<p>Ministarstvu pomorstva stigao je još krajem decembra zahtjev kompanije Adriatik Marinas (Adriatic Marinas) da postane jedini vlasnik koncesije za upravljanje Brodogradilištem Bijela, što je po svemu sudeći iznenadilo nadležne u izvršnoj vlasti jer i nakon četrdeset dana nema zvaničnog odgovora Vlade Crne Gore.&nbsp;</p> <h2>ZAHTJEV PREMA VLADI&nbsp;</h2> <p>Prema informacijama Portala ETV, kompanija Adiatic Marinas, koja upravlja rizortom Porto Montenegro, traži da preuzme 50 odsto upravljačkih prava koja ugovorom pripadaju kompaniji Dubai Draj Doks (Dubai Drydocks). I to bi, ako postoji saglasnost obje strane, bila neka vrsta tehničkog zahtjeva koji bi Vlada Crne Gore prihvatila bez velikog odugovlačenja.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205080256_0edc6a5eafc117dbaafcb10162be43652062fed7175bb54eb6ea06d0dd6e2248.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205080256_0edc6a5eafc117dbaafcb10162be43652062fed7175bb54eb6ea06d0dd6e2248" data-rendition-name="original" width="824" height="550" loading="lazy" alt="ČEKAJU ODGOVOR NA ZAHTJEV PREMA VLADI: Porto Montenegro je pod upravom Adriatic Marinas "> <figcaption>ČEKAJU ODGOVOR NA ZAHTJEV PREMA VLADI: Porto Montenegro je pod upravom Adriatic Marinas<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Međutim, problem nije tek u promjeni vlasničke strukture, već što bi - u slučaju da Vlada odobri da kompanija Adriatic Marinas preuzme stoprocentno upravljanje koncesijom – moglo da dovede do kršenje uslova tendera koje je država Crna Gora svojevremeno propisala!</p> <p>Naime, prema tenderu raspisanom još 2015. godine jedan od bitnih uslova za kompanije koje su željele da se prijave, bio je - eliminišući za Adriatik Marinas.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205080248_1d4f358f02ebd34aa66a4550425bb6d4dacf96afd48e029bbc5db431e177ce4b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250205080248_1d4f358f02ebd34aa66a4550425bb6d4dacf96afd48e029bbc5db431e177ce4b" data-rendition-name="original" width="1132" height="818" loading="lazy" alt="JESU LI PREPREKA ZA ODLUKU: Uslovi tendera"> <figcaption>JESU LI PREPREKA ZA ODLUKU: Uslovi tendera<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Bilo je propisano da na tenderu može pobijediti samo kompanija ukoliko njen ,,ukupni prihod shodno posljednjem revidovanom izvještaju nije manji od 25.000.000 eura godišnje za posljednje tri poslovne godine koje su prethodile javnom pozivu”.&nbsp;</p> <p>I ne samo to: kao jedan od ključnih uslova tražilo se da osnovna djelatnost ponuđača budu ,,poslovi izgradnje i remonta jahti i mega-jahti, plovila za odmor i rekreaciju i sportskih plovila”.&nbsp;</p> <h2>PARTNERSTVO ADRIATIC MARINAS I DAMENA</h2> <p>Kako Adriatic Marinas samostalno nije ispunjavao uslove, na tender 2015. godine prijavili su se skupa sa holandskom kompanijom Damen, renomiranim brodogradilištem. Dvije firme, udruženo, bile su pobjednici tendera i dobili su pravo da 30 godina upravljaju i investiraju u Brodogradilište Bijela.&nbsp;</p> <p>Nakon toga su Damen i vlasnici Porto Montenegra osnovali firmu Montenegro jaht servis, koja je trebalo da upravlja projektom izgradnje remontnog brodogradilišta. Međutim, nepune četiri godine kasnije, došlo je do raskida partnerstva.&nbsp;</p> <p>- Damen, partner Adriatic Marinasa u poslu remonta jahti i megajahti, za koji su dobili koncesiju na 30 godina na području Jadranskog brodogradilišta, napustila je taj projekat – tako je glasila agencijska vijest septembra 2019. godine.</p> <p>Nije bilo javnog objašnjenja pa su u poslovnim krugovima kolale dvije verzije priče o razlozima odlaska Holanđana. Prema tvrdnjama iz jednog izvora, Damen je otišao zbog određenih poslovnih problema sa partnerima iz Adriatic Marinasa, dok je drugi izvor naveo da su Holanđani otišli zbog krize izazvane pandemijom korona virusa, koja je uticala i na sektor brodogradnje.&nbsp;</p> <h2>ULAZAK DUBAI DRAJ DOKA U PARTNERSTVO<b>&nbsp;</b></h2> <p>Nakon kratkog traganja, Adriatic Marinas, oktobra 2020. godine našao je značajnog partnera koji je ispunjavao reference tražene tenderom: kompaniju Dubai Draj Doks, najveće brodogradilište na svijetu.&nbsp;</p> <p>- Drydocks World objavljuje uključenost u projekt Brodogradilišta Bijela i da naša kompanija donosi značajno iskustvo, sposobnosti i resurse konzorciju, te će biti ključno za osiguravanje da pored stvaranja superjahting centra svjetske klase u Bokokotorskom zalivu i kao projekat će ostvariti svoje ambicije pokretanja velikog razvoja Crne Gore – objavio je lično <b>Sultan Ahmed Bin Sulajem</b> (<b>Sultan Ahmed Bin Sulayem</b>), predsjednik grupacije DP World, vlasnika Dubai Draj Doks.&nbsp;</p> <p>Odmah je reagovao pozitivno i Predsjednik Upravnog odbora Adriatic Marinasa, njegova ekselencija <b>Muhamed Šajbani</b> (<b>Mohammed I. Al Shaibani</b>) koji je obećao da ,,ovaj uzbudljivi projekt neće obnoviti samo brodogradilište u Bijeloj, već i cijelu industriju pomorskog mašinstva, te vratiti u život dugu i ponosnu pomorsku istoriju Crne Gore”.&nbsp;</p> <p>Formirana je i zajednička kompanija Adriatic 42, a novembra 2022. godine zvanično je objavljen početak ,,značajno poboljšanog poslovanja”: najveća jedrilica na svijetu, Black Pearl, postala je prva jedrilica koja je, radi remonta, usidrena u brodogradilište za superjahte Adriatic42.&nbsp;</p> <p>Dvije godine kasnije, Adriatic Marinas traži od Vlade da postane jedini vlasnik koncesije za upravljanje Brodogradilištem Bijela. Da li za takav potez ima saglasnost partnerske kompanije Dubai Draj Doks – nije poznato.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205080252_1fe14284c663fe28d8d495a9b5e61945f712a52a216ab779764bb5350c2e2d58.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250205080252_1fe14284c663fe28d8d495a9b5e61945f712a52a216ab779764bb5350c2e2d58" data-rendition-name="original" width="1920" height="1276" loading="lazy" alt="ĆUTANJE: Vlada Crne Gore"> <figcaption>ĆUTANJE: Vlada Crne Gore<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <h2>ZNAKOVITA ŠUTNJA</h2> <p>Portal ETV i Televizija E su pokušali da iz Ministarstva pomorstva dobiju podrobnije informacije. Na prvi mejl je odgovoreno jednom rečenicom – da se u Ministarstvu pomorstva razmatra obimna dokumentacija, bez dodatnog razjašnjenja o eventualnoj odluci.&nbsp;</p> <p>Nakon nekoliko dana, 28. januara, ponovili smo upit Ministarstvu. Pokušali smo da doznamo da li su oba suvlasnika koncesije na upravljanje Brodogradilištem Bijela dostavili potpisane saglasnosti na promjenu upravljačke strukture. Interesovao nas je i stav Vlade Crne Gore da li bi se, u slučaju prihvatanja zahtjeva Adriatic Marinas, to značilo da Vlada retroaktivno mijenja uslove tendera za dodjelu koncesije iz 2015. godine.</p> <p>I na ponovljena pitanja iz Ministarstva pomorstva je stigla samo – šutnja. Kao da se čeka da neko, možda premijer <b>Milojko Spajić</b>, donese odluku, koju očito ne može ministar <b>Filip Radulović</b>.&nbsp;</p>

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ministarstvo pomorstva pred teškom odlukom: hoće li izaći u susret zahtjevu Adriatic Marinas i kršiti uslove tendera?

<p>Stečajni upravnik oglasio je prodaju dijela preostale imovine Jadranskog brodogradilišta Bijela, odnosno tri parcele.</p>
<p>Površina prve je 3.934m2, a početna cijena je 338.309 eura. Zemljište od 1.916 kvadrata prodaje se po početnoj cijeni od 215.961 eura, a na doboš ide i parcela od 384 m2, a najmanja cijena prodaje je 128.640 eura.</p>
<p>Kako piše u pozivu, uslovi za prodaju stekli su se pravosnažnim oglašavanjem bankrotstva stečajnog dužnika rješenjima Privrednog suda Crne Gore od 13. oktobra 2015 i 7. decembra 2023.</p>
<p>Rok za dostavljanje ponuda je 15. novembar do 12 sati, a njihovo otvaranje održaće se istog dana u 13 sati.</p>

Portal ETV

Prodaju tri parcele bivšeg Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj

<p>Službenici Sektora granične policije Uprave policije Crne Gore, u saradnji sa kolegama iz regiona, sproveli su dvije ciljane međunarodne operativne akcije - „Jezero 2025“ i „Poblaće 2025“, usmjerene na suzbijanje svih oblika prekograničnog kriminala.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Uprave policije, akcije su realizovane na identifikovanim kritičnim tačkama u kopnenom i vodenom pojasu, a poseban akcenat stavljen je na borbu protiv krijumčarenja migranata, narkotika i oružja, kao i jačanje integrisanog nadzora i razmjene obavještajnih podataka u skladu sa evropskim standardima i uz podršku Frontexa.</p>
<p>Akcija „Jezero 2025“ sprovedena je u rejonu Skadarskog jezera i rijeke Bojane. Pored Sektora granične policije, u njoj su učestvovali i službenici Regionalnih centara bezbjednosti „Jug“ i „Centar“, Sektora za borbu protiv kriminala, Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu, Turističke inspekcije, Inspekcije rada i Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Na teritoriji Albanije, paralelno su iste aktivnosti sprovodili i pripadnici granične policije Republike Albanije.</p>
<p>Akcija je bila usmjerena na suzbijanje krijumčarenja narkotika, akciznih roba, migranata i oružja, kao i na kontrolu lica, vozila, plovila i objekata od operativnog interesa.</p>
<p>Druga operacija, „Poblaće 2025“, realizovana je u saradnji sa Specijalnom jedinicom policije na području opštine Pljevlja, u mjestu Poblaće. U njoj su učestvovali i pripadnici graničnih policija Bosne i Hercegovine i Srbije, koji su ove aktivnosti sprovodili na teritoriji svojih država.</p>
<p>- Akcija je bila usmjerena na suzbijanje prekograničnog kriminala sa fokusom na suzbijanje mreža krijumčara migranata i otmica nad migrantima u navedenom rejonu - navodi se u saopštenju Uprave policije.</p>
<p>Tokom operacija korišćena su službena vozila, plovila, dronovi i službeni psi, a Frontex je obezbijedio materijalno-tehnička sredstva.</p>
<p>Iz Uprave policije ističu da zajedničke akcije Crne Gore, BiH, Srbije i Albanije predstavljaju snažan strateški i operativni odgovor na prekogranični kriminal i značajan doprinos regionalnoj i evropskoj bezbjednosti, posebno u kontekstu razbijanja kriminalnih mreža duž takozvane „Balkanske rute“.</p>
<p>- Granice Crne Gore više neće biti porozne. Kroz međusektorsku i međuagencijsku saradnju Uprava policije pruža jedinstven i odlučan odgovor na visoke bezbjednosne prijetnje i prekogranični criminal - poručuju iz Uprave policije.</p>

Granična policija sprovela međunarodne akcije protiv krijumčarenja

<p>Vlast nastoji da uguši svaki bunt i prijeti drakonskim kaznama kako bi zastrašila i zaustavila one koji na ulicama izražavaju nezadovoljstvo. Izmjenama Zakona o javnim okupljanjima uvode se rigorozne novčane kazne za organizatore i učesnike protesta koji blokiraju saobraćajnice, a kao organizatore javnih okupljanja prvi put definišu i pravna i fizička lica koja pozivaju na proteste.</p> <p>Namjera ovakvog definisanja organizatora je očigledna želja da se ućutkaju i mediji i pojedinci, jer bi se kao poziv na okupljanje moglo tumačiti i objavljivanje informacija o skupovima u glasilima, ali i dijeljenje poruka na društvenim mrežama. </p> <p>Prema prijedlogu parlamentarne većine, pravno lice koje organizuje javno okupljanje „na auto putevima, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima ili graničnim prelazima na način koji onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost saobraćaja ili ako takvo okupljanje ograničava, onemogućava ili ugrožava kretanje lica i gradana“ biće kažnjeno novčanom kaznom od 5.000 do10.000 eura, odgovorno lice u pravnom licu kaznom od 3.000 do 5.000 eura, a fizičko lice kao organizator kaznom do 2.000 eura. </p> <p>No, tu kaznenim odredbama nije kraj, pa se prvi put uvode i kazne za učesnike skupa, a vladajući poslanici su smislili da ih kazne novčanom kaznom od 500 do 2.000 eura. Ovakve promjene, nijesu samo napad na pravo na slobodu okupljanja, već i jasna poruka vlasti da neće tolerisati ni najmanji otpor.</p> <p>Sagovornici Portala ETV ocjenjuju da u složenom političkom kontekstu Crne Gore, predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima jasno ukazuju na tendenciju ka ograničavanju sloboda i suzbijanju građanskog aktivizma. </p> <h2>Huter: Ideoloski sinovi i zakleti sljedbenici politike Miloševića, Karadžića i Mladića pokušavaju da uvedu diktaturu</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428230444_ed28d3ac71b651f6ba8fda531e9ef488a94f40f300131d741a54bb5458f3a9cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428230444_ed28d3ac71b651f6ba8fda531e9ef488a94f40f300131d741a54bb5458f3a9cd" data-rendition-name="original" width="1040" height="520" loading="lazy" alt="Oskar Huter"><figcaption>Oskar Huter<span>(Photo: Televizija E)</span></figcaption></figure>  <p><b> Oskar Huter</b>, poslanik Demokratske partije socijalista, za Portal ETV jasno ističe da danas u Crnoj Gori imamo strahovladu koja se svim silama trudi da uguši svaki građanski bunt. </p> <p>Prema njegovim riječima, nije iznenađujuće da upravo oni koji su „ideološki sinovi i zakleti sljedbenici politike Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Ratka Mladića“ pokušavaju da uvedu diktaturu. </p> <p>Građanski protesti, naglašava Huter, predstavljaju „samo odgovor na dekadentne i retrogradne politike vođene od strane neodgovornih, neprofesionalnih, nedoraslih i nezrelih političara“.</p> <p>On ukazuje da danas svjedočimo organizovanom pokušaju gušenja svakog oblika slobodnog mišljenja, dok vlast kukavički pribjegava represiji, zastrašivanju i manipulaciji, jer nijesu kadri drugačije odgovoriti legitimnim zahtjevima građana za pravdom, slobodom i dostojanstvom. </p> <p>Umjesto dijaloga, na djelu su prijetnje i ucjene, što je, prema njegovim riječima, karakteristika svojstvena svakom odlazećem režimu. </p> <p>Huter ističe da, umjesto odgovornosti za propuste i greške koje danas „zemlja pokriva“, vlast želi da uspostavi nasilje nad slobodnim glasom i slobodomislećim čovjekom. </p> <p>Osvrćući se na konkretan slučaj građana Prijestonice, protiv kojih je, kako kaže, zakon prvenstveno usmjeren, Huter ističe da su oni odgovorili jasno.</p> <p>- Uprkos prijetnjama drakonskim kaznama, neće odustati od traženja odgovornosti i pravde – kaže Huter. </p> <p>On dodaje da će „građanska hrabrost i solidarnost uvijek biti odgovor na svaki pokušaj gušenja osnovnih postulata demokratije“.</p> <p>Na pitanje kako je moguće da oni koji su godinama blokirali državu danas žele da represijom i prijetnjom spriječe građane da dignu glas protiv nepravde, Huter objašnjava da su „kada su prvaci današnje vlasti blokirali glavni grad i državu, ometali službena lica, pravili primitivne gozbe okrećući ražanj ispred Skupštine i uništavali državnu imovinu, to su njima bili „viši ciljevi“. </p> <p>- Međutim, sada kada su prigrabili fotelje i privilegije, građanima uskraćuju osnovno demokratsko pravo – pravo na bunt i dostojanstvo – navodi Huter. </p> <p>Najblaže rečeno, kako kaže, riječ je o licemjerstvu, koje ne vrijeđa samo inteligenciju građana, već i samu suštinu političke odgovornosti i morala. </p> <p>- Oni koji su godinama koristili ulicu kao sredstvo političke borbe sada su spremni da demonizuju protest. Oni koji su blokirali institucije sada „volšebno“ kreiraju zakone. Takvo ponašanje je eklatantan primjer zloupotrebe vlasti i demonstracija moći - navodi Huter za Portal ETV.</p> <p>Podsjeća da su predstavnici vladajuće većine ne tako davno poručili: Za njih demokratija nije vladavina prava, već vladavina većine. </p> <p>Huter dodaje da je predloženo zakonsko rješenje put u diktaturu koja ne dolazi isključivo vojnom silom, oružjem i tenkovima. </p> <p>- Jedan od načina uspostavljanja diktature je zloupotreba zakona, prijetnje, kontrola institucija i medija, a sve to gušenjem glasa razuma. Upravo to imamo na djelu – zaključuje Huter.</p> <h2>Tanja Pavićević upozorava: Ovo je pokušaj da se ućutkaju građani </h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216181232_43108ddd34eb00cb390596a33c10873c727cd7dc148aa1fb64b0546135a7893f" data-rendition-name="original" width="1105" height="737" loading="lazy" alt="Tanja Pavićević"><figcaption>Tanja Pavićević<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Istaknuta crnogorska novinarka i građanska aktivistkinja <b>Tanja Pavićević</b> za Portal ETV ističe da predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima predstavljaju direktno kršenje Ustava i ugrožavanje jednog od osnovnih ljudskih prava – prava na slobodno okupljanje. </p> <p>Pavićević smatra da je ovaj potez ozbiljan znak da se Crna Gora kreće u pravcu ograničavanja slobode govora, mišljenja i političkog djelovanja. </p> <p>- Partije na vlasti ovim potezom pokušavaju da ućutkaju građane i obeshrabre svaki vid kritičkog mišljenja – upozorava ona. </p> <p>Kaže da su ovakvi potezi karakteristični za policijske države i, kao takvi, u društvu koje nominalno tvrdi da je demokratsko, moraju naići na jasan otpor javnosti i civilnog društva.</p> <p>Pavićević dalje navodi da su izmjene zakona napad na pravo na mirno okupljanje, da ugrožavaju slobodu javnog izražavanja i odražavaju tendenciju prema autoritarnoj kontroli. </p> <p>Jasno je, smatra ona, da imamo vlast koja ne želi da odgovara za svoje postupke, ali zato želi da kontroliše građane i ućutka svaki glas koji nije na liniji sa njihovim politikama i postupcima. </p> <p>- Sve jasnije se pokazuje da ne živimo u demokratskom već u autoritarnom sistemu - zaključuje Tanja Pavićević u izjavi za Portal ETV.</p> <h2>Dodić: Političko licemjerstvo</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626070616_7bd88982a3094a280d0b1b312dc2a9dd3fc80daa070f1da969ddbb1e13bc702b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250626070616_7bd88982a3094a280d0b1b312dc2a9dd3fc80daa070f1da969ddbb1e13bc702b" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="Almedina Dodić"><figcaption>Almedina Dodić<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Mišljenje o predloženim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima za Portal ETV dala je i građanska aktivistkinja <b>Almedina Dodić </b>iz Ulcinja. Ona ističe da ove izmjene predstavljaju otvoren pokušaj gušenja građanskog bunta i obesmišljavanja slobode izražavanja. </p> <p>- Naravno da je ovakvo ponašanje izraz očiglednog političkog licemjerstva, a paradoksalno je što upravo oni koji su godinama blokirali saobraćaj i institucije iz političkih razloga, danas nastoje da kriminalizuju iste metode - kada ih koriste građani nezadovoljni trenutnim stanjem - kaže Dodić.</p> <p>Ona podsjeća da su „protesti i blokade posljednjih mjeseci postali gotovo jedini način izražavanja građanskog nezadovoljstva, posebno na Cetinju, gdje građani već šest mjeseci svakodnevno protestuju tražeći pravdu nakon jedne strašne tragedije“.</p> <p>Umjesto da ih vlast čuje i suoči se sa njihovim zahtjevima, Dodić navodi da „predstavnici vlasti biraju da ograniče ustavna prava“. </p> <p>- Takav potez nije samo u suprotnosti sa demokratskim principima i pravom na mirno okupljanje, već jasno pokazuje da aktuelna vlast radije bira represiju nego dijalog – kaže Dodić.</p> <p>Ona dodaje da je „od političkih partija koje nikada nijesu promovisale građanske vrijednosti i koje su karijere gradile na podjelama i populizmu, ovakav potez očekivan“. </p> <p>- Međutim, iznenađuje i duboko razočarava kada sličan narativ i podršku represivnim zakonima vidimo od onih koji se javno predstavljaju kao zaštitnici ljudskih prava i evropskih vrijednosti - zaključuje Dodić.</p>

Strahovlada i put ka diktaturi: Vlast guši slobodu i bunt građana

<p>Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) izdao je za danas narandžasti meteoalarm za cijelu teritoriju Crne Gore, zbog ekstremno visokih temperatura i pojačane opasnosti od požara.</p>
<p>Prema najavama meteorologa, očekuje se pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, sa najvišom dnevnom temperaturom između 29 i 39 stepeni. U popodnevnim satima u sjevernim krajevima moguća je umjerena oblačnost, a na planinskim područjima lokalno i kratkotrajna kiša ili grmljavina. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.</p>
<p>Meteoalarm za sve tri crnogorske regije — sjevernu, centralnu i južnu — upozorava na visoke temperature i opasnost od izbijanja požara. Najrizičnija situacija je u centralnoj regiji, gdje je nivo opasnosti od požara ocijenjen kao visok, dok je na sjeveru i jugu srednji nivo opasnosti.</p>

ZHMS izdao narandžasti meteoalarm za cijelu Crnu Goru: Temperature do 39 stepeni, pojačana opasnost od požara

<p>Konačno je stiglo pozitivno mišljenje Evropske komisije na Zakon o Željeznici, čije je donošenje trajalo godinama. To je veliki korak za Željeznicu. Sa rekonstrukcijom i nabavkom novih vozova, izgledaće mnogo savremenije. Otvorićemo naše tržište. Sada se čeka mišljenje Vlade - kazala je za 24 sata Televizije E ministarka saobraćaja, Maja Vukićević.</p>
<h2><b>Podstrek iz Brisela</b></h2>
<p>Novi Zakon o Željeznici predviđa osnivanje nezavisne željezničke agencije. Ta agencija imaće funkcije regulatornog tijela i tijela nadležnog za bezbjednost u željezničkom saobraćaju, biće operativno i funkcionalno nezavisna. To je bio i uslov Evropske komisije za obezbjeđivanje konkurentnog željezničkog tržišta i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, u okviru Poglavlja 14, koje se odnosi na saobraćajnu politiku. Ministarka saobraćaja Maja Vukićević kaže da je novi Zakon konačno dobio zeleno svjetlo iz Brisela.</p>
<p>- Crna Gora punih šest ili sedam godina pokušava da donese Zakon o Željeznici. Radilo se puno i konačno je stiglo pozitivno mišljenje Evropske komisije na konačnu verziju Zakona. Sada treba da dobijemo mišljenje resora iz Vlade. Nadam se da ćemo već sljedeće sedmice Zakon imati na Vladi. To je veliki korak za Željeznicu. U potpunosti ćemo se usaglasiti sa svim evropskim regulativama, otvorićemo naše tržište i što je najvažnije imaćemo nezavisnu agenciju, kao regulatorno tijelo, a to je bio uslov Evropske unije. Mislim da će naša Željeznica, sa rekonstrukcijom i nabavkom novih vozova, izgledati mnogo savremenije. Naravno, to moraju da prate i određene regulative i zakoni - istakla je Vukićević.</p>
<h2><b>Most na Šćepan polju</b></h2>
<p>Raspisan je javni poziv za izbor izvođača radova za izradu glavnog projekta i međudržavnog mosta preko Tare. Planirano je da most poveže Šćepan Polje u Crnoj Gori i Hum u Bosni i Hercegovini. Biće dug 165, a širok 11,2 metra. Vukićević podsjeća da je Sporazum o izgradnji mosta na Šćepan polju potpisan 2021, a ratifikovan tek 2024. godine jer su, kako kaže, postojali određeni problemi u Bosni i Hercegovini, između entiteta.</p>
<p>- Dok su oni između sebe postigli sporazum, mi smo vrijedno pripremali sve što je do nas. Bili smo spremni za momenat da se konačno raspiše tender za izradu glavnog projekta i za izvođača. Što se nas tiče učinićemo sve da se taj projekat dovede do kraja. Očekujem da će biti dovoljno političke zrelosti i sa druge strane. Jer, projekat je izuzetno važan i za nas, i za Bosnu i Hercegovinu. Jako je važno što će se osim mosta raditi i pristupni putevi. Mi već imamo radove na dionici Jasenovo polje - Zaborje, koji idu dosta dobrom dinamikom. Očekujem da to i prije roka završimo. Radićemo i pristupni put do samog mosta, do zajedničkog graničnog prelaza na lokalitetu Paklice, dok će BiH raditi pristupni put do Foče, što je takođe jako značajno, jer je taj put u lošem stanju - istakla je Vukićević.</p>
<h2><b>Aerodromi</b></h2>
<p>Priča o koncesiji Aerodroma traje, podsjeća Vukićević, već sedam godina. Vrijeme je, kaže, da se sagledaju sve činjenice, da se dobro analiziraju i da se donese odluka na Vladi.</p>
<p>- Ali, ja ne bježim ni od toga da odluku donesmo u Skupštini, jer smatram da za ovo važno pitanje treba širi društveni konsenzus. Riječ je o vrijednoj državnoj imovini, koju ne prodajemo, već dajemo na upravljanje, ukoliko odluka bude išla u tom pravcu. Ministarstvo saobraćaja svakako interno radi svoje analize, sagledava prednosti i mane koncesije, ili eventualno državnog upravljanja. Moramo donijeti odluku kako Aerodrome, ali i Ministarstvo saobraćaja, ne bi držali zarobljenim, u procesu koji zaista dugo traje i onemogućava razvoj Aerodroma. Rok za rad Tenderske komisije, od koje Ministrastvo saboraćaja treba da dobije izvještaj o vrednovanju ponuda, produžen je do devetog jula. Nakon toga je rok od 30 dana da Ministarstvo izvještaj dostavi Vladi. Potrudićemo se da to bude i brže, ukoliko bude moguće, jer je riječ o obimnoj dokumentaciji. Sve treba pažljivo spremiti, paziti na svaki detalj i odlučiti u korist Crne Gore, kako bi građani imali bolju avio povezanost, a crnogorska privreda i turizam mogli da se razvijaju - istakla je Vukićević.</p>
<p>Ministarka objašnjava da čitav postupak ima svoje faze, da se Tenderska komisija isključivo bavi ponudama i ne donosi odluku o tome da li će Aerodromi ići pod koncesiju ili ne.</p>
<p>- Ovo je faza u kojoj je Tenderska komisija svakako u fokusu, jer je postupak pred njom. Kasnije će se preseliti na sjednice Vlade. Mi smo nekoliko puta Vladu informisali o samom toku postupka. Nekako Tenderska komisija to uvijek prebaci na Ministarstvo, koje je resorno zaduženo za Aerodrome, ali ne rukovodi postupkom. Imamo svoje predstavnike, ja sam među članovima Tenderske komisije, ali postupkom, kao njen predsjednik, rukovodi gospodin Nik Đeljošaj - kaže ministraka Vukićević.</p>
<p>Objasnila je i da je Ministarstvo saobraćaja insistiralo da se, ukoliko dođe do koncesije Aerodroma, garantuju prava radnicima.</p>
<p>- Insistirali smo na tome da postoji zaštitni period za radnike, koji će trajati najmanje pet godina i u kojem ne bi smjelo da bude nikakvih otpuštanja. Vjerujem da će, ukoliko se odluči da se Aerodromi daju pod koncesiju, a ukoliko situaciju uporedimo sa onima u regionu, biti potrebno još više ranika, da neće biti otpuštanja. Mi ćemo sve što bude raspoloživo, sve što se bude moglo dati na uvid javnosti - dati na raspolaganje javnosti, kako bi se odlučilo širim konsenzusom - rekla je Vukićević.</p>
<h2><b>Autoput</b></h2>
<p>Tender za drugu dionicu autoputa je završen sredinom maja i u toku je evaluacija ponuda. Prema informacijama Monteputa i Evropske banke za razvoj, do kraja ljeta biće izabran izvođač radova na autoputu.</p>
<p>- Pripremni radovi bi mogli da krenu nakon ljeta, u drugoj polovini godine. Monteput i Evropska banka za obnovu i razvoj rukovode tenderskim procesom, oni evaluiraju ponude. Očekujem da sve bude onako kako su nam oni prezentovali, u rokovima koje su predvidjeli. Dakle, očekujemo da ćemo do kraja ljeta imati izabranog izvođača radova – kaže ministarka Vukićević.</p>
<p>Iako je ranije premijer Milojko Spajić obećavao da će prvi ašov za drugu dionicu autoputa biti zaboden još u septembru prošle godine, Vukićević kaže da su u resoru kojim rukovodi veoma oprezni kada najavljuju rokove.</p>
<p>- Prije svega, zato što Ministarstvo ne rukovodi tenderskim procesom, to je u rukama Monteputa i Evropske banke za obnovu i razvoj. Sve informacije o tenderu dobijamo od njih i od njih tražimo projekciju. Uradili smo sve što je do nas da stvorimo sve uslove da taj projekat krene – kaže Vukićević.</p>
<h2><b>Izmjene Zakona o javnim okupljanjima</b></h2>
<p>Građani širom Crne Gore, iz različitih razloga, protestima blokiraju saobraćajnice. Poslanici vlasti predložili su izmjene Zakona o javnim okupljanjima, koje uvode strože kazne i zabranjuju proteste upravo na ključnim saobraćajnicama. Vukićević kaže da razumije građane koji su nezadovoljni i koji žele da ostvare svoja prava. Smatra i da sa njima treba razgovarati o problemima koji ih tište, iako to nije uvijek prijatno.&nbsp;</p>
<p>Međutim, čini joj se i da se blokada pojedinih saobraćajnica pretvara, kako kaže, u vrstu zloupotrebe, napominjući da ne misli na višemjesečne proteste na Kruševom ždrijelu, gdje građani Cetinja traže odgovornost zbog dvije tragedije koje su ih zadesile u dvije i po godine.</p>
<p>- Da se ogradim, ne mislim na protest na Kruševom ždrijelu. Jer, tu je riječ o tragediji u kojoj su mnogi ljudi izgubili članove svoje porodice, svoje prijatelje, sugrađane. Prema njima moramo imati senzibilitet i poštovanje. Međutim, imali smo i protest investitora zato što nije dobio određenu dozvolu. Naravno, sve je to legitimno, ali se postavlja pitanje koliko je legitimno da se blokiraju saobraćajnice ili autoput, jer se time ugrožavaju prava drugih. Prijedlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima vidim kao način da se prevaziđe problem blokade saobraćajnica, ali, moram istaći da sa građanima treba razgovarati uvijek kada postije problemi, moramo pokušati da ih riješimo, ukoliko smo u mogućnosti. Često ima i zahtjeva koji nisu realni i opravdani, koji se mogu podvesti pod neko politikantstvo, ali često je riječ i o realnim problemima koje treba saslušati - rekla je Vukićević.</p>
<h2><b>Elektronske sjednice Vlade</b></h2>
<p>Nevladin sektor često kritikuje praksu da se sjednice Vlade održavaju elektronski, preko aplikacija poput WhatsApp-a, bez suštinske rasprave. Odgovarajući na pitanje koliko je takav način rada efikasan, Vukićević je kazala da bi elektronske sjednice Vlade trebalo da budu izuzetak.</p>
<p>- Nekada postoje opravdani razlozi da se održi elektronska sjednica Vlade, kada to zahtijevaju određeni materijali koji se na taj način moraju kandidovati, kao i ukoliko postoje rokovi koji se moraju ispoštovati. Nije to najbolje rješenje, uvijek je bolje imati otvorenu diskusiju. Nekada se te sjednice ranije završe ili kratko traju. To je bio slučaj kada se glasalo da vršilac dužnosti direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović, dobije još jedan mandat. To nije praksa i obično se sačeka da se izjasni većina članova Vlade. Ali, desilo se da je proglašeno da je sjednica završena, odmah nakon što je glasala većina, pa smo kolega Milun Zogović i ja naknadno izrazili podršku direktoru Uprave policije. Mi smo za njega glasali i prošli put kada je izabaran za vršioca dužnosti i nije bilo razloga da sada ne glasamo za. Kažem, sjednica je trajala kratko, bili smo u nekim drugim obavezama, pa se desila situcija poput ove. Zato mislim da elektronske sjednice nisu najbolji izbor i da ih treba primjenjivati onda kada za to postoji opravdanje – zaključila je ministarka Vukićević.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh05Z8bP8Nxc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukićević: Stiglo je pozitivno mišljenje Evropske komisije na Zakon o Željeznici

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>