Bruto zarada ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića u novembru je iznosila 2.602 eura.
Državna sekretarka Direktorata za planiranje prostora Marina Izgarević Pavićević je u novembru zaradila 2.023 eura, a državna sekretarka Direktorata za državnu imovinu Milena Živanović 2.095 eura.
Među najvišim isplatama su i zarade državnog sekretara u Direktoratu za inspekcijski nadzor Boška Vukićevića (1.996 eura), kao i v.d. generalne direktorke Direktorata za strateške odnose i komunikacije Sonje Ražnatović, kojoj je obračunat bruto iznos plate od 1.794 eura.
U rasponu od oko 1.500 do 1.700 eura nalaze se bruto zarade v.d. generalne direktorice Direktorata za stanovanje Radmile Lainović (1.694 eura), v.d. generalne direktorice Direktorata za planiranje prostora Nevene Jovović (1.689 eura), v.d. generalnog direktora Direktorata za građevinarstvo Boška Todorovića (1.512 eura), v.d. generalnog direktora Direktorata za legalizaciju bespravnih objekata Nikole Ražnatovića (1.657 eura), v.d. generalne direktorke Direktorata glavnog državnog arhitekte i razvoj arhitekture Mirjane Đurišić (1.606 eura) i v.d. državnog sekretara Damira Davidovića (1.616 eura)
Dio zaposlenih imao je niže bruto zarade, među njima v.d. generalne direktorice Direktorata za državnu imovinu Vesna Simović (1.591 euro) i v.d. generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor, licence i drugostepeni postupak Dušan Savićević (1.416 eura).
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bruto plata Radunovića 2.600, sekretarima i direktorima između 1.400 i 2.095 eura

Skupština Republike Srbije usvojila je budžet za 2026. godinu. Izdvojeno je 164 milijarde dinara (oko 1,4 milijarde eura), koje bi Srbija mogla da iskoristi za preuzimanje Naftne industrije Srbije (NIS), kažnjene američkim sankcijama, od ruskih vlasnika Gazprom Nefta i Gazproma, ukoliko oni ne prodaju svoj udio do sredine januara. Beograd je 2008. godine većinski udio u NIS-u prodao Gazpromu za 400 miliona eura.&nbsp;
- Ne razumijem što su radili, trudim se racionalizovati… i analizirati što tačno rade, i moram priznati da nijesam sasvim shvatio - tako je Aleksandar Vučić pokušao objasniti američki pritisak na Srbiju.
<h2>Zašto je to važno?</h2>
Sve ovo s Amerikancima može se posmatrati kao oduzimanje konkurentske imovine. NIS je mali dio plana da (Amerikanci) stave pod svoju kontrolu evropsko, a i evroazijsko tržište nafte i gasa. Rusi su to shvatili i žele iz svega toga izvući najbolje, tumači beogradska Politika. Ispravna argumentacija, ali jednodimenzionalna. Politika sadašnje američke administracije zasniva se na interesima, ali i emocijama, što je ujedno i njezina najveća nevolja.
<h2>Šta je šira slika?</h2>
Sankcije NIS-u uvela je Bajdenova administracija na samom kraju mandata, jer je Beograd ostao ruski saveznik. Srbija se nadala, možda čak i vjerovala, da Tramp donosi suštinsku promjenu, jer su ideološki bliski, a tu je i Vučićevo prijateljstvo s Viktorom Orbanom, Trampovim saveznikom. A onda su SAD Srbiji uvele carine od 35 odsto, među najvišima na svijetu. Vučić je početkom maja boravio na Floridi i očekivao susret s Trampom, ali je, prema informacijama iz srpskih medija koji nijesu pod kontrolom vlasti, grubo odbijen. Ta dva signala nijesu bila dovoljna da rukovodstvo Srbije shvati kako nije u dobrim odnosima sa sadašnjom administracijom.
Izbjegavam da koristim informacije obavještajnih službi koje nijesu javne, ali u ovom slučaju pravim izuzetak, pri čemu zadržavam određene rezerve. Izuzetak činim jer postoje i javne potvrde informacije koja mi je stigla iz krugova bliskih obavještajnim izvorima – ne hrvatskim, naglašavam. Navodno su se i u Srbiji nalazili računarski sistemi koji su trebalo demokratama da donesu pobjedu na prošlogodišnjim izborima. Tramp je dobio tu informaciju i ona je, bez obzira na to da li je tačna ili ne, izazvala njegov gnjev, na osnovu kojeg je definisao odnos prema Srbiji.
Rusi to vjerovatno takođe znaju, a ljuti su na Vučića jer je prodavao oružje Ukrajini, pa mu ne žele pomoći oko NIS-a, niti postoji novi ugovor o gasu.&nbsp;
- Ako do petka ne postignemo ugovor, počećemo pregovore o gasu s drugom stranom od ponedjeljka - kaže Vučić. Baš da vidimo.

Je li ovo pravi razlog zašto je Tramp bijesan na Srbiju?

Zatvaranje pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu moglo bi uticati na Savjet da preporuči Evropskoj komisiji (EK) da počne sa izradom Nacrta ugovora o pristupanju, što bi bio politički signal država članica da su spremne na okolnost da Crna Gora okončava pregovarački proces.
To su u intervjuu agenciji MINA ocijenili nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović.
Đurović smatra da je neizbor svih sudija Ustavnog suda, na sjednici crnogorskog parlamenta, propuštena prilika u vremenu kada ih više ne bi smjelo biti.
- Simbolično, ovo ubrzanje i najava IBAR-a, sve je i počelo izborom sudija Ustavnog suda. I sad smo napravili krug, opet smo na istom pitanju - dodala je Đurović.
Ona je ocijenila da je više faktora uticalo na to da ne budu izabrane sve sudije, od političkih relacija među partijama u parlamentu, vođenja sjednice i delegiranja te tačke dnevnog reda od predsjednika parlamenta.
- Mislim da su sve partije izvukle lekciju kako treba razgovarati. Svakako treba da bude uključena i opozicija. I u koaliciji nešto očito nije štimalo - kazala je Đurović.
Ona je istakla da je izbor sudija Ustavnog suda nešto bez čega ne možemo zadovoljiti ni pravne, ni političke kriterijume pristupanja.
Zenović je rekao da je na nivou načela važno da izbor čelnika svih institucija, a posebno onih koje su temelj sistema vladavine prava, bude blagovremen, bez zaostajanja, i da one funkcionišu u punom kapacitetu.
On je ocijenio da je važno da svi pokažu jedan vid uigranosti političke i svake druge, kako bi čelnici svih institucija mogli biti izabrani na vrijeme.
- Da ne dođemo u &nbsp;situaciju da opet narušavamo onaj balans između dinamike u vladavini prava i dinamike u tehničkom dijelu pregovora, budući da oni jedno od drugoga zavise - naveo je Zenović.
Đurović je kazala da su sudije Ustavnog suda vrlo važan dio procesa evropskih integracija.
- Veoma nezgodna situacija je što se to dešava u susret najavljenoj Međuvladinoj konferenciji, na kojoj očekujemo važne odluke o zatvaranjima poglavlja, odluke o tome da bi već trebalo i pisati nacrt pretpristupnog ugovora - istakla je Đurović.
Zenović je dodao da se još ne zna tačno kada bi mogla biti održana Međuvladina konferencija, ali da će biti između 15. i 18 decembra.
On je rekao da je zatvaranje pet poglavlja, koje se očekuje na Međuvladinoj konferenciji, u skladu sa dinamikom procesa pristupanja.
Upitana koliko je veliki korak zatvaranje pet poglavlja, Đurović je rekla da ima još dosta toga da se uradi, ali da bi, ako se 2026. gleda kao godina završetka pregovora, Međuvladine konferencije trebalo da budu održavane kvartalno.
- Svako poglavlje ima svoje zahtjevne zadatke vezano za zatvarajuća mjerila, a onda opet s druge strane imate političke kriterijume pristupanja koje prevazilaze ono što piše u zatvarajućim mjerilima, a imate i ekonomske kriterijume - objasnila je Đurović.
Ona je dodala da je tu i politički dio koji podrazumijeva uslovnu političku stabilnost i saglasnost svih partija da su integracije prioritet bez ikakvih opstrukcija i blokada.
Đurović smatra da bi bilo dobro ako je moguće da se uradi još jedan dio izborne reforme, kao i da bi trebalo otvoriti priču o promjeni Ustava.
- Ne mijenja se tako brzo Ustav. Ta procedura se ne dešava tako kratko. Hrvatska je promijenila ustav u šestom mjesecu 2010., godinu dana prije nego što je završila pregovore, Hrvatska je napravila ustav za Evropu - navela je Đurović.
Zenović smatra da ima vremena za promjenu Ustava, ali ne previše, i da postoje najmanje dva segmenta koja bi trebalo izmijeniti da oni budu u skladu sa evropskim standardima.
- Članstvo ministra pravde u Sudskom savjetu koje je sa više stanovišta problematično, i tu su nalazi kako Venecijanske, tako i Evropske komisije. I dio koji se odnosi na definiciju Centralne banke koju treba upodobiti ulozi, funkciji i smislu koju centralne banke imaju u savremenoj EU - objasnio je Zenović.
On je dodao da ima i drugih pravno-tehničkih usaglašavanja koja su važna, ali da su ta dva ključna i da je procedura za njih inicirana.
Zenović je kazao da sveukupni bilans Crne Gore može biti pozitivan samo ako u pregovorima svi činioci u svakom trenutku pokažu adekvatan odgovor.
- Onda nas očekuje i onaj drugi dio priče koji je politički, gdje i sve države članice moraju pokazati da su unutar sebe konsolidovane oko ideje da Crna Gore treba biti naredna članica - rekao je Zenović.
Govoreći o poglavlju 31. - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, on je kazao da je Hrvatska blokirala njegovo zatvaranje, ali da nije pregovore, što je veoma važno.
- Pregovori su u rukama Zagreba i Podgorice, ministarstava vanjskih poslova, i idu na način koji je prikladan za takav vid bilateralnih izazova. Mi u pregovoračkoj strukturi isčekujemo ishode tog dijaloga, da vidimo zatvaranje Poglavlja 31, za koje je Crna Gora u potpunosti ispunila mjerila - dodao je Zenović.
Đurović je rekla da je složeno pitanje bilateralnih odnosa, zbog toga što unutrašnji politički puls u Crnoj Gori, predstavljen kroz različite aktere, može doprinijeti da se ta blokada produži.
- Hrvatska ističe da podržava Crnu Goru i da pažljivo prati događaje na političkoj i unutrašnjoj sceni. Ovu priliku treba iskoristiti, jer ovakav način ulaska nam se sad otvorio, uz kontinuiranu prijetnju Albanijom koja jako brzo napreduje, ali smo mi, ipak, značajno ispred - kazala je Đurović.
Ona smatra da je Crna Gora na dobrom putu, ako bude nastavljena geopolitička i politička podrška koja postoji, i ako ne bude više „autogolova", kao što je bio neuspjeli izbor svih sudija Ustavnog suda.
- I da pokažemo malo više političkog jedinstva. Vlada i tehnokratske strukture sigurno će uraditi sve što može. Naravno, to treba da bude praćeno budžetom koji zadovoljava ispunjavanje zatvarajućih mjerila, odnosno neophodne investicije - dodala je Đurović.
Ona je ocijenila da nije problem da se ne zatvore sva pregovaračka poglavlja naredne godine i da se uđe koji mjesec u 2027.
Đurović je kazala da su pitanje ispunjavanja političkih kriterijuma i politička stabilnost jednako važni kao i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
- Odluka o pisanju nacrta pristupnog ugovora bila bi velika i simbolična vododjelnica da smo blizu kraja pregovora. Odluka da Savjet preporuči EK da počne izradu nacrta ugovora o pristupanju zaista bi učinila proces značajno realnijim i bila bi upozorenje svima u zemlji da prate ta otvorena vrata za Crnu Goru - istakla je Đurović.
Zenović je rekao da je stanovište EK, i da je Savjet blizu tome, da se, ako se stvori taj adekvatan kvantum zatvorenih poglavlja, može &nbsp;govoriri i o početku izrade sporazuma o pristupanju.
On je ocijenio da geopolitika može da ubrza i istovremeno i da uspori proces pristupanja, ali da je on posebno zahtjevan za Crnu Goru.
- Budući da je velika pažnja svih država članica prema politici proširenja dovela do pooštravanja kriterijuma za pristup, posebno političkih i posebno u pogledu vladavine prava - kazao je Zenović.
On je dodao da je sa druge strane činjenica da je danas najsloženiji sistem evropskog prava, budući da se kontinuirano i progresivno uvećavao od nastanka Evropske zajednice, potom EU, do danas.
Zenović je rekao da bi Ugovor o pristupanju bio pobjednička tačka bespovratnosti cijelog procesa i politički signal država članica da su spremne na okolnost da se Crna Gora ubrzano kreće, odnosno okončava pregovorački proces.
- Mislim da će ova Međuvladina konferencija dati dovoljno te supstance neophodne da se inicira radna grupa i da se krene sa sporazumom, budući da je proces koji je za njega potreban takođe mukotrpan i dugotrajan, i zbog toga je bolje početi što prije - ocijenio je Zenović.
Đurović je kazala da je nije vrijeme za političke podjele i da onaj ko od 1. januara naredne godine bude radio na političkim podjelama - tokom imenovanja u Skupštini i usvajanja evropskih zakona - direktno radi protiv toga da Crna Gora uđe u EU.
Ona smatra da ne treba odustati ni od različitih ekspertiza koje mogu pomoći Vladi da dobro pregovara uslove pristupanja.
- Sve to košta, prije pristupanja i poslije pristupanja. Vrlo je važno da se to stigne u ovome kondenzovanom vremenu - rekla je Đurović, dodajući da bi već trebalo pregovarati sa državma koje će u naredne dvije godine predsjedvati EU - Kiprom, Litvanijom, Irskom i Italijom, jer će dosta zavisiti naravno od njihovog stava.
Na pitanje da li je moguće da Crna Gora uđe u EU, ali sa privremenim ograničavanjem prava veta, Zenović je odgovorio da Crnoj Gori ne bi trebalo nuditi ništa drugačije od onoga što danas podrazumijevaju osnivački ugovori, jer i u vladavini prava i spoljnoj politici pokazuje da može biti kredibilna i ravnopravna članica.
- Vjerujem da je to osnovna evropska ideja i vjerujem da Crna Gora neće sa sobom donijeti nikakav problem EU nego, naprotiv, da će donijeti priliku i šansu i da će dati jednu poruku da je proširenje i dalje najjača spoljna politika Unije - dodao je Zenović.
Đurović je dodala da komparativna praksa ne prepoznaje izuzeće u smislu kako se sprovodi proces donošenja odluka u ugovor o funkcionisanju EU.
- Najrigidnija je norma bila možda kod Rumuna i Bugara gdje su oni dobili takozvani mehanizam saradnje i monitoringa za oblast 23 i 24. po ostvarivanju članstva i oni su na to pristali - navela je Đurović.
Ona je objasnila da je to značilo da se nastavi sa mehanizmom dubinske kontrole vladavine prava i poslije ostvarivanja članstva. „Kod njih je taj mehanizam trajao tri puta po pet godina. Oni su čak i predsjedavali EU, a bili su pod mehanizmom nadzora u oblasti vladavine prava“, kazala je Đurović.
Ona je rekla da je, u međuvremenu, usvojena Regulativa o vladavini prava koja se vezuje za evropski budžet, gdje sve države jednom godišnje izvještavaju o toj oblasti.
- Ti izvještaji liče na naše koje mi već odavno pravimo. Istovremeno, četiri zemlje kandidatkinje iz regije, mi smo već dvije godine u tom mehanizmu evropske kontrole vladavine prava. &nbsp;I na kraju, na nas bi se mogle uvijek primijeniti odredbe člana 7 Ugovora o EU, tzv. nuklarna klauzula, koja pokreće mehanizme sankcija prema državi članici ukoliko ne poštuje oblast vladavine prava - dodala je Đurović.
Ona je rekla da takve sankcije danas trpi Mađarska, kojoj su značajno sredstva iz evropskih fondova zamrznuta, navodeći da je najstroža moguća kazna pod nuklearnom klauzulom gubljenje prava glasa, isključenje iz procesa odlučivanja.
Đurović je kazala da je pregovoračka pozicija Crne Gore slična kao što je bila i Rumunije i Bugarska, kada je bilo veliko proširenje, ili kasnije Hrvatske.
Ona je istakla da Crna Gore ulazi sa ravnopravnim statusom, ne kao članica drugog reda, nego kao država članica koja ima sva prava iz osnivačkih ugovora.
- O mehanizmima pojačane kontrole oblasti vladavine prava nije problem da se razgovara. To je i interes i Crne Gore, ali da se članstvo ne dovodi u pitanje, da će se desiti kako se do sada dešavalo u punopravnom kapacitetu - dodala je Đurović.
Ona je navela da nekoliko zemalja EU imaju institut referenduma, ukoliko je to vezano za neke međunarodne ugovore ili za promjenu sopstvenih ustava.
- Važno je napomenuti da za sve talase proširenja nije bilo slučajeva izjašnjavanja na referendumu, da se koristi referendumsko pravo na bazi ustava država članica da bi se dozvolilo nekoj zemlji da pristupi ili ne, nego su se procesi završavali u parlamentima - rekla je Đurović.
Upitan kako izgleda mapa puta Crne Gore prema očekivanom članstvu za dvije godine, Zenović je objasnio da su, nezvanično, otvoreni razgovori i o poglavlju 34. Institucije, jer se ono otvara i zatvara na samom kraju.
- Plan je da se do kraja naredne godine zatvore sva poglavlja, da je u međuvremenu već iniciran rad na sporazumu o pristupanju i da imamo sve ono što je neophodno da krenemo u tu završnu političku fazu -rekao je Zenović.
On je poručio da je proširenje važno za EU, jer je činjenica da se Unija nije deceniju i po širila, a da je to bila nekad njena najjača spoljna politika i da je to ono što se zove „meka moć EU“.
- Treba proširenje vidjeti kao šansu, priliku, posebno ako imate kandidata kakav je Crna Gora, koji nije u budžetskom, fiskalnom smislu preveliki udarac za okvir EU, a istovremeno je pod budnim okom kada je u pitanju vladina prava, koja ostvaruje napredak i ima 100 procentno usaglašenu spojnu politiku - kazao je Zenović.
Đurović smatra da se stvari moraju pomalo posmatrati i tehnokratski, jer ako se sve ispregovara do kraja naredne godine, a ugovor o pristupanju još ne bude gotov, onda se može ući u 2027. godinu.
- Računajmo, hipotetički, da se zaista radi o vrlo kratkom periodu usaglašavanja drafta ugovora o pristupanju. Onda se usaglašeni tekst, naravno, mora dijeliti sa državama članicama, kad Komisija i mi završimo. Onda sve države moraju formalno da se izjasne na tekst predloga ugovora na engleskom, koji onda mora da se prevede na 24 službena jezika EU - objasnila je Đurović.
Prema njenim riječima, onda mora da se parafira svaka strana, prije nego se pristupi ceromoniji potpisivanja.
- Tek onda se zaključuje da je to to. Onda se pravi svečani događaj potpisivanja ugovora o pristupanju. Onda od tada počinje datum ratifikacije. A znamo da su 2027. godine izbori i u Crnoj Gori. Onda imamo izbore u mnogim zemljama. Tako da je to uvijek nešto što produžava proces ratifikacije - rekla je Đurović.
Ona je ukazala i da su izbori za Evropski parlament u junu 2029. godine i da je EK, koja je dosta naklonjena Crnoj Gori, na mandatu do novembra 2029.
- Ima dosta koraka na toj mapi puta, ali može se naravno sve to postići kad postoji saglasje političkih aktera i naravno da mora da se radi, da svako odradi svoj dio posla - zaključila je Đurović.

Zatvaranje pet poglavlja moglo bi dovesti do početka izrade Nacrta ugovora o pristupanju

Službenici Sektora granične policije su, u okviru operativno - taktičke akcije “Stranac”, tokom novembra realizovali 2.407 represivnih mjera usmjerenih na kontrolu kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori.
Pripadnici granične policije su tokom novembra sproveli 27 samostalnih akcija pojačane kontrole ulaska, kretanja, boravka i rada stranih državljana u Crnoj Gori, dok je u saradnji sa nadležnim inspekcijskim službama realizovano 30 akcija.
U okviru ovih aktivnosti donijeto je 197 rješenja o povratku lica, 204 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 22 rješenja o protjerivanju stranih državljana.
Prinudno su udaljena 22 strana državljanina, do su podnijete 1.022 inicijative za prekid privremenog boravka.
Podnijeto je 924 prekršajnih prijava i prekršajnih naloga stranim državljanima, dok je istovremeno naplaćeno 57.776 eura novčanih kazni po izdatim prekršajnim nalozima.
- U istom periodu, osam stranih državljana je smješteno u Prihvatilište za strance. Shodno sporazumima o vraćanju i prihvatanju lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, susjednim državama je u skraćenom postupku predato 16 stranih državljana - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

U novembru 2.407 mjera prema strancima: Protjerano 22, otkazan boravak za 204

Crna Gora, od svih zemalja učesnica međunarodnog takmičenja Brain Health School Challenge, imala je najveći broj prijava što potvrđuje izuzetnu motivaciju i angažovanost naših učenika, nastavnika i škola u oblasti promocije mentalnog zdravlja i dobrobiti djece, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). U prostorijama Naučno-tehnološkog parka u Podgorici održana je svečana ceremonija dodjele nagrada povodom završetka međunarodnog takmičenja Brain Health School Challenge, školskog izazova o zdravlju mozga koji je prvi put realizovan u Crnoj Gori.&nbsp; Projekat predstavlja inovativnu inicijativu usmjerenu na osnaživanje mladih da prepoznaju važnost zdravlja mozga i mentalnog zdravlja, kao i da svojim kreativnim idejama utiču na vršnjake i širu zajednicu. - Učesnici Brain Health School Challenge bili su podijeljeni u tri uzrasne kategorije, a nagrade su dodijeljene za prvo i drugo mjesto u svakoj kategoriji. Učenici su imali zadatak da, kroz postere, video snimke, pjesme, tekstove, kampanje ili stripove, kreiraju poruke koje inspirišu brigu o zdravlju mozga i podstiču pozitivne promjene u razmišljanju i ponašanju - saopšteno je iz MPNI. Na ceremoniji se obratila generalna direktorica u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, Marica Melović, ističući ponos i zahvalnost zbog snažnog odaziva škola.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206121228_56e83379ce71a14d68e31a9ab00693ba20f3ff809f3656cf13f31963a0a83b6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206121228_56e83379ce71a14d68e31a9ab00693ba20f3ff809f3656cf13f31963a0a83b6a" data-rendition-name="original" width="1500" height="1200" loading="lazy" alt="Brain Health School Challenge"> </figure>  - Naša djeca i njihovi nastavnici pokazali su izuzetnu kreativnost, empatiju i posvećenost. Njihovi radovi su dokaz koliko mladi razumiju važnost mentalnog zdravlja i koliko snažan doprinos mogu dati kada im pružimo prostor da stvaraju i uče - kazala je Melović. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija čestitalo je svim dobitnicima nagrada i poručilo da će nastaviti da podržava inicijative koje promovišu mentalno zdravlje, inovativno obrazovanje i razvoj mladih, uz uvjerenje da su ovakvi programi temelj stvaranja zdravijih, otpornijih i informisanijih generacija.

Crna Gora među najuspješnijim učesnicima takmičenja Brain Health School Challenge

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: bruto-zarade

Bruto plata Radunovića 2.600, sekretarima i direktorima između 1.400 i 2.095 eura

Je li ovo pravi razlog zašto je Tramp bijesan na Srbiju?

Zatvaranje pet poglavlja moglo bi dovesti do početka izrade Nacrta ugovora o pristupanju

U novembru 2.407 mjera prema strancima: Protjerano 22, otkazan boravak za 204

Crna Gora među najuspješnijim učesnicima takmičenja Brain Health School Challenge

PRATITE TVe UŽIVO