Mještani pivskog sela Brezna, okupljeni u Građansku inicijativu "Spasimo Brezna" podnijeli su ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, zahtjev za obustavu i reviziju postupka izmjena i dopuna PUP Plužine.
Kako su saopštili, zahtjev su podnijeli zbog brojnih nezakonitosti, nepoštovanja procedura i potpunog ignorisanja lokalne zajednice koja je direktno i najviše pogođena planskim rješenjima - mještana sela Brezna, saopštili su iz GI "Spasimo Brezna".
Kako dodaju, Savjet za reviziju dao je negativno mišljenje na Izvještaj o javnoj raspravi, uvažavajući brojne primjedbe koje su na ovaj planski dokument podnijeli mještani Brezana, kao i Akcija za socijalnu pravdu.&nbsp;
GI Spasimo Brezna podnijela je zahtjev zbog, kako su naveli u dopisu, teških povreda zakona, uskraćivanja prava javnosti i indicija nedozvoljenog uticaja investitora na proces planiranja
- U ime lokalne zajednice Gornja Brezna, kao direktno pogođene strane u postupku izrade i usvajanja Izmjena i dopuna PUP-a Opštine Plužine, ovim putem podnosimo formalni zahtjev za hitnu obustavu daljeg postupka usvajanja predmetnih izmjena i dopuna, zbog: 1. teških povreda zakonom propisanog postupka javne rasprave; 2. uskraćivanja prava javnosti na učešće; 3. povrede međunarodnih obaveza države Crne Gore, te indikatora mogućeg nedozvoljenog uticaja energetskog investitora Crnogorskog elektroprenosnog sistema CGES, i drugih, na postupanje Ministarstva, što može ukazivati na postupanje suprotno načelima zakonitosti, nepristrasnosti i integriteta javne uprave - navode u zahtjevu.&nbsp;
U dopisu naslovljenom na čelnika Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića, navode da je ovo Ministarstvo odbilo njihov, sedam puta ponovljen zahtjev, da organizuje centralnu javnu tribinu, i to obrazložio navodima da je, citat, "CGES prethodno detaljno informisao mještane Gornjih Brezana o planiranom energetskom projektu."
Ovim se, kako navode mještani Brazana, Ministarstvo nezakonito poziva na informativni nastup investitora kao zamjenu za zakonom propisanu javnu raspravu, i faktički delegira javna nadležnost privatnom subjektu – što predstavlja povredu javnopravnog integriteta i načela nepristrasnosti organa.
- Ovakvo obrazloženje je nespojivo sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji jasno propisuje obavezu organa da sprovodi javnu raspravu, a ne investitora. Istovremeno, pozivanje Ministarstva na navodni informativni sastanak koji je organizovao investitor (CGES) ne može zamijeniti formalno, transparentno, otvoreno i inkluzivno učešće javnosti, kako to propisuje Aarhuska Konvencija (čl. 6 i 7), Direktive EU o učešću javnosti u odlučivanju, EBRD PR10 standard (2024), Zakon o državnoj upravi – načelo zakonitosti i nepristrasnosti - navode iz GI Spasimo Brezna.&nbsp;
Podsjetimo, mještani pivskog sela Brezna već šest mjeseci se bore da spriječe gradnju visokonaponske trafostanice 400kV i formiranja međunarodnog energetskog čvorišta u centru ovog sela koje snažno razvija ruralni turizam i predstavlja jedno mjesto u Pivi koje raste, razvija se i gdje se doseljava.
- Uprkos faktičkom stanju na terenu, CGES i njihov konsultant ENOVA su, kako navode, u projektnoj doklumentaciji na osnovu koje je EBRD odobrila kreditna sredstva za ovaj projekat, naveli da u krugu od 2 km od planirane lokacije trafostanice nema nijedna kuća niti poslovni objekat. Mještani se bore i protiv kompanije Alcazar Energy koja takođe namjerava da postavi dalekovod preko njihovih privatnih imanja za svoj projekat vjetroelektrane Bijela u Šavniku, i do sada su, kako navode iz GI "Spasimo Brezna" načinili niz nezakonitih radnji, uključujući nezakoniti desant privatnih geometara na imanja mještana bez njihovog znanja i saglasnosti - piše u saopštenju.
- U namjeru uništenja cijelog sela Brezna - a to je neizbježno ukoliko dozvolimo formiranje međunarodnog energetskog čvorišta - uključeni su brojni akteri, državna i privatne energetske kompanije, snažan energetski lobi povezan sa pojedincima iz crnogorskih institucija, isključivo radi ostvarivanja ličnih profita. Ukoliko naša država Crna Gora ne zaštiti naše elementarno ljudsko pravo na život, očekujemo da to učini Evropska unija i njene institucije koji nas zovu u članstvo. Država koja radi na uništenju cijelog sela i sprema tihi genocid cijele lokalne zajednice, ne može u EU - zaključuju iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mještani Brezana traže od Radunovića povlačenje PUP Plužine: Plan dogovoren sa investitorima, ne sa mještanima

Mještani Gornjih Brezana predali su tužbu protiv državnog energetskog preduzeća Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) koje namjerava da u centru njihovog sela izgradi veliku trafostanicu 400kV a potom i međunarodno energetsko čvorište.
Mještani Brezana okupljeni u Građanskoj inicijativi "Spasimo Brezna" saznali su za ovaj plan tek prije nekoliko mjeseci i od tada se bore da zaustave projekat koji bi, kako tvrde, uništio njihovo selo i život u njemu.&nbsp;
Oni tužbom traže i da sud sasluša i predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD kako bi se i formalno utvrdile, kako ističu, nesporne činjenice
Pivsko selo Gornja Brezna je jedino selo u opštini Plužine a vjerovatno i cijeloj Crnoj Gori koje se posljednjih godina intenzivno razvija, gdje se doseljavaju mladi i porodice, osnivaju seoska domaćinstva i grade turističke objekte koji su popunjeni, uglavnom stranim turistima, i do 250 dana godišnje. Mještani Gornjih Brezana otkrili su da je CGES u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobio kredit od 28 miliona eura za gradnju trafo stanice od Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, sakrio postojanje cijele ljudske zajednice od nekoliko stotina mještana, te EBRD-u dodstavio lažan podatak da u krugu od 2 kilometra od lokacije 400kV trafostanice nema nijedan stambeni niti poslovni objekat.
- Popisali smo samo vlasnike objekata, postojećih i onih u izgradnji u krugu od dva kilometra i ima ih 75, dok je vlasnika zemljišta mnogo više. Kako gotovo svi vlasnici imaju po dva ili više objekata, zbirno u krugu od dva kilometra od lokacije 400 kV trafostance kojui su isplanirali da rade, ima oko 200 kuća, štala i turističkih objekata. Kako to da tako moćna kompanija kompanija kao što je CGES nije vidjela 200 objekata? Zbog navedenog osnovano sumnjamo da je CGES namjerno sakrio postojanje naših kuća i da "nije vidio" cijelo živo selo, upravo kako bi izbjegao stroge procedure i visoke standarde EBRD-a kada su u pitanju loklane zajednice i njihovo očuvanje - navode iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;
Dodaju da EBRD procedure zahtijevaju da lokalne zajednice na koje utiču projekti koje oni finansiraju budu uklkjučene od najranijih faza planiranja projekta, te da uticaj na prirodu i ljude bude minimalan.
- U našem slučaju, intencija CGES-a pa i države Crne Gore, odnosno aktuelne, ali i prethodnih Vlada je bila da sakriju naše postojanje, jer su svjesni da će međunardone energetski projekat u naseljenom mjestu značiti kraj života na toj lokaciji i potpuno obezvrijeđivanje privatne imovine mještana. Sigurni smo da EBRD, da je imao ovu informaciju ne bi podržao ovaj projekat, kao što nije podržao uništenje sela Krallje radi gradnje autoputa. Prema našim pouzdanim saznanjima, Vlada Crne Gore, odnosno Monteput, &nbsp;je izmjestio trasu autoputa upravo na zahtjev Evropske unije i Evropske banke za obnovu i razvoj kako bi se sačuvalo preko 50 kuća i lokalna zajednica u ovom selu - ističu oni.
Dodaju da je u Gornjim Breznima direktno ugroženo oko 200 objekata i cijela ljudska zajednica od nekoliko stotina ljudi. ukoliko se realizuje gradnja 400kV trafostanice i međunarodnog energetskog čvorišta. Kako dodaju, oni traže da se trafo stanica i eneretsko čvorište izmjeste na drugu lokaciju gdje će imati minimalan uticaj na prirodu i ljude.&nbsp;
- Takvih lokacija je u Pivi mnogo, jer je sjever Crne Gore opstošen pogubnim politikama proteklih decenija i godina. Umjesto da opština Plužine i Vlada ohrabe i konkretno podrže svakog mladog čovjeka koji se vraća na selo, oni su ujedinjeni u namjeri da naše selo unište a nas protjeraju sa naše zemlje. To nećemo dozvoliti ni po koju cijenu - decidni su u GI "Spasimo Brezna". &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Mještani Brezana javno su se u proteklih nekoliko mjeseci obraćali brojnim adresama, pa i državnom vrhu Crne Gore, predsjedniku, premijeru i predsjedniku Skupštine, insistirajući da se uključe i pomognu u spasavanje njihovih života, imovine i budućnosti njihovog sela, ali ih do sada niko od njih nije čuo, ni vidio.&nbsp;
- Još smo za našu državu i sve institucionalne adrese "selo koje ne postoji", ali nećemo odustati dok nas ne vide, priznaju da postojimo, i dok ne izmjeste planirano energetsko čudovište na bezbjednu udaljenost od naših kuća i imanja - zaključili su oni.

1250x600

Mještani Brezana predali tužbu protiv CGES-a, traže i saslušanje predstavnika EBRD-a

Kompanija Alcazar Energy Partners, koja je osnivač crnogorske firme Vjetro park Bijela, nastavlja da brutalno gazi crnogorske zakone, Ustav i međunarodne konvencije, i pokušava nasilnim putem da otme privatne posjede mještana Brezana kako bi preko njih napravila dalekovod do trafo stanice u Breznima za vjetro elektranu Bijela koju namjerava da gradi u Šavniku - poručili su mještani okupljeni u Građanskoj inicijativi „Spasimo Brezna“.
Oni naglašavaju da je današnja, navodna, prezentacija projekta u Plužinama organizovana od strane Alcazar Energy kompanije isključivo u cilju fingiranja procesa dijaloga sa mještanima, što im je, kako su kazali, neophodno kako bi međunarodnim finansijim institicujama, predstavili dokument pod nazivom ESIA (Procjena uticaja naživotnu sredinu i društvo) i aplicirali za kreditna sredstva.
- Međunarodne finansijske institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, Evropske investicione banke EIB, Svjetske banke WB, i druge imaju visoke standarde i veoma stroge kriterijume kada je u pitanju uticaj na lokalne zajednice, i ovaj dokument bi trebalo da pokaže d investitor te standarde poštuje kako bi mu bila odobrena sredstva. Da je u pitanju samo fingiranje dijaloga, govori činjenica da je Alcazar Energy poziv na prezentaciju - ne govoreći kakvu i zbog čega - uputio samo medijima, a ne i građanima, te da su na prezentaciju doveli nekoliko zaposleih iz jedne PR agencije iz Podgorice, koja je potom sastavila i distribuirala saopštenje koje sadrži niz neistina - naveli su u GI Spasimo Brezna.
Kako dodaju, niko od mještana Brezana nije pozvan, naprotiv.
- Pokušali su da ovo obave ispod žita, nadajući se da se niko od nas neće pojaviti, te da će mediji i plaćena PR agencija prenijeti njihovu verziju i odati im hvalospjev kao dobrotvorima Pive i Crne Gore - istakli su oni.&nbsp;
Naglašavaju da su slučajno saznali za događaj i došli kako bi poručili kompaniji Alcazar Energiy da nisu dobro došli u nihovo selo,&nbsp;
- Posljednje što su uradili je da su poslali dvojicu svojh službenika, tajno, kod najstarijeg stanovnika našeg sela, koji ima 95 godina i živi sam, da ga ubjeđuju da im proda svoju zemlju, i pritom naglasili da mu je bolje da im dobrovoljno proda nego da mu zemlja bude uzeta eksproprijacijom. Kako se ovo zove ako nije - nasilje, ucjenjivanje, prijetnja? Ići tajno kod čovjeka od 95 godina koji živi sam i prijetiti mu eksproprijacijom ako im ne proda zemlju - kako se to zove? - pitaju mještani Brezana.&nbsp;
Navode i kako su saznali za namjeru Alcazar Energy Partners kompanije da prave dalekovod u nihovom selu.
- Slučajno smo saznali za javnu raspravu o Ekološkom elaboratu, i imali šta da vidimo - oni su u Ekološki elaborati upisali naše parcele i napisali da su napravili dogovor sa vlasnicima zemljišta i potpisali ugovore o zakupu. A mi tada prvi put čujemo za to. &nbsp;Poslije nekoliko dana prave desant na našta imanja - šalju geometre da premjere što će od privatne svojine da nam uzmu, bez našeg znanja i saglasnosti. Podnose zahtjev Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da proglasi javni interes, te da onda država uz aspisteniciju policije otme našu zemlju i preda je njima - naveli su oni.
Pitaju na osnovu čega privatna firma Alcazar Energy Partners mještanma Brezana prijeti eksproprijacijom.
- Ko im je iz sistema obećao proglašenje javnog interesa i šta stoji iza toga? Poručujemo njima i svima ostalima koji žele da u Gornjim Breznama instaliraju ogromne energtske objekte i protjeraju nas sa naših ognjišta, unište naše domove i imanja, da ćemo životima braniti ono što nam je najsvetije - naše kuće, našu djecu i našu budućnost - zaključili su oni.

Mještani Brezana: Alcazar Energy Partners nas ucjenjuje i prijeti eksproprijacijom

Mještani pivskog sela Brezna, okupljeni u Građansku inicijativu „Spasimo Brezna“, danas su u minut do 12, na pola sata, blokirali magistralni put Nikšić- Šćepan Polje kako bi poslali poruku crnogorskom državnom vrhu i javnosti da neće dozvoliti da se u centru njihovog sela izgradi visokonaponska trafo stanica 400kV i međunarodno energetsko čvorište.
To bi, cijene oni, značilo „tihi genocid“ i raseljavanje brojne lokalne zajednice. &nbsp;
Mještani su imali transparente na engleskom sa natpisima: „Premijeru Milojko Spajiću, da li će naša Vlada uništiti naše selo?“, „CGES i EBRD da li nas sada vidite?!“ i „Alcasar Energy, ovo je naša zemlja, mi smo javni interes naše države“...
Jedna od okupljenih, Vesna Radojević, poručila je da bi to značilo kraj sela.
- Gornja Brezna su jedino selo u Crnoj Gori u koje se ljudi, naročito mladi. doseljavaju, grade turističke objekte, razvijaju svoje poslove, rade na održivom razvoju, sprovode strateško opredjeljenje države Crne Gore. I umjesto da ova država pomogne te ljude, da pomogne povratak njihov na selo, ova država pravi plan da uništi ovo selo. To traje već 15 godina, a da niko u selu o tome ništa ne zna - istakla je Radojević.
Dodala je da su, tokom dvomjesečne borbe da spriječe ovakvu namjeru, otkrili da je državna energetska kompanija Crneogorski elektroprenosni sistem (CGES), u projektnoj dokumentaciji za kredit Evropske banke za obnovu i razvoj, a na osnovu koje su dobili 28 miliona eura za gradnju 400kV trafo stanice, navela da u krugu od dva kilometra od lokacije trafostanice koja se planira graditi nema nijedne kuće, niti poslovnog objekta. To je, kaže, apsolutna neistina, jer tu ima preko 100 kuća u kojima ljudi stalno ili povremeno žive, a prva kuća je na oko 100 metara od trafo stanice.&nbsp;
Nadaju se, kaže, da će, konačno, ova država vidjeti svoje građane i reagovati na njihov zahtjev da se energetsko čvorište izmjesti na drugu lokaciju. Ukoliko se to, ipak, ne desi, razmatraju postojanje osnova za podnošenje tužbe Evropskom javnom tužilaštvu u dijelu u kojem je u proces uključena Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).&nbsp;
Radojević je rekla da su, nakon što su javnost upoznali sa netačnim tvrdnjama CGES-a u projektnoj dokumentaciji za EBRD, dobili &nbsp;“prilično neugodnu poruku od CGES-a”, gdje su ih nazvali “državnim neprijateljima”.
- U komunikaciji smo sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i očekujemo njihovu reakciju prije svega da bi ova ugledna finansijska institucija zaštitila svoj integritet i svoj međunarodni kredibilitet. Tražili smo da se odobrena sredstva zamrznu i da se kompletna procedura ponovi te da se ispoštuju jako visoki standardi EBRD kada su u pitanju upravo lokalne zajednice koje dotiču projekti koje oni finansiraju, a to je da se od najranijih faza planiranja projekata uključe lokalne zajednice, da se čuje njihov glas i njihov stav i da se ne finansiraju projekti koji imaju negativan uticaj na prirodu i ljudske zajednice - ističe Radojević.
Ona navodi i da su za cijelu priču o namjerama gradnje viskokonaponskog energetskog čvorišta u selu Gornja Brezna saznali kada je privatna kompanija Alcazar Energy poslala svoje geometre na njihova imanja, potpuno nezakonito, a da niko nije znao, niti je pitan.&nbsp;
- Oni su podnijeli ekološki elaborat Agenciji za zaštitu prirode u kojem su naveli naše parcele, privatne parcele mještana Brezana, i tvrdili da su napravili dogovor i sklopili ugovor sa mještanima o zakupu privatnih parcela kuda će proći njihov dalekovod. To je apsolutna neistina. Niko od mještana nije znao za to, nismo znali da su naše parcele u njihovom elaboratu - poručila je Radojević.
Drugi dio priče, kako je navela, je da su otkrili da su urbanističko tehnički (UTU) uslovi koje je Alcazar Energy dobio od resornog ministarstva nezakoniti, jer su ti uslovi dobijeni po bivšem zakonu o gradnji, odnosno spornom članu 218 C, gdje se, citira Radojević, precizno kaže da vlada izdaje, bez svih procedura koje predviđaju regulani zakoni, da se ti uslovi izdaju na zahtjev vlasnika zemljišta.
- Znači ovdje taj uslov nije ispoštovan i to je očigledno i jasno i nedvosmisleno kršenje zakona i to pitanje ćemo takođe otvoriti pravnim sredstvima u skladu sa zakonima - dodala je ona.&nbsp;
Vlasnik jednog od prvih etno sela u Crnoj Gori koje se nalazi u Breznima, Mićo Blagojević, kazao je da ne vjeruju CGES-u koji je već gradio jedan dalekovod 400kV u Breznima i ulestvovao u gradnji postojeće trafo stanice a da mještani ni o tome nijesu ništa znali dok nisu došle mašine.
- Tada su nam uništili put, tokom dvije godine gradnje nije se moglo prići selu, turisti nisu mogli doći, trpjeli smo torturu i ogromne štete. Tek smo se malo oporavili, i nećemo dozvoliti da se isto ponovi, u još većem obimu. Branićemo ako treba i životima svoja imanja i đedovinu, nije nas briga za prijetnje kaznama, preko nas mašine neće proći - kazao je Blagojević.
Sličnog je stava i Milorad Blečić, mještanin koji je na svom imanju zatekao geometre firme Alcasar Energy, uzeo im skice koje su pravili i upozorio ih da se više ne približe njegovoj privatnom posjedu. Najavio je tužbu i ponovio da će svim sredstvima braniti svoju imovinu. Blečić veći dio godine živi sa porodicom u Gornjim Breznima, bavi se poljoprivredom i eko turizmom.&nbsp;
Mještani Gornjih Brezana naveli su ranije da gradnja ovakvog energetskog giganta, kakav se planira u njihovom selu, ne bila moguća u centru naseljenog mjesta nigdje u civilizovanom svijetu.
Mještani su su već otvorenim pismima obraćali CGES-u, predsjednicima države, Skupštine i Vlade i ministrima, a prije dva dana i ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću tražeći od njega da ispoštuje najavu i obećanje svojih planera da će produžiti javnu raspravu o izmjenama i dopunama PUP Plužine, napominjući da je proces izrade tog dokumenta urađen netransparentno te da insistiraju da im se obezbijedi vrijeme i uslovi da budu aktivno uključeni.&nbsp;
- Strahujemo i za svoju bezbjednost jer smo upali u osinjak. Pokušavaju da nas zastraše i zaustave. O svojim strahovima obavijestili smo nadležne institucije u Crnoj Gori, kao i međunarodni faktor - kazali su oni.

Mještani Brezana sa blokade poručili: Nećemo dozvoliti uništenje našeg sela ni po koju cijenu

Skupštinska sala Opštine Plužine bila je prepuna tokom javne rasprave o izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na kojoj su mještani Gornjih Brezana jasno i glasno poručili: plan države da u centru sela izgradi veliko energetsko čvorište – za njih je neprihvatljiv.
Nakon prezentacije plana, mještani su predstavnicima Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i predsjedniku Opštine Slobodanu Deliću, poručili da bi takav potez značio uništenje sela i budućnosti njegovih stanovnika.
Sa sobom su donijeli pano sa slikama – “Brezna danas” i “Brezna sjutra”, uz natpis: „Ko ima pravo da uništi cijelo selo? U čijem interesu?“
Predstavnici Ministarstva i predsjednik Delić naveli su da je plan preuzet iz Prostornog plana Crne Gore starog više od decenije, te da je samo „precrtan“, a da su oni u ovom trenutku – „nemoćni“.
Mještanka Vesna Radojević oštro je reagovala, upozorivši da nije ispoštovana Arhuška konvencija, koju je Crna Gora potpisala, a koja ima zakonsku snagu:
- Ova konvencija nalaže da lokalne zajednice budu uključene od samog početka procesa, te da o tome budu obaviještene preko javnih glasila ili lično. To je trebalo da uradite – da ih obavijestite lično o tome šta im se sprema, jer ti ljudi ne prate sajt Vlade i sekciju 'dokumenta', gdje se zavuku sve informacije od životnog značaja.
Radojević je podsjetila da su Gornja Brezna jedino selo u Pivi koje demografski raste, i da tamo ljudi ulažu u poljoprivredu, turizam i život.
- Ovo što se sprema Gornjim Breznima ima pravne elemente zločina nad čovječnošću. Riječ je o dugoročnom planiranju egzodusa cijele jedne zajednice – i to bez njihovog znanja i saglasnosti - poručila je.
Rade Mićanović istakao je da je selo proglašeno turističkom zonom i da su brojni mještani investirali u razvoj turizma i poljoprivrede:
- Šta mi da radimo ako nam usred sela napravite trafo stanicu i dalekovode? Šta ćemo sjutra da ponudimo turistima – da razgledaju trafostanice? Još ni ne znamo sve što je planirano – informacije dobijamo iz raznih izvora - kazao je on.
Predstavnici Ministarstva su odgovorili da je sva dokumentacija dostupna na sajtu, ali su mještani odgovorili da ne umiju da je tumače, niti prate internet svaki dan.
Mićo Blagorjević rekao &nbsp;da nema televizor, ne prati sajtove, te nije znao ništa o izradi prostornog plana.
Bobana Mićanović podsjetila je na medicinska i ekološka istraživanja koja upozoravaju na opasnosti po zdravlje:
- Povećan je rizik od leukemije kod djece i do 69%. Elektromagnetna zračenja utiču na neurološki razvoj, povećavaju rizik od kancera. Tu je i konstantna buka, uništenje obradivog zemljišta, pad vrijednosti imovine. Gornja Brezna imaju potencijal za eko turizam, ali ko će ovdje dolaziti da gleda trafo stanice?- kazala je ona.
Gordana Đurković, koja je sa sobom dovela dva sina, emotivno je reagovala:
- Oni nijesu bili ni rođeni prije 12 godina, kada je ovo inicirano. Ja sam majka ova dva dječaka i dužna sam da pred njima kažem – mi nismo livade i šume, mi smo živi ljudi. Ovi ljudi proizvode ono bez čega ne možemo – mlijeko, sir, meso. Nisu imali kad da gledaju portale i elaborate od 1000 strana.
Andrijana Mićanović podsjetila je da su ranije podnošene zvanične primjedbe i ekspertska mišljenja protiv sličnih projekata, ali bez rezultata:
- Učestvovala sam u raspravama ispred NVO koja se protivi HE Komarnica. Dostavili smo sve – i primjedbe, i mišljenja međunarodnih eksperata. Nikada nismo dobili odgovor od Ministarstva. Toliko o značaju učešća u raspravama.
Mještani Gornjih Brezana poručuju da neće odustati, jer je u pitanju opstanak zajednice i pravo na dostojanstven život, dok od nadležnih očekuju da konačno pokažu odgovornost prema građanima, a ne samo prema dokumentima starim deceniju.

Mještani Brezana na javnoj raspravi: Energetsko čvorište u srcu sela ugrožava naše živote i budućnost

U Poljskoj je posljednjih mjeseci zabilježen značajan porast antiukrajinskog sadržaja na platformama društvenih medija, kako pokazuje novo izvještavanje koje je danas objavio TVP World. Između avgusta i novembra, na društvenim mrežama na poljskom jeziku zabilježeno je gotovo 186.000 diskriminatornih ili uvredljivih izjava usmjerenih protiv Ukrajine ili Ukrajinaca, piše Anadolu Agency.
Studija, koju su sproveli poljska organizacija za provjeru činjenica Udruženje Demagog i privatna kompanija za analizu medija Institut za praćenje medija, otkrila je porast od čak 98% u poređenju sa periodom od aprila do jula. Ukupan doseg publike takođe je porastao za 104%, premašivši 66 miliona kontakata tokom posmatranog perioda.
Platforma X kao glavno žarište
 
 Prema izvještaju, više od 92% ukupnog antiukrajinskog sadržaja objavljeno je na američkoj društvenoj mreži X, koja je takođe činila više od 60% svih interakcija korisnika s ovim materijalima. Iako autori izvještaja navode da precizan uzrok najnovijeg porasta ostaje nejasan, napominju da su se raniji skokovi diskriminatornih poruka podudarali sa ciljevima "ruskih kampanja dezinformisanja".
Nedavni vrhunci neprijateljskog sadržaja poklopili su se s nekoliko događaja, uključujući veto poljskog predsjednika Karola Nawrockog na zakon o proširenju prava na socijalnu pomoć za Ukrajince, masovno kršenje poljskog vazdušnog prostora od strane ruskih bespilotnih letjelica, te sabotažni napad na poljske željezničke pruge u novembru.
Poljska je, zajedno sa Njemačkom i Češkom, jedna od zemalja koje su primile najveći broj Ukrajinaca od početka rata, a trenutno ih ugošćuje oko 965.000.

U Poljskoj stoprocentan porast antiukrajinskog sadržaja, glavno žarište mreža X

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović poručio je da je prema informacijama sa svih biračkih mjesta referendum u potpunosti uspio.&nbsp;
Biračka mjesta su zatvorena. Građani Zete izjašnjavali su se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
Više informacija sa svih biračkih mjesta očekuje se u 21 sat.
Asanović je saopštio da je preko 8.000 Zećana iskoristilo biračko pravo, što je, kako dodaje, više nego na posljednjim parlamentarnim izborima kada je izlasnot bila 62 odsto.
- Izlaznost je sada bila 63,5 odsto na jednom lokalnom referendumu gdje po Evropi nikad ne izađe preko 50 osto, iako su govorili i pravili optstrukcije da nećemo uspjeti i izvesti ljude- kazao je Asanović.
Asanović kaže da je siguran da će na raferendumu biti 90 odsto onih koji su protiv izradnje kolektora u Botunu.
- Referendum je uspio. Zeta je uspjela. Odbranićemo Botun, Zetu i kompletnu životnu sredinu- istakao je Asanović.

Asanović: Referendum uspio, Zeta je uspjela

Botunjani na parceli gdje je planirana gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda uz muziku čekaju rezultate referenduma.
Mještani Botuna očekuju da im se, dok čekaju rezultate sa referenduma pridruže i drugi građani Zete.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8FCBmtHcKQs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Građani Zete su se danas izjašnjavali na 26 biračkih mjesta u toj opštini, dva u UIKS-u u Spužu i jedno u zatvoru u Bijelom Polju, da li su za ili protiv izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Pitanje na glasačkom listiću je glasilo: ,,Da li ste za izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu”, a birači su mogli da zaokruže odgovore ,,Za” i ,,Protiv”.

(VIDEO) Muzika u Botunu: Mještani okupljeni oko šatora čekaju rezultate referenduma

Palestinsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je danas napad vatrenim oružjem za vrijeme proslave Hanuke na plaži Bondi u Sidneju, u kojem je poginulo 12, a ranjeno 29 osoba.
Ministarstvo je u saopštenju ponovilo da “odlučno odbacuje sve vidove nasilja, terorizma i ekstremizma koji su suprotni humanim vrijednostima”, preneo je Gardijan.
Palestinsko ministarstvo spoljnih poslova istovremeno je izrazilo punu solidarnost sa prijateljskom Australijom.
Australija je priznala Palestinsku državu u septembru, zajedno sa Velikom Britanijom i Kanadom, što je predstavljalo istorijski zaokret u okviru višedecenijske spoljne politike Zapada i odgovor na rat Izraela u Gazi, podsjetio je britanski list.
Na plaži Bondi u Sidneju je u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku, prema posljednjim podacima, poginulo je najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dva napadača, dok je 29 ljudi ranjeno, prenio je australijski ABC njuz.

Palestinsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo napad na Jevreje u Sidneju

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: brezna