Vlada Crne Gore donijela je odluku o prodaji brodova „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“, nakon detaljne analize poslovanja i tehničkog stanja flote Crnogorske plovidbe, saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović.&nbsp;
Kako je poručio, odluka je rezultat višegodišnjeg negativnog poslovanja i sve lošijeg stanja brodova, zbog čega njihovo dalje zadržavanje više nije bilo održivo.
- Kompanija je godinama poslovala neprofitabilno, brodovi su bili u lošem tehničkom stanju, a akumulirani dugovi prema državi danas iznose oko 37 miliona eura. Uzimajući u obzir sve okolnosti, prodaja je bila jedina odgovorna i racionalna odluka, kojom se sprječava dalje gomilanje gubitaka i devalvacija državne imovine - navodi Radulović.
<h2>Niža tržišna cijena zbog lošeg stanja i medijskog uticaja</h2>
Prema procjeni vrijednosti broda „Kotor“, sprovedenoj na daljinu uz korišćenje tehničke dokumentacije, njegova vrijednost bila je nešto preko devet miliona američkih dolara. Međutim, realne ponude sa tržišta bile su niže zbog brojnih faktora: narušenog tehničkog stanja brodova, gubitka klase, tržišnih okolnosti, ali i, kako ističe Radulović, negativnog uticaja domaćih medijskih navoda koji nijesu bili utemeljeni na činjenicama.
- Medijska pažnja i senzacionalistički tekstovi značajno su otežali pregovore sa potencijalnim kupcima. Kreditori su se više puta pozivali upravo na informacije iz medija, što je negativno uticalo na cijenu i uslove prodaje - navodi ministar.
<h2>Propali pregovori sa EOS grupom, dogovor postignut sa Dancima</h2>
Radulović pojašnjava da je prvobitna namjera Odbora direktora Crnogorske plovidbe bila da se pronađe strateški partner, ali su pregovori sa EOS grupom propali zbog neslaganja oko ključnih uslova – posebno zbog odbijanja da se konstituiše hipoteka kao garancija za kaparu.
Zbog dugih i neproduktivnih pregovora sa EOS-om, kompanija se okrenula drugim ponuđačima. Ponuda grčkog partnera je ocijenjena kao finansijski nepovoljna, dok su uslovi danskog ponuđača – Navision Group – prihvaćeni kao fer i transparentni. Ugovor je potpisan 17. septembra i već je u fazi realizacije.
- Dogovor se sprovodi bez ikakvih problema. Posada i povjerioci iz UK i SAD su uredno isplaćeni, a u toku su finalni dogovori oko primopredaje broda 'Kotor' - navodi se u saopštenju.
<h2>Ministarstvo: Postupali smo zakonito i bez političkog uplitanja</h2>
Ministarstvo pomorstva, kako je saopšteno, nije se operativno miješalo u proces prodaje, već je djelovalo u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima.&nbsp;
Radulović je demantovao navode udruženja kapetana, ocjenjujući ih kao netačne i neosnovane.
- Vladini zaključci su donijeti u skladu sa važećim propisima. Udruženje kapetana, koje broji svega pet članova i čiji je kredibilitet poznat javnosti, predvodi Janko Milutin iz URA-e – osoba koja nikada nije bila kapetan - istakao je Radulović, dodajući da se ovakvi istupi mogu tumačiti isključivo kao politički motivisani pokušaji diskreditacije procesa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Vlada odlučila da proda dva broda zbog gubitaka i lošeg stanja flote

Brod Crnogorske plovidbe “Kotor” od juče je i zvanično prešao u vlasništvo danske kompanije Navision Group, za iznos od 5,7 miliona eura.&nbsp;
Primopredaja je obavljena u britanskoj luci Tajm, u koju je Kotor posljednji put uplovio pod crnogorskom zastavom, a to je za RTCG saopstio državni sekretar u Ministarstvu pomorstva Jovan Šćekić.
- Juče smo imali closing za brod "Kotor". Dobili smo informaciju od Odbora direktora da je ta priča završena, da je brod Kotor isporučen Dancima koji su kupci u ovom slučaju. Za "21. maj" očekujemo informaciju kroz nekih 20 dana, da je i ta priča završena - kazao je Šćekić.
On je kazao da su sve ugovorene klauzule ispoštovane.
- Povučen je novac, isplaćeni su svi povjerioci koji su osporavali postupak da brod Kotor bude oslobođen iz luke Tajm. Sve je to regulisano i brod je isporučen Dancima koji su kupc - kazao je Šćekić.&nbsp;

Brod “Kotor” od juče i zvanično u vlasništvu danske kompanije

Stanje na brodu Crnogorske plovidbe, Kotor, ozbiljno je narušeno, a zbog neuslovnog boravka i rada, pojedini članovi posade bili su primorani da budu iskrcani sa broda i vraćeni kući radi lečenja i oporavka, upozorio je Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore.
- Time je direktno dovedeno u pitanje ostvarivanje prava pomoraca na bezbjedne i zdrave uslove rada, garantovane Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe i međunarodnim konvencijama koje je Crna Gora ratifikovala - navodi se u saopštenju Sindikata u vezi stanja i prodaje brodova Crnogorske plovidbe.
Iz Sindikata su podsjetili da je Crna Gora potpisnica Konvencije o radu pomoraca (MLC 2006), kojom se garantuju minimalni standardi bezbjednosti, zdravlja i uslova života na brodu.
- Trenutno stanje na Kotoru nije u skladu sa ovim međunarodnim obavezama, što predstavlja ozbiljno kršenje prava pomoraca i ugrožava međunarodni ugled države - upozorili su iz Sindikata.
Kao većinski vlasnik kompanije Crnogorska plovidba, Vlada, kako su poručili, ima pravnu obavezu da obezbijedi nesmetano funkcionisanje brodova i zaštitu zaposlenih.
- Umjesto sprovođenja postupaka prodaje državne imovine, neophodno je da Vlada hitno interveniše finansijski i obezbijedi uslove rada u skladu sa zakonom i ratifikovanim međunarodnim konvencijama - dodali su iz Sindikata.
Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore, na osnovu nezvaničnih informacija i izostanka javno objavljene dokumentacije, došao je do zaključka da nema pouzdanih dokaza da je u postupku prodaje broda sprovedena nepristrasna i nezavisna procjena njegove tržišne vrijednosti i tehničkog stanja.
- Pored toga, nezvanično smo obaviješteni da za dobijene nalaze nije sproveden ni takozvani second opinion niti peer-review od drugog licenciranog procjenitelja, što predstavlja standard dobre međunarodne prakse u skladu sa IVS (International Valuation Standards). Izostanak objavljene dokumentacije i nezavisne revizije dodatno produbljuje sumnju u zakonitost i transparentnost postupka, kao i u to da li se raspolaže državnom imovinom na način koji štiti javni interes - poručili su iz Sindikata.
Zbog svega toga, Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore ostaje pri ranije iznesenim zahtjevima da Vlada hitno obustavi svaki postupak prodaje brodova u vlasništvu Crnogorske plovidbe, obezbijedi sredstva za nastavak rada kompanije i očuva brodove pod crnogorskom zastavom i u državnom vlasništvu.

1250x600

1084x550

Stanje na brodu Kotor ozbiljno narušeno

Brod "Kotor", jedan od dva broda Crnogorske plovidbe a.d., koji se trenutno nalazi u luci Tajn u Velikoj Britaniji zbog nepravilnosti, mogao bi uskoro da promijeni vlasnika. To je za "Dan" potvrdio izvršni direktor te kompanije u ostavci, Vladimir Tadić.
Prema Tadićevim riječima, pregovori o prodaji broda "Kotor" u finalnoj su fazi.&nbsp;
- Ostalo je još da se usaglase neki detalji i da advokati sprovedu ugovor u djelo - rekao je Tadić.
Kako navodi, javnost će biti obaviještena o tome ko je kupac kada se ugovor finalizuje.
On je istakao da bi Crnogorska plovidba prodajom teretnog broda "Kotor" uspjela da izmiri sve neodložne obaveze koje opterećuju tu državnu kompaniju.
On je kazao da pored 950 hiljada dolara, koliko Crnogorska plovidba duguje za ležarinu u američkoj luci Savana u Džordžiji, tokom prvog zadržavanja broda, ostali dugovi Crnogorske plovidbe iznose mnogo više. 
 
Tadić je objasnio da je brod "Kotor" zaustavljen zbog 22 nepravilnosti koje su evidentirane nakon detaljne kontrole, da bi se zaštitili pomorci na tom teretnom brodu. 
 
Britanci su izdali nalog pomorskim vlastima da zvanično zarobe "Kotor", na zahtjev danske kompanije Clipper Bulk, koja je bila prethodni time charter, unajmitelj brodova Crnogorske plovidbe. 
 
Upitan u kakvom je stanju posada broda, Tadić je rekao da "nije okej, jer su počele da kasne plate".
- Razumijete da su oni na neki način demotivisani. Bili smo u takvoj situaciji da su plate morale da kasne. Nismo mogli da imamo prolaz računa od strane Prve banke, od tog momenta su plate kasnile dva mjeseca i nakon toga je već došlo do čega je došlo - kazao je Tadić.
Podsjećamo, Prva banka je u aprilu blokirala račun Crnogorske plovidbe zbog duga od 372.499 hiljada eura, što je navedeno u registru Centralne banke (CBCG).
Blokada računa uslijedila je nakon što je na naplatu dospjelo potraživanje po osnovu overdraft kredita u iznosu od 400 hiljada eura.
Tadić je potvrdio pisanje medija da je podnio ostavku na mjesto izvršnog direktora Crnogorske plovidbe.
- Da, podnio sam ostavku. Ostavku sam najavio odboru direktora 24. jula, a zvanično sam je podnio kad sam vidio da je brod opet zarobljen i da nisam ispoštovan - saopštio je Tadić.

Tadić: Pregovori o prodaji broda "Kotor" u finalnoj fazi, podnio sam ostavku kad sam vidio da je brod opet zarobljen

Problemi sa teretnim brodom “Kotor”, u vlasništvu kompanije Crnogorska plovidba AD, nastavljaju se i dodatno se komplikuju. Prema podacima sa međunarodne inspekcijske baze parismou.org, brod je ponovo zadržan – ovoga puta u luci Tajn (Tyne) u Velikoj Britaniji, prenosi Primorski.
Ovo je drugi put u posljednja dva mjeseca da je brod zadržan u stranoj luci. Podsjećamo, više od mjesec dana “Kotor” je bio blokiran u Sjedinjenim Američkim Državama, u luci Savanah (Savannah, Džordžija), zbog tehničkih kvarova koje je evidentirala američka Obalska straža.
Brod “Kotor” isplovio je iz SAD 17. jula, nakon što su, prema navodima Crnogorske plovidbe, otklonjeni svi tehnički nedostaci uz potvrdu inspekcije Bureau Veritas.
Kotor je prema planu trebalo da uplovi u britansku luku 30. jula, ali su problemi uslijedili odmah po dolasku. Zadržavanje broda u Velikoj Britaniji još jednom dovodi u pitanje njegovu tehničku ispravnost i operativnu pouzdanost.
Dok brod miruje, finansijski pritisci rastu. Crnogorska plovidba još uvijek nije izmirila dugovanja prema američkim kompanijama Moran (za vuču) i Colonial (vlasnik terminala), koja ukupno iznose oko 950 hiljada dolara. Iako je najavljeno da će dug biti isplaćen u nekoliko rata, kašnjenja dodatno komplikuju poslovanje firme.
Zbog ugovorenih obaveza prema unajmitelju broda, kompaniji Trithorn Bulk, koja je čak zaprijetila tužbom, brod je morao nastaviti plovidbu ka britanskoj luci, uprkos neizmirenim dugovima i nizu tehničkih problema.
Još ozbiljniji problem je mogućnost da brod izgubi klasifikaciju kod renomirane pomorske organizacije Bureau Veritas. Gubitak klase bi značio da brod više ne ispunjava međunarodne tehničke standarde za bezbjednu plovidbu, što bi drastično umanjilo njegovu tržišnu vrijednost i sposobnost da se iznajmljuje – time potencijalno uzrokujući višemilionsku štetu.
Prema saznanjima Primorskog portala, najviši predstavnici Crnogorske plovidbe razmatraju mogućnost podnošenja ostavki, pod pritiskom javnosti i zbog lošeg upravljanja situacijom oko “Kotora”.
Ako se brodu definitivno oduzme klasifikacija, biće to ogroman udarac ne samo za Crnogorsku plovidbu, već i za cjelokupan crnogorski pomorski sektor.

Brod Kotor zadržan i u Britaniji, izvjesno da će izgubiti klasu, milionska šteta se povećava

Crnogorski tužioci, sudeći prema odgovoru koji je Portalu ETV dostavljen iz kabineta vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, za sada se ne bave mogućom korupcijom u slučaju odluke o prodaji dva broda Crnogorske plovidbe – „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“, iako još od maja dio javnosti upozorava na to da odluka Ministarstva pomorstva o sklapanju Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji pomorskih kompanija - Crnogorska plovidba Kotor i Barska plovidba nosi nenadoknadivu štetu za kotorsko preduzeće.&nbsp; - Podsjećamo da nadležna državna tužilaštva prate dešavanja i preduzimaju mjere i radnje u svim situacijama u kojima postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti – rečenica je koju je Portalu ETV dostavilo Vrhovno državno tužilaštvo na pitanja koja smo uputili vrhovnom tužiocu Markoviću u slučaju prodaje brodova Crnogorske plovidbe i sumnji da iza ove odluke stoje lični interesi i korupcija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721070724_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721070724_bd2471ba2a7b925182de85f4b7592143512c396c740af98e6b3d9a4cc4a9705a" data-rendition-name="original" width="850" height="605" loading="lazy" alt="NE BAVE SE SPORNIM UGOVOROM: Vrhovno državno tužilaštvo"> <figcaption>NE BAVE SE SPORNIM UGOVOROM: Vrhovno državno tužilaštvo</figcaption> </figure>  &nbsp; &nbsp;Čekaju štetu Te sumnje i prije nekoliko dana iskazali su iz Udruženja pomorskih kapetana u otvorenom pismu premijeru Milojku Spajiću, sa zahtjevom za hitnu smjenu ministra pomorstva Filipa Radulovića čije postupanje i odluke smatraju nezakonitim i da ukazuju na potencijalnu korupciju. Vrhovnog tužioca Markovića pitali smo da li se crnogorska tužilaštva bave ovim slučajem, da li imaju nadležnost da reaguju i spriječe prodaju crnogorskih brodova, te hoće li istraživati optužbe na račun ministra Radulovića i utvrđivati ima li elemenata korupcije u procesu prodaje dva plovila. Tužilaštvo bi trebalo da djeluje proaktivno i štiti državne resurse, samim tim interese Države Crne Gore, a zaštita državnih interesa je i sprječavanje izvršenja krivičnih djela, a ne samo procesuiranje posljedica i štete nakon počinjenog krivičnog djela.&nbsp; S obzirom na to da dio javnosti još od maja upozorava na pogubne posljedice Ugovora iza kojeg je stalo Ministarstvo pomorstva i ministar Radulović, bilo je očekivano da tužilaštvo djeluje preventivno i zaštiti imovinu Države Crne Gore kada su već imali informaciju da neko moguće priprema krivično djelo na račun države. Oni, međutim, čekaju da krivično djelo bude počinjeno, da nastupe posljedice i onda reaguju?! Iako je tada kasno da se bilo što promijeni.&nbsp; Nedavno smijenjeni Odbor direktora Crnogorske plovidbe i Udruženje morskih kapetana Crne Gore tvrde da se odlukama Ministarstva pomorstva širi koruptivna mreža čiji je krajni cilj pribavljanje novca za interes pojedinaca, a na račun uništavanja Crnogorske plovidbe. Za tužilaštvo, međutim, ova upozorenja, očigledno nijesu alarm za hitnu reakciju. &nbsp; Dnevniku Vijesti krajem maja iz Vrhovnog tužilaštva je saopšteno da je „u nadležnosti državnih tužilaštava gonjenje učinilaca krivičnih djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, dok je u nadležnosti drugih državnih organa davanje pravnih mišljenja u vezi sa zaključivanjem imovinsko-pravnih ugovora i drugim imovinsko-pravnim pitanjima“.&nbsp; Napomenuli su i „da sve institucije i pojedinci državnim tužilaštvima treba da prijave krivično djelo ukoliko imaju saznanja da je ono učinjeno i takođe dostave dokaze za svoje tvrdnje“. Znači, ništa od postupanja po službenoj dužnosti kada imaju informacije o potencijalnom krivičnom djelu?!&nbsp; &nbsp; Ko je kriv Skupština akcionara Crnogorske plovidbe donijela je 16. jula odluku da se prodaju dva broda ove kompanije – „Kotor“ i „21. maj“. Tim povodom oglasio se i predsjednik države Jakov Milatović koji je ocijenio da „Vlada mora da preuzme najveću odgovornost za bankrot Crnogorske plovidbe“. - Odgovornost vlasti je u tome da saopšti ime i prezime svakoga ko je svojim potpisom, ćutanjem ili nemarom gurnuo Crnogorsku plovidbu u bankrot. Država se ne vodi tako da ono što generacije grade - trenutna vlast rasproda – poručio je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721070724_e67491d8d0f1abd2e1ef9c836e1141c1b2f35ccde766e90805f1d3edf999df7c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721070724_e67491d8d0f1abd2e1ef9c836e1141c1b2f35ccde766e90805f1d3edf999df7c" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KRIVI VLADU: Jakov Milatović"> <figcaption>KRIVI VLADU: Jakov Milatović(Photo: UCG)</figcaption> </figure>  Istakao je, pored ostalog, da „odluke koje su loše morale su se spriječiti na vrijeme, a oni koji su ih donosili moraju odgovarati“ i zaključio: „tražimo ukidanje partijskih feuda koji uništavaju sve čega se dotaknu“. Udruženje pomorskih kapetana 15. jula je u otvorenom pismu premijeru Milojku Spajiću zahtijevalo da hitno smijeni ministra Radulovića, uz ocjenu da je on isključivi krivac, zajedno sa svojim timom, i zbog toga što je brod „Kotor“ ostao zarobljen prije skoro mjesec u američkoj luci Savana zbog više nedostataka u procedurama upravljanja ovim plovilom. Brod je 17. jula dobio dozvolu da isplovi iz te luke.&nbsp; Demantovali su tvrdnje ministra Radulovića da je brod bio zadržan zbog kvarova, već je, kako su napisali, zaustavljen u američkoj luci, jer nijesu ispunjeni standardi o upravljanju brodom sa kopna. − ...došlo je do situacije da se ne zna ko upravlja brodom i ko je DPA, tj. odgovorna osoba na kopnu za komunikaciju sa brodom i sigurno upravljanje – objasnili su oni. Ministarstvo je, saopštili su, „zaobišlo sve propise kada je sačinjavalo Ugovor o poslovno tehničkoj saradnji“, između Crnogorske plovidbe i preduzeća Barska plovidba. - ...došlo se do apsurdne situacije da se ne zna ko upravlja brodom i ko treba da pripremi brod za kontrolu, što je naravno dovelo do zadržavanja broda u luci, ali i svega drugog što je uslijedilo – napisali su u pismu premijeru Spajiću. Kategorični su i da je pogubna odluka ministra Radulovića da se prodaju brodovi „Kotor“ i „Dvadestprvi maj“. - Slučajno ili ne, na čelu Barske plovidbe u svojstvu izvršnog direktora nalazi se kum državnog sekretara u Ministarsvu pomorstva gdin. Pavla Tripkovića, a odluke koje su donešene na sjednici Skupštine akcionara predstavljaju pravni osnov manjinskim akcionarima da kao nesaglasni sa odlukom Skupštine akcionara dobiju milionsko obeštećenje od Barske plovidbe. Slučajnost ili nešto mnogo više od toga, procijenite sami, mada nam se čini da je javnost već razumjela šta se krije iza ovakvih „koincidencija“ – upozorili su iz Udruženja pomorskih kapetana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721070724_ac84dc475dcbe3f27eda364f700ecba6d338d922c30f8712da5dc25befdd2330.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250721070724_ac84dc475dcbe3f27eda364f700ecba6d338d922c30f8712da5dc25befdd2330" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NA DOBOŠ: Brod „Kotor“"> <figcaption>NA DOBOŠ: Brod „Kotor“(Photo: Crnogorska plovidba)</figcaption> </figure>  Ukazali su i na činjenicu da je „ministar Radulović, umjesto da angažuje stručnu i referentnu kuću za izradu tako važne analize“ - Analiza za restruktuiranje brodarskih društva, što su, ističu, kao strukovno udruženje predlagali, angažovao privredno društvo Računovođa doo, pod pokroviteljstvom Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore.&nbsp; - Posebno je važno napomenuti da u uvodnom dijelu pomenute analize, odnosno Plana restruktuiranja, stoji da je isti pripremljen isključivo u svrhu pružanja infromacija korisnicima i ne predstavlja pravni, finansijski i investicioni savjet, te da Institut sertifikovanih računovođa, društvo Računovođa doo, njihovi saradnici i zaposleni ne prihvataju nikakvu odgovornost za eventualne gubitke, štetu ili bilo kakve posljedice koje mogu proizaći iz korišćenja ovog dokumenta ili oslanjanja na iznijete zaključke i preporuke – podsjetili su oni na napomenu izrađivača Analize koja je u nepovrat odvela Crnogorsku plovidbu. Ako tvrdnje onih koji upozoravaju na moguću korupciju u procesu donošenja odluke o prodaji brodova „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ i gašenju Crnogorske plovidbe imaju utemeljenje, već je kasno. Državi Crnoj Gori i gradu Kotoru pričinjena je nenadoknadiva šteta. &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Tužilaštvo bez reakcije na moguću korupciju u slučaju gašenja Crnogorske plovidbe

Skupština akcionara kotorske Crnogorske plovidbe juče je smijenila Odbor direktora na čijem čelu je bio Jovo Lazarević i imenovala novi bord koji će činiti Adem Husović, Petar Janković, Manush Capriq, Kristina Kovačević i Dejan Keljević, potvrđeno je zvanično Pobjedi iz Ministarstva saobraćaja.
To je prošlog četvrtka i najavio ministar pomorstva Filip Radulović na konferenciji za medije održanoj povodom zadržavanja broda „Kotor“ u američkoj luci zbog tehničke neispravnosti. Radulović je tada najavio i krivične prijave protiv N.N. lica zbog sumnje na krivična djela zloupotreba službenog položaja i nesavjestan rad u produženom trajanju.
<h2>Smijenjeni bord</h2>
Prethodno su u bordu ove brodarske kompanije koja je stoprocentnom vlasništvu džave, pored Lazarevića, bili i Blaženko Ardalić, Nenad Krivokapić, Mladen Erić i Ahmet Markašević. Na njihov račun su i Radulović i direktor Barske plovidbe Boris Mihailović prošle sedmice iznijeli ozbiljne kritike navodeći da im nijesu dali prave informacije o stanju na brodovima, koje se ispostavilo mnogo gore nego što su očekivali.
Radulović i Mihailović sumnjaju da je redovni remont na brodu ,,Kotor“ koji je u turskoj luci urađen prije tri godine bio regularan, ocjenjujući da bi, da jeste, takvi kvarovi bili nemogući.
Da je brod i dalje u luci Savana, Pobjedi je potvrdio izvršni direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić. Troškovi popravke i lučkih usluga premašili su pola miliona dolara.
- Nedostaci koje je utvrdila inspekcija se i dalje otklanjaju, a rok da se otklone je danas kada će inspektori Bureau Veritasa ponovo doći u kontrolu. I kada se to riješi, potrebno je da se isplate lučki i ostali troškovi koji su premašili 500.000 dolara, pa brod ne može da isplovi, jer bez plaćanja, nećemo dobiti dozvolu za isplovljavanje – kazao je Tadić dodajući da su svi troškovi ovakvog tipa u Americi izuzetno visoki.
Na pitanje Pobjede da li Crnogorska plovidba ima novac da to plati, Tadić navodi da nema te da se obratio ministru Raduloviću, iako su svjesni ograničenja koje nameće Zakon o kontroli državne pomoći.
<h2>Troškovi remonta</h2>
Osim što je remont dva broda Crnogorske plovidbe koštao 1,4 miliona eura, kako je ranije naveo ministar Radulović, to je rezultiralo i D kategorijom, što nije zadovoljavajući nivo. Za Radulovića je posebno bilo simptomatično što se ovi problemi na brodu javljaju neposredno nakon što je napravljen aranžman da Barska plovidba pomogne sa milion eura Crnogorskoj, kako bi se izbjegao stečaj, a da zauzvrat preuzme gazdovanje brodovima.
- Konačna analiza o brodu „Kotor“, koju radi nezavisna kompanija iz Dubaija, biće gotova za četiri-pet dana, dok bi analiza za brod „21.maj“ trebalo da bude sredinom jula – kazao je Radulović prošlog četvrtka.
Barska plovidba je, na osnovu ugovora sklopljenog u maju, Crnogorskoj isplatila trista hiljada eura. Ostatak do milion, koliko ugovor previđa do kraja godine, Mihailović očekuje da će, umjesto na ulaganje u brodove, otići na rješavanje problema u kojem se sada brod „Kotor“ nalazi. Ukazao je da je remont njihovih brodova koštao 70 odsto manje, odnosno 930.000 dolara te da su ti brodovi kategorisani sa C.
- Brodovi Crnogorske plovidbe su dugo obezvrijeđivani, njihova vrijednost je u knjigama tridesetak miliona, a realno vrijede u najboljem slučaju polovinu toga. Negdje se gubi 15 miliona vrijednosti. Izgubljena je velika vrijednost, ne samo za mandata ovog borda, to je dijelom i od samog starta i produženo je trajalo što se tiče održavanja – kazao je Mihalović dodajući da prema procjenama brodovi kompanije kojom on upravlja vrijede 12 do 13 miliona eura više zbog boljeg održavanja i domaćinskog odnosa.
Radulović smatra da je ovaj aranžman koji su sklopili između dvije brodarske kompanije bio bolji nego opcija stečaja, jer bi brodovi u tom slučaju otišli u bescijenje. Ovako, kako je ranije naveo, mogla bi se otvoriti mogućnost da se na međunarodnom tenderu bolje prodaju. Ovaj problem se, kako je ocijenio Mihalović, može preliti na sve crnogorske brodove, koji će biti pod lupom zbog ovih problema.

Novi članovi borda u foteljama, brod „Kotor“ i dalje zarobljen u američkoj luci

Ministar pomorstva Filip Radulović, govorio je na današnjoj konferenciji za medije o brodu Kotor, koji je zarobljen u luci Savana u SAD već dvije nedjelje.
- Brod Kotor je zarobljen u Luci Savana zbog tehničkih nepravilnosti, radi se na otklanjanju neregularnosti - rekao je Radulović danas.
Radulović je dodao da će sjutra biti poznato da li će i kada brod moći da isplovi.
- Podnijete su krivične prijave protiv nepoznatih lica, jer će neko morati da odgovara zbog toga što se javljaju kvarovi na djelovima, iako je država 2022. godine potrošila 1,4 miliona za remont - rekao je ministar pomorstva.&nbsp;

Radulović: Neko će morati da odgovara zbog kvarova na brodu Kotor, sjutra ćemo znati kada će moći da isplovi

Teretni brod „Kotor“ u vlasništvu Crnogorske plovidbe, koji je zbog tehničke neispravnosti Obalska straža SAD zadržala u američkoj luci Savana, je u katastrofalnom stanju. Prema prvim saznanjima Primorskog portala, pored problema sa hidraulikom došlo je do kvara na glavnom motoru. &nbsp;
Brod, crnogorske državne kompanije, je u ovoj američkoj luci zadržan prije desetak dana, a na njemu su 23 člana posade, od kojih neki nemaju američke vize. U međuvremenu na brodu „Kotor“ su sporadično ostajali i bez struje i bez vode. &nbsp;
- Pozivamo Vladu Crne Gore, kao vlasnika Crnogorske plovidbe, da hitno obezbijedi finansijsku podršku kompaniji - radi zaštite prava pomoraca i osposobljavanja broda za bezbjednu plovidbu u skladu sa međunarodnim pomorskim standardima - naveo je predsjednik Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore Agim Mila.
U razgovoru za Primorski portal Mila kaže da je Sindikat obaviješten o zadržavanju broda “Kotor” u luci Savana.
- Sindikat je u stalnoj komunikaciji sa lokalnim ITF inspektoratom u Čarlstonu, posadom broda i brodarskom kompanijom - rekao je Mila.&nbsp;
Sindikat, kako je rekao, pažljivo prati razvoj situacije i, gdje god postoji mogućnost, posreduje u cilju pronalaženja rješenja za pomorce, sa posebnim fokusom na obezbjeđivanje minimalnih standarda uslova života i rada na brodu.
Ovaj bulkcarrier id 35.000 tona, izdat je kompaniji Trithorn Bulk po cijeni od 8.450 dolara dnevno. “Kotor” je uplovio u luku Savana 14. juna u jutarnjim satima i istog dana Obalska straža SAD zadržala je brod u ovoj američkoj luci zbog tehničke neispravnosti teretnog broda.&nbsp;
Podsjetimo, prije mjesec Skupština akcionara Crnogorske plovidbe i AD &nbsp;Barska plovidba podržale su privremeno rješenje koje je predložilo Ministarstvo pomorstva, da kompanija sa sjedištem u Baru preuzme upravljanje brodovima „21. maj“ i „Kotor“ od kotorske kompanije.

Brod „Kotor“ u katastrofalnom stanju, posada bila bez struje i vode: Sindikat poziva Vladu da zaštiti pomorce

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: brod-kotor