavanja ruskog jezika u Crnoj Gori veoma duga i predstavlja dobar osnov zbližavanja, te da je u posljednjih par decenija registrovano je povećano interesovanje građana za izučavanjem ruskog jezika.</p>
<p>Aleksić je sa Lukašikom konstatovao da da prošlost i višestruke bliske veze naroda Crne Gore i Ruske Federacije obavezuju obje strane, kada je riječ o unaprjeđenju odnosa, te da je važno da čitavo čovječanstvo krene putem mira i prosperiteta.</p>
<p>Ambasador Lukašik je istakao da su naši narodi bliski u mnogim sferama života, kao što su istorija, religija, razmišljanje i mentalitet, te da te veze valja dodatno osnaživati na obostranu korist.</p>

Aleksić bi da koristi ''potencijal'' ruske nauke, tehnologije i inovacija, vidi znatan prostor za unaprjeđenje bilateralnih odnosa sa Rusijom

<p>Nama ne vjeruju, ali su sada dobili potvrdu u vidu mišljenja Venecijanske komisije, pravnog autoriteta, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, kao i kroz non paper Evropske komisije. Zaklinju se na evropske vrijednosti i evo prave prilike da se stvari vrate u prijašnje stanje, da se <b>Dragana Đuranović</b>, do isteka mandata, vrati na poziciju sutkinje Ustavnog suda, onako kako to definiše Sporazum predstavnika opozicije i premijera - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini,<b> Danijel Živković</b>.</p>
<p>Nacrt mišljenja Venecijanske komisije potvrdio je, kaže Živković, ono što je opozicija tvrdila od samog početka - da je parlamentarna većina prekršila Ustav kada je na Ustavnom odboru prekršila proceduru razrješenja sutkinje Ustavnog suda, Dragane Đuranović.</p>
<p>- To ne potvrđuje samo mišljenje Venecijanske komisije, već i non paper Evropske komisije u kojem se jasno navodi da je jednostranim aktivnostima parlamentarne većine na Ustavnom odboru došlo do institucionalne i političke nestabilnosti. Možemo da razumijemo to da u parlamentarnoj većini smatraju naše mišljenje subjektivnim, nijesu vjerovali ni pravnim autoritetima u državi. E, pošto nama ne vjeruju, sada su dobili tu potvrdu u vidu mišljenja Venecijanske komisije, kao pravnog autoriteta, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, kao i kroz non paper Evropske komisije. Pošto se zaklinju na evropske vrijednosti, evo sada prave prilike da se stvari vrate u prijašnje stanje, da se Dragana Đuranović do isteka mandata vrati na poziciju sutkinje Ustavnog suda, onako kako to definiše Sporazum potpisan između predstavnika opozicije i premijera Milojka Spajića i da se na taj način stavi tačka na ovu pravnu akrobatiku i svu bahatost parlamentarne većine koju su sprovodili na Ustavnom odboru - rekao je Živković.</p>
<p>Međutim, vjeruje da je teško očekivati od parlamentarne većine da će poštovati ne samo mišljenje Venecijanske komisije, već i državnih institucija Crne Gore.</p>
<p>- Obično traže različite prečice da bi ostvarili svoje ciljeve. To je rekao i predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b>, da ciljevi ostaju isti samo su putevi do njihovog ostvarivanja drugačiji. Ne prezaju oni ni od kršenja Ustava, ni od kršenja pozitivnih zakonskih propisa. Ali, naša je obaveza da istrajnim i snažnim opozicionim djelovanjem zaustavimo parlamentarnu većinu u kršenju Ustava. Vjerujem da smo svojim postupanjem u parlamentu, kao i kroz mišljenje Venecijanske komisije, malo težim putem, došli do toga da ih naučimo poznaniju prava – poručuje Živković.</p>
<h2><b>Anketni odbor</b></h2>
<p>Govoreći o učinku Anketnog odbora i razlozima formiranja tog skupštinskog tijela Živković kaže da su isključivo političke prirode, kako bi parlamentarnoj većini poslužili da se sačuva do narednih parlamentarnih izbora.</p>
<p>- Njima je potreban neki izgovor kako bi se sačuvali na okupu. Taj izgovor je pronađen u Anketnom odboru. Na političkom terenu preispituje se da li postoji neka nova činjenica koja bi ukazala na neko novo otkriće. Da je njima suštinski stalo da se razotkriju oni koji su počinili krivična djela i da se dovrše određeni procesi pred nadležnim državnim organima, svako ko je racionalan bi pošao u policiju ili nadležno tužilaštvo i upoznao ih sa svojim saznanja. Za to su imali najmanje per godina, ako nijesu vjerovali sistemu koji je predovdio DPS. Od 2020. do danas imali su vremena da pođu u tužilaštvo i predoče nova saznanja i činjenice – kaže Živković.</p>
<h2>Srpska kuća</h2>
<p>Komentarišući odluku Vlade da zakupi prostorije u "Srpskoj kući", čiji su suvlasnici upravo članovi izvršne vlasti, Živković je podsjetio zbog čega je ta zgrada nastala.</p>
<p>- Dugo traje priča u crnogorskom javnom diskursu o ugroženosti prava Srba u Crnoj Gori. Ekskluzivno pravo na zaštitu tih prava preuzeo je Demokratski front, a ideja o navodnoj ugroženosti Srba nije nastala u Crnoj Gori, već u Beogradu. To je bila potreba da se kaže kako Srbi u Crnoj Gori ne mogu imati matičnu kuću u toj, već nekoj drugoj državi. Više puta smo od samih predstavnika Demokratskog fronta čuli da Crna Gora nije njihova matična kuća… “Srpska kuća” je jedan od temelja odbrane prava Srba u Crnoj Gori. I gle čuda, sad se pojavljuju nosioci izvršnih funkcija u Crnoj Gori, konkretno iz Nove srpske demokratije, poput <b>Slavena Radunovića</b>, <b>Budimira Aleksića</b>, koji imaju akcije u “Srpskoj kući”. Njiohva zabrinutost za ugrožena prava traje onoliko koliko im je potrebno da ostvare svoje privilegije, zaposle članove svoje porodice i počnu da razvijaju biznis ideje - rekao je Živković.</p>
<p>Da se u vrijeme dok je DPS bio na vlasti desilo da Vlada zakupi prostorije te partije, Živković vjeruje da bi odmah bili procesuirani, a poziv na odgovornost stigao bi i od tadašnje opozicije, kao i medijskog i nevladinog sektora.</p>
<p>- Dok pričaju o antisrpstvu, to srpstvo brane u foteljama, gdje su udobno smješteni za 2.500 do 3.000 eura, dok članovi njihovih porodica uživaju najveće privilegije u državnim preduzećima. Vjerujem da veći dio građana, koji podržava ove političke subjekte, nije znao da su akcionari u “Srpskoj kući” upravo predstavnici Demokratskog fronta i oni koji obavljaju najvažnije funkcije kako u parlamentarnoj, tako u izvršnoj vlasti Crne Gore - istakao je Živković.</p>
<h2>Veting koji ne postoji</h2>
<p>Predsjednik DPS-a za situaciju u bezbjednosnom sektoru kaže da je sve, samo ne redovna. I pored toga što se rukovodioci bezbjednosnog sektora hvale istorijskim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, previđajući, kaže Živković, važnju činjenicu – da niko nije podnio bilo kakvu odgovornost zbog dva masovna ubistva na Cetinju u prethodne dvije i po godine.</p>
<p>- To nam dovoljno govori kakav je karakter ljudi koji obavljaju tako važne funkcije. Ne možete biti samo zagledani u njihovu profesionalnost, nego i u karakter, onda kada se nađu pred izgovorom od odgovornosti. Kažu kako su spremni da se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije, a i dalje se nastavlja rat klanova na crnogorskim ulicama, imamo sve veći broj onih koji stradaju. Niko za sve to nije podnio makar i objektivnu, moralnu odgovornost. Kada žele da se brane, prebacuju priču o vetingu. Taj veting ne postoji. U Crnoj Gori ne postoji nikakav lex specialis koji bi propisivao jasne i transparentne procedure preispitivanja profesionalne, etičke i svake druge odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, tužilaca, sudija, zaposlenih u Upravi policije, inspektora. Riječ je o potrebi da se nepodobni uklanjaju iz sistema, pod izgovorom vetinga, kako kažu u policiji ili vojsci. Doći će pred svršen čin jer će sudovi te ljude vraćati na posao, a država iz budžeta plaćati odštetu, kao i dok je Vesna Bratić bila ministarka nauke, kulture, prosvjete i sporta - zaključio je Živković.</p>

Živković: Venecijanska komisija potvrdila ono što je opozicija govorila od samog početka

<p>Kada državni organi zakupe prostor od svojih ministara, a bez konsultacije sa tijelima zaduženim za sprečavanje korupcije, onda to više nije ni neznanje, ni propust – to je sumnja u moguće nezakonito djelovanje. </p> <p>U najnovijem primjeru institucionalnog haosa, Vlada Crne Gore je odobrila zakup konferencijskih sala u objektu “Srpska kuća”, u kojoj potpredsjednik Vlade i ministar imaju direktan vlasnički udio – <b>Budimir Aleksić </b>i <b>Slaven Radunović</b>, obojica sa po 3,83 odsto suvlasništva. </p> <h2>Moguća korupcija u samom vrhu vlasti </h2> <p>Advokat<b> Veselin Radulović </b>za Portal ETV jasno ukazuje da u ovom slučaju nesporno postoji sukob interesa. </p> <p>- Radunović je bio dužan da traži mišljenje ASK-a jer je riječ o "Srpskoj kući" u kojoj ima vlasnički udio. Ovo je klasičan primjer sukoba interesa i protivpravnog iskorišćavanja službenog položaja na štetu državnih sredstava, a moguće i korupcije u samom vrhu izvršne vlasti - navodi advokat. </p> <p>Prema njegovim riječima, ključna pitanja ostaju bez odgovora. Zašto Vlada nije tražila mišljenje nadležnih organa? Zašto nije provjerila da li postoji raspoloživi državni prostor prije trošenja novca građana?</p> <p>Ovaj slučaj otvara i širu dilemu o odnosu vlasti prema državnoj imovini. Crna Gora, kako podsjeća Radulović, nema zvaničan registar državne imovine, niti precizne podatke o stanju objekata u državnom vlasništvu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović<span>(Photo: Pobjeda)</span></figcaption></figure>  <p>- Da postoji registar, znali bismo da li postoji stvarna potreba za iznajmljivanjem ovakvog prostora. Ovako se stvara utisak da neznanje i netransparentnost odgovaraju upravo onima koji upravljaju državom - poručuje Radulović.</p> <p>Prema pisanju Dana, Vlada je odobrila Ugovor o zakupu konferencijskih sala u "Srpskoj kući" u Podgorici za potrebe državnih organa, a da su među vlasnicima tog objekta i dva njena člana – potpredsjednik Budimir Aleksić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović. Iznos godišnjeg zakupa iznosi čak 119.064 eura.</p> <h2>Zakup prostora od 820 kvadrata</h2> <p>Ni to što je ministar Radunović bio predlagač ove tačke, ni činjenica da nije ni pokušao da zatraži mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije – nije omelo Vladu da odobri ugovor vrijedan 119.064 eura. </p> <p>Napomenimo da Ugovor obuhvata zakup prostora od 820 kvadrata, koji uključuje konferencijsku salu, multifunkcionalnu salu, kancelarije, čajnu kuhinju i prateće prostorije. Početna cijena zakupa iznosila je 18,15 eura po kvadratu, ali je nakon, kako se navodi, usmenih pregovora spuštena na 12,10 eura sa PDV-om, odnosno 9.922 eura mjesečno.</p> <p>Iz resora ministra Radunovića kazali su da je Vlada na sjednici, održanoj 29. maja, usvojila Informaciju o potpisivanju Ugovora o zakupu poslovnih prostora za potrebe korišćenja konferencijskih sala, te dala saglasnost za njegovo zaključenje. Naglašavaju da je postupak iniciran iz razloga što trenutno ne postoje raspoloživi kapaciteti za pomenute namjene, naročito imajući u vidu činjenicu da su državni organi u prethodnom periodu za potrebe održavanja različitih tipova događaja koristili konferencijske sale u zgradi Stare Vlade, koje više nijesu na raspolaganju zbog procesa adaptiranja i opremanja kancelarijskim namještajem, a za potrebe SDT-a i SPO-a.</p> <p>U zemlji u kojoj je povjerenje u institucije već ozbiljno narušeno, ovakvi postupci dodatno produbljuju jaz između vlasti i građana. Sumnje u zloupotrebu funkcije, odsustvo kontrole i izbjegavanje odgovornosti ne smiju postati standard.</p>

Miraš Dušević

“Srpska kuća” i državna kasa - Vlada u kandžama sukoba interesa

<p>Vlada Crne Gore dala je saglasnost Upravi za državnu imovinu za potpisivanje ugovora o zakupu konferencijskih sala u "Srpskoj kući" u Podgorici za iznos od 119.064 eura na godišnjem nivou, koje će se koristiti za potrebe državnih organa.</p>
<p>Informaciju o potpisivanju ugovora Vladi je kandidovao ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović</b>, koji je jedan od osnivača "Srpske kuće".</p>
<p>Radunović, kao jedan od osnivača "Srpske kuće", u njoj ima 3,83 odsto vlasničkog udjela, koliko posjeduje i potpredsjednik Vlade <b>Budimir Aleksić</b>, kao takođe jedan od osnivača tog društva.&nbsp;</p>
<p>Aleksić je u izjavi za "Dan" kazao da nije prisustvovao sjednici Vlade na kojoj se odlučivalo o tom pitanju, te da nije ni bio u saznanju da se izvršna vlast o tome izjašnjavala. "Danu" su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MDUP) kazali da je Radunović bio predlagač ove informacije i zaključaka, pa da se samim tim i pozitivno odredio o ovom pitanju.</p>
<p>Radunović, kako su kazali iz MDUP-a, nije tražio mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) o eventualnom postojanju sukoba interesa u ovom slučaju, smatrajući da za time nije bilo potrebe. Iz ASK su na pitanja "Dana" kazali da nisu zaprimili zahtjev za mišljenje o postojanju sukoba interesa u konkretnom slučaju, ali su po službenoj dužnosti pokrenuli postupak.</p>
<p>Iz informacije o potpisivanju ugovora i iz odgovora MDUP-a zaključuje se da se potreba za konferencijskim salama javila zbog rekonstrukcije zgrade Stare Vlade, čije prostorije su do tada korišćene u tu namjenu. S obzirom na to da se ovaj objekat adaptira za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), Uprava za državnu imovinu je, kako se navodi – primorana da pronađe adekvatan prostor za davanje na korišćenje drugim državnim organima, kao i iznajmljivanje drugim subjektima, a u cilju obezbjeđivanja kontinuiteta rada. Stoga je Uprava za državnu imovinu, kako konstatuju, "kroz istraživanje tržišta došla do podataka" da "Srpska kuća" ima adekvatne konferencijske sale u centru Podgorice. Zahtjevom su se obratili "Srpskoj kući" za dostavljanje ponude, koja je u prvi mah iznosila 18,15 eura sa PDV-om po metru kvadratnom, ali je nakon, kako se navodi, usmenih pregovora, cijena snižena na 12,10 eura sa porezom, po kvadratu. Odnosno, cijena mjesečnog zakupa je sa prvobitne ponude od 14.883 eura spuštena na 9.922 eura, što je na godišnjem nivou ukupno 119.064 eura sa PDV-om.</p>
<h2>ASK prikuplja dokumentaciju</h2>
<p>Iz ASK-a su za "Dan" kazali da Zakon o sprečavanju korupcije propisuje jasne obaveze javnih funkcionera u cilju sprečavanja sukoba interesa, naročito kada je riječ o donošenju odluka koje mogu imati uticaj na njihov privatni interes. Iz ASK-a su na pitanja "Dana" kazali da nisu zaprimili zahtjev za mišljenje o postojanju sukoba interesa u konkretnom slučaju.</p>
<p>– S obzirom na prirodu informacija koje su dospjele u javnost, Agencija je po službenoj dužnosti pokrenula postupak, koji je trenutno u fazi prikupljanja dokumentacije i utvrđivanja relevantnih činjenica i okolnosti. Po završetku postupka, kao i do sada, javnost će biti blagovremeno i transparentno obaviještena o nalazima i eventualno preduzetim mjerama, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i principima nepristrasnosti – poručili su iz ASK-a.</p>
<p>Shodno ponudi, Uprava će po usaglašenoj cijeni dobiti u zakup konferencijsku salu u suterenu, opremljenu potrebnim namještajem od 221 m2, kancelarije, sanitarne prostorije i prijemni hol ukupne površine od 211 kvadrata, multifunkcionalnu salu na prvom spratu od 194 metra kvadratna, te kancelarije, čajnu kuhinju i sanitarne prostorije površine 194 m2. Dakle, ukupna površina prostorija za zakup iznosi 820 m2.</p>
<p>U informaciji Uprave za državnu imovinu navodi se da je Zakonom o javnim nabavkama, u članu 14, stav 1, definisano izuzeće za nabavke specifičnih predmeta, odnosno da se ovaj propis ne primjenjuje na kupovinu ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine, kao i prava koja se na njih odnose.</p>
<p>Iz resora ministra Radunovića kazali su da je Vlada na sjednici, održanoj 29. maja, usvojila Informaciju o potpisivanju Ugovora o zakupu poslovnih prostora za potrebe korišćenja konferencijskih sala, te dala saglasnost za njegovo zaključenje. Naglašavaju da je postupak iniciran iz razloga što trenutno ne postoje raspoloživi kapaciteti za pomenute namjene, naročito imajući u vidu činjenicu da su državni organi u prethodnom periodu za potrebe održavanja različitih tipova događaja koristili konferencijske sale u zgradi Stare Vlade, koje više nijesu na raspolaganju zbog procesa adaptiranja i opremanja kancelarijskim namještajem, a za potrebe SDT-a i SPO.</p>
<p>– U cilju rješavanja iskazane potrebe za konferencijskim salama, Uprava za državnu imovinu, koja u okviru svojih nadležnosti u kontinuitetu prati stanje na tržištu izdavanja u zakup svih vrsta poslovnih prostora, pa i konferencijskih sala, obavila je konsultacije po kriterijumima adekvatnosti traženih poslovnih prostora (konf. sala), kao i cijene njihovog zakupa. Na tom osnovu je ponuda DOO "Srpska kuća" Podgorica cijenjena povoljnom, kako po pitanju reprezentativnosti ponuđenih poslovnih prostora (konf. sala) u užem jezgru grada, tako i po kriterijumu ponuđene cijene zakupa, koja iznosi 10 eura/m2 bez uračunatog PDV-a, odnosno 12,10 eura/m2 sa uračunatim PDV-om – objasnili su iz Ministarstva.</p>
<h2>Uprava bez odgovora</h2>
<p>"Dan" je 30. maja pitao Upravu za državnu imovinu šta je obuhvatilo istraživanje tržišta pomoću kojeg su došli do podatka da u "Srpskoj kući" postoji adekvatan poslovni prostor za organizaciju konferencija. Pitali smo ih ko je sprovodio navedeno istraživanje tržišta, te osim "Srpske kuće", kao vlasnika tih poslovnih prostora, koji subjekti su još bili predmet njihovog istraživanja, odnosno analize i zašto su poslovni prostori "Srpske kuće" bili adekvatniji u odnosu na prostore koje imaju ti subjekti. Izuzev objašnjenja koje nam je dalo Ministarstvo državne imovine, odgovor Uprave do danas nismo dobili.</p>
<p>Navode da su uvidom u Statut Društva sa ograničenom odgovornošću "Srpska kuća" Podgorica konstatovali da su u članu 2 navedeni osnivači, među kojima su i članovi Vlade Crne Gore – Budimir Aleksić i Slaven Radunović, sa učešćem po 3,83 odsto udjela.</p>
<p>– U vezi sa dijelom pitanja koji se odnosi na glasanje ministra Slavena Radunovića, obavještavamo da je on, u svojstvu predlagača predmetne informacije i zaključaka, po prirodi stvari pozitivno i glasao. Što se tiče pitanja koje se odnosi na Statut Društva sa ograničenom odgovornošću "Srpska kuća" Podgorica, član 8 ovog dokumenta propisuje da osnivači Društva, među kojima i g-din Radunović, "ne mogu prenijeti, založiti, opteretiti ili na drugi način otuđiti svoj udio u društvu trećim licima, osim isključivo uz saglasnost ostalih osnivača". Gospodin Slaven Radunović u konkretnom slučaju nije tražio mišljenje ASK-a, jer je u glasanju učestvovao prevashodno u svojstvu predlagača predmetne informacije i zaključaka. Osim toga, stavom 1 člana 12 pomenutog statuta je definisano da članovi "nemaju pravo na udio u godišnjoj dobiti (dividendu) poslije oporezivanja", te smo, shodno svemu navedenom, stava da za istim nije postojala potreba – odgovorili su "Danu" iz Ministarstva.</p>

Pojedini članovi Vlade suvlasnici "Srpske kuće"

<p><i><b>Autorski tekst dr Dragutina Papovića, istoričara</b></i></p>
<p>Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama dr <b>Budimir Aleksić </b>u političkoj javnosti je najpoznatiji po zalaganju da se nacifašističkom koljaču, četničkom ratnom zločincu i kukavici Pavlu Đurišiću podigne spomenik.&nbsp;</p>
<p>U struci se pročuo po obradi fantastike u dječijoj književnosti Čeda Vukovića i na osnovu toga je dogurao do vanrednog profesora književnosti, novinarstva, kreativnog čitanja i pisanja na petorazrednom Univerzitetu Megatrend u Beogradu.&nbsp;</p>
<p>Odatle je 2023. godine unaprijeđen u zalutalog naučnog saradnika na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore, jer nije istoričar a nema ni jedan naučni rad iz istoriografije. Manje je poznato da je on zapravo ekspert za razgradnju teritorije Crne Gore na nacionalnoj osnovi. To je detaljno razradio 2011. godine u uratku „Hercegovina u planovima Crne Gore i asimilacija hercegovačkih Srba u crnogorskom državnom okviru (1878-1918)“.</p>
<p>Aleksić se zapitao: „Kako je došlo do crnogorizacije Stare Hercegovine koja je 1878. godine pripala Crnoj Gori i kako se dogodilo da Srbi na tom prostoru najprije izgube regionalnu (hercegovačku) a potom i nacionalnu srpsku svijest?“ Aleksić odgovara da je Crna Gora 1858. i 1878. Staroj Hercegovini oduzela: Grahovo, Bijele i Oputne Rudine, Banjane, Goliju, Nikšić, Uskoke, Drobnjak i Pivu i da je rat 1875–1878 za Crnu Goru bio najprofitabilniji, a za Hercegovinu kao istorijsko-geografsku regiju srpskog naroda najpogubniji. Aleksić dodaje da su Hercegovinu tada podijelile države dobitnice u ratu – Crna Gora i Austrougarska i sa žaljenjem konstatuje da se ta podjela zadržala sve do danas, jer su je prihvatili komunistički kartografi 1945. i Velike sile 1992. i 1995. godine. Zbog toga je, kaže Aleksić, 1878. godina za hercegovačke Srbe bila tragična.</p>
<p>Potom je, tvrdi Aleksić, na prostoru Stare Hercegovine došlo do gubljenja regionalnog (hercegovačkog) imena u korist crnogorskog pa Aleksić, opet sa žaljenjem, konstatuje da Starohercegovci tada nijesu mogli ni pretpostaviti da će proces gubljenja hercegovačkog regionalnog imena završiti u prihvatanju crnogorske nacionalne svijesti. Za Hercegovce koji su se sklonili u Crnu Goru nakon sloma ustanka protiv Austrougarske 1882. godine Aleksić kaže: „Našli su utočište u Nikšiću, gdje se najveći broj njih kasnije asimilovao u nacionalne Crnogorce, otuđujući se od svojih srpskih i hercegovačkih korijena“.&nbsp;</p>
<p>Po njegovom mišljenju, knjaz/kralj Nikola je najveći krivac za asimilaciju Hercegovaca. Aleksić ukazuje na to da se knjaz Nikola Hercegovcima lukavo predstavljao kao srpski vladar samo kako bi ih uključio u Crnu Goru, a potom je, koristeći državni okvir, crnogorski državni patriotizam, kulturnu, prosvjetnu, jezičku i etnološku unifkaciju, od njih stvorio Crnogorce. Aleksić ističe da je cilj knjaza Nikole bio da se „crnogorsko osjećanje na nivou Knjaževine unifikuje kao jedinstveno teritorijalno i državotvorno osjećanje“ i da je time „knjaz Nikola postavio dugoročne osnove za konstituisanje crnogorstva kao posebnog nacionalnog osjećanja“.&nbsp;</p>
<p>Zahvaljujući takvoj politici Starohercegovci su, ističe Aleksić, do 1918. izgubili regionalnu, a od 1945. i srpsku nacionalnu svijest. To je, tvrdi Aleksić, bila asimilacija pravoslavnih Hercegovaca u nacionalne Crnogorce, pa zaključuje: „Danas jasno uočavamo da se Crna Gora pokazala kao efikasniji eliminator srpskog nacionalnog osjećaja od Austrougarske monarhije, Osmanskog carstva ili Mletačke republike“.</p>
<p>Zanimljivo je to da su Aleksićevi zaključci krajnje suprotstavljeni ideologiji njegove Nove srpske demokratije. NSD tvrdi da je Njegoševa (Petrovićevska, tradicionalna) Crna Gora bila srpska dok, prema analizi Aleksića, inače istaknutog ideologa NSD-a, ispada da su ta Crna Gora i dinastija Petrović-Njegoš asimilovali Srbe u Crnogorce.&nbsp;</p>
<p>Tako se stvorio paradoks da NSD, kao klasična bjelaško-četnička stranka, promoviše državu koja je asimilovala Srbe. Ipak, vjerovatnije je da je teza o borbi za Njegoševu Crnu Goru samo prazna priča i da NSD, kao i Aleksić, zapravo ne podnose ni ondašnju ni sadašnju Crnu Goru, ni Crnogorce ni dinastiju Petrović-Njegoš. Zato Aleksić kaže: „Mora se konstatovati činjenica da je Crna Gora faktički anektirala veliki dio etničkih i istorijskih teritorija srpskog naroda“. No, on se ne miri sa takvim stanjem.&nbsp;</p>
<p>Njegova analiza nije samo osvrt na prošlost, već i instrukcija za budućnost. Aleksić izričito navodi da „Srbi nikad nijesu istupili sa opravdanom tezom da su im Crnogorci kontinuirano oduzimali teritoriju i da su asimilovali pripadnike srpskog naroda na oduzetim (i Crnoj Gori pripojenim) teritorijama“, pa je u skladu s tim Aleksić predložio ovakvo rješenje: „Nakon odvajanja Crne Gore od Srbije i aktuelne [2011.] asimilatorske politike crnogorske države prema srpskom narodu u toj zemlji, neophodno je ispostaviti teritorijalne, istorijske i političke račune. To treba da bude jedan od zadataka i srpske politike i srpske nauke“.&nbsp;</p>
<p>Drugim riječima, prema mišljenju potpredsjednika Vlade Crne Gore dr Budimira Aleksića, teritorije koje je Crna Gora oslobodila 1858. i 1878. trebalo bi joj oduzeti. To potpredsjednik Vlade Crne Gore misli o svome dvostrukom poslodavcu i finansijeru – državi Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Uz to, Aleksić traži i odgovarajuću kamatu, pa tvrdi da bi Staroj Hercegovini trebalo vratiti i Herceg Novi. Aleksić veli da je Herceg Novi „izlaz istorijske Hercegovine na Jadransko more“. Izgleda da Aleksić nije razmišljao o tome da se povraćaj imovine po pravilu radi u korist prethodnog vlasnika, a tzv. Stara Hercegovina nije ništa drugo nego Hercegovački sandžak i pašaluk, odnosno viševjekovna administrativna oblast Osmanskog carstva u kojoj su pravoslavni Hercegovci bili beznacionalna raja.&nbsp;</p>
<p>S obzirom na to da sada ne postoji Osmansko carstvo, možda bi se današnja Turska mogla prijaviti s prečim pravom na povraćaj Stare Hercegovine. Iako je Aleksić ovaj plan osmislio za potrebe velikosrpskog projekta, zapravo nesvjesno radi u korist povratka Osmanlija. Prije Osmanlija Hercegovina je bila srednjovjekovna zemlja trovjernog hercega (vojvode) Stjepana Vukčića Kosače, prema čijoj tituli je i dobila taj naziv i, što je fundamentalno važno, ta Hercegovina nikad nije bila dio Srbije.</p>
<p>Poslije dužeg čekanja Aleksić je dobio priliku da u ime Stare Hercegovine ispostavi račun Crnoj Gori. Prvo je nasilno doveden u Istorijski institut da kao teoretičar fantastične dječije književnosti promoviše bjelaško-četničku ideologiju koja će Crnu Goru predstaviti kao okupatora i asimilatora Stare Hercegovine, a potom je postavljen za potpredsjednika Vlade kako bi zagovarao rasparčavanje Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Ima moć i političke instrumente koje je tražo 2011., ali pred njim stoji nekoliko proceduralnih prepreka. U članu 3 Ustava Crne Gore se izričito navodi da je državna teritorija jedinstvena i neotuđiva. Potom je u članu 55 Ustava propisana zabrana za političke i druge organizacije čije je djelovanje usmjereno na narušavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Tu je i član 359 Krivičnog zakonika kojim je propisano da će se zatvorom od tri do petnaest godina kazniti svako ko silom ili na drugi protivustavan način pokuša da otcijepi neki dio teritorije Crne Gore ili da taj dio teritorije pripoji drugoj državi. Osim toga, trebalo bi provjeriti da li je Aleksić prekršio član 104 Ustava kojim je propisano da član Vlade ne može profesionalno obavljati drugu djelatnost, a on je profesionalno angažovan u Istorijskom institutu.&nbsp;</p>
<p>Ovo su ipak više apstraktne odredbe, jer nije vjerovatno da će današnje državno tužilaštvo zbog ovoga procesuirati i provjeriti zakonitost i ustavnost rada potpredsjednika Aleksića. Sad se takvi nagrađuju i nema sumnje da i premijer Spajić podržava svog vicepremijera Aleksića u ovakvim zamislima. Uz takvog premijera i vicepremijera Crnoj Gori nijesu potrebni spoljni neprijatelji.</p>
<p>Dok se u uređenim državama organi bezbjednosti, tužioci i sudovi bave licima koja zagovaraju državno rasparčavanje, u Crnoj Gori se takvi postavljaju na vicepremijerske funkcije i angažuju na državnom Univerzitetu. Uz to je ovaj otvoreni promoter četničkog zločinca Pavla Đurišića postavljen na vrh obrazovno-naučnog sistema. Takve fantastike nema ni u dječijem romanu „Svemoćno oko“ Čeda Vukovića.</p>

Vicepremijer za obnovu Stare Hercegovine

<p>Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić saopštio je da strahuje da je broj lažnih diploma u Crnoj Gori veći od 20.000, što je podatak Alternative Crna Gora.</p>
<p>- Posmatrajući šta se sve radilo, naročito od 1997. godine pa do 2020., to je nešto što je bila prava poplava. Alternativa jeste to forsirala i dala značajan doprinos problematizaciji te teme, ali o tome smo govorili i mi u Skupštini, dok smo bili opozicioni poslanici. O tome je govorio i poslanik Andrija Popović, koji je bio u to vrijeme poslanik iz vladajuće većine. On je u prenosu na plenumu jasno kazao da postoji benzinska pumpa u Kotoru gdje se kupuju diplome. Bilo je slučajeva gdje se to rasvijetlilo, znamo slučaj gdje je osoba bila direktor jedne škole u Budvi koja je falsifikovala diplomu... Problem je i sa diplomama koje se fabrikuju - kazao je on gostujući na Javnom servisu.</p>
<p>U tom kontekstu, cijeni on, svakog dana nešto isplivava.</p>
<p>- Ali to je toliko toga da zaista zahtijeva svakodnevni rad. To je problem koji je nanio veliku štetu Crnoj Gori, stvari su u nekom domenu nepopravljive ali ako se krene sa regulisanjem te problematike mislim da se može dosta toga uraditi - rekao je Aleksić.</p>
<p>Vjeruje da je broj lažnih diploma u našoj državi veći od 20.000, što je podatak Alternative Crna Gora.</p>
<p>Aleksić ističe da je po regionu toliko malih mjesta koja imaju univerzitete, počev od Tutina, Brčkog, Novog Pazara, Travnika, Žepe...</p>
<p>- I oni obično imaju naziv Internacionalni univerzizet.... Internacionalni univerzitet u nekom selu u BiH, Raškoj oblasti ili Sandžaku. I njih je mali milion. O tome je dosta pisano. Ako postoji dobra politička volja na nivou države, tvrdim da se to može vrlo lako raskrinkati - dodaje on.</p>

Aleksić: Strahujem da u Crnoj Gori ima više od 20.000 lažnih diploma

<p>Vlada premijera <b>Milojka Spajića</b> donijela je oko dvije hiljade imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja, više od polovine sjednica održala elektronski, a stotinu tačaka dnevnog reda označila tajnim, piše Radio Slobodna Evropa.</p> <p>Vlada je izabrana krajem oktobra 2023.</p> <p>Nakon sjednica, Vlada izdaje saopštenja, dok su konferencije za medije rijetkost.</p> <p>- Uzimajući sve u obzir - format sjednica, broj internih tačaka i izostanak javne komunikacije, može se zaključiti da je ovo jedna od najnetransparentnijih vlada u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu <b>Nikola Mirković</b> iz Centra za građansko obrazovanje.</p> <p>U istom periodu, kako navodi, nekoliko članova Vlade uz minimalni radni učinak, zabilježili su maksimalno pređenu kilometražu službenim vozilima.</p> <p>Spajićeva i dvije prethodne Vlade izgubile su preko 15 miliona eura zbog sudskih postupaka u samo dva ministarstva - unutrašnjih poslova i odbrane.</p> <p>Crna Gora ima čak 32 člana Vlade, uključujući sedam potpredsjednika, više od bilo koje zemlje Evropske unije.</p> <p>Na pitanja RSE o načinu rada i nalazima analiza, iz Vlade nije stigao odgovor.</p> <h2><b>Imenovanja javnih funkcionera u porastu</b></h2> <p>Uprkos apelima Evropske unije za depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave, i činjenicu da se oko 40 odsto završnih mjerila u pregovorima sa EU odnosi na racionalizaciju - broj zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru raste.</p> <p>U javnoj upravi radi 53.648, što je preko dvije hiljade više u odnosu na 2022.</p> <p>Spajićeva Vlada donijela je, od formiranja, 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrješenjima javnih funkcionera, uglavnom bez ikakvog obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma.</p> <p>- To podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički upravljanje. Administracija raste, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama - ocjenjuje Nikola Mirković iz CGO-a.</p> <p>Ujedno, od početka Spajićevog mandata<b> </b>do kraja februara ove godine samo 41 osoba došla je na poziciju putem konkursa, podaci su Instituta Alternativa.</p> <p>Istovremeno preko 300 osoba je postavljeno za vršioce dužnosti.</p> <h2><b>Elektronske sjednice</b></h2> <p>Do kraja aprila Vlada je održala 146 sjednica, od čega su 104 bile u elektronskom formatu, bez fizičkog prisustva ministara i javne rasprave.</p> <p>Na njima su se, između ostalog, donosili sporazumi sa stranim državama, vizne olakšice…</p> <p>Riječ je o formatu koji bi trebalo da se koristi isključivo u hitnim ili vanrednim okolnostima, navode u CGO, koji je objavio ove podatke.</p> <p>- Neshvatljivo je da se o važnim stvarima, koja uključuju obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost, budžet i kadrovska rješenja odlučuje putem telefona, e-maila, pa čak i aplikacija za dopisivanje, često noću i vikendima - kaže Mirković.</p> <p>Demokratija, navodi, ne funkcioniše na 'mute', "potrebni su otvorenost, argumentacija i odgovornost".</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Mirković"> <figcaption>Nikola Mirković<span>(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</span></figcaption> </figure>  <h2><b>Interne i tajne tačke</b></h2> <p>A nevladin Institut Alternativa problematizuje čestu upotrebu oznake "interno" ili "tajno" u tačkama dnevnog reda.</p> <p>Prema njihovoj analizi , za 15 mjeseci mandata čak 118 tačaka dnevnog reda Vlada je proglasila tajnim, pri čemu su javnosti uskraćeni čak i njihovi nazivi.</p> <p>- Nejasno je kako bi objavljivanje samih naziva tih tačaka moglo izazvati 'teže štetne posljedice po bezbjednost i interese države', što je zakonski uslov za određivanje statusa tajnosti - kazala je <b>Nikolina Radonjić </b>iz Instituta Alternativa.</p> <p>Na pitanja RSE-a o ovakvoj praksi rada iz Vlade nisu odgovorili.</p> <p>Na primjedbe nevladinog sektora o zabrinjavajućem broju elektronskih sjednica iz Spajićevog kabineta su ranije kazali da rade u skladu sa zakonom, te da su svi članovi Kabineta pravovremeno upoznati sa materijalima o kojima se odlučuje.</p> <p>"Oznaka "interno" štiti podatke čijim bi objavljivanjem mogle nastupiti štetne posljedice. Shodno Zakonu o tajnosti podataka, tačke pod oznakom ‘interno’ dostupne su javnosti istekom zakonskog roka", saopštili su ranije.</p> <p>Prema Zakonu o tajnosti podataka, dokumentima pod oznakom "tajno" tajnost prestaje za 15 godina, a onima označenima kao "interno" za dvije.</p> <h2><b>Nedostatak konferencija za medije</b></h2> <p>Vlada sa javnošću uglavnom komunicira putem saopštenja za javnost.</p> <p>- Odnos prema medijima je nedopustiv. Pres konferencije nakon sjednica su rijetke, a i kad se održe su ograničenog karaktera. Saopštenje na sajtu Vlade ostaje glavni izvor, često nekompletna, nekada i bez ključnih informacija - navodi Mirković.</p> <p>Raniji predlog CGO-a da sjednice budu otvorene za javnost je odbijen, uz objašnjenje da za otvorene sjednice nema tehničkih i finansijskih uslova.</p> <p>- Iako znamo da su takvi uslovi postojali u vrijeme prethodne Vlade Dritana Abazovića kada su se sve sjednice prenosile uživo - naglašava Mirković.</p> <h2><b>Ignorisanje parlamenta</b></h2> <p>Premijer Milojko Spajić, održao je sedam premijerskih sati za godinu i po iako je, po poslovniku Skupštine bio u obavezi, do održi 13.</p> <p>Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasjedanja.</p> <p>Ove godine održana samo jedna sjednica, iako su trebalo da budu tri. Zakazane sjednice su otkazivane ili nisu realizovane.</p> <h2><b>Milionski gubici zbog neadekvatnog upravljanja radnim sporovima</b></h2> <p>Neadekvatna razrješenja Vlade uzrokovala su od 2020. do 2023. gotovo 6.000 radnih sporova.</p> <p>Država je do sada, prema podacima Državne revizorske institucije izgubila više od 15,5 miliona eura u sudskim sporovima - 11,6 miliona samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i 4 miliona u Ministarstvu odbrane.</p> <p>Za druge resore nema podataka.</p> <h2><b>Hiljade kilometara službenim vozilima</b></h2> <p>CGO kao poseban problem u radu članova Vlade, ističe upotrebu službenih vozila.</p> <p>Analizirajući rad ministara naveli su dva primjera - potpredsjednika Vlade <b>Budimira Aleksića </b>iz Nove sprske demokratije i <b>Miluna Zogovića</b> iz Demokratske narodne partije. Ove partije bile su dio rasformiranog Demokratskog fronta.</p> <p>U Vladu su ušli nakon rekonstrukcije Spajićevog kabineta jula prošle godine.</p> <p>Oba potpredsjednika mjesečno su prelazi i do 5.000 kilometara službenim Mercedesima.</p> <p>Zajedničko im je da su na početku mandata službeno posjetili Beograd.</p> <p>Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade je zabilježeno da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 sagovornika.</p> <p>Najavljen je i njegov prvi službeni put poslije Beograda - krajem maja posjetiće Kinu.</p> <p>Zogović je, u istom periodu prema zvaničnoj statistici imao 16 aktivnosti, izuzimajući slanje čestitki i saučešća.</p> <p>Među njima su sastanci, radna posjeta Žabljaku, otvaranje Evropskog prvenstva u šahu, govor na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje sa Kinom...</p> <p>I ministar bez portfelja <b>Milutin Butorović</b> imao je tokom devet mjeseci tek par aktivnosti poput čestitki, gostovanja u medijima, dva sastanka i dva reagovanja. Imao je i jedno međunarodno putovanje.</p> <p>Išao je u Brisel na sastanak sa ambasadorom Crne Gore u EU, Petrom Markovićem.</p> <p>Istovremeno je u Crnoj Gori, službenim Mercedesom, dnevno prelazio skoro 300 kilometara.</p> <p>Dokumentacija o korišćenju vozila pokazuje nepravilnosti, uključujući nepotpune i moguće falsifikovane naloge, kažu u CGO.</p> <h2>Gdje je rješenje?</h2> <p>Nikola Mirković smatra da bi zakon o Vladi mogao ograničiti zloupotrebe i partijsku raspodjelu funkcija.</p> <p>- Osim što bi Zakonom o Vladi trebalo ograničiti široku organizaciju Vlade, taj mehanizam se mogao iskoristiti da se političke pozicije poput državnih sekretara svedu na minimum - istakao je Mirković.</p> <p>Crnogorska Vlada, osim 32 člana, ima i 54 državna sekretara.</p> <p>Prema posljednjem popisu Crna Gora ima 633.000 stanovnika.</p>

Spajićeva Vlada donijela oko 2.000 imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja

<p>Omogućavanje istopolnim parovima da usvajaju djecu i budu hranitelji moglo bi značajno doprinijeti rješavanju problema nedostatka usvojitelja i hraniteljskih porodica u Crnoj Gori – zaključak je ekspertske analize pravnog okvira za djecu i mlade bez roditeljskog staranja, koju je naručila Zajednica opština Crne Gore (ZOČG).</p>
<p>Analiza ukazuje na izazove u sistemu dječje zaštite, među kojima su ograničen broj hraniteljskih porodica, naročito onih koje nisu u srodstvu sa djecom, dugotrajan boravak djece u institucijama i neadekvatni mehanizmi za trajna porodična rješenja. U tom kontekstu, proširenje kruga potencijalnih hranitelja i usvojitelja uključivanjem istopolnih parova prepoznaje se kao efikasno, pravno utemeljeno i društveno opravdano rješenje, zasnovano na uporednoj praksi zemalja EU.</p>
<p>– Praksa iz 24 evropske zemlje, uključujući Hrvatsku i Sloveniju, pokazuje pozitivne efekte uključivanja istopolnih parova u sistem brige o djeci. Istraživanja potvrđuju da djeca odgajana u takvim porodicama imaju jednak nivo psiho-socijalne dobrobiti kao i djeca u heteroseksualnim porodicama. Pored toga, istopolni parovi su često češće zastupljeni u procesima usvajanja i hraniteljstva, i karakteriše ih visok stepen emocionalne i finansijske stabilnosti – istakla je generalna sekretarka Zajednice opština, Mišela Manojlović.</p>
<p>Dodaje da ključna poruka ovih nalaza glasi: ljubav i briga su temelj porodice – ne pol ili seksualna orijentacija roditelja.</p>
<p>Kao čest argument protiv uključivanja istopolnih parova, pominje se moguća vršnjačka stigma koju bi djeca mogla doživjeti. Manojlović, međutim, poručuje da je odgovornost države da svakom djetetu obezbijedi zaštitu od nasilja i diskriminacije.</p>
<p>– Odbijanje istopolnim parovima prava na roditeljstvo zbog mogućih reakcija okoline znači prihvatanje diskriminacije kao društvene norme. Umjesto toga, država mora raditi na edukaciji i suzbijanju predrasuda – poručuje Manojlović.</p>
<p>Ističe i da određeni broj LGBTIQ osoba u Crnoj Gori već sada obavlja roditeljsku ulogu, iako njihove porodice nisu pravno priznate. Legalizacija prava na usvajanje i hraniteljstvo, zaključuje, bila bi korak ka većoj pravnoj sigurnosti i podršci djeci, ali i pokazatelj zrelosti, tolerancije i progresivnog društvenog razvoja.</p>

ZOCG: Istopolni parovi kao usvojitelji – više djece dobija priliku za porodični život

<p>Jubilarni, 15. Međunarodni festival folklora CIOFF „Cetinje 2025“ biće održan od 31. jula do 3. avgusta na Ljetnjoj pozornici i Dvorskom trgu na Cetinju.</p>
<p>- Pozivamo sve ljubitelje folklora da uživaju u nastupima folklornih ansambala iz Crne Gore, Ukrajine, Meksika, Srbije, Letonije i Bugarske koji će predstaviti svoje autentične narodne nošnje, igre i muziku - poručuju iz Kancelarije za odnose sa javnošću Prijestonice Cetinje.</p>
<p>Festival počinje 31. jula defileom svih učesnika Njegoševom ulicom, nakon čega slijedi koncert na Ljetnjoj pozornici.</p>
<p>Tokom četiri dana trajanja festivala, posjetioci će imati priliku da uživaju u raznovrsnim programima i nastupima preko 200 učesnika iz šest država.</p>
<p>- Pored nastupa folklornih ansambala, u okviru festivala biće održano multikulturno veče na Dvorskom trgu gdje će svi učesnici predstaviti svoju kulturu, nacionalnu kuhinju i nošnju. Festival organizuje Kulturno umjetničko društvo „Njegoš“, a poktovitelji su Prijestonica Cetinje i Crnogorska porodica iz Berlina - zaključuju u &nbsp;saopštenju.</p>

Petnaesti Međunarodni festival folklora CIOFF “Cetinje 2025” od 31. jula do 3. avgusta

<p>Državna revizorska institucija (DRI) dala je pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na Godišnji finansijski izvještaj Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja za 2024. godinu, dok je na pravilnost poslovanja izrečeno uslovno mišljenje, navodi se u saopštenju ove institucije.</p>
<p>Kako je saopšteno iz DRI, nadležni Kolegijum, kojim su rukovodili senator <b>Zoran Jelić </b>i članica Senata <b>Vesna Mihailović</b>, sproveo je finansijsku i reviziju pravilnosti poslovanja i zaključio da je finansijski izvještaj u materijalno značajnoj mjeri sastavljen u skladu sa važećim propisima. Međutim, istovremeno je identifikovan niz nepravilnosti u poslovanju same Agencije.</p>
<p>– Ustanovljene su neusklađenosti sa više zakonskih i podzakonskih akata, uključujući Zakon o javnim nabavkama, Zakon o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, kao i pravilnike i uputstva koja se odnose na evidenciju imovine, korišćenje službenih vozila i funkcionisanje državnog trezora – saopšteno je iz DRI.</p>
<p>Revizijom je utvrđeno da Agencija nije vodila glavnu knjigu niti je evidentirala imovinu, obaveze, primitke i izdatke. Isplate ekspertskih naknada i troškova službenih putovanja vršene su prema rješenjima direktora, bez zaključenih ugovora sa angažovanim licima, što je suprotno važećim propisima.</p>
<p>Takođe, evidentirani su slučajevi avansnog plaćanja opreme, kao i isplate po osnovu konsultantskih usluga bez sačinjavanja izvještaja o učinku angažovanih stručnjaka. U dijelu organizacije rada, Agencija nije obezbijedila razdvajanje dužnosti u vezi s odobravanjem i potpisivanjem dokumenata koji se tiču direktora.</p>
<p>– Posebno se ističu nepravilnosti u postupcima javnih nabavki. U Izvještaju o direktnim nabavkama do 8.000 eura nisu evidentirane nabavke u vrijednosti od najmanje 9.012,61 eura – navodi se u saopštenju.</p>
<p>DRI ukazuje i na nepravilnosti u pravdanju izdataka za službena putovanja, te ističe potrebu da Agencija ubuduće planira, evidentira i plaća izdatke u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i relevantnim pravilnicima.</p>
<p>U cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, DRI je Agenciji dala trinaest preporuka, a obaveza subjekta revizije je da do 11. avgusta 2025. dostavi Akcioni plan za njihovu realizaciju, a do 11. januara 2026. i izvještaj o sprovedenim aktivnostima.</p>
<p>Konačan izvještaj o reviziji dostavljen je Skupštini Crne Gore i skupštinskom Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.</p>

DRI: U finansijskom izvještaju Agencije za kvalitet obrazovanja uočene nepravilnosti u poslovanju u dijelu pravdanja izdataka za službena putovanja

<p>Inflacija u Crnoj Gori ne jenjava, a Vlada je odustala od ključne zaštitne mjere za najugroženije građane. U trenutku kada cijene osnovnih životnih namirnica rastu, a plate i penzije ostaju zamrznute, ukidanje administrativnih ograničenja cijena predstavlja udarac na budžet najsiromašnijih. Dok država ostvaruje veće prihode od PDV-a zahvaljujući poskupljenjima, obični ljudi osjećaju sve veći teret koji im ugrozava standard i egzistenciju. Ovo nije samo ekonomski problem, već duboka socijalna nepravda kojoj je potrebno hitno stati na put.</p> <p><b>Jovan Rabrenović</b> sa Instituta ekonomskih nauka, za Portal ETV ističe da je Vlada Crne Gore na početku inflatornog udara primijenila administrativne mjere ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica s ciljem zaštite najugroženijih slojeva stanovništva. Međutim, ova praksa je napuštena bez jasnog obrazloženja, i to upravo u trenutku kada inflatorni pritisci i dalje prže, a realni prihodi građana ostaju na izuzetno niskom nivou.</p> <p>- Vlada je početkom inflatornog udara pribjegla ograničavanju cijena da bi zaštitila najugroženije, ali je ovu mjeru ukinula bez jasnog razloga, uprkos i dalje prisutnim inflatornim pritiscima- navodi on. Razlozi za ukidanje ove mjere kriju se i u fiskalnim interesima i u pritiscima moćnih maloprodajnih lanaca- navodi on.</p> <p>Kako ističe, ograničavanje cijena, iako korisno za potrošače, smanjuje nominalne prihode od PDV-a – dok rast cijena, iako štetan za građane, donosi veći prihod u državni budžet. Sa druge strane, trgovci su pod pritiskom Vlade zbog smanjenih marži prijetili nestašicama i smanjenjem ponude, što je dodatno uticalo na odluku o ukidanju mjere.</p> <p>- Rast cijena donosi veće prihode od PDV-a, dok ograničavanje cijena ostavlja prazninu u budžetu. Trgovci su pritiskali prijetnjama nestašicama da se mjera ne produži- smatra dr Rabrenović.</p> <p>Pored toga, podvlači da Vlada Crne Gore ne posneduje stratešku politiku za suzbijanje strukturnih problema koji izazivaju skok cijena – poput monopolske tržišne strukture, slabe kontrole uvoznih marži i odsustva robnih rezervi kao zaštitnog mehanizma.</p> <p>Da li je ovo punjenje budžeta na štetu građana? Rabrenović nema dilemu - definitivno jeste.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250716090756_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250716090756_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb" data-rendition-name="original" width="847" height="497" loading="lazy" alt="rabrenović"> </figure>  <p>- Kada cijena litra ulja poraste sa 1,50 na 2,20 €, država ubire gotovo 50% više PDV-a po istoj stopi od 21%. Međutim, građani, naročito oni sa minimalnim primanjima, troše znatno veći dio svog dohotka na iste proizvode. Ova regresivna fiskalna politika najteže pogađa najsiromašnije slojeve društva- smatra sagovornik Portala ETV.</p> <p>Problem je što se ti dodatni prihodi ne vraćaju direktno građanima kroz ciljane subvencije ili pojačanu socijalnu zaštitu, što dodatno produbljuje socijalne nejednakosti.</p> <p>Rabrenović ima preporuke za Vladu Crne Gore:</p> <p>• Ponovno ograničiti marže na esencijalne proizvode (hljeb, mlijeko, brašno, ulje, šećer), uz jasan i transparentan nadzor.</p> <p>• Formirati državne robne rezerve koje bi služile za hitne intervencije u slučaju nestašica ili zloupotreba na tržištu.</p> <p>• Uvesti ciljanu socijalnu pomoć putem vaučera ili kartica za hranu za najugroženije kategorije stanovništva.</p> <p>• Normirati maksimalne dozvoljene marže na proizvode od javnog interesa, po uzoru na Francusku i Italiju.</p> <p>• Razviti digitalne platforme za transparentno poređenje cijena, čime bi se podstakla konkurencija i zaštitio potrošač.</p> <p>Kako sitiče, neaktivnost u ograničavanju cijena predstavlja fiskalni oportunizam i socijalnu neosjetljivost Vlade. Teret inflacije nije ravnomjerno raspoređen, već je prebačen na najranjivije građane. Kratkoročne uštede u budžetu dugoročno će se vratiti kroz rastuću socijalnu ranjivost i potrebu za naknadnim intervencijama.</p> <p>- Neaktivnost u ograničavanju cijena je fiskalni oportunizam i socijalna neosjetljivost – teret inflacije plaćaju najranjiviji, a dugoročno će država morati ispravljati ovu grešku - zaključio je Rabrenović u razgovoru za Portal ETV.</p>

Rabrenović upozorava: Vlada ignoriše nekontrolisanu skupoću, ovo je udar na najsiromašnije

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: budimir-aleksic