Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori pozdravila je međupartijski dogovor u Skupštini Crne Gore o izbornim reformama, ocjenjujući ga kao važan korak ka jačanju integriteta izbornog procesa i povjerenja građana u demokratske ishode - navodi se u saopštenju sa Instagram mreže.
Ambasada je posebno istakla značaj rodne ravnopravnosti u budućem izbornom procesu.
- Posebno ohrabruje odluka da najmanje 40 odsto kandidata budu žene. Nadamo se da će se ova ambicija pretočiti u veću zastupljenost žena među izabranim predstavnicima.“
Podsjeća se i na višegodišnju podršku Crnoj Gori na planu reforme izbornog sistema.
- Ujedinjeno Kraljevstvo već dugo pruža podršku naporima Crne Gore da izgradi transparentniji i otporniji izborni sistem. Zahvalni smo na bliskoj saradnji sa organizacijama civilnog društva kao što su CeMI i CDT, stručnom doprinosu međunarodnih partnera, uključujući IFES i NDI, kao i konstruktivnoj ulozi poslanika iz Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu - navode iz Ambasade.&nbsp;
Naglašava se da će nastaviti saradnju na sprovođenju izbornog zakonodavstva.
- Radujemo se nastavku saradnje na potpunom sprovođenju reformi. Slobodni i fer izbori, otporni na strani maligni uticaj, predstavljaju temelj svakog demokratskog društva - zaključuje se u saopštenju britanske Ambasade.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Britanska ambasada: Međupartijski dogovor o izbornim reformama važan korak za demokratiju

Dogovor vlasti i opozicije važan je korak ka normalizaciji političke situacije, jačanju vladavine prava i napretku Crne Gore na evropskom putu, ocijenili su iz Britanske ambasade u Podgorici. 
 
Predstavnici vlasti i opozicije potpisali su sinoć sporazum kojim su se saglasili da podnesu zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji u vezi sa procedurom konstatovanja prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović. 
 
Iz Britanske ambasade su pozdravlili dogovor vlasti i opozicije o upućivanju zahtjeva u vezi sa slučajem Đuranović. 
 
- Važan korak ka normalizaciji političke situacije, jačanju vladavine prava i napretku Crne Gore na evropskom putu - napisali su iz ambasade na Fejsbuku /Facebook/. 
 
Kako su naveli, ohrabruje i posvećenost izbornoj reformi do kraja godine, kao i fokus na ispunjavanju EU obaveza kroz dijalog.

Dogovor vlasti i opozicije važan korak ka političkoj stabilnosti

Britanska ambasada u Podgorici spustila je zastave na pola koplja zbog tragedije na Cetinju u kojoj je Aco Martinović juče ubio 12 ljudi, od čega dvoje djece.
- Duboko smo ožalošćeni zbog tragičnog događaja koji je su juče dogodio na Cetinju. Naše misli su uz žrtve, njihove porodice i cijelu zajednicu u ovom teškom trenutku - navodi se u objavi Ambasade na mreži Iks. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUKinMontenegro%2Fstatus%2F1874724449133736246%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1874724449133736246%7Ctwgr%5Ecea8bc0af2dda7865f8bd70de77287345a9d8f75%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Britanska ambasada: Duboko smo ožalošćeni zbog tragičnog događaja na Cetinju, spustili smo zastave na pola koplja

U okviru Globalne sedmice medijske pismenosti, inicijative Ujedinjenih nacija koja promoviše odgovorno korišćenje medijskih sadržaja u savremenom digitalnom dobu Ministarstvo kulture i medija u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, Službom za odnose s javnošću Vlade Crne Gore i Britanskom ambasadom u Podgorici pokreću nacionalnu kampanju pod nazivom INFO, s ciljem podizanja svijesti i jačanja otpornosti građana na dezinformacije.
- Tehnološki napredak transformisao je način na koji primamo i dijelimo informacije, ali sa povećanom dostupnošću informacija raste i opasnost od dezinformacija, lažnih vijesti i manipulacija. Kampanja INFO ima za cilj da građanima pruži praktične alate za kritičko preispitivanje sadržaja koje konzumiraju - naveli su u Vladi.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je značaj adekvatnih resursa za identifikaciju dezinformacija.
- S obzirom na kontinuirani razvoj tehnologije, od suštinskog je značaja da svim građanima obezbijedimo adekvatne resurse za usvajanje znanja i vještina potrebnih za identifikaciju dezinformacija u online okruženju. U tom kontekstu, INFO kontrolna lista će predstavljati važan instrument koji će omogućiti našim građanima da kritički evaluiraju informacije koje primaju, čime ćemo doprinijeti jačanju medijske pismenosti i otpornosti društva na izazove savremenog informisanja - kazala je Vujović.
Fokus kampanje je, ističu u Vladi, na osnaživanju građana da preuzmu aktivnu ulogu u borbi protiv dezinformacija, što podrazumijeva provjeru izvora, analiziranje tonova poruka, kao i prepoznavanje potencijalno manipulisane fotografije i video sadržaja.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović ističe da je digitalna pismenost postala osnovna vještina modernog doba.
- Digitalna pismenost danas je jednako važna kao čitanje i pisanje. Posvećeni smo tome da ove vještine postanu sastavni dio obrazovanja učenika širom zemlje, kako bi mogli sigurno i efikasno da koračaju digitalnim svijetom - poručila je Jakšić Stojanović, naglašavajući da je unapređenje digitalnih kompetencija važno za budućnost svakog građanina.
Ovu aktivnost podržala je i britanska ambasadorka u Crnoj Gori Don Meken koja je izrazila zadovoljstvo saradnjom sa Vladom Crne Gore na ovoj važnoj inicijativi.
- Kako naši životi postaju sve više digitalni, važno je da građani razumiju i vjeruju informacijama koje dijele. Ponosni smo što sarađujemo sa Vladom na jačanju otpornosti građana na dezinformacije i dezinformacije i lažne informacije - naglasila je britanska ambasadorka.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić takođe je pružio podršku kampanji ističući značaj podizanja svijesti o pouzdanosti izvora informacija u cilju zaštite građana od dezinformacija i lažnih vijesti.
- Svi konzumiramo informacije iz različitih izvora. Kako tehnologija otežava prepoznavanje onoga u šta možemo vjerovati, važno je da građanima pružimo alate pomoću kojih će razlikovati činjenice od neistina - poručio je Spajić ističući da je jačanje medijske pismenosti ključan korak u borbi protiv dezinformacija.
Kampanja INFO predstavlja, poručuju u Vladi, samo prvi korak u dugoročnoj strategiji Vlade Crne Gore.
- Koja će kroz dalja rješenja raditi na jačanju medijske pismenosti građana, omogućavajući im da budu adekvatno informisani i zaštićeni od negativnih uticaja dezinformacija - zaključili su u saopštenju.

Počinje nacionalna kampanja o medijskoj pismenosti „INFO“

Američki predsjednik Donald Tramp povukao je podršku sporazumu britanskog premijera Kira Starmera o predaji ostrva Čagos Mauricijusu, jer Velika Britanija odbija dati dozvolu za korišćenje britanskih vojnih baza za potencijalne napade na Iran, saznaje Tajms (The Times).
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, Bijela kuća već priprema detaljne vojne planove za udar na Iran koji uključuju stratešku bazu Diego Garsija (u Indijskom okeanu) i RAF Ferford u Glaučesterširu, gdje je smještena američka flota teških bombardera u Evropi.
Iako su ove baze ključne za američke operacije, dugogodišnji sporazumi nalažu da se one mogu koristiti samo za operacije s kojima se britanska vlada unaprijed usaglasi. London trenutno odbija dati "zeleno svjetlo" zbog straha od kršenja međunarodnog prava.
Naime, prema međunarodnim propisima, država koja ustupi baze za napad snosi jednaku odgovornost kao i ona koja ga izvodi, ukoliko je imala saznanja o "međunarodno protupravnom djelu".
- Velika Britanija dozvoljava upotrebu sile samo u samoodbrani, u slučaju stvarnog ili neizbježnog napada. Preventivni udari kakve Tramp planira hodaju po tankoj liniji legalnosti - navode pravni eksperti.
<h2>Trampova poruka: "Iran može napasti i vas"</h2>
Nakon telefonskog razgovora sa Starmerom u utorak, Tramp je na svojoj mreži Truth Social otvoreno zaprijetio i povezao sudbinu arhipelaga Čagos sa vojnom saradnjom.
- Ako Iran odluči da ne sklopi dogovor, možda će biti neophodno da SAD iskoriste Diego Garsija i Ferford kako bi iskorijenile potencijalni napad nestabilnog i opasnog režima. To je napad koji bi potencijalno mogao pogoditi i Veliku Britaniju - napisao je Tramp, dodajući da Britanci moraju ostati jaki i oduprijeti se "wokeizmu".
Britanska vlada uporno tvrdi da je sporazum o predaji ostrva Mauricijusu (koji bi poreske obveznike mogao koštati 35 milijardi funti) neophodan iz sigurnosnih razloga kako bi se izbjegli dugotrajni pravni sporovi.
Ipak, realnost na terenu je drugačija. Visoki zvaničnici britanske Vlade privatno priznaju da sporazum ne može biti sproveden bez odobrenja SAD-a. Situaciju trenutno opisuju kao "mračnu", dok premijer Starmer pokušava balansirati između međunarodnog prava i pritiska iz Bijele kuće.
Dok ministri u Londonu javno poručuju da će "istrajati na dogovoru", Trampov veto na Čagos jasno pokazuje da će cijena britanskog suvereniteta nad bazama biti direktno vezana za američke planove na Bliskom istoku.

Rampa iz Londona: Britanija zabranila Trampu korišćenje baza za udar na Iran

Bivšoj ministarki prosvjete Vesni Bratić određen je pritvor do 30 dana jer postoji opasnost da bi mogla pobjeći u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima pored crnogorskog, a sumnja se i da bi mogla uticati na svjedoke, i pored protoka vremena od smjene direktora škola prije pet godina.
To je za emisiju "Načisto" saopštio portparol Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vukas Radonjić koji poručuje da ovdje nema govora ni o političkom pritisku niti demonstraciji sile, već da sve rade po zakonu.
S druge strane, predsjednik države Jakov Milatović traži od Ministarstva pravde da hitno pokrene proceduru za njeno pomilovanje dok politički saborci Bratićke iz Ujedinjene Crne Gore najavljuju novi protest ispred Višeg suda.
SDT tereti Bratić na osnovu obimne dokumentacije o smjenama direktora škola prije pet godina. Zašto baš sada, objašnjavaju time da su tri puta tražili od Ministarstva prosvjete dokumentaciju ali je nikad nisu dobili kompletnu.
- Zbog toga smo bili prinuđeni da preko službenika Specijalnog policijskog odjeljenja obiđemo 254 škole u Crnoj Gori kako bi prikupili dokumentaciju koja se odnosi na njihove direktore - rekao je Radonjić.
Na kritike što se Bratić hapsi s lisicama na rukama a nije osumnjičena za organizovani kriminal, Radonjić je jasan da to nije političko nivelisanje po principu da se hapse funkcioneri svih vjera, nacija ili političke pripadnosti.
- Nema govora o demonstraciji sile. Govora nema o tome. To je zakonito postupanje. U Zakonu o unutrašnjim poslovima je određeno da kad policija dovodi određeno lice, koristi sredstva za vezivanje, dovodi ga vezanog. Nas ti politički komentari ne dotiču. Mi radimo profesionalno, isključivo na odnosu dokaza - kazao je Radonjić.
SDT Bratić tereti za nezakonitu smjenu osam direktora škola, ali i za to što nije smijenila drugih 40 direktora a tvrde da je morala.
- Da je pribavila određenu korist direktorima škola tako što, iako su ispunili uslove predviđene Zakonom o visokom obrazovanju I vaspitanju - ona ih nije smijenila a bila je dužna. I naravno da je teže povrijedila prava određenom broju direktora, koji, iako su ispunili zakonske uslove - smijenjeni su. Da je postupala sa sviješću, namjerom I voljom da zloupotrijebi službeni položaj - naveo je.
Radonjić objašnjava da je Bratić određen pritvor jer je, dajući lične podatke, rekla da je državljanka i Bosne i Hercegovine, te bi mogla pobjeći tamo. Tvrdi i da bi mogla uticati na svjedoke, iako je od spornih radnji prošlo pet godina.
- Postoji opravdana bojazan da može ometati postupak uticanjem na svjedoke, u smislu da ostvari neposrednu ili posrednu komunikaciju s njima i na taj način dogovori kako bi trebali da svjedoče i na taj način olakšaju ili bar ne otežaju položaj u postupku - kazao je Radonjić.
A nakon jučerašnjeg apela sestre Vesne Bratić, Slavice Bratić, Milatoviću da je pomiluje, on je hitno zatražio od Ministarstva pravde da pokrene postupak pomilovanja. Ono, nakon prikupljanja svih dokaza, daje predlog predsjedniku koji onda odlučuje da li će pomilovati Bratić. Istovremeno, Ujedinjena Crna Gora u kojoj je Bratić predsjednica Političkog savjeta, u nedjelju u 18 sati organizovaće novi protest podrške, ispred Višeg suda u Podgorici, gdje će ponovo tražiti njeno puštanje na slobodu.

Radonjić: Bratić određen pritvor jer postoji opasnost da bi mogla pobjeći u BiH

Pred Višim sudom, na trećem ročištu, bivši pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević u odbrani je detaljno analizirao svaki navod iz optužnice koja ga je tereti da bio član kriminalne grupe koju se, prema stavu SDT-a formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.&nbsp;
Istakao je da se radi o neistinitim optužbama za koje Tužilaštvo nije pružilo nijedan valjan dokaz i upravo oni detalji koji idu njemu u prilog namjerno su izostavljeni a sve sa ciljem da „mu se prekrše prava i ostvari nepravda“.&nbsp;
On je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Simo Rašović naveo i da je SDT svjesno i umišljajno sakrilo izvještaj Europola od 2021. godine u kojem je navedeno da nema dokaza o umiješanosti u bilo kakve kriminalne aktivnosti tadašanjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanin i pomoćnik direktora Uprave policije Dejana Kneževića.
Knežević je bio decidan da je Tužilaštvo raspolagalo izvještajem koji je od značaja za optužnicu.
- Europol je imao kompletnu skaj komunikaciju i objektivnu percepciju za razliku od Tužilaštva koje raspolaže samo fragmentima izvještaja – kazao je Knežević.
Više osoba iz Europola, kako je naveo, saopštili su mu da bi voljeli da vide što oni to nijesu „uspjeli vidjeti a da je naše Tužilaštvo vidjelo“.
- U neformalnim razgovorima pojedini predstavnici Europola izrazili su želju da vide sadržaj optužnice i koje su to činjenice i okolnosti uočene od SDT-a koje oni nijesu prepoznali iz Europola – naglasio je Knežević.
On je ukazao i da je nakon uspješno realizovane akcije sa kolegama iz Španije zajedno sa Serđom Elezovićem dobio orden za međunarodnu pomoć u istragama od španske policije.
- Komunikacija mene i bivšeg kolege Milovića je bila isključivo profesionalna kao i sa ostalim kolegama u cilju prikupljanja podataka i njihove realizacije. Ako tužilaštvo smatra da je moja greška što mi je Milović indetifikovao lice, a nakon čega su isti procesuirani od španske policije, ja smatram da nije – kazao je Knežević.
Optužio je Tužilaštvo da je sa umišljajme izostavilo skaj komunikacije između suspendovanog služebenika polcije - prikrivenog agenta Petra Lazovića i Ivana Delića.
„Brate, ovaj Knežević je li još dobar sa vama, vidim na kolegijumu je rekao da Baku i mene izuvaju gdje stignu, vidim da se naoštrio na nas… Ovaj novi što je postavljen Knežević, je li naš“, pitao je, navodno, Delić Lazovića 6. marta 2021. godine. Na to mu je Lazović, rekao: „Jes drug dobar, momak van svega je on, profesionalac. Njega ti klanovi ne zanimaju. Nakon toga Delić je navodno napisao: “Vidim rekao je na kolegijum da prvo od Bake i mene krenu da izuvaju, ok brate, valjda neće da uvaljuje nešto, da mu ne bude posle češanje po glavi”. Navodno Lazović saoštava koliko on zna Knežević je častan policajac i neće prljavo. -Izostavljene poruke govore o profesionalnosti, zakonitom postupanju i distanci od kriminalnih struktura, čime ne potkrepljuju tezu o kriminalnom odnosu. Upravo zato njihov izostanak predstavljaju ključni dokaz moje odbrane, jer direktno osporavaju postojanje kriminalnog odnosa i bilo kakvih nezakonitih dogovora - rekao je Knežević.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 20. marta.

Knežević: Specijalno državno tužilaštvo je sakrilo izvještaj EUROPOLA

Evropski turizam u ovoj godini očekuje nastavak rasta dolazaka turista i njihove potrošnje, najviše od međunarodnih gostiju i većinom s dalekih tržišta poput Kine i Indije, pokazao je novi izvještaj Evropske putničke komisije (ETC).
ETC procjenjuje da će međunarodni dolasci u Evropu u ovoj godini porasti oko šest odsto u odnosu na 2025, očekujući da će u tome daleka tržišta imati jaču ulogu, odnosno da će dolasci turista s takvih tržišta porasti devet odsto, uz poboljšanu avio-povezanost i manja ograničenja u obradi viza.
Među dalekim tržištima, značajan rast dolazaka turista od 28 odsto u odnosu na 2025. predviđaju iz Kine i Indije, iz kojih su turisti u mnogim evropskim odredištima u prošloj godini i dalje bili ispod predpandemijskih rezultata, prenosi Hina.
Ukupno se s azijsko-pacifičkih tržišta očekuje "jačanje" dugih putovanja u inostranstvo, dok se s obzirom na nastavak neizvjesnosti oko američke trgovine i vanjske politike iz SAD-a, očekuje umjereniji rast dolazaka turista, oko četiri odsto u odnosu na prošlu godinu.
Turistička potražnja za Evropom i s drugih tržišta ostaje stabilna, i to uprkos, kako se navodi u izvještaju ETC-a, stalnim pritiscima na troškove, što znači da bi se i u ovoj godini mogao nastaviti trend iz prošle da rast potrošnje nadmašuje rast dolazaka turista.
Iz ETC-a ističu i rast zanimanja za putovanja u Evropu u predsezoni, kao i trend da se destinacije u Evropi sve više fokusiraju na ponude "vrijednost za novac", uravnotežene tokove turističke posjećenosti i održive rezultate.

Tag: britanska-ambasada